Razvojna strategija Općine Vojnić - Općina Vojnić · se gradi pravoslavna crkva, carsko-kraljevska škola i općinski žitni magazin. Godine 1835. Vojnić je imao 32 kuće i 333

Razvojna strategija

Općine Vojnić

Za razdoblje 2016.-2020.

STRATEGIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ 2016.-2020.

1

Izdavač Općina Vojnić, listopad 2016.

Uredništvo Nebojša Andrić, Nikola Škrgić, Christine Ramovš

Koordinator izrade Razvojna agencija Karlovačke županije – KARLA d.o.o.

Ksenija Silaj

Radna skupina po sektorima

JAVNI PRIVATNI CIVILNI

Nebojša Andrić Dragan Bjelivuk Jadranka Bijelić

Nikola Škrgić Jurica Jašinski Milena Basara

Josip Kurtović Luka Užar Ranka Rod

Igor Novković Alen Benković Janko Mrđenović

Mladen Matić Damir Ivšić Bego Ivan

Esmira Galijašević Hrvoje Pavlačić Ljuba Martinović

Branko Eremić Darko Arleuš Vlasta Ljepović

Mirko Martinović Veselko Damjanović

Milorad Martinović Ante Ivanović

Mijat Bilić Željko Vidaković

Miloš Mrkić Admir Muhić

Drago Valentić NK Vojnić 95

Boro Matijević NK Petrova Gora

Tatjana Šterk Tudić Tatjana Mrkić

Mirjana Stojković

Dušanka Madžar Lončar

Partnersko vijeće Članovi Općinskog vijeća i predstavnici radne skupine


2

Sadržaj

PREDGOVOR NAČELNIKA....................................................................................................3

1. ANALIZA STANJA.......................................................................................................4

1.1. Položaj Općine Vojnić (geoprometni položaj, zemljopisna, prirodna i kulturna

obilježja)......................................................................................................................................4

1.2. Stanovništvo i ljudski resursi (demografska obilježja, obrazovanost, zdravstveno

stanje, zaposlenost i nezaposlenost)............................................................................................9

1.3. Infrastruktura (prometna, komunalna, poslovna, energetika).......................................20

1.4. Okoliš, sustav zaštite okoliša i prirode..........................................................................23

1.5. Gospodarstvo (sektorska struktura i dinamika rasta, obrtništvo, turizam, poljoprivreda,

šumarstvo, drvna proizvodnja i proizvodnja biomase, lovstvo, poduzetničke zone)...............26

1.6. Društvene djelatnosti (predškolski odgoj i obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb,

kultura i sport)...........................................................................................................................37

1.7. Civilno društvo..............................................................................................................47

1.8. Indeks razvijenosti.........................................................................................................48

1.9. Institucionalni okvir za upravljanje razvojem...............................................................49

1.10. Financijski izvori za razvojne projekte i funkcioniranje Općine..................................57

1.11. Međuregionalna i međunarodna suradnja.....................................................................60

1.12. Usklađenost sa strateškim dokumentima viših razina...................................................61

2. SWOT ANALIZA.................................................................................................................67

3. VIZIJA I MISIJA..................................................................................................................70

4. STRATEŠKI CILJEVI, PRIORITETI I MJERE..................................................................71

5. BAZA RAZVOJNIH PROJEKATA OPĆINE VOJNIĆ......................................................77

6. FINANCIJSKI PLAN...........................................................................................................80

7. PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ...............................................82

8. PRAĆENJE I IZVJEŠTAVANJE.........................................................................................85

9. PRILOZI/POPIS SLIKA, TABLICA, GRAFOVA/ IZVORI..............................................86


3

PREDGOVOR NAČ ELNIKA Strategija razvoja Općine Vojnić temeljni je dokument

razvoja koja pred svakoga od nas postavlja pravo i obvezu

participiranja u razvoju naše lokalne zajednice i podizanja

kvalitete života stanovnika. Strategija daje smjernice kojim

putem krenuti, na koje snage se moguće osloniti te koje

alate koristiti pri zastupanju pojedinačnih interesa u razvoju

lokalne zajednice. Izrađena je po unaprijed određenoj

metodologiji sa precizno određenim alatima – ciljevima,

prioritetima i mjerama koje daju smjer djelovanja i

prioritetne pravce razvoja Općine. Jasno definira potrebe naše lokalne zajednice, razrađuje ideje

i istovremeno nudi akcijski plan rješavanja tih problema s jasno utvrđenim prioritetima i

rokovima, a Općina kao institucija preuzima odgovornost pripreme, izrade i provedbe projekata.

Strategija postavlja ciljeve čijim bi ostvarenjem Općina Vojnić trebala postati poželjno mjesto

za život, rad i odmor, razvijenog gospodarstva i poljoprivrede s naglaskom na ekološku

poljoprivredu. Provođenjem projekata kroz ucrtane prioritete i mjere općina bi stvorila

poticajno okruženje za razvoj poduzetništva i obrtništva te postala privlačna turistička

destinacija, mjesto kvalitetnog život i sigurnost stanovnika uz odgovorno upravljanje prirodnim,

kulturnim i društvenim resursima usmjereno održivom razvoju. Općina Vojnić može se

pohvaliti javnim aktivnim djelovanjem u pripremi strateških dokumenata i projekata razvoja te

osobito suradnjom sa partnerima iz BIH na prekograničnim projektima. Ovom strategijom

dovršili smo proces definiranja strateških dokumenata temeljem kojih ćemo tražiti sredstva za

projekte. Krajnji cilj sviju nas je razvoj naše općine kroz projekte i kroz jasno zacrtane planove

i suradnju sa gospodarstvenicima, civilnim udrugama, institucijama i tvrtkama koje djeluju na

području općine te svojim radom doprinose razvoju lokalne zajednice. Ovim putem želim

zahvaliti svim dionicima iz javnog, privatnog i civilnog sektora koji su sudjelovali u izradi

Strategije razvoja Općine Vojnić.

S poštovanjem,

Načelnik Općine Vojnić

Nebojša Andrić

Vojnić, 15.10.2016.

Slika 1Nebojša Andrić, načelnik Općine

Vojnić


4

1. ANALIZA STANJA

1.1. Položaj Općine Vojnić (geoprometni položaj, zemljopisna, prirodna i kulturna

obilježja)

Općina Vojnić smještena je u središnjem dijelu Republike Hrvatske neposredno uz granicu sa

Bosnom i Hercegovinom. Nalazi se na jugoistočnom djelu Karlovačke županije na površini od

240,59 km²1, a graniči sa Gradom Karlovcem na sjeveru, Općinom Krnjak i Gradom Slunjem

na zapadu, Općinom Cetingrad na jugu te Sisačko-moslavačkom županijom na istoku.

Jugistočna granica uz rijeku Glinu je međudržavna granica sa Bosnom i Hrecegovinom.

Općinsko središte Vojnić nalazi se 26 kilometara od grada Karlovca.

Slika 2 Općina Vojnić, Izvor: Turistička zajednica Karlovačke županije

Vojnić je smješten podno Petrove gore, koja nosi ime po hrvatskom kralju Petru Svačiću.

Izmjenom Županijskih granica 1997. postavljene su današnje granice Općine Vojnić.

Općina Vojnić je podijeljena u 13 katastarskih općina i 46 sela i naselja. Područje uprave

obuhvaća sljedeća naselja: Brdo Utinjsko, Bukovica Utinjska, Donja brusovača, Dunjak,

Džaperovac, Gačeša Selo, Gejkovac, Gornja Brusovača, Jagrovac, Johovo, Jurga, Kartalije,

Kestenovac, Klokoč, Klupica, Ključar, Knežević Kosa, Kokirevo, Kolarić, Krivaja Vojnićka,

Krstinja, Kupljensko, Kusaja, Lipovac Krstinjski, Lisine, Loskunja, Malešević Selo, Mandić

Selo, Međeđak Utinjski, Miholjsko, Mracelj, Mračaj Krstinjski, Petrova Poljana, Podsedlo,

Prisjeka, Radmanovac, Radonja, Rajić Brdo, Selakova Poljana, Svinica Krstinjska, Široka

Rijeka, Štakorovica, Utinja Vrelo, Vojišnica, Vojnić i Živković Kosa.

1 Izvor: Arkod – sustav evidencije zemljišnih mjera u RH


5

Razlikuju se tri prirodno-geografska područja: Panonsko gorje, Kordunska zaravan i krško

područje. Reljef čine blago brežuljkasta područja, prekrivena šumama, nizine (oranice i

pašnjaci) prošarane manjim potocima te šume koje su osobito guste na području Petrove Gore.

Područje općine Vojnić ima gorsku, umjereno toplu, kišnu klimu sa puno padalina.

Temperaturne razlike postoje, ali nisu značajne.

U Općini Vojnić prevladavaju manja seoska naselja oko kojih se protežu poljoprivredne

površine, izuzev općinskog središta, Vojnića. Ukupnom površinom općine dominira

poljoprivredno zemljište i šumska zemljišta obrasla bijelom bukvom, hrastom i grabom.

Dominantna gospodarska grana je poljoprivreda gdje je ratarstvo u funkciji stočarstva.

Kvalitetna šuma je temelj šumarstvu, drvnoj industriji i proizvodnji biomase, jer veći dio

prostora zauzimaju šume. Veliki kompleks šuma, koji se prostire i na područja drugih općina,

Slika 3 Geografski položaj Općine Vojnić u Karlovačkoj županiji, Izvor: Općina

Vojnić


6

nalazi se na istočnom dijelu u području Petrove Gore. U preostalom dijelu područja šume su

manjih površina, u obliku šumaraka i lugova. Češće su prisutne na sjevernim stranama

brežuljaka. Najčešće su miješane šume bukve i graba te šume hrasta, dok se sporadično

pojavljuju trešnje i breze. Na području Kestenove gore i Petrovca, uz spomen obilježja, nalaze

se manji potezi crnogorice koji su planski sađeni. Zbog zapuštenih poljoprivrednih površina i

pojave samoniklih šuma šumski se areal povećava, a brojne šumske površine bogate divljači

čine to područje izrazito pogodnim za lov.

Bogate naslage keramičke gline pogodovale su razvoju tvornice keramičkih pločica koja je prije

nekoliko godina prestala sa radom. Od prirodnih resursa tu je još kvarcni pijesak čija nalazišta

se ne koriste i nisu dovoljno istražena.

Na području Općine nema većih vodotoka. Od manjih potoka koji se spuštaju niz padine

Petrove gore, valja izdvojiti potok Radonju, koji prolazi kroz Vojnić i sabirući vodu obližnjih

potoka, kao rječica utječe u rijeku Koranu. Preostali potoci su Vojišnica, Kupljenčica, Utinja,

Bukovica. Na jugu se nalazi rijeka Glina (teče od zapada prema istoku), koja je većim svojim

dijelom međudržavna granica s Bosnom i Hercegovinom. U nju utječu potoci južnog dijela

Općine. Karakteristika su ovoga kraja također izvori koji se nalaze u podnožjima brežuljaka, a

izviru zbog nepropusnih geoloških slojeva i vrlo su često u blizini naselja. Najniži su tereni uz

pojedine potoke do danas zadržali močvarne karakteristike, a najviše uz potok Utinju i rijeku

Glinu.

Povijest

Zbog svog povoljnog geografskog položaja područje Vojnića još u kasnom brončanom dobu je

bilo naseljeno što dokazuju razni arheološki nalazi i iskopi. Nakon pada Zapadnog Rimskog

Carstva ove prostore naseljavaju Avari,a kasnije Hrvati. Vojnić je dobio ime po hrvatskom

plemenu, a kasnije po plemićima Vojnovićima koji su naselili područje Korduna oko Vojnića

prilikom naseljavanja Hrvata na ove prostore i koji se također spominju u dokumentu "Pacta

conventa" (druga polovina 11. st.) kao jedno od 12 hrvatskih plemena koji dogovaraju uniju

Kraljevine Hrvatske i Ugarske pa se ime plemena sačuvalo u nazivu općine Vojnić

U općini Vojnić još u srednjem vijeku postojala je hrvatska plemenita općina Kolarić, u kojoj

su svi stanovnici bili plemeniti-slobodni seljaci. Titulu im je podario hrvatsko-ugarski kralj Bela

IV. Od nastanka hrvatskog gradića Vojnića u protuturskim ratovima on je imao ulogu

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bron%C4%8Dano_doba

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zapadno_Rimsko_Carstvo

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zapadno_Rimsko_Carstvo

https://hr.wikipedia.org/wiki/Avari

https://hr.wikipedia.org/wiki/Kordun

https://hr.wikipedia.org/wiki/Pacta_conventa

https://hr.wikipedia.org/wiki/Pacta_conventa


7

obrambenog grada prema Bosni i Hercegovini. Povijest ovog kraja dobro je vidljiva i na nizu

kulturno-povijesnih spomenika i važnijih lokaliteta prije svih tu je Petrova Gora, na kojoj je

1097.poginuo Petar Svačić. U novijoj povijesti na Petrovoj Gori, ističe se monumentalni

spomenik i partizanska bolnica. Tu je stari grad Klokoč te još niz drugih vrlo značajnih objekata

i lokacija, koji su resurs na kojem bi općina, ali i šire područje tek trebali sagraditi niz turističkih

i gospodarskih sadržaja. Ime Vojnić spominje se puno ranije, ali najstariji su tragovi

naseljenosti ovog područja iz kasnoga brončanog doba. To potvrđuju arheološki nalazi iz 11.

stoljeća prije Krista s područja Lisina koji pripadaju tzv. lasinjskom kulturnom krugu. Ta

kultura nastala je razvojem lokalnih kulturnih tradicija, a traje sve do kasnoga brončanog doba.

Nakon toga na području od Kupe do Petrove Gore, živjelo je panonsko ilirsko pleme breuci

(Brajci). Rimskim osvajanjem započinje novo razdoblje u povijesti ovih područja. Rimljani

grade prometnice, a jedna od njih dijelom je prolazila kroz ovo područje. To je «via vita», cesta

koja život znači, od Senja do Siscije (Sisak). Do sada su pronađeni rimski ostaci na području

Klokoča, Krstinje i Petrove Gore. Nakon pada Zapadnoga Rimskog Carstva godine 476. u ovim

krajevima smjenjuju se kratkotrajne vladavine Gota i Langobarda, velikom seobom naroda

dolaze Avari i Hrvati, a Hrvati se i trajno naseljavaju. Početkom 9. stoljeća ovo područje

potpada pod franačku vlast. Tada je pokršten narod, što je najvažniji događaj hrvatske

ranosrednjovjekovne povijesti. Na prijelazu u 10. stoljeće na današnje se porostore doseljavaju

Mađari. Njihove pretenzije da se šire preko Drave i dalje prema jugu zaustavlja kralj Tomislav,

koji ujedinjuje južnu i sjevernu Hrvatsku. Ugarske pretenzije i dalje se nastavljaju te njihov

kralj Ladislav I 1091. godine osvaja Panoniju do Gvozda. U 12. stoljeću ovo područje, južno

od Kupe, pripadalo je Goričkoj županiji kojom su upravljali knezovi Babonići, a u 13. i 14.

stoljeću knezovi Frankopani. Do početka 15. stoljeća ova područja naseljavao je isključivo

hrvatski živalj. Poslije pada bosanskog kraljevstva (1493.g.), počeli su upadi Turaka na preko

kupska područja. Vlastela je, da bi zaštitila svoje posjede držala straže u utvrđenim gradovima

Klokoču i Krstinji. Unatoč junačkom oporu, poharane su i popaljene mnoge plemente općine i

samostani (Zlat, Petrovac) Tako stradavaju: Krstinja 1575. g. Smrčković (Vojnić) 1576. g.,

Petrovac 1584.g. i Klokoč 1952.g. Mnogi plemići skupa sa narodom pritisnuti svakodnevnim

turskim upadima napuštaju svoju postojbinu i sele u krajeve sjeverno od Kupe. U 16. i 17.

stoljeću, ovi predjeli bivaju pusti i nenaseljeni, sve do kraja 17. i početka 18. stoljeća

kada krajiška uprava počinje sa naseljavanjem uskoka koji su pod turskom silom bježali iz

Bosne i Pounja. Za popisa stanovništva iz 1768. godine, najveći dio naselja Vojnića, sela

Kuplensko, Klokoč, Johovo, Miholjsko, Krstinja, Široka Rijeka, Ključar, Gornji i Donji Vojnić


8

pripadao je Slunjskoj krajiškoj pukovniji. Imanju grofa Draškovića pripadala su te godine sela

s ovog područja: Bukovica, Mandić Selo, Gačeša Selo, Podsedlo, Brdo i Kartalija Selo. Posjed

grofa Draškovića pripojen je 1784. godine Vojnoj krajini. Naselje Vojnić razvija se, u njemu

se gradi pravoslavna crkva, carsko-kraljevska škola i općinski žitni magazin. Godine 1835.

Vojnić je imao 32 kuće i 333 stanovnika. Kasnije, 1881. godine, manifestom cara Franje Josipa

I proglašeno je konačno sjedinjenje Vojne krajine s Hrvatskom. Razvojačenjem Vojnić i

okolica postali su kotar unutar Modruško-riječke županije. Kotar su činile općine Brilović,

Krnjak, Krstinja, Perjasica, Vojnić i Vukmanić. Na čelu je bio veliki župan kojeg je postavo

kralj Franjo JosipI. Zbog teške političke i ekonomske situacije na prijelazu iz 19.u 20. stoljeće

i ovdje kao i drugdje počinje masovna ekonomska migracija, najviše u Ameriku, a sve se

nastavlja i u Prvome svjetskom ratu. Smanjenju broja stanovnika prinosi i odlazak u austro-

ugarsku vojsku i na solunsku bojišnicu, gdje su mnogi stradali.

Tijekom proturskih ratova osniva se Vojna krajina pod izravnom upravom Austrije i pod čijim

je područjem bio i Vojnić, vjeruje se da su Srbi danas naseljeni po području bivše Vojne Krajine

naselili nakon pada Srbije pod Tursku vlast i dobili utočište u Krajini kao izvor besplatne vojske

(otprilike 100.000 vojnika). Zna se da su vojnici iz Vojne krajine kasnije služili u raznim

Austrijskim ratovima kao npr. onom protiv Pruske i bili odlikovani kao hrabri i kvalitetni

vojnici. Nakon Drugog svjetskog rata Vojnić nastavlja s naglim razvitkom koji se prekida za

vrijeme Domovinskog rata. Nakon Domovinskog rata Vojnić je dobio status općine.

Slika 4 Partizanska bolnica na Petrovoj gori, Izvor: Općina Vojnić

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vojna_krajina

https://hr.wikipedia.org/wiki/Pruska

https://hr.wikipedia.org/wiki/Drugi_svjetski_rat

https://hr.wikipedia.org/wiki/Domovinski_rat

http://www.vojnic.hr/dat/dv59.jpg


9

U Drugom svjetskom ratu Petrova Gora i vojnićko područje bili su jedno od najznačajnijih

uporišta NOB-a. Već u listopadu 1941. na Petrovoj Gori počinje rad OK KPH za Karlovac

i CK KPH te drugih institucija tadašnjega oslobodilačkog pokreta. Za rata ondje je radilo osam

partizanskih bolnica, partizanska tiskara, vojno-mehaničke radionice, kovačnice, ljekarna,

kožara i pekarnica. Vojnić je oslobođen u siječnju 1942. godine. Nakon rata donesena je odluka

o obnovi Vojnića. Tadašnji je plan sadržavao potpuno novu vizuru Vojnića kao središnjeg

naselja. Dok su prije rata glavne zgrade bile smještene uz glavnu prometnicu, novi je plan

preseliti mjesto sa svim pratećim sadržajima izvan tog područja. Planirana je bila gradnja 103

kuće prema projektu A.Feudenreicha sa svim podrebnim javnim servisima kao što su dom

kulture, crkva, vježbalište, združni dom, vrtić, pošta, kupalište, zdravstvena ustanova,

sajmište..., a i mogućnosti za širenje naselja. Realizacija tog plana započela je 1946. godine, ali

nikad nije dovršena. U vrijeme Domovinskog rata, općina Vojnić bila je dio srpske krajine,

čime se našla u nemirnu području i nije imala uvjete za gospodarski razvoj. Nakon rata, na ovo

područje doseljava se izbjeglo i prognano stanovništvo iz Bosne i Hecegovine i drugih krajeva

Hrvatske.

1.2. Stanovništvo i ljudski resursi (demografska obilježja, obrazovanost, zdravstveno

stanje, zaposlenost i nezaposlenost)

Obilježje Općine karakterizira prirodni pad stanovništva što je dijelom posljedica rata, a dijelom

zbog nerazvijenosti Općine. Poslijeratne su godine obilježene doseljavanjem imigracijskog

stanovništva i laganim porastom, ali sveukupnim padom broja stanovnika. Prema popisu

stanovništva Općina Vojnić sa svojih 46 naselja imala je 2001. godine 5.495 stanovnika, što je

pad od 27% u odnosu prema popisu iz 1991. godine kada je imala 8236 stanovnika što je

iznosilo 4,5% cijele županije. Prema popisu iz 2011. godine, Općina Vojnić ima 4764

stanovnika, u 46 naselja. Općina Vojnić je imala slijedeći etnički sastav: većinu čine Srbi

(44,71%), Hrvati (37,13%), Bošnjaci, doseljenici iz Bosne(6,68%) i ostali:


10

Tablica 1 Demografska obilježja Općine Vojnić

Godina popisa ukupno Srbi Hrvati Jugoslaveni ostali

2011. 4.764 2.130 (44,71%) 1.769 (37,13%) 0 865 (18,16%)

2001. 5.495 2.747 (49,99%) 1.980 (36,03%) 0 768 (13,97%)

1991. 8.236 7.366 (89,43%) 116 (1,40%) 158 (1,91%) 596 (7,23%)

1981. 8.908 7.895 (88,62%) 127 (1,42%) 479 (5,37%) 407 (4,56%)

1971. 9.590 9.146 (95,37%) 188 (1,96%) 131 (1,36%) 125 (1,30%)

1961. 10.490 10.133 (96,59%) 299 (2,85%) 14 (0,13%) 44 (0,41%)

Izvor: Državni zavod za statistiku

Analizom prirodnog kretanja stanovništva moguće je zapaziti neke osnovne trendove u kretanju

stanovništva.

Tablica 2 Usporedba broja stanovnika u RH, Karlovačkoj županiji i Općini Vojnić prema Popisu stanovništva 2001. i 2011.

Područje

Broj

stanovnika

Popis 2001.

RH

%

KŽ

%

Broj

stanovnika

Popis 2011.

RH

%

KŽ

% Indeks

Republika

Hrvatska 4.437.460 100,00 - 4.284.889 100,00 - 96,56

Karlovačka

županija 141.787 3,19 100,00 128.899 3,01 100,00 90,91

Općina Vojnić 5.495 0.12 3.87 4.764 0.11 3.69 86,69


Prirodni prirast u Općini Vojnić kao i Karlovačkoj županiji te ostalim gradovima i općinama

Karlovačke županije u poslijednjih pet godina je negativan te je kao takav izazvao proces

depopulacije, što je i potvrđeno rezultatima popisa stanovništva 2011. godine.


11

Tablica 3 Prirodni prirast u gradovima/općinama Karlovačke županije 2008.-2014.

Prirodni prirast

JLRS 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Karlovačka županija -879 -942 -861 -997 -905 -801 -990

Duga Resa -80 -54 -23 -76 -46 -60 -78

Karlovac -254 -312 -270 -342 -254 -251 -302

Ogulin -56 -69 -82 -74 -105 -46 -87

Ozalj -69 -61 -64 -62 -58 -49 -72

Slunj -47 -87 -46 -63 -74 -47 -81

Barilović -22 -23 -22 -24 -8 -23 -34

Bosiljevo -23 -30 -25 -18 -20 -18 -21

Cetingrad -24 -29 -20 -29 -18 -13 -33

Draganić -30 -5 -23 -27 -16 -20 -15

Generalski Stol -41 -38 -33 -35 -50 -30 -27

Josipdol -23 -28 -14 -27 -27 -19 -27

Kamanje -7 -4 -10 -2 -10 -7 -2

Krnjak -19 -21 -21 -22 -26 -25 -29

Lasinja -22 -11 -12 -28 -13 -32 -24

Netretić -56 -36 -43 -41 -27 -38 -48

Plaški -20 -14 -28 -27 -39 -9 -13

Rakovica -9 -20 -8 -9 -22 -6 -8

Ribnik -8 -11 -10 -15 -8 -7 -6

Saborsko -7 -13 -18 -10 -21 -11 -14

Tounj -16 -26 -15 -10 -22 -19 -9

Vojnić -35 -30 -57 -60 -37 -56 -48

Žakanje -11 -20 -17 4 -4 -15 -12



12

Praćenjem prirodnog prirasta u poslijednjih pet godina može se uočiti da je najveći negativni

prirodni prirast u Općini Vojnić bio 2011. godine kada je iznosio -60, dok je namanji negativni

prirodni prirast bio u 2008. godini i iznosio je -5.

Zdravstveno stanje

Na području Općine Vojnić vodeći uzrok smrtnosti su bolesti cirkulacijskog sustava, na drugom

mjestu su zloćudne novotvorine, treće mjesto zauzimaju ozljede, otrovanja i neke druge

posljedice vanjskih uzroka te su na četvrtom mjestu bolesti probavnog i dišnog sustava. Starije

dobne skupine s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti se sve više povećavaju što

iziskuje sve više specifičnih zdravstvenih usluga kroz povećani broj sanitetskih prijevoza, a

ujedno i otvara mogućnost za razvoj poduzetničkih aktivnosti kroz pružanje usluga pomoći i

njege u kući te mogućnost otvaranja obiteljskih domova za starije i nemoćne na području

Općine Vojnić. Najčešći razlozi posjeta liječniku primarne zdravstvene zaštite su bolesti dišnog

sustava, cirkulacijskog sustava, mišićno-koštanog sustava, bolesti probavnog sustava te duševni

poremećaji i poremećaji ponašanja.

Tablica 4 Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama Karlovačke županije u 2011.

JLRS Ukupno 0-19

god

Žene u fertilnoj

dobi

Radno

sposob

no stan.

15-64g.

60 i

više g.

65 i

više g.

75 i

više

g.

Pro-

sječna

starost

Indeks

starenja

15-49 g 20-29

g.

Karlovač

ka

županija

128.899 23.625 27.326 7.576 84.359 35.20

9

27.21

0

13.5

01

44 149

Grad

Duga

Resa

11.180 1.908 2.499 748 7.697 2.787 2.065 984 43,3 146,1

Grad

Karlovac

55.705 10.191 12.364 2.251 36.833 14.94

2

11.36

0

5.46

6

43,8 146,6

Grad

Ogulin

13.915 2.747 2.981 873 9.322 3.377 2.586 1.24

9

42,6 122,9

Grad

Ozalj

6.817 1.203 1.452 430 4.566 1.764 1.383 709 43,7 146,6

Grad

Slunj

5.076 943 951 239 3.062 1.619 1.318 652 45,8 171,7

Općina

Barilović

2.990 516 619 191 1.929 851 688 321 44,5 164,9


13

Općina

Bosiljevo

1.284 202 229 77 835 380 307 185 46,9 188,1

Općina

Cetingra

d

2.027 412 400 115 1.254 559 470 216 43,4 135,7

Općina

Draganić

2.741 518 563 153 1.700 831 672 364 45,3 160,4

Općina

Gen. Stol

2.642 388 513 164 1.684 806 679 346 46,5 207,7

Općina

Josipdol

3.773 801 774 222 2.408 995 773 372 42,7 124,2

Općina

Kamanje

891 147 205 67 647 203 145 68 42,9 138,1

Općina

Krnjak

1.985 291 333 94 1.194 741 574 322 48,9 254,6

Općina

Lasinja

1.624 293 302 90 972 532 418 226 45,9 181,6

Općina

Netretić

2.862 462 555 175 1.814 895 717 390 46,3 193,7

Općina

Plaški

2.090 369 372 111 1.243 726 586 317 47,2 196,8

Općina

Rakovica

2.387 590 533 145 1.521 527 427 214 40,2 89,3

Općina

Ribnik

475 68 89 24 303 152 128 86 47,9 223,5

Općina

Saborsko

632 99 85 15 317 270 243 134 51,8 272,7

Općina

Tounj

1.150 215 219 54 731 339 264 121 44,9 157,7

Općina

Vojnić

4.764 916 837 218 2.997 1.494 1.085 600 45,3 163,1

Općina

Žakanje

1.889 346 451 120 1.330 419 322 159 42,3 121,1

Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis stanovništva 2011.

Nezaposlenost

Za potrebe analize definirat će se gradovi i općine u kojima stanovnici Općine Vojnić rade ili

traže zaposlenje, a razlog za to je što područje jednog tržišta rada, koje se odnosi na područje

na kojem osoba traži zaposlenje, a da to ne uključuje njegovu selidbu, često ne odgovara

administrativnom području (općina, grad, županija). Slijedeće tabele pokazuju nezaposlenost

po općinama i gradovima u Karlovačkoj županiji, dobi i spolu, razini obrazovanja i trajanju

nezaposlenosti. Izvor Hrvatski zavod za zapošljavanje.


14

Tablica 5 Broj nezaposlenih u Općini Vojnić u razdoblju od 2009.-2015.

Godina

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

Broj nezaposlenih

698 702 625 617 633 514 399

Izvor: Sistematizacija Razvojna agencija Karlovačke županije - Karla d.o.o.

Prema podacima HZZ-a podružnice Karlovac te Ispostave Vojnić, u 2016. godini primjetan je

pad nezaposlenih u odnosu na prijašnje godine. Najveći broj nezaposlenih registriran je 2010.

godine koja je ujedno i vrhunac ekonomske krize koja se pojavila 2008. godine.

Tablica 6 Prikaz nezaposlenih po kvalifikacijskoj strukturi u Općini Vojnić

Ispostava Vojnić

UKUPNO Bez OŠ OŠ KV,VKV SSS VŠS VSS

UK. Ž. UK. Ž. UK. Ž. UK. Ž. UK. Ž. UK. Ž. UK. Ž.

Općina Vojnić

333 178 37 23 113 57 118 56 57 36 3 2 5 4

Izvor: HZZ Područni ured Karlovac, Ispostava Vojnić

Prema podacima prijava i odjava sa Zavoda za zapošljavanje i otvorenih radnih mjesta dolazimo

do zaključka da mnogi nezaposleni odlaze na privremeni ili stalni rad u druge gradove, ali

najčešće strane zemlje. Taj negativan trend depopulacije ne pogoduje ukupnom razvoju Općine.


15

Tablica 7 Broj registriranih nezaposlenih osoba po godinama na području Općine Vojnić

Izvor: HZZ Područni ured Karlovac

Ukupan broj nezaposlenih krajem svibnja 2016. iznosio je 299, što je 34 osobe ili 10,2% manje

nego prošli mjesec. U odnosu na isto razdoblje prošle godine broj nezaposlenih se smanjio za

85 osoba (22,1%). Udio nezaposlenih ispostave Vojnić u odnosu na nezaposlene u Karlovačkoj

županiji iznosi 3,8%.

Graf 1Prosječan broj nezaposlenih na području Općine Vojnić od siječnja do travnja 2009.-2016.


695762

663 653 661616

427373

0

100

200

300

400

500

600

700

800

· 2009 · 2010 · 2011 · 2012 · 2013 · 2014 · 2015 · 2016

2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

siječanj 703 774 679 665 674 643 450 394

veljača 700 783 677 667 696 639 447 387

ožujak 696 771 655 663 651 617 428 377

travanj 679 718 639 616 622 563 383 333

svibanj 677 713 604 585 587 524 384

lipanj 684 687 575 577 590 481 366

srpanj 664 669 591 571 594 465 371

kolovoz 689 644 613 569 588 438 367

rujan 714 644 610 607 618 449 394

listopad 723 684 608 617 659 465 408

studeni 721 669 605 632 664 444 393

prosinac 729 672 643 636 652 438 400

Prosjek 698 702 625 617 633 514 399 373


16

U svibnju 2016. godine 25 osoba prijavilo se u evidenciju nezaposlenih u ispostavu Vojnić što

je 11 osoba ili 78,6% više nego prošli mjesec, te 9 osoba ili 26,5% manje nego u istom razdoblju

prošle godine.

Tablica 8 Spolna struktura nezaposlenih osoba na području Općine Vojnić, stanje na dan


Novoprijavljeni dolaze iz nekog oblika radnog odnosa - 16 i iz neaktivnosti - 9. S druge strane

tijekom mjeseca iz evidencije u ispostavi Vojnić odjavljeno je 59 osoba, od toga 43 osobe zbog

zaposlenja (72,9%), 2 osobe (3,4%) zbog zaposlenja na temelju drugih aktivnosti, dok je 14

osoba (23,7%) odjavljeno iz evidencije zbog drugih razloga.

Muškarci Žene

31.12.2009. 387 53,1% 342 46,9%

31.12.2010. 357 53,1% 315 46,9%

31.12.2011. 342 53,2% 301 46,8%

31.12.2012. 326 51,3% 310 48,7%

31.12.2013. 343 52,6% 309 47,4%

31.12.2014. 224 51,1% 214 48,9%

31.12.2015. 193 48,3% 207 51,7%

30.04.2016. 155 46,5% 178 53,5%


17

Tablica 9 Obrazovna struktura nezaposlenih osoba na području Općine Vojnić, stanje na dan

Od ukupnog broja zaposlenih 43 osobe (100,0%) su zaposlene na određeno vrijeme. 10 osoba

(23,3%) je zaposleno po prvi puta. Također, zaposlena je 21 žena (48,8%) i 22 muškarca

(51,2%).

Graf 2Obrazovna struktura nezaposlenih osoba na području Općine Vojnić 2016.


11,0%

33,7%

35,3%

17,0%

1,5% 1,5%

Bez škole i nezavršena osnovna škola

Završena osnovna škola

S.Š. do 3 godine te za KV i VKV radnike

S.Š. u trajanju od 4 i više godina

Prvi stupanj fakulteta, stručni studij iviša škola

Fakultet, akademija, magisterij,doktorat

31.12.

2009.

31.12.

2010.

31.12.

2011.

31.12.

2012.

31.12.

2013.

31.12.

2014.

31.12.

2015.

30.04.

2016.

Bez OŠ 78 49 53 51 62 40 42 37

Završen

a OŠ

333 276 237 226 230 155 126 113

KV i

VKV

208 231 231 237 232 151 146 118

SSS 96 100 102 107 111 76 73 55

VŠS 10 10 13 12 11 11 8 5

VSS 4 6 7 3 6 5 5 5



18

Tablica 10 Dobna struktura nezaposlenih osoba na području Općine Vojnić, stanje na dan

Zaposlenost i tržište rada

U Općini Vojnić 2016. godine prema podacima Bizneta registrirano je 35 poslovnih

subjekata, od kojih većina pretežito zapošljava od 1 do 10 osoba. Ističe se pet većih subjekata

sa od 10 do 52 zaposlene osobe. Također, postoji mogućnost seznoskog rada u tvrtkama koje

se bave proizvodnjom sezonskih poljoprivrednih proizvoda.

Tablica 11 Registrirani poslovni subjekti na području Općine Vojnić u 2016.

Red. br. Registar poslovnih subjekata na području Općine Krnjak Broj zaposlenih

1. PRO EKO d.o.o. 4

2. AGROSTAR d.o.o. 11

3. METALI B.F. d.o.o. 6

4. KTS d.o.o. 1

5. SAN-BO d.o.o. 6

6. BORG d.o.o. 1

7. LISINE d.o.o. 1

8. EKO INVEST d.o.o. 2

9. AGRO UTINJA d.o.o. 6

31.12.

2009.

31.12.

2010.

31.12.

2011.

31.12.

2012.

31.12.

2013.

31.12.

2014.

31.12.

2015.

30.04.

2016.

· 15-19 35 28 25 26 29 20 19 16

· 20-24 58 58 66 81 59 31 29 21

· 25-29 68 64 64 40 47 25 20 15

· 30-34 73 59 59 60 65 34 34 21

· 35-39 81 89 76 70 62 42 34 27

· 40-44 76 78 72 72 91 66 53 45

· 45-49 101 88 73 75 76 56 49 43

· 50-54 115 96 96 87 81 64 57 50

· 55-59 96 84 81 91 92 60 59 51

· 60-64 26 28 31 34 50 40 46 44

Ukupno 729 672 643 636 652 438 400 333



19

10. Z d.o.o. 3

11. EKO BIZZ d.o.o. 1

12. PR DIZAJN j.d.o.o. 1

13. FARMA APEX d.o.o. 1

14 Centar za pomoć u kući Široka Rijeka 1

15. WILLEM d.o.o. 2

16. IM-VI d.o.o. 1

17. T. Belan j.d.o.o. 2

18. BANOVINA AGRAR d.o.o. 5

19. EMA DRVO d.o.o. 42

20. MRVICA 2 j.d.o.o. 3

21. RECIKLON d.o.o. 26

22. E.P.O.S. MRACELJ d.o.o. 1

23. Ustanova za zdravstvenu njegu u kući AMOR 4

24. JOPA j.d.o.o. 3

25. SMOKVICA d.o.o. 1

26. VOJNIĆ-KRNJAK KOMUNALAC d.o.o. 21

27. AUTOBUSNI KOLODVOR VOJNIĆ d.o.o. 3

28. RADIANT j.d.o.o. 3

29. KABEL SERVIS 1 d.o.o. 1

30. VETERINARSKA AMBULANTA VOJNIĆ d.o.o. 9

31. PLAVA ŠLJIVA d.o.o. 2

32. KAPLAST d.d. 52

33. VIBRO GRADNJA d.o.o. 3

34. SATIVA d.o.o. 1

35. ADRIATIC COR INVEST d.o.o. 3

Ukupno zaposlenih 233

Izvor: www.biznet.hr

Na području Općine Vojnić djeluje 35 aktivnih obrta koji se bave elektroinstalacijama,

pružanjem usluga, ugostiteljstvom, trgovinom, građevinom, limarijom, keramikom, sječom

drva i knjigovodstvom. U odnosu na okolna područja, na području općine zamjetan je visok

broj registriranih poslovnih subjekata i obrta, te nekoliko zadruga. No ipak su stanovnici koji

traže posao upućeni na veće centre u traženju posla, što je također povezano sa nizom

gospodarskih problema na nacionalnoj razini. Mladi ljudi koji kreću na školovanje u srednju

školu i fakultete, traže posao u drugim mjestima i gradovima unutar i van Hrvatske.


20

1.3. Infrastruktura (prometna, komunalna, poslovna, energetika)

Prometna infrastruktura

Prema Odluci2 o razvrstavanju javnih cesta u državne, županijske i lokalne ceste na prostoru

Općine Vojnić javne ceste su razvrstane u:

Državne ceste: D-6; Jurovski Brod (gr. Republika Slovenija) – Ribnjak – Karlovac – Krnjak –

Glina – Dvor – gr. Federacija BiH; D-216; Brezova Glava (D1) – Vojnić - GP Maljevac (gp. R.

BiH),

Županijske ceste: Ž-3225; Vojnić – Topusko; Ž-3224; južni dio Općine i dio županijske ceste

3270,

Lokalne ceste: L-34093, L-34124, L-34091, L-34095, L-34127, L-34144, L-34145.

Strategijom i Programom3 prostornog uređenja Republike Hrvatske određeni su glavni cestovni

smjerovi u Republici Hrvatskoj i na temelju toga uvršteni su u Strategiju prometnog razvoja

Republike Hrvatske4 koja je odredila i prioritete po značenju u cestovnoj mreži pojedinog

cestovnog smjera.

Na području Općine Vojnić prema Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske u 3.

skupinu prioriteta uvršten je Moslavačko-pokupski cestovni smjer na potezu Karlovac –Petrinja

– Sisak - Popovača – Kutina – Virovitica -Terezino Polje. Za ovaj cestovni smjer treba osigurati

uvjete za dogradnju, temeljitu obnovu i rekonstrukciju postojeće ceste. U skladu s navedenim,

u Prostornom planu uređenja Općine Vojnić treba rezervirati koridor za eventualno potrebne

građevne zahvate. Hrvatske ceste d.o.o. ne raspolažu studijskom niti projektnom

dokumentacijom za zahvate na ovom cestovnom smjeru. Opća ocjena je da cestovna

povezanost Općine s ostalim krajevima Hrvatske zadovoljava za daljnji razvoj gospodarstva, s

time da je neophodno riješiti promet samog centra naselja Vojnić na način da se predvide novi

koridori za državnu i županijsku cestu koji zaobilaze strogi centar naselja.

Na području Općine Vojnić postoji koridor željezničke pruge Karlovac - Vojnić - Sisak koja je

trenutno van upotrebe. Pruga je predviđena u Prostornom planu Karlovačke Županije, premda

2 ''Narodne novine'', br. 79/99, 111/00 i 98/01 3 ''Narodne novine'',br.50/99 4 ''Narodne novine'', br.139/99


21

je stav HŽ - Hrvatskih željeznica, neobnavljanje pruge jer se predviđa trajna obustava prometa,

ukoliko drukčije ne odluči regionalna i lokalna samouprava.

Komunalna infrastruktura

Vodoopskrba

Vodovodnom mrežom gospodari i upravlja trgovačko društvo Vodovod i odvodnja Vojnić

d.o.o., a opskrbljuje cca. 1500 korisnika (fizičkih i pravnih osoba).

Općina Vojnić raspolaže sa tri vodovodna sustava:

o Utinja Vrelo - protok 60l/s i 2 vodospreme od 600 m3

o Kuplensko – protok 4 – 6 l/s i 1 vodosprema od 200 m3

o Krstinja - protok 2-4l/s i 1 vodosprema od 100m3

Vodovodni sustav Utinja Vrelo participira sa 90%, Kuplensko sa 8%, a Krstinja sa 2% u

ukupnoj distribuciji količine vode. Izgrađeni su u periodu od 1980. do 1988. godine, ukupna

dužina izgrađenog cjevovoda je 105.124 m, a ukupna dužina cjevovoda kojim upravalja

Vodovod i odvodnja Vojnić d.o.o. iznosi cca.150.000 m. Sustav Utinja Vrelo vodom

opskrbljuje dio naselja koji pripadaju gradu Karlovcu i dio naselja općina Gvozd i Krnjak.

Naselja u južnom dijelu Općine Vojnć, vodom se snabdijevaju iz vodovodnog sustava

JKP „Vodovod i kanalizacija“ Velika Kladuša, temeljem zaključenog sporazuma.

U fazi je ugovaranje izgradnje cjevovoda u naselju Svinica Krstinjska i Gejkovac u

dužini od 4078 m te je u planu zamjena dotrajalog cjevovoda u dužini od 1308 m Kuplensko i

Utinja Vrelo.

Odvodnja

Sustav mješovite kanalizacije izrađen je samo na užem području općine Vojnić i to između

četiri mosta. Voda se gravitacijskim putem izlijeva u rječicu Radonju na 6 ispusta.

Kanalizacijska mreža izgrađena je u periodu sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog

stoljeća. Ukupna dužina izgrađene mreže je 3080 m. Izvođene su studije i idejna rješenja i di

izvedbenih projekata koji predviđaju izgradnju mješovitog sustava kanalizacije sa rasteretnom


22

građevinom i transportnim kolektorom do budućeg uređaja za prečišćavanje otpadnih voda.

Također izrađena je i izvedbena dokumentacija za fekalni sustav kanalizacije, za gravitirajuća

naselja (Gornji Vojnić, Vojišnica, Donji Vojnić i Kolarić) koji se direktno spaja na budući

uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

Pošta i telekomunikacije

Poštanski ured „Hrvatskih pošta“ je smješten u drvenom objektu površine 73,70 m2. Zbog

trošnosti objekta planirana je izgradnja nove zgrade. Sustav telekomunikacije realizira se prema

posebnom programu Hrvatskih telekomunikacija. Na području Općine nalazi se antenski stup

mobilne mreže. Budući da koncesionar na području mobilne telefonije (VIPnet d.o.o) ima

namjeru proširenja mreže, potrebno je spomenuti da će morati postojati i mogućnost izgradnje

baznih stanica s obzirom da njihova gradnja ulazi u red građevina od državne važnosti. Prema

Članku 11. Pravilnika o javnim telekomunikacijama u pokretnoj mreži, područje pokrivanja

mreže mora sadržavati sva županijska središta, gradove i naselja, kao i važnije cestovne i

željezničke prometnice. Naravno, ukoliko se pokaže potreba izgradnje bazne stanice na

dotičnom području, mora se poštivati zakon o građenju, kao i zakonom propisani uvjeti gradnje

za takve vrste građevina.

Hrvatska radiotelevizija (HRT) tj. odašiljači i veze imaju na području Općine Vojnić jednu

lokaciju TV pretvarača na Petrovoj gori, na lokalitetu Mali Petrovac odnosno na samoj zgradi

spomenika. Oprema služi za emitiranje 3 TV programa HRT-a. Lokacija pretvarača je na 507

m nadmorske visine. Visina odašiljačkog antenskog sustava je 40 m iznad tla. Planirana snaga

uređaja je 3 x 20 W. Ne postoji definirana neka druga planska lokacija na području Općine

Vojnić.

Na području Općine planira se uvođenje širokopojasnog interneta.

Energetska infrastruktura

Preko područja Općine Vojnić prelazi 110 kV dalekovod TS 35/10 kV Vojnić - TS 35/10 kV

Slunj, koji je momentalno na naponu 35 kV. Veza prema TS 110/35/10 kV Švarča ostvarena je

preko 35 kV podzemnog kabela Švarča - Vojnić koji je u funkciji. Od TS 35/10 kV Vojnić do

TS 110/35/10 kV Švarča postoji i stara 35 kV veza koja je izvedena nadzemim dalekovodom i


23

nije u funkciji. Prema TS 35/10 kV Gvozd postoji dalekovod koji ide od Vojnića prema istoku

Općine. Ovaj dalekovod nije u funkciji.

Na području Općine Vojnić javnu rasvjetu imaju 23 naselja od ukupno njih 46. Javnu rasvjetu

čine 15 trafo područja sa ukupno sa 683 rasvjetna tijela koja se proteže u dužini od 35 km.

Plinoopskrba

Općina Vojnić nema plinoopskrbe, ali cilj je da se plinovod u budućnosti dovede do krajnjih

korisnika.

1.4. Okoliš, sustav zaštite okoliša i prirode

Zaštita prirode podrazumijeva djelovanje čovjeka radi očuvanja neizmijenjenih, ili što je

moguće manje promijenjenih dijelova prirode i procesa potrebnih za život životnih zajednica

te ekosustava i prirodnih krajolika. Zaštita prirode temelji se na znanstvenim spoznajama

ekologije o živom svijetu i prirodnim danostima koji ga omogućuju. Osnovna joj je svrha

omogućiti prirodi što nesmetanije funkcioniranje na temelju samoregulacije, bez obzira na

korisnost za ljudske interese. Zaštita prirode često se netočno zamjenjuje ili poistovjećuje sa

zaštitom okoliša.

Na području općine Vojnić nalazi se zaštićeno područje Park šuma Biljeg koja je zaštićena 1969

godine u kategoriji značajni krajobraz. Prostire se na 2.929,44 ha Petrove gore od čega 2.124,03

ha pripada Općini Vojnić, a ostatak općinama Gvozd i Topusko u Sisačko – moslavačkoj

županiji. To je područje očuvanih krajobraznih vrijednosti vršnog dijela Petrove gore s

istaknutim vrhovima, potočnim dolinama te kulturno –povijesnim vrijednostima. Područje

Biljega predstavlja izolirani šumski predjel u kojem uz krajobrazne vrijednosti ističe i kulturno

– povijesna baština (II Svjetski rat i NOB).

Park šuma Biljeg ima jedinstven eko sustav čija je odlika velika stabilnost i trajnost, to je

stanište za velik broj biljnih i životinjskih vrsta. Od biljnih vrsta prevladava bukva 75%, hrast

kitnjak, pitomi kesten te prateće vrste gorski brijest, javor, obični jasen, klen, divlja trešnja,

crna joha i cer.


24

U prizemnom sloju susrećemo se s velikim brojem ilirskih vrsta (endemi sjeverozapadnog

Balkana) mrtva kopriva, volojsko oko, kranjski bijeli bun, kranjska mlječika, mišje uho,

mnogolisna režuha i druge. U kategoriji zaštićenih, strogo zaštićenih i ugroženih biljaka

susrećemo Kitajbelovu režuhu ( Cardomine kitaibelii Becherer) SZ; Velecvjetni naprstak

(digitalis grandiflora Mill) Ugrožen; Tamnocrvena kruščika (Epipactis

atrorubens(Hoffm.)Besser) SZ; zaštićene Muška paprat (Dryopteris filix-mas(L)Schott i Oslad

(Polygonatum odoratum(Mill)Druce). Od životinjjskih vrsta susrećemo Zaštićene i ugrožene

vrste sisavaca, ptica, vodozemaca i leptira. Na području Park šume Biljeg obitava 15 vrsta

zaštićenih i strogozaštićenih sisavaca od čega je 8 vrsta šišmiša od 35 vrsta na području RH

(širokouhi mračnjak, dugokrili pršnjak, velikouhi šišmiš, riđi šišmiš, veliki šišmiš, sivi

dugoušan veliki potkovnjak i mali potkovnjak); puhovi (sivi puh i puh orašar); Zec, Vidra,

Močvarna rovka i Vjeverica; 1 Vodozemac (gatalinka); 11 vrsta ptica (Ćuk Batoglavac, Golub

dupljaš, Sinjski djetlić, Crna žuna, bjelovrata muhara, Sivi suvračak, Šev krunica, Škanjac osaš,

Siva žuna, Sova jastrebača i Pjegava grmuša) i 11 vrsta leptira (Močvarna riđa, Mala siva riđa,

Sedefasti debeloglavac, Grundov šumski bijelac, Topolnjak, Šumski okaš, Kiseličin crvenko,

Mali dvornikov crvenko, Nikerlova riđa, Crni apolon i Uskršnji leptir). Ostale životinje koje su

nastanjene na području Park šume (krupna i sitna divljač) zaštićene su u Zakonskim okvirima

RH iz područja lovstva. Osim Park šume, područje Petrove gore zanimljivo je i zbog

svjetlosnog onečišćenja, te ima predispoziciju postati jedan od međunarodinh centara za

promatranje zvijezda, te dobiti titulu Tamnog neba od čega korist ne bi bila samo za našu

Županiju i općinu već i susjednu županiju i općine. Osim Park šume Biljeg pod zaštitom se

smatraju i djelovi vodotoka potoka Mala i Velika Utinja (močvarna područja ) navedena kao

područja potencionalna za Natura 2000. Zbog bogatstva rijetkih i ugroženih vrsta, flore, faune

i staništa koji su prisutni na našem području i važni ne samo na nacionalnoj već i na

međunarodnoj razini, cilj nam je dugoročno očuvati biološku raznolikost općine Vojnić kao i

Karlovačke županije, sukladno zakonima i direktivama EU-a.

Zaštita okoliša je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj spriječavanje onečišćenja

i zgađenja okoliša, sprječavanje nastanka šteta i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat

okoliša u stanje prije nastanka štete. Onečišćenje je svaki poremećaj količine određenih

kemijskih i bioloških tvari ili fizikalnih osobina od prirodnih aktivnosti, a koja se može

određenim kemijskim ili biološkim putem vratiti u prvobitno stanje. Zagađenje je trajni oblik

promjene sustava i osobina okoliša. Onečistiti i zagaditi se mogu voda zrak i obradivo tlo.


25

Onečišćenje i Zagađenje je rezultat ljudske aktivnosti. Onečišćenja i zagađenja dijelimo na

sljedeće skupine:

o Kemijsko - nenamjerno ili namjerno ispuštanje kemijske tvari koja nije svojstvena

okolišu,

o Biološko – posljedica razvoja neke vrste organizama / mikroorganizama koji

razmnožavanjem uzrokuju značajne promjene u okolišu te mogu utjecati na razvoj i

zdravlje biljaka, životinja i ljudi.

o Radioaktivno – posljedica korištenja radioaktivnih tvari koje uslijed ljudske pogreške

dolaze u okoliš. Pogreške se javljaju najčešće kod proizvodnje el. energije, namjernim

ispuštanjem radioaktivnih tvari raznim nuklearnim oružjem što za posljedicu ima

kontaminaciju tla. Proces oporavka radioaktivnih onečišćenja i zagađenja je dugotrajnih

proces.

Područja sustava zaštite okoliša i prirode: gospodarenje otpadom, plan gospodarenja otpadom,

izvršenje plana i tko ga prati, organiziran odvoz otpada, postojanje komunalne tvrtke,

odlagalište otpada, svijest o okolišu, broj sakupljača otpada, količina otpada te koliki postupak

stanovništva je obuhvaćen odvozom otpada. Otpad je skup tvari kemijskog, biološkog ili

nuklearnog porijekla, nastaje isključivo ljudskom djelatnošću, nepodesan je za daljnju upotrebu

na klasičan način i zahtijeva nove načine obrade i prerade. Otpad dijelimo na tri skupine

plinoviti, tekući i opasni, koji može biti inertan, opasan i neopasan. Otpad je potrebno

zbrinjavati Kroz Privremeno odlaganje tj. skupljanje istog do nakupljanja veće količine radi

daljnje obrade i trajnog zbrinjavanja ili obradu istog. Pod obradom otpada podrazumijeva se

fizikalno – kemijska obrada, biološka obrada i termička obrada. Trajno zbrinjavanje je

odlaganje otpada koji je inertan na sve vrste utjecaja iz atmosfere i atmosferskih oborina. Pod

trajnim zbrinjavanjem otpada smatra se zbrinjavanje građevinskog otpada cigla kamen i beton.

Gospodarenje otpadom na području Općine Vojnić

Sakupljanjem i odvozom miješanog komunalnog otpada obuhvaćeno je cjelokupno područje

Općine Vojnić. Otpad se od svih korisnika odvozi prema planu odvoza i odvozi se jednom

tjedno. Povremeno dolazi do poremećaja odvoza zbog kvara na vozilu za odvoz istog i/ili zbog

loših vremenskih uvjeta, ali do sada nije bilo većih zastoja u odvozu istog. Prikupljeni otpad se

donedavno odlagao na deponiju Kokirevo. Odlukom Općinskog vijeća Općine Vojnić deponija

je zatvorena i od 08/2015. godine otpad se odvozi na deponiju u Karlovac.


26

U cilju smanjivanja otpada provodi se odvojeno sakupljanje ambalaže od papira i kartona. U

prosjeku se mjesečno sakupi otpada br. 15 03 01 do 1500 kg i preda na reciklažu. U tijeku je

nabava kontejnera za zelene otoke kojima će biti pokriveno cijelo područje Općine Vojnić.

Odvozom otpada obuhvaćeno je 1332 korisnika ili 90% od ukupnog broja domaćinstava na

području Općine koji godišnje proizvedu preko 261 445 kg miješanog komunalnog otpada.

Svijest ljudi o zaštiti okoliša, a ujedno i svijest o sakupljanju vlastitog otpada i odlaganja na za

to predviđena mjesta je nerazvijena, pogotovo u selima i zaseocima gdje postoji „tradicija“

bacanja bilo sitnog i ili krupnog otpada, mrtvih životinja u špilje, jame, šumarke i/ ili na gmajine

(zemlja u državnom vlasništvu koju nitko ne koristi) što za posljedicu ima veći broj divljih

odlagališta.

1.5. Gospodarstvo (sektorska struktura i dinamika rasta, obrtništvo, turizam,

poljoprivreda, šumarstvo, drvna proizvodnja i proizvodnja biomase, lovstvo,

poduzetničke zone)

Prostorni i gospodarski razvitak općina Vojnić temelji na malom i srednjem poduzetništvu,

osam srednjih trgovačkih društava i 35 obrtnika. Vojnić se i dalje planira razvijati kao središte

svih aktivnosti. Položaj od tek 26 kilometara od Karlovca i tek nešto više od granice s BiH,

omogućuje dobre uvjete za razvoj maloga i srednjeg poduzetništva. Gospodarske djelatnosti na

području Općine vezane su uz prisutne prirodne resurse i njihovo iskorištavanje. Značajan udio

u ukupnim gospodarskim djelatnostima ovog područja danas ima poljoprivredna proizvodnja i

prateće prerađivačke djelatnosti čiji su nosioci obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Međutim, iz relativno niskog udjela zaposlenih u poljoprivredi te visokog udjela kućanstava s

poljoprivrednim gospodarstvom proizlazi da se dobar dio stanovništva bavi poljoprivredom uz

neko drugo zanimanje, odnosno da ovdje prevladava ekstenzivan oblik poljoprivredne

djelatnosti. Općina Vojnić posjeduje iznimno vrijedna i velika prorodna bogatsta keramičke

gline, silikatnog i kvarcnog pijeksa, rovnog kamena, pitke vode što sve zajedno predstavlja

veliki potencijal u njezinom budućem razvoju. Oko 37 posto površine općine je pod šumama.

Od 9 tisuća ha šuma, 5300 ha drži Šumarija Vojnić, oko 500 ha je privatno, a ostalo imaju

Šumarija Krnjak i Topusko. Godišnje se eksploatira oko 50.000 kubičnih metara kvalitetnog

drva što je znatan potencijal u razvoju drvne industrije. Iako ovo područje ima tradiciju i

dostatne zalihe kvalitetne sirovine, danas se nažalost drvna industrija polako gasi.


27

Tablica 12 Popis obrtnika koji djeluju na području Općine Vojnić u 2016.

Rbr. Naziv obrta

1. Autoelektričarski obrt AUTOELEKTRO, Dejan Novaković, Vojnić, Andrije Hebranga 4

2. Autoprijevoznički obrt i građevinska mehanizacija, Zoran Petrović, Vojnić, Karlovačka 5

3. DKD, obrt za proizvodnju i usluge, vl. Denis Fištrović, Vojnić, Kupljensko 101

4. Elektroinstalaterski obrt ELEKTROCENTAR, Stanko Živković, Vojnić, Živković Kosa 32

5. ELEKTRONIK, obrt za proizvodnju, vl. Bogdan Novaković, Vojnić, Krešimirova 1

6. EURO LIMARIJA, obrt za postavljanje građevinske limarije, vl. Elvir Ogrešević, Vojnić, Mracelj 11

7. FIKO - GRADNJA građevinski obrt, Fikret Huskić, Vojnić, Široka Rijeka 38

8. FORA, obrt za ugostiteljstvo, vl. Damir Crnković, Vojnić, Andrije Hebranga 32

9. Frizerski obrt, Đurđa Gržan, Vojnić, Karlovačka 7

10. Frizerski obrt LJILJA, Ljiljana Sušilović, Vojnić, Karlovačka 28

11. GOLD, obrt za ugostiteljstvo i trgovinu, vl. Saša Užar, Vojnić, Radnička 6

12. Građevinski obrt CROGRADNJA, Mirsad Bajramović, Svinica Krstinjska, Svinica Krstinjska 51

13. JOLE, obrt za usluge u šumarstvu, vl. Dario Jakovljević, Vojnić, Donji Vojnić 9 B

14. KAMELIJA, obrt za trgovinu, usluge i ugostiteljstvo,vl.Anka Škrgić, Vojnić, Radnička 1

15.

Keramičarski obrt BAU - ŠAKANOVIĆ - MEŠAMONT, Mehmed Šakanović, Donja Brusovača,

Donja Brusovača 47/A

16. MB, obrt za trgovinu, prijevoz i usluge, vl. Bojan Marijanović, Kolarić, Kolarić 6 F

17. N-ANA, obrt za knjigovodstvo, vl. Anka Vuletić, Kolarić, Kolarić 2

18. Obrt GORENA, Ivan Dujlović, Vojnić, Trg Stjepana Radića 3

19.

OBRT ZA IZRADU PREDMETA OD KERAMIKE IVA ELHADER, LEPOSAVA HRKMAN,

KRSTINJA, KRSTINJA 50

20. Obrt za poljoprivredu, Tomislav Ciprić, Svinica Krstinjska, Svinica Krstinjska 59

21. Obrt za sječu i izvlačenje drvnih sortimenata UŽAR, Ivica Užar, Vojnić, Karlovačka 5

22. Obrt za završne radove u građevinarstvu EKOPUR, Ivan Jolić, Kupljensko, Kupljensko 47/A

23. Pekarski obrt MRVICA, Dusha Dečaj, Vojnić, Karlovačka 16

24. Poljoprivredni obrt PERIĆ, Mirko Perić, Vojišnica, Vojišnica 47

25. Teracerski obrt KARTALIJA, Nikola Kartalija, Kartalije, Kartalije 15

26. Trgovački obrt DA I RE, Renata Perčinlić, Vojnić, Vukovarska 10

27. UGOSTITELJSKI OBRT KORDUN CAFFE, BRANKA ĆOSIĆ, VOJNIĆ, KREŠIMIROVA 19

28. Ugostiteljski obrt VILIN TOČAK, Đuro Šaula, Vojnić, Kupljensko 181

http://or.minpo.hr/detalji.htm?id=1194001



























































28

29. Ugostiteljski obrt VURDA, Mile Trbojević, Vojnić, Karlovačka 1

30. VOĆE I POVRĆE I MINI MARKET, Jaumi Ajrulai, Vojnić, Karlovačka 9

31. ZELENI-9, obrt za ugostiteljstvo, vl. Tanja Šimulija, Vojnić, A. Hebranga 13

32. Zidarski obrt BAJRIĆ GRADNJA, Husein Bajrić, Vojnić, Gejkovac 6

Izvor: Baza podataka Obrtnog registra Ministarstva poduzetništva i obrta

Turizam

Zbog svog prostornog položaja, prirodnih resursa i potencijala, općina Vojnić također ima

odlične uvjete za razvoj tranzitnog, lovnog i ruralnog turizma.

Petrova Gora jedan je od zaštitnih znakova općine Vojnić. Nekad se ta gora zvala Gvozd što

znači «šuma». Osim toga na tom području niz je povijesnih lokacija koje i danas privlače turiste.

Krenuvši od hrvatskog kralja Petra Svačiča koji je tu poginuo 1097. godine, te vezano za taj

događaj, napravljena je poučna staza i grob. Ne treba posebno napominjati da je po kralju Petru

Svačiću, navedena gora dobila i ime. Tu se nalazi i arheološko nalazište Pavlinskog samostana

koje datira iz 14. stoljeća. Smješteno je na najvišem vrhu Petrove Gore - Malom Petrovcu. Tu

je također i Centralna partizanska bolnica koju sačinjava skup drvenih objekata i zemunica.

Sagrađena je za potrebe liječenja ranjenika i bolesnika sa šireg Korduna tijekom II svjetskog

rata. Navodimo dalje, monumentalni spomenik Petrovac, visok 37m, koji je izgrađen na samom

vrhu Petrove Gore te se sa njega pruža prekrasan pogled na neposrednu okolicu.

U samom srcu Petrove Gore, usred stoljetnih bukovih šuma, novouređeni je turistički centar

koji pruža razne mogućnosti aktivnog odmora, ali i uživanja u prirodnim ljepotama. U

navedenom području smjestio se novoobnovljeni Lovački dom «Muljava» koji je u

Domovinskom ratu bio potpuno devastiran. Tu se nalaze šetnice, poučna staza «Rimski put» te

planinarske staze koj počinju i završavaju kod navedenog lovačkog doma. Turisti rado i često

dolaze, a na terensku nastavu u ovaj dio Korduna uvijek stižu grupe učenika i studenata iz

brojnih gradova Hrvatske. Područje Petrove Gore već je godinama poznato kao lokacija s

mnoštvom kvalitetne divljači i pravi je raj za lovce. Na navedenom području prebiva većinom

divlja svinja i srndać, a nekada, lovište je bilo bogato i muflonima. Lovište danas bilježi već

brojne posjete lovaca kako iz Hrvatske tako i iz inozemstva (Engleska, Španjolska, Italija). Na

teritoriju općine, također se nalaze, ostaci srednjovjekovnog grada Klokoča. Navedeni ostaci

smješteni su u južnom dijelu vojnićke općine, na brdu iznad sela Klokoč.










29

Tablica 13 Usporedba općina i gradova Karlovačke županije u broju noćenja 2007.-2011.

Gradovi i

općine po broju

noćenja turista

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Duga Resa 21.316 17.553 21.178 20.717 26.764

Karlovac 30.862 36.891 27.770 33.706 28.332

Ogulin 49.253 49.484 41.218 43.058 13.180

Ozalj 1.567 1.015 1.169 1.063 828

Slunj 11.813 12.713 10.544 11.656 17.031

Draganić 425 389 148 1.843 2.434

Josipdol 8.700 9.511 6.164 5.160 5.515

Rakovica 148.154 149.860 157.784 159.821 168.289

Žakanje 331 316 156 116 108

Ribnik 145 186 184 139 520

UKUPNO 272.566 277.918 245.150 277.279 263.001

Izvor: Državni zavod za statistiku RH, Priopćenja i statistička izvješća, Turizam 2007.-2011.

Tablica 14 Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2011.

JLRS Postelje Dolasci Noćenja

stalne pomoćne Ukupno domaćih

turista

stranih

turista

ukupno domaćih

turista

Stranih

turista

Karlovačka

županija

5.702 268 165.450 16.830 148.620 269.291 40.373 228.918

Duga Resa 356 23 11.288 2.938 8.350 26.764 6.870 19.894

Karlovac 357 27 19.463 3.836 15.627 28.332 7.116 21.216

Ogulin 320 28 6.521 2.969 3.552 13.180 9.146 4.034

Ozalj 28 414 186 228 828 295 533

Slunj 475 13 11.522 1.787 9.735 17.031 4.411 12.620

Bosiljevo 10 412 64 348 447 66 381

Draganić 28 1 2.434 233 2.201 2.434 233 2.201

Generalski

stol

32 20 1.162 1.014 148 3.166 2.806 360

Josipdol 118 30 2.776 1.127 1.649 5.515 3.620 1.895

Kamanje 7 6 6 12 12

Krnjak 21 2 108 8 100 114 14 100


30

Netretić 7 4 4 18 18

Rakovica 3.895 119 108.348 1.991 106.357 168.289 3.193 165.096

Ribnik 22 395 236 159 520 267 253

Vojnić 22 5 519 431 88 2.533 2.306 227

Žakanje 4 78 78 108 108

Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Poljoprivreda

Jedan od temelja razvoja gospodarstva jest poljoprivreda, za koju postoji niz prirodnih resursa,

prije svega kvalitetna i ekološki potpuno očuvana zemlja. Mnoga ovdašnja obiteljska

poljoprivredna gospodarstva to su prepoznala i temelj svojih aktivnosti vezala uz ratarstvo u

funkciji stočarstva. Tako je i ovaj kraj već desetljećima poznat po vrlo kvalitetnom mlijeku i

proizvodnji mesa. Danas se obrađuje oko 2500 hektara uglavnom zasijanih kulturama poput

ječma, kukuruza, raži, pšenice i zobi, a ostalo je pod povrćem. Proizvođači mlijeka imaju nešto

više od 1200 krava muzara na već oformljenim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Ako to usporedimo sa 1991. godinom, kada je bilo više od 6000 krava muzara, a obrađivalo se

dvostruko više zemljišta, jasno je koji su razvojni potencijali poljoprivrede i gospodarstva na

vojnićkom području. Svakako se mora napomenuti i razvoj voćarstva, gdje se pod

voćem trenutačno nalazi 250 hektara zemlje, a u proteklih nekoliko godina podignuto više od

150 hektara trajnih nasada. U voćarstvu je najzastupljeniji uzgoj šljive i njezinih nusprodukata.

U Općini Vojnić pod oranicama i vrtovima nalazi se 7.279 ha, pod voćnjacima 114 ha, pod

livadama 1.337 ha, pod pašnjacima 4.960 ha, pod šumskim zemljištem 9.288 ha, a neplodno je

910 ha. Većina obiteljskih gospodarstava je prema svojim površinama, prema proizvodnim

kapacitetima u poljoprivrednoj proizvodnji i po ostvarenim ekonomskim rezultatima vrlo mala.

Uglavnom proizvode za potrebe svog kućanstva, a imaju i prihode izvan poljoprivrede. Zbog

neatraktivnosti današnjeg ekstenzivnog oblika poljoprivredne djelatnosti na području Općine,

kao i nedovoljne brige za ruralni razvoj i popularizaciju tradicijskog seljačkog načina života,

kod obiteljskih gospodarstava sve češće se javljaju neobrađene površine. Stoga će primarni cilj

u razvoju poljoprivredne djelatnosti ovog područja biti osuvremanjavanje obiteljskih

gospodarstava. Gospodarstvo sa svim svojim segmentima je od presudnog značaja za rast i

budući razvoj, ali kad je u pitanju Općina Vojnić naglasak treba staviti na razvoj malog i

srednjeg poduzetništva u prvom redu vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju i prateće

prerađivačke djelatnosti. Prednosti koje mogu bitno utjecati na razvoj ovog područja su


31

relativna blizina grada Karlovca kao značajnog prometnog čvorišta, industrijskog i trgovačkog

središta, ali i obrazovnog centra (što omogućuje zadovoljavanje obrazovnih i kulturnih potreba

stanovništva Općine) i relativno dobro sačuvana priroda. Također, tržište grada Karlovca je vrlo

poticajno za razvitak poljoprivredne proizvodnje zbog činjenice da nije samodostatno niti u

jednom proizvodu, a nije daleko ni veliko kao zagrebačko tržište. S obzirom na važnost

obiteljskih gospodarstava za ukupno gospodarstvo Općine, vrlo važnu ulogu u budućem

razvoju imat će transformacija tradicionalne poljoprivredne proizvodnje prema zahtjevima

potrošača, odnosno bržeg prilagođavanja obiteljskih gospodarstava tržnom gospodarskom

sustavu. To će se postići okrupnjavanjem posjeda, boljom primjenom suvremenih dostignuća i

tehnologija te specijalizacijom za određene tipove poljodjelske proizvodnje. Pri tome je

potrebno svesti upotrebu kvalitetnih poljoprivrednih zemljišta u nepoljoprivredne svrhe na što

je manje moguću mjeru. Jedan od mogućih pravaca u razvoju poljoprivrede je i orijentacija na

proizvodnju sve više cijenjenih ekološki čistih poljoprivrednih proizvoda. U odnosu na većinu

zapadnoeuropskih zemalja, Općina Vojnić još uvijek raspolaže s nezagađenim tlom te tako

ispunjava glavni preduvjet za preusmjeravanje na poljoprivredu okrenutu kakvoći proizvoda i

okoliša.

Tablica 15 Usporedba ukupnog prihoda Karlovačke županije, gradova i općina u 2009. i 2012. 5

Naziv

općina/gradova

2009. g. 2012. g. Index

Ukupan

prihod

Rang

država

Rang

županija

Ukupan

prihod

Rang

država

Rang

županija

2012/2009

KARLOVAČKA

ŽUPANIJA

7.539.534 16 7.487.111 16 99,31

BARILOVIĆ 67.899 305 9 243.234 154 5 358,23

BOSILJEVO 33.549 399 14 42.204 373 10 125,8

CETINGRAD 17.113 474 17 9.681 510 18 56,57

DRAGANIĆ 67.178 306 10 108.500 236 8 161,51

DUGA RESA 330.379 128 3 284.247 138 3 86,04

GENERALSKI

STOL

2.700 545 21 4.633 532 20 171,59

JOSIPDOL 61.850 319 11 37.370 392 13 60,42

KAMANJE 89.341 264 7 107.945 237 9 120,82

KARLOVAC 5.630.717 11 1 5.564.661 10 1 98,83

5 Županije su rangirane zasebno, rangovima od 1 do 21, a općine i gradovi rangovima od 1 do 556.


32

KRNJAK 5.335 531 20 4.072 536 21 76,33

LASINJA 8.916 512 19 5.919 525 19 66,39

NETRETIĆ 26.851 433 16 17.291 474 15 64,4

OGULIN 410.977 107 2 367.668 111 2 89,46

OZALJ 299.381 136 4 253.548 147 4 84,69

PLAŠKI 16.707 480 18 15.435 481 16 92,39

RAKOVICA 46.315 366 13 40.522 379 12 87,49

RIBNIK 29.089 416 15 21.406 459 14 73,59

SABORSKO 1.650 549 22 630 550 22 38,18

SLUNJ 168.930 183 5 144.400 204 7 85,48

TOUNJ 70.257 298 8 11.408 499 17 16,24

VOJNIĆ 99.511 256 6 160.601 192 6 161,39

ŽAKANJE 54.889 345 12 41.735 375 11 76,04

Izvor: FINA, Analiza financijskih rezultata poslovanja poduzetnika RH u 2009. i 2012. po gradovima i općinama KŽ

Analiza ostvarenja ukupnog prihoda u Karlovačkoj županiji pokazuje da je Karlovačka županija

u 2012. godini ostvarila ukupni prihod 7.487.111.000 kuna ili 99,31 indeksnih bodova u odnosu

na 2009. godinu, dakle ima negativan trend.

Tablica 16 Usporedba Neto dobiti/gubitka Karlovačke županije, gradova i općina u 2009. i 2012.6

Naziv

općina/gradova

2009. g. 2012. g. Index

Neto

dobit/gubitak

Rang

država*

Rang

županija

Neto

dobit/gubitak

Rang

država*

Rang

županija 2012/2009

KARLOVAČKA

ŽUPANIJA 236.327 4 559.904 5 236,92

BARILOVIĆ 1.450 184 5 19.125 49 2 1.318,97

BOSILJEVO -1.827 423 16 1.130 198 9

CETINGRAD 688 230 8 -971 369 15

DRAGANIĆ 1.354 189 6 2.301 150 8 169,94

DUGA RESA 670 232 10 -1.913 400 16

GENERALSKI

STOL 154 302 12 -176 314 12

JOSIPDOL 204 296 11 -6.472 465 21

6 Županije su rangirane zasebno, rangovima od 1 do 21, a općine i gradovi rangovima od 1 do 556.


33

KAMANJE 1.230 195 7 -5.102 451 19

KARLOVAC 454.625 3 1 549.626 6 1 120,9

KRNJAK -1.029 394 15 -453 339 13

LASINJA 686 231 9 7 287 11 1,02

NETRETIĆ -7.241 479 19 -566 348 14

OGULIN -5.338 467 18 -7.902 474 22

OZALJ -10.759 494 20 -2.682 419 18

PLAŠKI -539 368 14 5.780 99 4

RAKOVICA 11.735 61 3 2.833 144 7 24,14

RIBNIK -2.719 437 17 -2.118 403 17

SABORSKO 136 304 13 81 279 10 59,56

SLUNJ 23.918 34 2 4.381 115 5 18,32

TOUNJ -222.953 548 22 -6.306 463 20

VOJNIĆ 7.497 81 4 6.237 95 3 83,19

ŽAKANJE -15.614 508 21 3.064 139 6

Izvor: www.fina.hr

Iskorištavanje mineralnih sirovina

Za gospodarstvo Općine Vojnić u prijašnjim razdobljima od značaja je bila proizvodnja vezana

uz iskorištenje i korištenje u proizvodnji mineralnih sirovina građevnog kamena i keramičke

gline zbog značajnog udjela stanovništva Općine zaposlenog u ovoj djelatnosti. Na području

Općine Vojnić postoje eksploatacijska polja za iskorištavanje keramičke gline, kremenog

pijeska i građevinskog kamena. Eksploataciona polja u Planu su označena oznakom Ex. Budući

da se ovim Prostornim planom ograničava eksploatacija na način da se ne dozvoljava

eksploatacija u zoni unutar 100 m udaljenosti od građevinskih područja naselja i da se ne

dozvoljava eksploatacija unutar zone zaštite (II i III zone zaštite) vodocrpilišta ''Vrelo Utinje'',

postojeća eksploataciona polja se smanjuju na način kako je to prikazano na kartografskim

prikazima. Postojeća eksploataciona polja keramičke gline su:

o Ivošević Gaj - eksploataciono polje smanjuje se sa 150,00 ha na 98,36 ha,

o Kokirevo - eksploataciono polje smanjuje se sa 123,8 ha na 94,26 ha,

o Mazalica - eksploataciono polje smanjuje se sa 15,7 ha na 6,16.

Postojeća eksploataciona polja za kvarcni pijesak:

- Basarovac - Budući da se eksploataciono polje Basarovac nalazi unutar II i III zone zaštite

vodocrpilišta ''Vrelo Utinje'', nemoguća je njegova daljnja elsploatacija. Prostornim planom


34

predviđena je sanacija zemljišta unutar eksploatacionog polja. Sanaciju prostora i površina

potrebno je obvezno izvesti u skladu s odredbama Studije utjecaja na okoliš.

Postojeća eksploataciona polja građevnog kamena:

o Johovo (Lisine) -eksploataciono polje smanjuje se sa 10.81ha na 7.25 ha.

Planirana eksploataciona polja građevnog kamena:

o Loskunja - eksploatacione rezerve (1000 m3) površine 710 ha, planirano

eksploataciono polje smanjuje se sa 9,00 ha na 7,81 ha.

Ležišta se postupno iscrpljuju, što će se sasvim sigurno odraziti i na smanjenje postotka

zaposlenih u ovoj djelatnosti. Stoga je Prostornim planom Općine potrebno osigurati površine

za razvoj gospodarskih djelatnosti, vezanih u prvom redu uz poljoprivrednu proizvodnju i

prateće prerađivačke djelatnosti te iskorištavanje šuma.

Industrija

Analizom dosadašnjeg razvoja i potencijala, Općina Vojnić je postavila prioritete u daljnjem

razvitku gospodarstva u području poljoprivrede i stočarstva, voćarstva, metaloprerađivačke

djelatnosti, industrije izrade keramičkih pločica, obrade građevnog kamena, popravak i

održavanje poljoprivredne mehanizacije, obrti i ostale uslužne djelatnosti za kućanstvo i

poduzeća, kao i stari obrti (kovači, užari, lončari, bačvari).

Tablica 17 Izvoz Karlovačke županije, gradova i općina od 2008.do2012.

JLRS IZVOZ u tis. kn.

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Karlovačka

županija 1.476.833 1.365.182 1.364.108 1.500.225 1.671.275

Duga Resa 33.735 18.691 22.819 21.712 31.824

Karlovac 1.063.363 1.158.885 1.170.515 1.249.850 1.423.622

Ogulin 12.484 7.186 12.291 13.611 14.490

Ozalj 50.755 54.725 43.483 40.203 38.186

Slunj - 319 41 126 155

Barilović 24.537 22.377 25.123 29.391 28.592

Bosiljevo 11.752 10.639 11.281 13.198 13.025

Cetingrad 697 392 - 450 12

Draganić 1.219 1.039 500 892 2.449


35

Generalski stol - - - - 24

Josipdol 28.591 18.115 21.601 18.481 10.783

Kamanje 44.184 33.584 32.248 40.164 40.788

Krnjak 2.733 361 219 46 402

Lasinja - - - 287 505

Netretić - 43 97 339 121

Plaški - - - 22 -

Rakovica - - - 24 -

Ribnik 110.916 696 228 3.019 9.022

Tounj 7 - - 398 473

Vojnić 57.406 16.214 19.698 65.405 54.610

Žakanje 34.454 21.915 3.963 2.606 2.192


Tablica 18 Uvoz Karlovačke županije gradova i općina od 2008. do2012.g.

UVOZ u tis. kn.

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

Karlovačka

županija

1.337.338 1.130.077 1.135.158 1.271.403 1.258.237

Duga Resa 46.946 36.314 24.402 33.144 32.249

Karlovac 1.010.343 966.151 997.346 1.085.833 1.048.232

Ogulin 36.486 11.560 10.097 23.098 16.840

Ozalj 84.692 36.127 29.645 19.053 20.207

Slunj 958 1.009 1.409 1.631 2.944

Barilović 2.870 3.437 2.670 8.246 17.236

Bosiljevo 10.714 7.688 8.035 10.908 8.626

Cetingrad 2.184 1.473 548 578 161

Draganić 8.020 6.159 4.844 7.167 9.142

Generalski stol - 8 - - 18

Josipdol 14.300 6.746 7.872 5.117 8.435

Kamanje 25.637 16.702 16.599 20.802 23.399

Krnjak 502 53 234 59 42

Lasinja 38 - 15 22 358

Netretić 1.032 364 342 12.968 21.056

Plaški - - 5 4 85

Rakovica 2.372 1.137 1.673 2.984 1.996

Ribnik 11.037 205 4 2.755 6.133


36

Tounj 951 9 46 6 -

Vojnić 37.597 21.795 27.503 33.904 38.079

Žakanje 40.659 13.140 1.870 3.124 2.999


Tablica 19 Robna razmjena Karlovačke županije i Republike Hrvatske, 2012.-2015.

IZVOZ I UVOZ u

kunama

tis. kuna

2012. 2013. 2014. 2015.7 Županija

Izvoz

Republika Hrvatska 72.380.725 72.594.640 79.099.297 87.793.449

Karlovačka Županija 1.675.042 1.873.569 1.965.980 2.099.424

Uvoz


Karlovačka Županija 1.263.419 1.570.490 1.467.739 1.476.241

IZVOZ I UVOZ u eurima

tis. eura

2012. 2013. 2014. 2015.8 Županija

Izvoz


Karlovačka 222.881 247.153 257.686 275.776

Uvoz


Karlovačka 168.069 207.511 192.513 193.975

Izvor: Obrada HGK - Županijska komora Karlovac

7 Privremeni podaci 8 Privremeni podaci


37

1.6. Društvene djelatnosti (predškolski odgoj i obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb,

kultura i sport)

Područje društvenih djelatnosti predstavlja izuzetno važan segment društvenog života, koji je u

neposrednoj interakciji s ostalim oblicima života, pa je neupitna potreba njihovog razvitka,

budući da su one u funkciji općeg razvoja. Kvalitetom ovih funkcija podiže se obrazovna i

kulturna razina i standard cjelokupnog stanovništva u gravitacijskom području ovih funkcija.

Da bi se osigurali uvjeti za što kvalitetniji društveni i gospodarski razvitak Općine, potrebno je

postizanje što veće autonomije u pogledu sadržaja društvenih funkcija.

Društvene djelatnosti na području Općine sastoje se od lokalne samouprave koja je smještena

u administrativnom centru u Vojniću (općinska uprava – općinsko vijeće, općinski načelnik,

jedinstveni upravni odjel Općine Vojnić); Ispostave Ureda državne uprave u Karlovačkoj

županiji; Ispostava Centra za socijalnu skrb Karlovac; Ispostava Porezne uprave Karlovac;

Ispostava Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje Karlovac; Ispostava Hrvatskog zavoda

za zdravstveno osiguranje Karlovac; Ispostava Područnog ureda za katastar Karlovac;

Zemljišno knjižni odjel Vojnić; Stožer civilne zaštite; Policijska postaja Vojnić, Dobrovoljno

vatrogasno društvo Vojnić, vjerske zajednice (rimokatolička župa sa župnim uredom i crkvom

u Vojniću, Pravoslavna crkva na Kolariću, Islamska zajednica u Maljevcu); odgoj i obrazovanje

koje pokriva Dječji vrtić Vojnić, Osnovna škola u Vojniću i školska biblioteka, Knjižnica i

čitaonica Vojnić, Dom kulture „Kralj Petar Svačić“, kulturno-umjetnička društva, sportska

društva i klubovi, nogometno igralište; zdravstvenu skrb pokriva Dom zdravlja Vojnić sa

ambulantama opće medicine, stomatološkom, ginekološkom ambulantom i patronažnom te

ljekarna u Vojniću; tu su udruge građana političke stranke i druge organizacije te financijske i

druge uslužne djelatnosti koje obavlja poslovnica Financijske agencije, poštanska jedinica s

automatskom telefonskom centralom te nekoliko trgovina mješovite robe, građevinskog

materijala agroopreme i Podružnica Centra za rehabilitaciju „Nada“ iz Karlovca koja skrbi o

invalidnim i mentalno bolesnim osobama.

Planom se predviđaju veće nove površine za športske i rekreacijske sadržaje (zona između

današnjih športskih terena i zapadne obilaznice Vojnića), lokacija za novu pravoslavnu crkvu,

a za ostale društvene djelatnosti ne planiraju se bitna povećanja sadašnjeg prostora. U području

Petrove gore planira se obnavljanje memorijalnog centra uz uslužne i turističke djelatnosti.


38

Predškolski odgoj i obrazovanje

Vezano uz predškolski odgoj i obrazovanje djece, u administrativnom sjedištu općine u Vojniću

smješten je Dječji vrtić Vojnić i Osnovna škola Vojnić i školska biblioteka. Poseban naglasak

u odgoju i obrazovanju djece i odraslih ima Knjižnica i čitaonica Vojnić koja se nalazi u samom

centru Vojnića. Knjižnica djeluje i kao kulturni centar mladih unutar Doma kulture „Kralj Petar

Svačić“, a ujedno je inicijator mnogih projekata vezano za kulturu i mlade u općini. Ostale

aktivnosti vezane za društvene djelatnosti se odvijaju kroz kulturno-umjetnička društva i

klubove.

Osnovna škola Vojnić nalazi se na rubu samog naselja Vojnić. Oko 1890. godine u cijelom

Kotaru Vojnić radilo je samo 20 učitelja u 17 četverorazrednih škola. Početkom 20. stoljeća na

području današnje Općine Vojnić bile su dvije matične škole, jedna u Krstinji, druga u Vojniću.

Matična škola u Krstinji imala je područne škole u Miholjskom, Svinjici i Klupici, a matična

škola u Vojniću imala je područne škole u Kuplenskom, Kestenovcu, Bukovici, Utinji i

Knežević Kosi. Nijedna od tih područnih škola danas ne radi zbog pomanjkanja djece i

zapuštene su. Danas se škola nalazi na parceli koja se prostire na oko 14.000 tisuća metara

površine. Veći dio te površine zauzimaju dva igrališta: jedno za mali nogomet i rukomet; drugo

za odbojku i košarku. Ostali dio površine je park i školski voćnjak. Poslije Domovinskog rata

školu je pohađalo oko 180-tero djece, a prema posljednjim podacima iz 2016. školu pohađa 236

djece. Veći broj učenika stanuje u samom centru Vojnića, blizu škole, ali ima i onih koji dolaze

iz vrlo udaljenih mjesta i za njih je organiziran prijevoz autobusima. Za sve učenike osiguran

je topli obrok uz minimalnu učeničku naknadu. Škola ima i svoju Školsku zadrugu „Duga“ koja

redovito nastupa na županijskim i državnim susretima, te sajmu obiteljskog gospodarstva,

turizma i poduzetništva, koji je tradicionalan u Vojniću. Školski list „Paleta“ izlazi već

jedanaestu godinu i postiže dobre rezultate na županijskim i državnim susretima. Škola

posjeduje voćnjak koji koristi za edukaciju, a ujedno se plodovi koriste za pripremu obroka.


39

Tablica 20 Usporeda broja učenika u osnovnim školama Karlovačke županije u razdoblju od 2009/10. do 2015/16. školske

godine

Red.

broj

OSNOVNA

ŠKOLA

ŠKOLSKA GODINA

2009/10. 2010/11. 2011/12. 2012/13. 2013/14. 2014/15. 2015/16.

1.

OŠ Banija

Karlovac 534 525 541 518 494 462 456

2.

OŠ D.

Jarnević

Karlovac

570 557 536 519 507 513 515

3. OŠ B. Seljan

Karlovac 461 436 405 381 366 340 316

4. OŠ Grabrik

Karlovac 772 762 742 746 742 750 724

5. OŠ Švarča

Karlovac 290 314 315 324 332 330 337

6. OŠ Turanj

Karlovac 484 454 442 436 437 441 449

7. OŠ Dubovac

Karlovac 772 762 758 748 746 767 759

8.

OŠ

Skakavac

Karlovac

95 102 99 99 98 105 100

9. OŠ Mahično

Karlovac 183 188 186 191 193 195 183

10. OŠ Rečica

Karlovac 135 135 134 134 139 141 123

11.

Centar za

OiODiM

Klc

41 33 34 34 29 27 29

12. OŠ

Draganići 201 200 186 184 186 189 176

13.

OŠ K.

Zrinski

Krnjak

159 153 125 105 110 110 94

14.

OŠ

I.G.Kovačić

D. Resa

401 388 391 359 368 389 409

15. OŠ V. Nazor

Duga Resa 435 427 433 433 440 443 453

16. OŠ Barilović 129 133 135 135 149 158 162

17. OŠ Netretić 138 134 133 126 135 136 129

18.

OŠ

Generalski

Stol

168 155 143 142 120 120 100

19.

Prva

osnov.škola

Ogulin

557 531 533 521 536 560 567

20.

OŠ

I.B.Mažuran

ić Ogulin

569 525 517 504 479 501 488


40

21. OŠ Josipdol 415 419 411 395 394 379 361

22. OŠ Plaški 194 199 181 178 169 174 169

23. OŠ Slave

Raškaj Ozalj 377 373 394 383 376 383 375

24. OŠ Žakanje 235 215 203 203 200 211 217

25. OŠ Slunj 473 443 407 374 376 360 328

26.

OŠ

E.Kvaternik

a Rakovica

266 260 250 229 220 210 205

27. OŠ

Cetingrad 182 179 164 168 164 156 143

28. OŠ Vojnić 267 266 260 254 248 246 236

29.

OŠ

A.Klasnic

Lasinja

99 103 107 98 94 96 96

UKUPNO 9.602 9.371 9.165 8.921 8.847 8.892 8.699

Izvor: Izvješće o upisima u osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove Karlovačke županije u školskoj godini 2015/16.,

Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu, sport i informiranje Karlovačke županije

Zdravstvo i socijalna skrb

Zdravstvenu djelatnost primarne zdravstvene zaštite te brigu o zdravstvenom stanju

stanovništva Općine Vojnić obavlja zdravstvena ustanova Dom zdravlja Vojnić. Način i

organizacija pružanja zdravstvenih usluga u okviru primarne zdravstvene zaštite su temeljne

zadaće Doma zdravlja Vojnić koji brine da se usluge pružaju na vrijeme i kvalitetno. Podizanje

razine kvalitete usluga je jedan od prioritetnih ciljeva ustanove. Usluge primarne zdravstvene

zaštite u Domu zdravlja Vojnić pružaju se kroz ordinacije dentalne medicine, ordinacije opće

medicine, patronažu i sanitetski prijevoz.

Kulturna i prirodna baština

Na području Općine Vojnić nalazi se nekoliko područja kulturnog krajolika. Pretežno prirodni

krajolik se odnosi na područje Petrove Gore i Kestenove Gore, područje Velikog Brda,

Međeđaka, Otmić Gore i Markovca. Mješovito prirodno-kultivirani krajolik jesu površine u

otvorenom krajoliku na blagim kosinama brežuljaka osobito na području sjeverozapadno od

potoka Radonja. Kultivirani je krajolik ruralnih naselja i krajolik pripadajućih poljodjelskih

površina koje se na njih nastavljaju (vrtovi, voćnjaci, oranice). Većinom su to područja veće

gustoće naseljenosti južno od Petrove Gore uz rijeku Glinu i važnije prometne pravce, uz

naselja Kestenovac, Klokoč, Dunjak, Gejkovac, Široka Rijeka, Jagrovac, Donja Brusovača


41

(spadaju u zonu zemlje prve kvalitete). Također u ovu kategoriju spada područje zapadno od

Petrove Gore koje se proteže uz potok Radonju s naseljima Radonja, Vojnić, Knežević Kosa,

Loskunja i Živković Kosa.

Vezano za spomenike kulture, a koji se odnose na objekte i etnološke spomenike, važno je

napomenuti da je dosadašnjom evidencijom i pravnom zaštitom u različitim razdobljima

obuhvaćeno ukupno 27 povijesnih građevina i cjelina. Od toga su dosad u Registar kulturnih

dobara upisana tri stara grada, dva spomen područja i jedan memorijalni objekt iz drugog

svjetskog rata. Preventivno nije zaštićen niti jedan objekt, ali prilikom revizije koja je u tijeku

neki objekti će biti predloženi za upis u Registar. Jedan dio kulturnih dobara je evidentiran pri

izradi Konzervatorske podloge za Prostorni plan Karlovačke županije godine 2000, a neka će

biti predložena za preventivnu zaštitu kao rezultat ovoga rada. Spomenici i znamenitosti po

kojima je Općina Vojnić prepoznatljiva su:

o Petrova gora, na kojoj je 1097. godine poginuo Petar Svačić

o Stari grad Klokoč

o Spomenik na Petrovoj gori

o Centralna partizanska bolnica

o Spomenik braniteljima Domovinskog rata u Vojniću

Na temelju terenskog očevida i dostupnih izvora, postojeći popis kulturnih dobara u sklopu ove

konzervatorske podloge je proširen za 83 objekta. Tu su upisani i dijelovi povijesnih ruralnih

naselja (Krstinja, Petrova Poljana, Gačeša Selo, Rajić Brdo) te tradicijske građevine njih

ukupno 51. Stupanj istraženosti odrazio se i na pravnu zaštitu što je najbolje uočljivo na

primjeru arheološke baštine. Uz dva ranije evidentirana arheološka lokaliteta u Lisinama i na

Malom Petrovcu ni jedan lokalitet nije upisan u Registar nepokretnih kulturnih dobara kao

arheološka baština pa ni stari gradovi koji su pri upisu svrstani u vojne građevine. Stoga su sada

evidenciji arheološke baštine nužno dodana i ta tri stara grada (Klokoč, Krstinja i Otmić), te

lokalitet na Velikom Petrovcu. Od civilnih građevina lokalnog značenja evidentirana je samo

škola iz 1935. g u Miholjskom. U naselju Krstinja evidentirane su vojne građevine, čardak i

kuburana. Ovom je prilikom evidentiran i veliki broj privrednih, industrijskih i inženjerskih

građevina/kompleksa (jedanaest mlinica, dvije kovačnice, bačvarska radionica, pilana i most).

Pod memorijalnu baštinu uključena su 2 memorijalna područja (mjesna groblja s krstačama).

Toponim Draškovićev stol u naselju Radonji evidentiran je pod nematerijalnu kulturnu baštinu.

https://hr.wikipedia.org/wiki/Petrova_gora

https://hr.wikipedia.org/wiki/1097

https://hr.wikipedia.org/wiki/Petar_Sva%C4%8Di%C4%87

https://hr.wikipedia.org/wiki/Kloko%C4%8D

https://hr.wikipedia.org/wiki/Centralna_partizanska_bolnica


42

Među evidentiranim seoskim naseljima povijesnih graditeljskih cjelina izdvojen je dio naselja

Krstinje s nekoliko karakterističnih starih okućnica, starim gradom, čardakom i kuburanom te

je predložen za preventivnu zaštitu.

Na području Općine Vojnić nalaze se sljedeća područja zaštićena temeljen Zakona o zaštiti

prirode:

o Značajni krajobraz Petrova gora

o Značajni krajobraz Biljeg.

Popis zaštićenih kulturnih dobara s brojevima upisa u Registar kulturnih dobara Republike

Hrvatske na području Općine Vojnić:

o KESTENOVAC, Ruševine starog grada Otmića, Z – 288

o KLOKOČ, Ruševine starog grada Klokoča, Z – 290

o KOLARIĆ, Ostatci pravoslavne crkve sv. Petke, RZG-0166-1969.

o KRSTINJA, Ruševine starog grada Krstinje, Z - 289

o VOJNIĆ, Brvnara, RZG-0291-1969.

o VOJNIĆ, Spomen područje Petrova gora, RZG-0223-1969.

o VOJNIĆ, Centralna partizanska bolnica, RZG-0175-1969.

Kulturna dobra upisana u Registar nepokretnih kulturnih dobara (R)

POVIJESNI SKLOP I GRAĐEVINA

BR. VOJNA GRAĐEVINA NASELJE PRAVNA ZAŠTITA

1. Stari grad Otmić Kestenovac R,RZG-02-76/477-

1969.

2. Stari grad Klokoč Klokoč R,RZG-02-76/239-

1969.

3. Stari grad Krstinja Krstinja R,RZG-02-76/328-

1969.

MEMORIJALNA BAŠTINA

BR. MEMORIJALNO PODRUČJE NASELJE PRAVNA ZAŠTITA

1. spomen područje Petrova Gora Vojnić R,RZG-223-1969.

2. spomen područje Petrova Gora centralna partizanska

bolnica

Vojnić R,RZG-175-1969.

BR. MEMORIJALNI OBJEKTI NASELJE PRAVNA ZAŠTITA

1. pravoslavna crkva sv. Petke Kolarić R,RZG-02-76/166-

1969.

Kulturna dobra zaštićena rješenjem o preventivnoj zaštiti ( P)


43

*(žp) - evidentirano u sklopu Konzervatorske studije za prostorni plan Karlovačke županije, 2000. g.

ARHEOLOŠKI LOKALITET NASELJE

1.arheološki ostaci pavlinskog samostana i krajiške utvrde (žp*) Radonja(lokalitet

Mali Petrovac)

2.prethistorijski pojedinačni lokalitet (žp) Lisine, ne

ubiciran lokalitet


SPOMEN PODRUČJE

1. spomen park V. udarne brigade (žp) Petrova Poljana

SPOMENICI

1. spomenik palim borcima i ŽFT (žp) Kupljensko

2. spomenik palim borcima i ŽTF (žp) Krstinja

3. spomenik palim borcima i ŽFT (1979.g.) (žp) Knežević Kosa

4. spomenik akciji "Vergaševe čete" (žp) Gejkovac

5. spomenik boravku dijelova GŠH, ZAVNOH a, VŠ i Štaba IV

korpusa(1959.g.) (žp)

Kestenovac

6. spomenik prvom komesaru odreda Loskunja (žp) Loskunja

7. spomenik i spomen kosturnica ŽFT (1949.g.) (žp) Vojnić

SPOMEN PLOČE

9. spomen ploča na osnovnoj školi (1974.g.) (žp) Bukovica

Utinjska

10. spomen ploča i bista nar. heroja M. Martinovića (žp) Krstinja

11. spomen ploča prvoj partizanskoj akciji u ovom kraju (žp) Prisjeka

12. spomen ploča oficirskom kursu u kući Đ. Martinovića (1961.g.) (žp) Miholjsko

13. spomen ploča na osnovnoj školi, palim borcima (1962.g) (žp) Vojišnica

14. spomen ploča na osnovnoj školi, palim borcima (žp) Utinja Vrelo

15. spomen ploča na zgradi općine, III OKKPH za Karlovac (žp) Vojnić

16. spomen ploča na osnovnoj školi prvoj partizanskoj ćeliji kotara

Vojnić(žp)

Vojnić

17. spomen ploča ŽFT (žp) na ostacima crkve sv. Petke Kolarić

*(žp) - evidentirano u sklopu Konzervatorske studije za prostorni plan Karlovačke županije,

2000. g.

Kulturna dobra koja se predlažu na listu preventivno zaštitićenih: dio naselja Krstinja ocijenjen

je kao vrijedna kulturno povijesna cjelina te se predlaže njezin upis na Listu preventivno

zaštićenih kulturnih dobara.

-u grafičkom prilogu spomenute cjeline obuhvaćene su unutar A i B zone zaštite

-predlažu se za upis na Listu preventivno zaštićenih kulturnih dobara kao dobra

regionalnog značenja:

- Kestenovac, okućnica br.9

- Mračaj Krstinjski, drvena prizemnica, vl. Ninko Pavlović.


44


BR. VOJNA GRAĐEVINA NASELJE

1. "kuburana" Krstinja

2. čardak kbr. 40 Krstinja

Evidentirana kulturna dobra

ARHEOLOŠKA BAŠTINA

BR. ARHEOLOŠKI LOKALITET NASELJE

1 arheološki ostaci krajiške utvrde (elementi obrambenog

sustava)

Radonja (lokalitet Veliki

Petrovac)

POVIJESNA GRADITELJSKA CJELINA

BR. SEOSKO NASELJE/DIO NASELJA NASELJE

1. dio naselja Gačeša Selo

2. dio naselja: okućnica kbr.43, okućnica kbr. 41, Dom

kulture, čardak, kuburana, okućnica kbr. 39, stari grad

Krstinja

3. dio naselja Petrova Poljana

4. dio naselja Rajić Brdo


BR. CIVILNA GRAĐEVINA NASELJE

1. škola (1935.g.) Miholjsko

BR. TRADICIJSKA GRAĐEVINA NASELJE

TRADICIJSKI RURALNI SKLOP

1. okućnica kbr. 19 (1920.g) Gornja Brusovača

2. okućnica kbr. 9 (oko 150.g.) Kestenovac

3. okućnica kbr. 83 (poslije 1945.g)ˆ Klokoč

4. okućnica kbr. 15 (oko 100.g) Ključar

5. okućnica kbr. 45 (preko 150.g.) Krstinja

6. okućnica kbr. 41 (oko 200.g) Krstinja

7. okućnica kbr. 43 (1908.g.) Krstinja

8. okućnica kbr. 39 (oko 90.g.) Krstinja

9. okućnica kbr. 3 (oko 100.g) Petrova Poljana

10. okućnica kbr. 9 (oko 100.g.) Petrova Poljana

11. okućnica kbr. 30 (preko 100.g) Radonja

BR. STAMBENI OBJEKTI NASELJE

1. drvena prizemnica na kbr. 26 (oko 150.g) Brdo Utinjsko

2. drvena polukatnica kbr. 43 (oko 100.g.) Dunjak

3. drvena prizemnica kbr. 12 (1935.g.) Gačeša Selo

4. drvena prizemnica kbr. 11 (oko 150.g.)

5. drvena polukatnica kbr. 17 (oko 150.g.) Gornja Brusovača

6. drvena polukatnica kbr. 13 (1945.g.)ˆ

7. drvena prizemnica kbr. 9 (oko 100.g.) Jurga


45

8. drvena prizemnica kbr. 8 (1927.g.) Kestenovac

9. drvena prizemnica kbr. 51 (oko 100.g.) Krstinja

10. drvena prizemnica kbr. 135 (oko 100.g.) Kupljensko

11. drvena prizemnica kbr. 131a (1933.g.)

12. drvena prizemnica kbr.11 s uglom na "križ"(preko100g.) Loskunja

13. drvena polukatnica kbr. 7 (oko 70.g.) Malešević Selo

14. drvena polukatnica kbr.? vlasnik Marko Devčić(oko 100.g.) Mandić Selo

15. drvena prizemnica kbr. 7 (1924.g.) Mračaj Krstinjski

16. drvena prizemnica kbr. 14 (1919.g.)

17. drvena prizemnica kbr.? ,vlasnik Ninko Pavlović

(1919.g.)

18. drvena prizemnica kbr. 5 (nakon 1900.g.) Petrova Poljana

19. drvena zgradica za mlade kbr. 8 (oko 150.g.)

20. drvena katnica, zaseok Selište (prije I.svj. rata)

21. drvena katnica s uglom na "križ" kbr.43 (preko 100.g.) Podsedlo

22. drvena prizemnica s uglom na "križ" kbr. 51(preko 100.g.)

23. drvena prizemnica kbr. 26 (1932.g.) Prisjeka


25. drvena prizemnica,kbr. ? vlasnik Anka Ralić(preko 100.g.) Radonja

26. drvena prizemnica kbr. 27 (oko 100.g.) Rajić Brdo



29. drvena prizemnica kbr. 30 (oko 60.-70.g.)

30. drvena prizemnica kbr. 56

31. drvena polukatnica kbr. 25 (1945.g.)ˆ Svinica Krstinjska

32. drvena polukatnica kbr. 16 (oko 60.-70.g.) Vojišnica

33. drvena polukatnica kbr. 99 (prije II. Svj rata)

34. drvena prizemnica kbr. 32a (oko 100.g.) Živković Kosa

BR. GOSPODARSKI OBJEKTI NASELJE

1. hambar kbr.7 Malešević Selo

2. hambar kbr. 45 Krstinja

3. kukuruzana kbr.7 Malešević Selo

4. kukuruzana kbr. 9 Kestenovac

5. kukuruzana kbr. 21 Dunjak

6. sjenik kbr. 32 Rajić Brdo

7. suša kbr. 26 Prisjeka

8. svinjac kbr. 15 Ključar

9. svinjac kbr. 9 Petrova Poljana

10. štala kbr. 3 Petrova poljana

11. bunar Utinja Vrelo

Okućnica na tragu tradicijske arhitekture.

BR. PRIVREDNE,INDUSTRIJSKE I INŽENJERSKE

GRAĐEVINE/KOMPLEKSI

NASELJE

PRIVREDNE GRAĐEVINE

1. mlin na rijeci Glini Gejkovac

2. Milašinovića mlin na potoku Jarčevac (1947.g.) Jurga

3. Pekeči mlin na rijeci Glini (1950.g.) Klokoč

4. mlin na rijeci Glini,vlasnik Milka Gunj (1945.g.) Klokoč

5. Martinovića mlin na potoku Krska (oko 150.g.) Krstinja


46

6. mlin na potoku Kusaja Kusaja

7. Ključaranski mlin na potoku Radonji (oko 150.g.) Radonja(izvan naselja)

8. Mihajlovića mlin na potoku Radonji (oko 150.g.) Radonja(izvan naselja)

9. Radoševića mlin na potoku Radonji (oko 150.g) Radonja(izvan naselja)

10. Topića mlin na potoku Radonji (oko 150.g) Radonja(izvan naselja)

11. mlin na potoku V. Utinja Gačeša Selo(izvan naselja)

12. bačvarska radionica (unutar stambeno gospodarskog sklopa

kbr. 25)

Svinica Krstinjska

13. kovačnica (unutar stambeno gospodarskog sklopa kbr. 7) Mračaj Krstinjski

14. kovačnica (unutar stambeno gospodarskog sklopa kbr.41) Krstinja

15. pilana (unutar stambeno gospodarskog sklopa kbr. 55)

1953.g.

Vojišnica

BR. INŽENJERSKE GRAĐEVINE NASELJE

16. Mađarev most (srednjovjekovni toponim, konstrukcija

novija)

Donja Brusovača


BR.

MEMORIJALNO PODRUČJE NASELJE

1. mjesno groblje s krstačama i partizansko groblje

Petrova Poljana

2. mjesno groblje s krstačama, Vračari

Živković Kosa

MEMORIJALNI OBJEKTI/SPOMEN OBILJEŽJA

BR.

SPOMENICI NASELJE

NEMATERIJALNA BAŠTINA

BR. TOPONIM POVIJESNOG LOKALITETA NASELJE

1. Draškovićev Stol Radonja

BR. ETNOLOŠKA NEMATERIJALNA BAŠTINA NASELJA

1. Umijeće izrade drvenih tradicijskih instrumenata

Rajić Brdo

2. Tradicijska kovačka znanja

Mračaj Krstinjski

3.

Narodne priče i legende i umijeće predenja vune Krstinja

POKRETNA KULTURNA DOBRA

BR.

ETNOLOŠKA BAŠTINA

NASELJE

1. samice ili dvojnice (tamburica)

Rajić brdo

2.

tara (tkalački stan) Gaćeši

3. suknja (od domaćeg platna) Krstinja


47

1.7. Civilno društvo

Na području Općine Vojnić udruge koje predstavljaju civilno društvo, aktivne u djelovanju i

okupljanju građana su kulturno-umjetnička društva, udruge za zaštitu kulturne i prirodne

baštine, udruge vezane za zdravlje građana, razne sportske udruge, udruge mladih, ženska grupa

i sl. Od sportskih djeluju NK Petrova gora i NK Vojnić '95. U slijedećoj tabeli sistematizirane

su i navedene Udruge koje djeluju na području općine Vojnić prema Registru udruga u

Republici Hrvatskoj u 2016. godini.

Tablica 21 Udruge na području Općine Vojnić

1. DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO VOJNIĆ Starčevićev trg 2, Vojnić

2. UDRUGA BRANITELJA DOMOVINSKOG RATA REPUBLIKE

HRVATSKE "SVOJ NA SVOME" Andrije Hebranga 9, Vojnić

3. UDRUGA IZBJEGLIH HRVATA IZ SJEVEROZAPADNE BOSNE

U VOJNIĆU Andrije Hebranga 4, Vojnić

4. LOVAČKO DRUŠTVO "FAZAN" VOJNIĆ Knežević Kosa 32, Vojnić

5. UDRUGA MLADIH "PETROVA GORA" VOJNIĆ Vukovarska 19, Vojnić

6. "OKUPLJALIŠTE" Donja Brusovača 8, Donja

Brusovača

7. DIJABETIČKA UDRUGA VOJNIĆ Krešimirova 3, Vojnić

8. BOŠNJAČKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO "UNA" Široka Rijeka 9, Vojnić

9. LOVAČKO DRUŠTVO "VEPAR" VOJNIĆ Draškovićeva 1, Vojnić

10. UDRUGA PČELARA "KESTEN VOJNIĆ" Široka Rijeka 12C, Vojnić

11. KREATIVNA UDRUGA RUKE Krešimirova 3, Vojnić

12. KARATE KLUB "ZMAJ" Široka Rijeka 9, Vojnić

13. ŽENSKA GRUPA VOJNIĆ Radnička 4, Vojnić

14. SPORTSKO DRUŠTVO "PETROVA GORA" Krešimirova 16c, Vojnić

15. HRVATSKI CRVENI KRIŽ, OPĆINSKO DRUŠTVO CRVENOG

KRIŽA VOJNIĆ

Kralja Petra Krešimira IV

18, Vojnić

16. UDRUGA ANTIFAŠISTA OPĆINE VOJNIĆ Andrije Hebranga 9, Vojnić

17. Nogometni klub "Vojnić 95" Kralja Zvonimira bb, Vojnić

18. STROJNI PRSTEN BRAZDA 1. Gardijska brigada, Vojnić

19. CENTAR ZA RAZVOJ I OČUVANJE KULTURNE I PRIRODNE

BAŠTINE "ŽUTI PUT" A. Hebranga 2, Vojnić

20. KONJIČKI KLUB MULJAVA Muljava bb, Vojnić

21. STROJNI PRSTEN DUNJAK Dunjak 10, Vojnić

https://hr.wikipedia.org/wiki/NK_Petrova_gora

https://hr.wikipedia.org/wiki/NK_Vojni%C4%87_%2795


48

22. "UDRUGA ZA BOLJE SADA - EKODROM" Bukovica Utinjska 64,

Vojnić

23. "UDRUGA OPĆINSKE ORGANIZACIJE UMIROVLJENIKA

VOJNIĆ"

Kralja Petra Krešimira IV 3,

Vojnić

24. UDRUGA ANTIFAŠISTIČKIH BORACA I ANTIFAŠISTA VOJNIĆ Ključar 12, Vojnić

25. HRVATSKO KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO "IVAN

FRANJO JUKIĆ" A. Hebranga 2, Vojnić

26. UDRUGA NASELJENIH HRVATA VOJNIĆ Karlovačka ulica 7A, Vojnić

27. UDRUGA RADNIKA POVRATNIKA "PETROVA GORA VOJNIĆ" Vladimira Nazora bb, Vojnić

28. UDRUGA UZGAJIVAČA GOVEDA-VOJNIĆ Krstinja 5, Vojnić

29. KLUB MLADIH VOJNIĆ Starčevićev trg 2, Vojnić

30. LOVAČKO DRUŠTVO "SOKO" KRSTINJA Gornja Brusovača 8, Vojnić

Izvor: Registar udruga u Republici Hrvatskoj na dan 13.10.2016.

1.8. Indeks razvijenosti

Novi način kategoriziranja i ocjenjivanja stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područjne

samouprave uveden je Zakonom o regionalnom razvoju RH i provedbenim aktima s ciljem

ujednačavanja razvoja na području cijele zemlje. Temeljen je na indeksu razvijenosti,

pokazatelju stupnja razvijenosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, a računa

se kao ponderirani prosjek osnovnih pet društveno-gospodarskih pokazatelja: stope

nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno

područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općega kretanja stanovništva, stope

obrazovanosti.

Na lokalnoj razini, jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti u:

o skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti manja od 50%

prosjeka RH,

o II. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 50%

i 75% prosjeka RH,

o III. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75%

i 100% prosjeka RH,

o IV. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 100%

i 125% prosjeka RH,


49

o V. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti veća od 125%

prosjeka RH.

Općina Vojnić svrstana je u I. skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa

razvijenosti 9 manja od 50% prosjeka Republike Hrvatske. Pravilnikom o proglašavanju

turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede, Općina Vojnić ima

status turističke općine razvrstane u razred D10.

1.9. Institucionalni okvir za upravljanje razvojem

Kako bi se utjecalo na lokalni razvoj neophodno je strateško planiranje razvoja, pojedinačnih

aktivnosti i projektnih ideja. Donošenjem razvojnih dokumenata utječe se na pristup svih

zainteresiranih i stvara okvir za cjelovito, transparentno i organizirano djelovanje unutar

zajednice. Općina Vojnić je 2005. godine izradila i usvojila Prostorni plan Općine Vojnić, a

2016. godine radi se na dopuni Odluke o izradi izmjena i dopuna Prostornog plana u kojem će

se postaviti novi oblici i način korištenja prostora, uzimajući u obzir prirodne i stvorene resurse,

razvojnu orijentaciju, postojeće stanje te ograničenja u prostoru. U Prostornom planu definirani

su općinski razvojni potencijali u skladu sa Strategijom i Programom prostornog uređenja

Republike Hrvatske, Prostornim planom Karlovačke županije, kao i prostornim planovima

uređenja susjednih jedinica lokalne samouprave, i sl. Dokument je više usmjeren na prostorno

planiranje, a manje na identificiranje projekata koji mogu dovesti do kvalitativne promjene

dosadašnje gospodarske dinamike.

9 Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (NN 89/10) 10 Pravilnik o proglašavanju turističkih općina i gradova i o razvrstavanju naselja u turističke razrede (NN 122/09)


50

Tablica 22 Razvojni dokumenti Općine Vojnić

Redni

broj Naziv Godina/autor

1. Prostorni Plan Općine Vojnić Svibanj 2005, „STUDIO

URBANA“ d.o.o., Zagreb

2. Program ukupnog razvoja Općine Vojnić - PUR Consulting projekt d.o.o., Kalnik,

2006.

3. I. Izmjene i dopune Plana prostornog uređenja

Općine Vojnić

„Studio Urbana“ d.o.o., Zagreb,

2007.

4. Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje

namještaja s naglaskom na Općinu Vojnić

Akademija šumarskioh znanosti,

Zagreb 2008.

5. Detaljan plan uređenja gospodarsko-proizvodne zone

Conar-konzalting d.o.o. za

građevinarstvo i usluge, Karlovac,

2010.

6. Izvješće o stanju u prostoru 2014. – 2018.

Conar-konzalting d.o.o. za

građevinarstvo i usluge, Karlovac,

2014.

7. Registar imovine Općine Vojnić Općina Vojnić, Vojnić, 2016.

8.

Strategija upravljanja i raspolaganja nekretninama u

vlasništvu Općine Vojnić za razdoblje od 2016. –

2021.

Općina Vojnić, Vojnić, 2016.

9. Razvojna Strategija Općine Vojnić 2016.-2020. RA Karla d.o.o., 2016.

10. II. Izmjene i dopune Prostornog uređenja Općine

Vojnić

Akretacija d.o.o., Zagreb, 2016. –

U IZRADI

Izvor: Općina Vojnić, Obrada Razvojna agencija Karlovačke županije-KARLA d.o.o.

Izradom Programa ukupnog razvitka Općine Vojnić - PUR (2006.) pokušao se pokrenuti

razvojni ciklus na području Općine. Dokument nije nikada doista realiziran, jer su se izmjenile

okolnosti u općini i njezini pririteti, ali je relevantan kao pokušaj zajednice u razvojnom

planiranju.

Općinsko vijeće Općine Vojnić 2016. godine je usvojilo i Odluku o donošenju Plana

gospodarenja otpadom Općine Vojnić za razdoblje 2014.-2020. godine (Službeni glasnik

Općine Vojnić br. 09/16) kao i zatvaranju Odlagališta otpada Kokirevo kojem je svrha,

sukladno načelima EU iznalaženje okvira u kome će se moći smanjiti količina otpada, te

istovremeno održivo gospodarenje otpadom.

U siječnju 2010. godine izrađen je Detaljan plan uređenja gospodarsko-proizvodne zone.

Izrađivač Plana je Conar-konzalting d.o.o. za građevinarstvo i usluge, Karlovac. Prema Planu


51

prostornog uređenja zona je označena oznakom - I – izgradnja zgrada za zanatsku i industrijsku

proizvodnju, trgovine, ugostiteljski objekti, skladišta, servisi te drugi objekti koji za namjene

koje se zbog nepovoljnog utjecaja ne mogu locirati unutar građevinskog područja i oznakom -

K2 – za izgradnju trgovačkog centra, benzinske pumpe i objekata pratećih funkcija: poslovnih

zgrada, trgovina, ugostiteljskih objekata, skladišta i servisa. Poduzetnička zona Vojnić zauzima

površinu 17,6 ha. Od ukupno 9,00 ha 2,00 ha je u vlasništvu Općine Vojnić, 1 ha u vlasništvu

Republike Hrvatske, a 6,00 ha je u privatnom vlasništvu.

Donošenjem Razvojne strategije za razdoblje od 2016.-2020. godine Općina će uključivanjem

svih dionika utvrditi analizu postojećeg stanja i definirati strategiju razvoja.

Tablica 23 Donacije i provedeni projekti u Općini Vojnić

Redni

broj Naziv projekta Nositelj projekta Donator

Ukupna

vrijednost

projekta (kn)

Vrijeme

provedbe

/status

projekta

1.

Rekonstrukcija

nerazvrstanih cesta

na području općine

Vojnić – 6 dionica

Općina Vojnić IPARD, Mjera

301 2.276.895,84 Završen

2.

Postavljanje

ograde oko

deponije Kokirevo

Općina Vojnić

Fond za zaštitu

okoliša i

energetsku

učinkovitost

620.000,00 Završen

3.

Izgradnja

mrtvačnice na

groblju Vojnić

Općina Vojnić

Ministarstvo

regionalnog

razvoja i

fonodova

Europske unije

327.597,50 Završen

4.

Poticanje

energetske

učinkovitosti i

korištenje

obnovljivih izvora

energije

Općina Vojnić Ministarstvo

gospodarstva 16.000,00 Završen

5.

Čišćenje ruševina

Starog grada

Krstinja

Općina Vojnić Karlovačka

županija 10.000,00 Završen

6.

Nabava

specijalnog

komunalnog vozila

za skupljanje

otpada na području

Općine Vojnić

Općina Vojnić

Fond za zaštitu

okoliša i

energetsku

učinkovitost

1.200.889,96 Završen


52

7. Nabava opreme za

javni rad Općina Vojnić

Karlovačka

županija 10.000,00 Završen

8.

Nabava traktorske

prikolice u svrhu

podizanja

standarda

komunalne

infrastrukture

Općina Vojnić

Ministarstvo

graditeljstva i

prostornog

uređenja

129.889,00 Završen

9.

Nabava mobilnog

reciklažnog

dvorišta za

sakupljanje

komunalnog

otpada na području

Općine Vojnić

Općina Vojnić

Fond za zaštitu

okoliša i

energetsku

učinkovitost

450.000,00 Završen

10. Obnova Starog

grada Otmić Općina Vojnić

Karlovačka

županija 10.000,00 U provedbi

11.

Izrada projektne

dokumentacije u

cilju građenja

reciklažnog

dvorišta na

području općine

Vojnić

Općina Vojnić

Fond za zaštitu

okoliša i

energetsku

učinkovitost

87.250,00 U provedbi

12.

Sastavljanje i

ažuriranje planova

za razvoj jedinica

lokalne

samouprave

Općina Vojnić

Agencija za

plaćanje u

poljoprivredi,

ribarstvu i

ruralnom razvoju


13.

Program održivog

razvoja lokalne

zajednice –

vodoopskrba dijela

naselja Gejkovac

Općina Vojnić

Ministarstvo

regionalnog

razvoja i fondova

Europske unije


14.

Modernizacija

postojeće javne

rasvjete

Općina Vojnić

Ministarstvo

graditeljstva i

prostornog

uređenja.


15. Zaštita i

promicanje kestena

Prekogranična

suradnja

INTEREG IPA

Hrvatska-BiH-

Crna Gora

594.870,06

(eura) Kandidiran

16.

Razvijanje

prirodnih

katastrofa sustav

upravljanja

Prekogranična

suradnja

INTEREG IPA

Hrvatska-BiH-

Crna Gora

1.547.590,80

(eura) Kandidiran

17.

Razvoj turizma na

temelju kulturnog

nasljeđa

Prekogranična

suradnja

INTEREG IPA

Hrvatska-BiH-

Crna Gora

1.547.590,80

(eura) Kandidiran


53

18.

Centralna

partizanska bolnica

„Petrova Gora“

Općina Vojnić Ministarstvo

kulture 120.000,00 U provedbi

PROJEKTI ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA KOJE SE PROVODE U SURADNJI

S OPĆINOM VOJNIĆ

Redni

broj Naziv projekta Nositelj projekta Donator

Ukupna

vrijednost

projekta (kn)

Vrijeme

provedbe

/status

projekta

1. Projekt „Šišmiš“

Udruga za bolje

sada

„Ekodrom“ u

partnerstvu s

Kreativnom

udrugom

„Ruke“ udrugom

„Most Perna“,

Ženskom grupom

Vojnić, CCI

Fond za zaštitu

okoliša 125.000,00 Završen

2. Projekt „Reach for

Change“

Kreativna udruga

„Ruke“, Vojnić TELE 2 180.000,00 U provedbi

3. Projekt „Djeca

putnici“

Kreativna udruga

„Ruke“, Vojnić

Karlovačka

županija 20.000,00 U provedbi

Izvor: Općina Vojnić, Jedinstveni upravni odjel


54

Tablica 24 Aktivnosti Općine Vojnić provedene u 2015.

SOCIJALNA SKRB Pomoć osobama s posebnim potrebama 14.284,00 kuna; Pomoć obiteljima i

kućanstvima 31.275,00 kuna; Pomoć za troškova stanovanja 2.947,00 kuna;

Naknada za novorođenčad 16.000,00 kuna; Naknade za dječje darove

5.418,00 kuna; Pomoć za ogrjev (županija uplatila) 147.900,00 kuna; U

suradnji sa Crvenim križem preveden je projekt za osobe treće životne dobi

te je kandidiran i projekt u Ministarstvu socijalne skrbi za besplatan obrok

djeci slabijeg imovinskog stanja Osnovne škole Vojnić; Financiran je

školski obrok djeci sa područja općine Vojnić, koja pohađaju osnovno

školsko obrazovanje u Karlovcu, a borave u sigurnoj kući Korak u Karlovcu;

PREDŠKOLSTVO Proračunski korisnik Dječji vrtić pohađa 21 dijete. Ministarstvo obrazovanja

i športa odobrilo je financiranje djece predškolske dobi u iznosu od 20,00 kn

po djetetu i to za razdoblje od 01.01.2015. do 31.12.2015. za izvještajno

razdoblje.

OSNOVNO,

SREDNJE I

VISOKOŠKOLSKO

OBRAZOVANJE

Sufinanciranje autobusnog prijevoza za učenike srednjih škola s

prebivalištem na području Općine Vojnić temeljem Odluke Vlade iznosilo je

150.508 kuna za 2015. godinu; Sufinanciranje autobusnog prijevoza za

studente sa područja općine koji studiraju u Karlovcu: Općina provodi

stipendiranje studenata sa područja općine Vojnić te je prema natječaju

isplaćuje jedna stipendija za studenta u iznosu od 700,00 kuna mjesečno.

DRUŠTVENA

DJELATNOST

Suradnja sa LAG-om Petrova Gora u organizaciji seoske olimpijada u

Krnjaku u 2015. godini; Osigurani štandovi koji su postavljeni na D-1 za

vrijeme sezone kako bi Obiteljska poljoprivredna gospodarstva mogla

izlagati svoje proizvode

PROMICANJE

KULTURE

Projekt održavanja spomenika kulture – financira Ministarstvo kulture –

iznos 70.000,00 kuna; Projekt „Obnova starog grada Krstinja“ financira

Karlovačka županija - iznos 10.000,00 kuna: programom obnove starog

grada obavljeni su radovi čišćenja prilaznog puta, raskrčivanja raslinja i

granja do starog grada Krstinja.

SPORT Tekuća donacija sportskim društvima za održavanje nogometnih turnira -

58.796,67 kuna. Osposobljeno tenisko igralište za rekreaciju i zabavu

mladih.

OSTALE AKTIVNOSTI I PROJEKTI


55

Realiziran Projekt IPARD Mjera 301

Sklopljen je ugovor za odvoz komunalnog otpada koji se odvozi na deponiju u Karlovac; Deponija

Kokirevo je zatvorena i priprema se dokumentacija za sanaciju deponije za kandidiranje kroz EU

fondove gdje bi EU financirao sa 80 %, a Fond za zaštitu okoliša sa 20 %; Na odlagalištu Kokirevo

je postavljena ograda i omogućen prilaz sa protupožarnom cestom;

Dokumentacija za projekt poslovne zgrade na tržnici u Vojniću je napravljena i priprema se

kandidirati prema strukturnim fondovima EU;

U izradi je projektna dokumentacije za projekt asfaltiranja prilaznih cesta poljoprivrednim

plantažama prema strukturnim fondovima EU, kroz mjeru 7; Izvršeno je odvajanje poslovne cjeline

poduzeća sa pružanjem usluga vodovoda i kanalizacije u novo poduzeće „Vodovod i odvodnja

Vojnić“ d.o.o te je Ishodovana građevinsku dozvolu za vodovod Svinica – Gejkovac; Sa Općinom

Velikom Kladušom potpisan je sporazum o preuzimanju vode iz BiH za potrebe naših građana;

Pripremaju se projekti za obnovu bivše srednje škole kroz fonodove EU, koja je dana na korištenje

DVD-u;

Asfaltirana cesta u Lončarima, Podsedlo;

Na Petrovoj Gori realiziran je projekt biciklističkih staza u suradnji Općine sa Turističkom

zajednicom Općine Vojnić;

Obnovljeni su drveni mostovi u Utinji, Vojišnici, Kestenovcu i Kupljenskom što omogućava

stanovništvu tih područja kvalitetniju svakodnevnu prometnu komunikaciju;

Realiziran je projekt izgradnje prve faze Mrtvačnice na Centralnom groblju u Vojniću sa

Ministarstvom regionalnog razvoja; U pripremi je i druga faza izrade Mrtvačnice na Centralnom

groblju u vrijednosti od 557.838,75 kuna;

Obavljeno čišćenje kanala cca 6 km i to na dionicama Kolarić, Kupljensko, Radonja i Vojišnica u

suradnji sa Hrvatskim vodama;

Kandidiran je projekt kroz strukturne potpore mjera 7.1.1. za sastavljanje i ažuriranje planova za

razvoj općine, tj. izmjene i dopune Prostornog plana općine Vojnić u svibnju 2015. godine;

Odobren je projekt za nabavu mobilnog reciklažnog dvorišta kod Fonda za zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost, čija je vrijednost 450.000,00 kuna. Fond je sufinancirao sa 53,33 %, a ostalo općina;

Također je preko Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobren projekt za neposredno

sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za ishođenje građevinske dozvole u cilju građenja

reciklažnog dvorišta gdje je Fond sufinancirao sa 60.000,00 kuna, a općina sa 27.250 kuna i to na k.č.

923/1 k.o. Kolarić. Ishodovano je idejno rješenje i nakon promjene statusa zemljišta u našem

prostornom planu tj. čeka se završetak II. Izmjena i dopuna Prostornog plana kako bi mogli podnijeti

zahtjev za građevinsku dozvolu za građenje reciklažnog dvorišta.


56

U suradnji sa SDF-om provodi se program besplatnog pružanja pravne pomoći te im je omogućeno

korištenje poslovnog prostora u zgradi Općine Vojnić; Partneri smo u nizu projekata sa Kreativnom

udrugom „Ruke“ Vojnić, a između ostalog i u projektu dječjeg kampa koji se provodio kroz Program

„Šišmiš“; Sa organizacijom civilnog društva Otvorenom računalnom radionicom „Svi smo protiv“

iz Zagreba također uspješno surađujemo u nizu projekata.

Organizirane su razne edukacije za poljoprivrednike i radionice kako bi se omogućilo

poljoprivrednicima prijava na EU fondove

Izvor: Službeni glasnik Općine Vojnić, II/2016., br.5, Izvješće o radu u periodu od 01.01.2015. do 31.12.2015.


57

1.10. Financijski izvori za razvojne projekte i funkcioniranje Općine

Za učinkovito strateško planiranje razvoja Općine je neophodno pronaći dostatna financijska

sredstava za provedbu strateških razvojnih projekata i projekata zajednice. U proračunu Općine

Vojnić za 2016. i projekcijama za 2017. i 2018. godinu slijede prihodi i rashodi te primici i

izdaci po ekonomskoj klasifikaciji utvrđeni u Računu prihoda i rashoda i Računu financiranja.

Tablica 25 Proračun Općine Vojnić za 2016. i projekcijama za 2017. i 2018.

Plan proračuna Plan proračuna Projekcija za 2017. Projekcija za 2018.

2015. 2016.

A. RAČUNA PRIHODA I RASHODA 1 2 3 4

Prihodi poslovanja 18.286.908,00 9.990.100,00 9.601.795,00 9.721.795,00

Prihodi od prodaje nefinancijske imovine 60.000,00 40.000,00 40.000,00 40.000,00

UKUPNO PRIHODA 18.346.908,00 10.030.100,00 9.641.795,00 9.761.795,00

Rashodi poslovanja 6.803.186,00 7.086.795,00 7.036.795,00 7.036.795,00

Rashodi za nabavu nefinancijske imovine 12.072.000,00 3.365.000,00 2.465.000,00 2.585.000,00

UKUPNO RASHODA 18.875.186,00 10.451.795,00 9.501.795,00 9.621.795,00

RAZLIKA VIŠAK/MANJAK -528.278,00 -421.695,00 140.000,00 140.000,00

B. RAČUNA FINANCIRANJA

Primici od financijske imovine i zaduživanja 0,00 0,00 0,00 0,00

Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 44.000,00 140.000,00 140.000,00 140.000,00

NETO FINANCIRANJE -44.000,00 -140.000,00 -140.000,00 -140.000,00

C. RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA IZ PRETHODNIH GODINA

RASPOLOŽIVIH SREDSTAVA IZ PRETHODNIH GODINA 572.278,00 561.695,00 0,00 0,00

VIŠAK/MANJAK + NETO FINANCIRANJE + RASPOLOŽIVA 0,00 0,00 0,00 0,00

SREDSTVA IZ PRETHODNIH GODINA Izvor: Općina Vojnić

Rashodi poslovanja i rashodi za nabavu nefinancijske imovine u Proračunu u ukupnom iznosu

od 10.591.795,00 kuna za 2016. godinu, u iznosu od 9.641.795,00 kuna za 2017. godinu, te

iznos od 9.761.795,00 kuna za 2018. godinu, raspoređuju se po korisnicima i programima u

Posebnom dijelu Proračuna.


58

Analiza: Proračun Općine Vojnić pokazuje određene mogućnosti izvora sredstava za

financiranje projekata manje ili srednje vrijednosti. Za svaku veću investiciju neophodno je

pronalaženje sredstava sa viših razina Ministarstava, Europske unije, fondova koji su otvoreni

kao pomoć jedinicama lokalne i regionalne samouprave, te kreditima poslovnih banaka.

Općina Vojnić ima mogućnosti za financiranje iz domaćih i stranih izvora financiranja, točnije

međunarodnih financijskih institucija i državnih fondova koji daju potpore i izravne kredite

Jedinicama lokalne i regionalne samouprave. Tako primjerice Europska banka za obnovu i

razvoj, Europska investicijska banka, Europski fond za regionalni razvoj i Hrvatska banka za

obnovu i razvoj (HBOR) već duže vrijeme provode aktivnosti kroz koje upoznaju lokalnu

samoupravu o njihovim mogućnostima te načinu podnošenja zahtjeva za kreditiranjem.

Otvorena je mogućnost financiranja kroz kredite poslovnih banaka, financiranje leasingom

(operativni i financijski leasing), izdavanje obveznica, krediti i potpore državnih financijskih

institucija (HBOR, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Ministarstva Republike

Hrvatske) te kredite i potpore Europske unije i međunarodnih financijskih institucija (Svjetska

banka, Europska banka za obnovu i razvoj, Europska investicijska banka, EU – fondovi,

Veleposlanstva stranih zemalja i strane udruge). Fondovi Europske unije koji se odnose

predstavljaju značajan izvor sredstava za razvojne projekte. Strukturni fondovi su dio

kohezijske politike EU čiji su ciljevi sljedeći: konvergencija, regionalna konkurentnost i

zapošljavanje te prekogranična suradnja. Vrste strukturnih fondova: Europski fond za

regionalni razvoj (ERDF) i Europski socijalni fond (ESF), te Europski poljoprivredni fond za

ruralni razvoj (EAFRD).

Europski fond za regionalni razvoj usmjeren je na proizvodne investicije u cilju otvaranja

radnih mjesta, infrastrukturne investicije te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg

poduzetništva. U razdoblju od 2014. do 2020. godine, očekivana sredstva proračuna iznose

183,3 milijarde eura. Područja aktivnosti su slijedeća: Infrastrukturni projekti ključni za

gospodarski razvoj određenog područja, ulaganja u sektor obrazovanja i zdravstvene skrbi te

lokalne razvojne inicijative usmjerene na razvoj novih ili podršku postojećim malim i srednjim

poduzećima; ulaganja u proizvodnju: potpore ulaganjima (ponajviše za mala i srednja

poduzeća) s ciljem povećanja ili modernizacije proizvodnje; Jačanje gospodarskih potencijala:

jačanje turističke ponude, atraktivnosti područja za ulaganje, informacijsko društvo (pristup


59

Internetu, on-line usluge, mala i srednja poduzeća), konkurentnost (istraživanje i razvoj, klasteri

i suradnja, poduzetništvo i inovacije za mala i srednja poduzeća).

Europski socijalni fond koji pruža podršku regijama koje imaju visoku stopu nezaposlenosti.

Predviđena sredstva ESF-a za Hrvatsku u razdoblju 2014.-2020. trebala bi iznositi 1,44

milijardi eura ili 206,4 milijuna eura godišnje. Područja aktivnosti:Promicanje zapošljavanja i

podrška mobilnosti radne snage; Ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje;

Promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva, Jačanje institucionalnih kapaciteta

i učinkovitost javne uprave.

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj pridonosi ekološkoj i teritorijalnoj ravnoteži,

zaštiti klimatskih uvjeta i uvođenju inovacija u poljoprivredni sektor. U financijskom razdoblju

od 2014. do 2020. godine, planirani proračun programa trebao bi iznositi 84,93 milijarde eura.

Područja aktivnosti: Poticanje transfera znanja i inovacija u poljoprivredi, šumarstvu i ruralnim

područjima; jačanje konkurentnosti svih vrsta poljoprivrede i povećanje održivosti

gospodarstva; Promicanje organizacije prehrambenog lanca i upravljanje rizicima u

poljoprivredi; Obnova, očuvanje i promicanje ekološke ovisnosti o poljoprivredi i šumarstvu;

Promicanje učinkovitosti resursa i pomak potpora prema niskim razinama ugljičnog dioksida i

klimatski prilagodljivoj poljoprivredi, prehrani i šumarstvu; Promicanje socijalne uključenosti,

smanjenje siromaštva i gospodarski razvoj ruralnih područja.

Program ruralnog razvoja 2014.-2020. trebao bi pridonijeti razvoju hrvatske poljoprivrede i

ruralnom razvoju a ujedno je i preduvjet za korištenje sredstava Europskog poljoprivrednog

fonda za ruralni razvoj – fonda iz kojeg će hrvatskim poduzetnicima biti dostupno nešto više

od 2 milijarde eura u razdoblju od 2014.-2020.

Područja aktivnosti su u dokumentu u obliku slijedećih mjera: Ulaganja u fizičku imovinu,

Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja, Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim

područjima, Poljoprivreda, zaštita okoliša i klimatski uvjeti, ekološki uzgoj, plaćanja povezana

s područjima s prirodnim ograničenjima ili ostalim posebnim ograničenjima, osiguranje usjeva,

životinja i biljaka, LEADER i tehnička pomoć.

Leader program temelji se na uspostavi LAG-ova koji se formiraju na području koje ima više

od 5000 a manje od 150.000 stanovnika uključujući manje gradove ispod 25.000 stanovnika.

Općina Vojnić dio je LAG Petrova Gora. Provedba LEADER pristupa u Republici Hrvatskoj u


60

razdoblju 2014. – 2020. doprinijeti će razvoju ruralnih područja putem provedbe lokalnih

razvojnih strategija. Intenzitet potpore iznosi do 100%. Maksimalna visina javne potpore po

korisniku za razdoblje 2014. – 2020. iznosi do 150.000 €. Područja aktivnosti su jačanje

kapaciteta među ruralnim stanovnicima i partnerstvima, razvoj, organizacija i vođenje LAG-

ova, priprema i provođenje LRS-a, suradnja između područja i skupina.

Ostala sredstva iz EU fondova uključuju dosta drugih programa npr. Programi zajednice, no

Općina Vojnić može do financijskih sredstava doći od raznih županijskih poticaja i natječaja za

razvoj ruralnog ili gospodarskog razvoja, preko namjenskih sredstava ministarstava za

branitelje, mlade, osobe sa invaliditetom (npr. lutrijska sredstva), predstavnike nacionalnih

manjina, ranjivih skupina, i sl. pa do natječaja UNDP-a, Svjetske banke, raznih zaklada,

veleposlanstava, tvrtki i natječaja poslovnih banaka koje također potiču predstavnike javnog,

privatnog i civilnog sektora da predlažu projekte u cilju razvoja zajednice.

1.11. Međuregionalna i međunarodna suradnja

Općina Vojnić kao i LAG Petrova Gora, ali i udruge koje djeluju na području općine aktivne

su u međuregionalnoj i međunarodnoj suradnji, što je vidljivo u projektima koji se apliciraju i

provode već dugi niz godina. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci 2016. godine Općina Vojnić

je prijavila nekoliko projektnih prijedloga na programe prekogranične suradnje INTERREG

Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Crna Gora, a u cilju ujednačenog razvoja zajedničkog prostora

i razvoja dobrosusjedske suradnje.

U nastavku se navode projekti prekograničnog značaja kandidirani u 2016.:

o Zaštita i promicanje kestena - Prekogranična suradnja INTEREG IPA

Hrvatska-BiH-Crna Gora - 594.870,06 eura;

o Razvijanje prirodnih katastrofa sustav upravljanja - Prekogranična suradnja

INTEREG IPA Hrvatska-BiH-Crna Gora - 1.002.904,02 eura;

o Razvoj turizma na temelju kulturnog nasljeđa - Prekogranična suradnja

INTEREG IPA Hrvatska-BiH-Crna Gora - 1.547.590,80 eura.


61

1.12. Usklađenost sa strateškim dokumentima viših razina

Razvojna strategija Općine Vojnić služi kao podloga za korištenje sredstava iz fondova

Europske unije, stoga je potrebno da bude u skladu s prioritetima i ciljevima definiranim

krovnom strategijom EU pod nazivom „EUROPA 2020 – strategija za pametan, održiv i

uključiv rast“, kao i drugim strategijama i politikama nacionalne i regionalne razine.

Od velike je važnosti poznavanje prioriteta i ciljeva EU za relevantno programsko razdoblje od

2014. do 2020. godine kako bi se uspješno vodila politika lokalnog razvoja, razvoj

gospodarstva, poljoprivrede, infrastrukture i ostaloga te u okviru toga uspješno planiralo

razvojne projekte koji će moći ostvariti financiranje iz europskih fondova.

Za izradu realne i primjenjive strategije održivog razvoja jedinica lokalne samouprave,

neophodno je sagledati i strategije koje se rade na razini zajednica, tj. od županija pa do

nacionalne razine, kao i strategiju održivog razvoja po djelatnostima vezano za optimalno

korištenje svih raspoloživih resursa i očuvanje okoliša. Razrađena i prihvaćena strategija

postaje temeljni dokument za izradu projekata i aplikacija, pojedinačnih zahvata te natječajne

dokumentacije iz EU i drugih fondova. Strategija Općine Vojnić se ne izrađuje samo da bi se

udovoljilo zakonskoj obvezi, već da bi na temelju detaljne analize postojeće situacije definirao

put razvoja Općine. Na temelju strategije zajedničkim snagama bi se rješavali infrastrukturni

zahvati od općeg interesa te pojedinačni zahvati temeljeni na prepoznavanju i poticanju

različitosti.

Strategija Europe 2020 - strategija za pametan, održiv i uključiv rast temeljni je strateški

dokument Europske unije i članica za razdoblje od 2014. do 2020. godine kojom su definirani

prioriteti i ciljevi djelovanja i razvoja Europske unije. Europa može uspjeti ako djeluje

zajednički, kao Unija. Potrebna je strategija koja će pomoći izlazak iz krize te da ostvarivanje

EU u pametnu, održivu i uključivu ekonomiju koja će ostvarivati visoke stope zaposlenosti,

produktivnosti i društvene povezanosti. Strategija Europa 2020. donosi viziju europske

socijalne tržišne ekonomije za 21. stoljeće. Sa prioritetima i ciljevima određenim ovom

Strategijom usklađeni su ostali sektorski strateški i planski europski dokumenti te drugi

dokumenti niže razine. Zemlje članice dužne su ove prioritete ugraditi u nacionalne i regionalne

programske dokumente koji moraju biti usmjereni upravo ostvarenju zacrtanih ciljeva i

prioriteta Europske unije. Fondovi i instrumenti financiranja pomagat će realizaciju projekata

kod kojih je jasna povezanost s tim ciljevima i prioritetima. Ciljeve i prioritete definirane u


62

usklađenim strategijama (europskim i nacionalnim) podupiru instrumenti tzv. kohezijske ili

politike regionalnog razvoja, a to su Strukturni fondovi i Kohezijski fond, fondovi koji podupiru

zajedničku poljoprivrednu i zajedničku ribarsku politiku, te razni financijski programi koje

provodi Europska komisija izravno (tzv. Programi Unije). Prioriteti strategije „Europa 2020“

su: Pametan rast - razvoj gospodarstva zasnovanog na znanju i inovacijama, Održiv rast -

poticanje gospodarstva koje je resursno učinkovitije, ekološki osvještenije i konkurentnije , te

Uključiv rast - gospodarstvo zasnovano na visokoj zaposlenosti koje treba doprinijeti

društvenoj i teritorijalnoj koheziji.

Europska unija mora definirati gdje želi biti 2020. godine. S tom namjerom Europska komisija

predlaže sljedeće glavne ciljeve EU: zaposlenost populacije izmenu 20 i 64 godine na razini od

75 %, ulaganje u istraživanje i razvoj (R&D) na razini od 3% EU BDP-a, postignuće

klimatsko/energetskog cilja, postotak ranog napuštanja školovanja ispod 10%, te minimalno

40% mlade generacije s diplomom, 20 milijuna manje ljudi izloženih riziku siromaštva.

Proračun od 2014. do 2020. godine:

Pametan i uključiv rast: 490 mlrd eura (48%) od čega kohezijska politika 376 mlrd eura, Održivi

rast i prirodni resursi: 383 mlrd eura (37%) od čega tržišni rashodi ZPP-a 282 mlrd eura,

Sigurnost i državljanstvo: 19 mlrd eura (2%), Globalna Europa: 70 mlrd eura (7%),

Administracija: 63 mlrd eura (6%), što ukupno iznosi: 1.025,0 mlrd eura. S obzirom da se ovi

strateški ciljevi i prioriteti prenose dalje u sve druge europske sektorske i horizontalne strategije,

programske dokumente, fondovsku regulativu, zatim sve relevantne nacionalne dokumente,

projekti prihvatljivi za financiranje iz EU fondova će biti oni koji doprinose pametnom,

održivom i uključivom rastu i konkretnim, zacrtanim, mjerljivim ciljevima.

Sveukupno, u razdoblju od 2014. do 2020. godine Hrvatska može očekivati oko 13,7 mlrd eura

bespovratnih sredstava iz proračuna Europske unije. Kao glavne izazove za Republiku

Hrvatsku Europska komisija ističe sljedeće: nedovoljan razvoj na znanju utemeljenih

čimbenika rasta i nedovoljna povezanost čvorišta rasta; niska razina sudjelovanja na tržištu

rada, posebno mladih, te neučinkovit obrazovni sustav i teška socijalna situacija; zaštita okoliša,

očuvanje prirodnih resursa i baštine te prilagodba klimatskim promjenama; neučinkovita javna

uprava na središnjoj i lokalnoj razini te slaba uključenost civilnog društva i socijalnih partnera.

Konkretne obveze na razini Republike Hrvatske, a sukladno smjernicama iz strategija i

politika Europske unije od 2014. do 2020. godine će biti kako slijedi: smanjenje deficita na

manje od 3% BDP-a, zaustavljanje javnog duga uvećanog za državna jamstva na razinu manju


63

od 60% BDP-a, Vlada će provesti funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju na regionalne i

lokalne jedinice samouprave u cilju jačanje njihove ekonomske i administrativne snage

odnosno fiskalnih kapaciteta, redefinirati će se sustav dodjele tekućih i kapitalnih potpora

jedinica lokalne i regionalne samouprave iz državnog proračuna i fondova Europske unije uz

uvođenje kriterija standarda i procedura Europske unije koji će se primjenjivati za vođenje svih

projekata za dodjelu tekućih i kapitalnih potpora, obveza je da se smanje krupne socijalne i

ekonomske razlike u stupnju razvijenosti jedinica regionalne samouprave kroz program

ruralnog razvoja, kroz radionice i seminare osposobit će se potreban broj stručnjaka na svim

razinama društveno političke zajednice za učinkovito korištenje strukturnih i kohezijskih

fondova. Jedan od izuzetno važnih pravaca održivog razvoja Republike Hrvatske svakako je i

ruralni razvoj koji je od posebnog interesa za utvrđivanje realnih održivih strategija razvoja za

jedinice regionalne i lokalne samouprave.

Strategija razvoja Općine Vojnić se naslanja na Zakon o regionalnom razvoju Republike

Hrvatske (NN 147/14) koji navodi da je cilj politike regionalnog razvoja pridonijeti društveno-

gospodarskom razvoju Republike Hrvatske, u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem

uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih

razvojnih potencijala.

Radi postizanja navedenog cilja politikom regionalnog razvoja posebno se nastoji osigurati:

povezanost lokalnih i regionalnih razvojnih potreba s prioritetima razvoja središnje razine te

ciljevima kohezijske politike Europske unije; potpora slabije razvijenim područjima za

povećanje i optimalno korištenje vlastitog razvojnog potencijala otklanjanjem uzroka razvojnih

teškoća; odgovarajuće mjere za ravnomjeran i održiv razvoj jedinica lokalne i područne

(regionalne) samouprave u pograničnom području; poticanje teritorijalne suradnje te učinkovito

korištenje sredstva strukturnih i investicijskih fondova Europske unije namijenjenih

regionalnom i urbanom razvoju.

Strategija je usklađena sa važećom Županijskom razvojnom strategijom Karlovačke županije

2011. - 2013. i njezinim strateškim razvojnim ciljevima. Svrha usklađivanja na regionalnoj

razini, omogućuje objedinjavanje poticajnih financijskih sredstava lokalne i regionalne razine.

Također, kao temeljni dokument provođenja mjera ruralnog razvoja na području Općine

Vojnić, Strategija je usklađena sa strateškim ciljevima/prioritetima nacionalne razine. Prema


64

viziji iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020. Republika Hrvatska je konkurentna i održiva

poljoprivredna proizvodnja integrirana u EU okvire, razvijenog ruralnog gospodarstva s

trendom povećanja zaposlenosti, proizvodnje visokokvalitetne hrane, razvojem

nepoljoprivrednih gospodarskih aktivnosti u ruralnim područjima te održivom korištenju

raspoloživih prirodnih potencijala u funkciji osiguravanja ruralnih područja kao sigurnog i

privlačnog mjesta za život i rad. Strategija razvoja Općine Vojnić je usklađena sa potrebama i

prioritetima Programa ruralnog razvoja te horizontalnim temama inovacija i okoliša. Prioriteti

Programa ruralnog razvoja su slijedeći Poboljšanje održivosti i konkurentnosti poljoprivrede u

svim regijama, te promicanje inovativnih poljoprivrednih tehnologija i održivog upravljanja

šumama, Promicanje organizacije lanca opskrbe hranom, uključujući preradu i trženje

poljoprivrednih proizvoda, dobrobit životinja te upravljanje rizicima u poljoprivredi, Obnova,

očuvanje i poboljšanje ekosustava povezanih s poljoprivredom i šumarstvom, Promicanje

učinkovitosti resursa te poticanje pomaka prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika

otpornom na klimatske promjene u poljoprivrednom, prehrambenom i šumarskom sektoru,

Promicanje društvene uključenosti, suzbijanje siromaštva te gospodarski razvoj u ruralnim

područjima.

Prema Industrijskoj strategiji Republike Hrvatske 2014.-2020. osnovni cilj hrvatske industrije

je : repozicioniranje identificiranih strateških djelatnosti na globalnom lancu vrijednosti prema

razvoju aktivnosti koje stvaraju dodanu vrijednost. Pored osnovnoga, definirani su i drugi

ciljevi hrvatske industrije, a to su:

o Rast obujma industrijske proizvodnje po prosječnoj godišnjoj stopi od 2,85%;

o Rast broja novozaposlenih za 85.619 do kraja 2020. godine,od čega minimalno 30%

visokoobrazovanih;

o Rast produktivnosti radne snage za 68,9% u razdoblju 2014.– 2020.;

o Povećanje izvoza u razdoblju 2014. – 2020. za 30% i promjena strukture izvoza u korist

izvoza proizvoda visoke dodane vrijednosti. Nastavno na gore navedene ciljeve

hrvatske industrije možemo povući zaključak da su ciljevi razvoja gospodarstva i

poduzetničkog sektora Općine Vojnić kroz prikazane prioritete i pripadajuće mjere

usklađeni sa Industrijskom strategijom Republike Hrvatske.

Strategija razvoja Općine Vojnić je u skladu sa važećom Strategijom razvoja turizma Republike

Hrvatske do 2020. godine kojoj je glavni cilj razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine

povećanje njegove atraktivnosti i konkurentnosti, što će rezultirati ulaskom u vodećih 20


65

turističkih destinacija u svijetu po kriteriju konkurentnosti. Istodobno, ostali strateški ciljevi

turističkog razvoja do 2020. godine su: poboljšavanje strukture i kvalitete smještaja, novo

zapošljavanje, investicije i povećanje turističke potrošnje, a što je u skladu sa predloženim

prioritetima i mjerama razvojne strategije Općine Vojnić.

Realizacija općeg cilja Strategije razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj 2013.-2020. biti

će potpomognuta mjerama koje će se odnositi na pet strateških ciljeva:

Poboljšanje ekonomske uspješnosti

Unapređenje ekonomske uspješnosti maloga gospodarstva u sektorima proizvođačkih i

uslužnih djelatnosti većim ulaganjem u R&D, višim stupnjem inovacija, rastom izvoza te

daljnjim razvojem poslovnih mreža i povezanosti.

Poboljšan pristup financiranju

Razvijanje raznih financijskih mogućnosti za subjekte maloga gospodarstva i uklanjanje

financijskog jaza za malo gospodarstvo.

Promocija poduzetništva

Pružanje potpore osnivanju novih poduzeća, rast broja aktivnih poduzeća i jačanje institucija

koje pružaju potporu poduzetnicima kako bi se na taj način pridonijelo ravnomjernijem i

uravnoteženom razvoju hrvatskih regija.

Poboljšanje poduzetnickih vještina

Pružanje potpore većem razvoju subjekata maloga gospodarstva jačanjem njihove uprave,

uvođenjem i djelovanjem većeg broja visokokvalificiranih zaposlenika te podupiranjem

cjeloživotnog učenja zaposlenih u subjektima maloga gospodarstva.

Poboljšano poslovno okruženje

Nadgradnja ostvarenog napretka uklanjanjem preostalih administrativnih opterećenja i

olakšavanjem poslovanja u Hrvatskoj.

Postavljeni ciljevi, prioriteti i mjere razvoja ljudskih potencijala i održivog gospodarstva

Općine Vojnić su u skladu i prate načela iznesena u Strategiji razvoja poduzetništva.

Prema Strategiji zaštite, očuvanja i održivog gospodarskog korištenja kulturne baštine

Republike Hrvatske za razdoblje 2011.–2015. tri su strateška cilja očuvanja, zaštite i

gospodarskog korištenja kulturne baštine:

1. povećati efikasnost i uspješnost politike zaštite i očuvanja kulturne baštine radi njezina

održivog korištenja.


66

2. povećati prihode i druge koristi od održivog korištenja kulturne baštine.

3. podizati razinu svijesti pojedinaca i zajednice o važnosti kulturne baštine i održivom

korištenju kulturne baštine.

Prema Strategiji razvoja Općina Vojnić posebnu pažnju polaže očuvanju, zaštiti i gospodarenju

kulturnom baštinom.

Ciljevi Strategije borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti RH 2014.-2020. sukladni su

ciljevima Europske strategije za pametan, održiv i uključiv rast – Europa 2020., a koji su

povezani s Milenijskim ciljevima razvoja: iskorjenjivanje siromaštva djece; aktivna uključenost

ranjivih skupina u društvo i tržište rada; osiguravanje prikladnog stanovanja za sve;

sprječavanje i uklanjanje uzroka diskriminacije ranjivih skupina; sprječavanje financijske

isključenosti i prezaduženosti; osiguranje integracije Roma; i drugi ciljevi specifični za

pojedina strateška područja. Navedeni ciljevi su u skladu sa Strategijom razvoja općine Vojnić

kao aktivnosti predviđene u okviru osam strateških područja u borbi protiv siromaštva i

socijalne isključenosti: obrazovanje i cjeloživotno učenje; zapošljavanje i pristup

zapošljavanju; stanovanje i dostupnost energije; pristup socijalnim naknadama i uslugama;

pristup zdravstvenom sustavu; skrb o starijim osobama; borba protiv zaduženosti i financijska

neovisnost; uravnoteženi regionalni razvoj.

Za područje Općine Vojnić posebno je aktualan Program prekogranične suradnje Hrvatska –

Bosna i Hercegovina – Crna Gora 2014.-2020. pa je važno da Strategija razvoja i budući

projektni prijedlozi budu u skladu sa glavnim ciljevima programa: 1. Poboljšanje kvalitete

usluga u javnom zdravstvu i sektoru socijalne skrbi, 2. Zaštita okoliša i prirode, sprečavanje

rizika te promocija energetske održivosti i efikasnosti, 3. Razvoj turizma te očuvanje kulturne

i prirodne baštine, 4. Poticanje konkurentnosti i razvoj poslovnog okruženja u programskom

području.

Strategija razvoja Općine Vojnić poštuje načela i ciljeve Operativnog programa učinkovitih

ljudskih potencijala 2014. – 2020. koji se temeljei na koncentraciji ulaganja u 4 tematska cilja

Zajedničkog strateškog okvira i njihovim specifičnim investicijskim prioritetima: visoka

zapošljivost i mobilnost radne snage; socijalno uključivanje; obrazovanje i cjeloživotno učenje;

dobro upravljanje. Također, poštuju se i horizontalna načela: održivi razvoj, jednake

mogućnosti i nediskriminacija, ravnopravnosti između muškaraca i žena.


67

2. SWOT ANALIZA

Swot analiza Strategije razvoja Općine Vojnić je izrađena zajedničkim sudjelovanjem javnog,

privatnog i civilnog sektora, koji su uputili svoje komentare na predloženu analizu.

Analiza je podjeljena na gosparstvo (poduzetništvo), turizam, poljoprivredu i jačanje zajednice

i društveni život.

Gospodarstvo (poduzetništvo)

SNAGE (STRENGTHS)

SLABOSTI (WEAKNESSES)

Povoljan geografski i tranzitni položaj -

blizina granice sa BIH

mogućnost pojačane trgovačke aktivnosti

Dobra prometna povezanost - blizina velikih

gradova (Karlovac, Zagreb, Sisak)

Bogati i sačuvani prirodni resursi (kvarcni

pijesak, glina, šume)

Tradicija iskorištavanja kvarcnog pijeska i

gline (tvornica pločica)

Mogućnost prerade drveta, korištenje

biomase u proizvodnji energije

Vrlo dobra suradnja javnog, privatnog i

civilnog sektora

Javni sektor kao motor razvitka

Vode

Poslovne zone

Dobra razvijenost komunalne infrastrukture

Niže cijene zemljišta, komunalnih naknada i

spomeničke rente,

postojanje objekata za formiranje

poduzetničkog inkubatora,

Postojanje tradicije u obrtništvu

Veliki postotak starijeg stanovništva

Visoka nezaposlenost

Niska kvalifikacijska struktura stanovništva

Nedostatak novih radnih mjesta

Nedostatak kvalificiranih kadrova

Slaba organizacija javnog prijevoza

Nerazvijena poduzetnička klima

Nedostatak kapitalnih investicija

Nerazvijeno poduzetništvo

Depopulacija, raseljenost, odlazak mladih

Nedovoljna infrastruktura za poduzetništvo

(kanalizacija,vodovod, ceste),

Organizacije koje okupljaju poduzetnike

nalaze se u susjednim gradovima,

Nizak nivo tehnološke opremljenosti

poduzetnika,

Turizam

SNAGE (STRENGTHS)




Blizina lječilišta Toplice Topusko

Lovački dom Muljava – sportsko,

rekreativno i lovni centar


civilnog sektora

Bogati lovni resursi –lovišta

Bogata povijesna baština

Vode

Kulturni i društveni sadržaji

Očuvani okoliš i priroda,

Krajolik pogodan za sve oblike turističkih

usluga te područje s potencijalom razvoja

selektivnih oblika turizma


i nizak nivo obrazovanja za pokretanje

ruralnog turističkog poduzetništva,

Slaba organizacija javnog prijevoza -

Nerazvijena poduzetnička klima

Nerazvijeno poduzetništvo

Depopulacija, raseljenost

Malo poduzetničkih kapaciteta namjene za

ruralni turizam,

Nepostojanje prepoznatljivosti

domaćinstava u seoskom turizmu


68

Tradicija u autohtonoj proizvodnji hrane na

seoskim gospodarstvima

Poljoprivreda

SNAGE (STRENGTHS)




Vode

Ekološki očuvano područje za bavljenje

poljoprivredom (voćarstvo – šljiva, prerada

voća, rakija)

Stočarstvo i poljoprivreda tradicionalna

zanimanja

Bogati lovni resursi –lovišta

Izgradnja mini tržnice za prodaju i

distribuciju eko proizvoda /skladišta /sušare

tradicija u poljoprivrednoj proizvodnji

Ima dosta neiskorištenih stajskih kapaciteta,

Poljoprivredne površine se mogu upotrijebiti

za ispašu

Mogućnost prodaje poljoprivrednih

proizvoda na kućnom pragu,

Iskustvo i tradicija u proizvodnji rakije i

ostalih proizvoda seoskog gospodarstva,

Velike površine poljoprivrednog zemljišta

koje nije zagađeno, i brzo se može uključiti

u proizvodnju,

Tradicijska seoska proizvodnja, koja se brzo

može orijentirati na ekološku,

Proizvodnja ekoloških proizvoda nema

kvote za plasman na EU tržište,

Sve veća saznanja stanovništva za potrebu

zaštite prirode

Neraščišćeno vlasništvo

Nepovoljna struktura poljoprivredne

proizvodnje, s nedostatkom kritične količine

proizvodnje,

Usitnjeni zemljišni posjedi

Nedovoljna povezanost poljoprivrednih

proizvođača s tržištem prodaje,

Niska obrazovna struktura stanovništva koji

se bave poljoprivredom,

Slaba poduzetnička inicijativa vlasnika

OPG-a,

Visoki troškovi prelaska s tradicijske na eko

proizvodnju proizvoda i visoka cijena eko

proizvoda

Jačanje zajednice i društveni život

SNAGE (STRENGTHS)


Postoji osnovna komunalna infrastruktura

Lovački dom Muljava – sportsko,

rekreativno i lovni centar

Moderno opremljena osnovna škola sa

popratnim sadržajima

Moderno opremljena Knjižnica za mlade

Mogućnost održavanja edukacijskih

programa za odrasle

Odličan geoprometni položaj,

postoje inicijative građana koji žele

organizirati društveni život,

Postoji prostorni plan općine,

Postoje prostorije za društveni život udruga

Nepovoljna demografska slika stanovnika

općine Vojnić

Napuštene kuće u naseljima,

Nedostatno zadovoljenje osnovnih životnih

i društvenih potreba

nedovoljna infrastruktura za stanovništvo -

kanalizacija

Visoka nezaposlenost


Slaba organizacija javnog prijevoza

Depopulacija, raseljenost


69


civilnog sektora

Javni sektor kao motor razvitka

Bogata povijesna baština

Kulturni i društveni sadržaji

PRILIKE (OPPORTUNITIES)

PRIJETNJE (THREATS)

Razvoj turističke ponude - lovni, eko,

seoski, kulturni, rekreativni turizam

Razvoj stočarstva, pčelarstva i voćarstva

Revitalizacija neobrađenih poljoprivrednih

zemljišta

Stočarstvo

Prenamjena napuštenih društvenih /

privatnih objekata u eko imanja ili objekte

sa socijalnim sadržajem

Volonterizam, pomoć na teže dostupnim

područjima

Brendiranje općine Vojnić – lovni turizam,

šume, biljke – berači biljaka, wildlife

watching, stočarstvo

Razvoj selektivnih oblika turizma

Poduzetnička zona

Podizanje razine socijalnih usluga –

stvaranje boljih tj. nadogradnja socijalnih

usluga

zemljište pogodno za razvoj poljoprivredne

proizvodnje i turizma,

Biološka raznolikost, ima puno vodenih i

šumskih površina,

Razvoj tehnologije za korištenje obnovljivih

izvora energije,

Korištenje sredstva EU i kohezijskih

fondova,

Postojanje prostornog plana općine,

Interes za razvoj turizma

Rast potražnje za eko proizvodima kao i

mogućnost prodaje na kućnom pragu,

Blizina tržišta velikih gradova (Karlovac,

Sisak, Zagreb)

Strategija razvoja Karlovačke županije,

Sazrijevanje svijesti o postojanju nevladinih

organizacija i raznih udruga, te njihovom

utjecaju na zajednički život.

Odljev radno sposobnog stanovništva i

mladih

Smanjenje proračunskih prihoda JLS

Slaba kupovna moć stanovništva

Neriješeni imovinsko pravni odnosi

Nedostatak jasnih pravila i propisa za nove

investicije

Nepovoljna gospodarska kretanja u zemlji i

široj regiji

Nedovoljna podrška od strane nadležnih

regionalnih i državnih institucija

Složenost zakonskih okvira u kojem se

razvijaju ruralna područja

Depopulacija i deagrarizacija većeg dijela

općine(starost stanovništva)

gašenje mikro obrtnika i poduzetnika

Odlazak mladih u veće gradove i

inozemstvo

Slabo razvijena svijest stanovništva za

rješavanje zajedničkih životnih problema i

pripadnosti općini,

Pomanjkanje kadrova za pisanje

dokumentacije po natječajima, iz sredstva

EU fondova


70

3. VIZIJA I MISIJA

Presjekom sadašnjeg stanja i osnovnom analizom općine Vojnić, prolazeći kroz probleme,

izazove, ciljeve i načine djelovanja, analizom razvojnih snaga, slabosti, prilika i prijetnji

oblikuje se vizija Općine Vojnić za razdoblje 2016.-2020. godine. Misija Općine Vojnić

opisana u dokumentu pod Klasa: 400-01/08-01/22, Ur.broj: 2133/17-01-08-01 od 15.05.2008.

(izvor web stranica općine Vojnić) glasi:

„Općinska uprava Općine Vojnić u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog

značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana koji se odnose na uređenje naselja i

stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci,

socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu

kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu

zaštitu, promet na svom području, kako bi Vojnić bio poželjno i sigurno mjesto življenja svih

svojih građana.“

Strateški plan razvoja gospodarstva općine Vojnić temelji se upravo na vlastitim prirodnim

resursima gdje je moguć razvoj ekološke poljoprivrede te ruralnog turizma sa naglaskom na

lovni turizam. Osim prerade drveta, otvorena je mogućnost korištenja i prerade gline i kvarcnog

pijeska, kao i iskorištavanja obnovljivih izvora energije. Također, moguć je razvoj i promocija

povijesnog turizma vezano uz hrvatskog Kralja Petra Svačića, II svjetski rat i antifašizam, a

monumentalni spomenik na Petrovoj gori iskoristiti kao mjesto ljetnog kampa u prirodi i astro

škole za djecu i odrasle.

Na ovom području u prošlosti, bio je cijeli niz ugostiteljskih objekata. Zato se vjeruje kako bi

srdačnost, gostoljubivost i tradicija u skoroj budućnosti mogla stvoriti jednako vrijedan lanac

objekata koji cijelom kraju neće dati samo razvojne mogućnosti, nego i novu vizuru. U daljnjem

interesu, i dalje je cilj razvijati sve turističke kapacitete, naročitu u smjeru ruralnog turizma.

Njegova osnova, svakako će biti vezana uz ljude ovog kraja i kvalitetne proizvode temeljene

na tradicionalnim recepturama.


71

4. STRATES KI ČILJEVI, PRIORITETI I MJERE

Ostvarenju vizije općine Vojnić, pridonose ciljevi, prioriteti i mjere, a njih je moguće ostvariti

putem gospodarskih, socijalnih i drugih aktivnosti i priradajućih projektnih alata te time

pridonijeti razvoju područja Općine u predviđenom smjeru.

Strategija postavlja ciljeve čijim bi ostvarenjem Općina Vojnić trebala postati centar

obnovljenog industrijskog razvoja, sa dvije ili više domaćih ili stranih poduzeća (izrada

plastičnih proizvoda, iskorištavanje gline i kvarcnog pijeska), koje zapošljavaju veliki broj

stanovnika s područja Općine i okolice, te su osim toga i generator potrebe za visoko

obrazovanim kadrom. Poljoprivredna proizvodnja se većinom oslanja na voćarstvo te svoje

ekološke proizvode plasira na tuzemna i inozemna tržišta Europske Unije. Ekologija i zaštita

okoliša je vrlo bitna općinskom stanovništvu te se provodi reciklaža otpada i njegovo

razvrstavanje. Također, intenzivno je korištenje obnovljivih izvora energije. Životni standard i

kvaliteta života će biti poboljšana zahvaljujući poticajima od strane Općine i drugih institucija

ali i samih građana, poticanjem poduzetništva i zajedničke suradnje između javnog, civilnog i

privatnog sektora a u cilju gospodarskog i kulturnog rasta i razvoja i blagostanja. Osobito će se

voditi računa o prirodnim resursima kao što su šume te će se posebno pogodovati razvoju drvno

VIZIJA RAZVOJA OPĆINE VOJNIĆ

Općina Vojnić je 2020. godine poželjno mjesto za život, rad i odmor,

razvijenog gospodarstva i poljoprivrede s naglaskom na ekološku

poljoprivredu. Poticajno je okruženje za razvoj poduzetništva i obrtništva

te privlačna turistička destinacija. Ono je mjesto koje svojim stanovnicima

pruža kvalitetan život i sigurnost uz odgovorno upravljanje prirodnim,

kulturnim i društvenim resursima usmjereno održivom razvoju.


72

prerađivačke industrije, lovstva i turizma. U cilju održivog razvoja Općine, većeg zapošljavanja

i akumulacije kapitala, gospodarski subjekti težiti će što većoj finalizaciji proizvoda odnosno

proizvodnji roba sa visokom dodanom vrijednošću.

• STRATEŠKI CILJEVI OPĆINE VOJNIĆ:

1. Razvoj

konkurentnog i

održivog

gospodarstva,

poljoprivrede,

turizma i

infrastrukture

2. Razvoj ljudskih

potencijala

3. Unaprjeđenje

kvalitete

života, sustava

zaštite okoliša

i održivog

razvoja

STRATEŠKI CILJEVI

OPĆINE VOJNIĆ


73

STRATEŠKI CILJEVI OPĆINE VOJNIĆ:

1. Razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva, poljoprivrede, turizma i infrastrukture

2. Razvoj ljudskih potencijala

3. Unaprjeđenje kvalitete života, sustava zaštite okoliša i održivog razvoja

STRATEŠKI CILJ 1: Razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva, poljoprivrede, turizma i

infrastrukture

PRIORITETI MJERE

Jačanje konkurentnog i

održivog gospodarstva

Poticanje proizvodnje i usluga visoke dodane vrijednosti

usmjerenih izvozu

Ulaganje u nove tehnologije i istraživanje i razvoj

Razvoj industrijske zone i privlačenje domaćih i stranih ulagača

Unaprjeđenje i razvoj malog i

srednjeg poduzetništva i

obrtništva

Poticanje malog i srednjeg poduzetništva i obrtništva

Poticanje i revitalizacija tradicijskih obrta

Unaprjeđenje poduzetničke infrastrukture i potpornih institucija

Unaprjeđenje održive

poljoprivrede i poticanje i

zaštita razvoja ekološke

proizvodnje

Razvoj poljoprivrede i okrupnjivanje i iskorištenje raspoloživih

poljoprivrednih površina

Unaprjeđenje prerade u poljoprivrednoj proizvodnji te

unaprjeđenje autohtonih poljoprivrednih proizvoda i usluga

Razvoj održivog šumarstva, drvno prerađivačke industrije i

kvalitetno upravljanje šumskim zemljištem

Poticanje i zaštita razvoja ekološke poljoprivrede i usmjeravanje,

informiranje i educiranje poljoprivrednika

Unaprjeđenje turističke

ponude na području Općine

Vojnić

Razvoj turističke infrastrukture i sadržaja

Poticanje malog obiteljskog poduzetništva u turizmu

Razvoj selektivnih oblika turizma i destinacijskog managementa sa

naglaskom na boravak u prirodi, seoski, ekološki i lovni turizam

Osmišljavanje novih turističkih proizvoda te njihov plasman prema

turističkim zajednicama i šire

Razvoj infrastrukture Prometna povezanost i poboljšanje dostupnosti sustava javnog

prijevoza te razvoj komunalne i prometne infrastrukture

Razvoj poslovne i turističke infrastrukture

Pristup brzom internetu i razvoj energetske infrastrukture


74

STRATEŠKI CILJ 2: Razvoj ljudskih potencijala

PRIORITETI MJERE

Jačanje ljudskih resursa i

obrazovanje

Usklađivanje obrazovanja mladih i cjeloživotnog obrazovanja sa

potrebama tržišta Općine Vojnić i susjednih regija uz pomoć

novouspostavljenih edukativnih centara

Primjena LEADER pristupa i edukacija i poticanje cjeloživotnog

učenja, informiranje i prijenos primjera dobrih praksi

Smanjivanje nezaposlenosti i

depopulacije područja

Razvoj programa od strane Općine i HZZ-a za poticanje

zapošljavanja, samozapošljavanja i formiranja start-up poduzeća

Poticanje ulaganja u razvoj različitih djelatnosti

Podrška općine i drugih institucija pri otvaranju obrta, OPG-a,

poduzeća – osnivanje potpornih institucija odnosno, obrazovanje

osoba koje će obavljati poslove potpore

Jačanje institucionalnih kapaciteta u JLS radi što bolje podrške

građanima Općine Vojnić

Osiguranje računovodstvenih i informativnih usluga u

poduzetništvu za mlade i nove poduzetnike

Stvaranje pozitivne poduzetničke klime, pokretanje pozitivnih

promjena u Općini, jačanje kulturnih i zabavnih aktivnosti,

stvaranje određenog brenda Općine – prepoznatljivosti na

kvalitetan i pozitivan način

Jačanje kapaciteta civilnog društva i povezivanje javnog, privatnog

i civilnog sektora


75

STRATEŠKI CILJ 3: Unaprjeđenje kvalitete života, sustava zaštite okoliša i održivog razvoja

PRIORITETI MJERE

Unapređenje kvalitete života i

socijalne sigurnosti

Unapređenje kvalitete života sjetljivih/ugroženih skupina društva

mladih, žena, djece, branitelja, stradalnika Domovinskog rata

Unapređenje zaštite ljudskih prava i prava pojedinaca te

promicanje rasne, spolne i druge jednakosti

Povećanje stupnja uključenosti, motiviranosti i svijesti lokalne

zajednice

Poticanje zdravijeg načina života i unapređenje zdravstvene zaštite

i socijalne skrbi

Zaštita okoliša i upravljanje

prirodnim resursima, razvoj

sustava gospodarenja

otpadom, korištenje

obnovljivih izvora energije i

održivi razvoj

Sanacije divljih odlagališta otpada i uspostava sustava

gospodarenja otpadom te razvoj sustava odvojenog prikupljanja

otpada i reciklažnih dvorišta

Očuvanje, obnova i zaštita prirodne i kulturne baštine

Poboljšanje gospodarenja otpadnim vodama

Poticanje i korištenje obnovljivih izvora energije te izgradnja

kogeneracijskog postrojenja na drvnu masu

Strateški ciljevi, prioriteti i mjere iskazuju razvojne potrebe Općine te ukazuju važnost i

međusobnu povezanost. Upravo stoga su ključni razvojni ciljevi jačanje gospodarstva na način

koji vodi značajnom i trajnom smanjenju nezaposlenosti, a čemu je neophodna izgradnja

infrastrukture koja je nužna za razvoj gospodarstva i poduzetništva te mudro gospodarenje

okolišem. Poticanje razvoja obrazovnih sustava na način relevantan za gospodarstvo što znači

da obrazovni sustav prati potrebe tržišta, odnosno, poduzetnika na području Općine Vojnić,

čime se ujedno stvara poslovna klima, smanjuje nezaposlenost te odljev mozgova i

stanovništva. Osnaživanje i poticanje poljoprivrede i stvaranje novih turističkih niša kao i

prepoznavanje potencijala u turizmu je važan dio strateškog razvoja i djelovanja. Kao

posljednji, ali ne i nevažni cilj je razvoj socijalne infrastrukture sa ciljem poboljšanja položaja

osjetljivih skupina društva.

Do 2020. godine Općina Vojnić bi trebala biti centar obnovljenog industrijskog razvoja, s

domaćim i stranim poduzećima lociranim u poslovnim i industrijskim zonama u blizini glavnih


76

državnih prometnica. Te će tvrtke zapošljavati velik broj obrazovanog kadra. Općina će biti

poznata po čistom okolišu, proizvodnji zdrave hrane koja će se 2020. godine prodavati širom

Europske unije. Životni standard Općine će se poboljšati i do 2020. godine približiti europskom

prosjeku. Budući je općina poznata po svojim prirodnim resursima kao što su šume, kvarcni

pijesak, glina, voda, pogodovati će razvoju drvno prerađivačke industrije, lovstva i turizmu te

industrije koje koriste spomenute resurse. Općina će također biti poznata po svojim

nastojanjima da zaštiti okoliš i koristi prirodne resurse na pravilan i održiv način.

Unutar 3. strateškog cilja Unaprjeđenje kvalitete života, sustava zaštite okoliša i održivog

razvoja planira se uvesti pametno gospodarenje obnovljivim izvorima energije i razvrstavanje

otpada. Obzirom da je zakonodavno okruženje u mnogim razvijenim zemljama omogućilo

ekspanziju postrojenja koja kao gorivo koriste isključivo biomasu, Općina će poticati korištenje

obnovljivih izvora energije te omogućiti izgradnju kogeneracijskog postrojenja na drvnu masu.

U prilogu održivog razvoja Općine, većeg zapošljavanja i akumulacije kapitala, gospodarski

subjekti trebaju težiti što većoj finalizaciji proizvoda odnosno proizvodnji roba sa visokom

dodanom vrijednošću. Većina tog uspjeha bit će rezultat zajedničkih napora javnog, poslovnog

i privatnog sektora.


77

5. BAZA RAZVOJNIH PROJEKATA OPČ INE VOJNIČ

Baza razvojnih projekata Općine Vojnić sadrži ukupno 32 projektna prijedloga koji

predstavljaju prioritete Općine. Tijekom razdoblja provedbe Strategija razvoja će biti ažurirana

te će se nadopunjavati novim projektnim prijedlozima i prilagođavati razvojnim trendovima i

mogućnostima tijekom čitavog razdoblja provedbe 2016.-2020., a sukladno tome će se na

godišnjoj osnovi usklađivati financijski plan.

Tablica 26 Baza razvojnih projekata Općine Vojnić

Red.

Br.

Naziv projekta Opis Vrijednost projekta Nositelj

1.

Rekonstrukcija

nerazvrstanih

prometnica na

području Općine

Vojnić

Asfaltiranje prometnica 8.687.500,00 kuna (s

PDV-om) Općina Vojnić

2. Mrtvačnica Vojnić Izgradnja mrtvačnice na

centralnom groblju Vojnić

1.790.940,38 kuna

(sPDV-om) Općina Vojnić

3. Mrtvačnica Široka

Rijeka

Izgradnja mrtvačnice u

Širokoj Rijeci 90.000,00 kuna Općina Vojnić

4. Obnova zgrade DVD-a Sanacija postojećeg objekta u izradi

DVD kao

korisnik

zgrade

5.

Rekonstrukcija zgrade

u općinsku tržnicu u

Vojnić

Poslovna inkubator, Andrije

Hebranga 2 1.650.000,00 kuna Općina Vojnić

6. Poslovna zgrada , Radnička

10 2.900.000,00 kuna Općina Vojnić

7. Poslovna zgrada, I.gardijske

brigade 1 Općina Vojnić

8. Poslovna zgrada, Radndička

10

2.716.382,10 kuna (s


9. Širokopojasni Internet

Dovođenje širokopojasnog

superbrzog pristupa interneta

s podržanom brzinom od 1

Gbit/s za Općinu Vojnić

Općina Vojnić

10. Reciklažno dvorište Izrada reciklažnog dvorišta

na području općine Vojnić Općina Vojnić

11. Uređenje Nazorove

ulice

Projekt za dobivanje

lokacijske dozvole za

nastavak Nazorove ulice

(ulica Kralja Tomislava)

Općina Vojnić


78

12. Uređenje Sisačke

ulice

Projekt za dobivanje

lokacijske dozvole za

nastavak Sisačke ulice

Općina Vojnić

13. Uređenje Krešimirove

ulice

Projket za dobivanje

lokacijske dozvole nastavak

Krešimirove ulice

Općina Vojnić

14. Uređenje ulice Hajdini Pojačano održavanje ulice

Hajdini 247.941,60 kuna Općina Vojnić

15. Vodoopskrba

Gejkovac i Svinica

Izgradnja vodoopskrbnog

sustava naselja Gejkovac i

Svinica

1.590.718,75 kuna (s

PDV-om)

VODOVOD I

ODVODNJA

VOJNIĆ

d.o.o. Vojnić

16. Sanacija lokalnih

puteva

Sanacija postojećih lokalnih

puteva i presvlačenje

asfaltnim slojem dionica

JURGA I, JURGA II.

490.000,00 kuna (s


17. Sanacija ceste Svinica Sanacija i obnova kolnika

ceste Svinica

99.450,99 kuna (bez

PDV-a) Općina Vojnić

18. Sanacija ceste Kolarić-

Loskunja

Sanacija i obnova kolnika

ceste Kolarić-Loskunja

619.049,37 kuna (bez


19. Sanacija ceste Klokoč Sanacija i obnova kolnika

Klokoč

38.603,90 kuna (bez


20. Sanacija ceste Gornja

Brusovača-Tokić


Gornja Brusovača Tokić

118.785,67 kuna (bez


21. Sanacija ceste

Kuplensko- Mito


Kuplensko-Mita

28.454,67 kuna (bez


22. Sanacija ceste Mandić

selo

Ssanacija i obnova kolnika

Mandić selo

162.546,45 kuna (bez


23. Sanacija ceste Svinica

Đogić


Svinica -Đogić

151.065,96 kuna (bez


24. Sanacija ceste

Bukovica-Mlađani


Bukovica-Mlađani

196.561,34 kuna (bez


25. Sanacija ceste Donji

Vojnić


Donji Vojnić

37.400,93 kuna (bez


26. Sanacija ceste

Muljava-Ključar


Muljava-Ključar

1.460.824,69 kuna (bez


27. Javna rasvjeta Rekonstrukcija postojećeg

sustava javne rasvjete

1.029.312,50 kuna (S


28. Prizemlje zgrade

općine Vojnić

Adaptacija prizemlja zgrade

općine Vojnić i izgradnja

rampe za osobe smanjene

pokretljivosti

200.000,00 kuna (bez


29. Most na rijeci Radonji Izgradnja mosta na rijeci

Radonji 2.000.000,00 kuna Općina Vojnić

30. Odvodnja Vojnić Sustav odvodnje otpadnih

voda do rasteretne građevine

cca 32.000.000,00

(ukupno)

VODOVOD I

ODVODNJA

VOJNIĆ

d.o.o. Vojnić


79

31. Transportni kolektor na

sustavu Odvodnje Vojnić

VODOVOD I

ODVODNJA

VOJNIĆ

d.o.o. Vojnić

32. Kolektor za odovdnju naselja

Kolarić i Gvozdići

VODOVOD I

ODVODNJA

VOJNIĆ

d.o.o. Vojnić

Izvor: Općina Vojnić


80

6. FINANČIJSKI PLAN

Predviđanje mogućih izvora financiranja projekata, upravljanje sredstvima, monitoring

projekata kao i njihova finalizacija su krucijalni za ostvarenje ciljeva Razvojne strategije

Općine Vojnić. Ulaskom Republike Hrvatske u članstvo Europske unije otvaraju se dodatne

mogućnosti sufinanciranja projekata iz Strukturnih i Kohezijskih fondova. Financiranje

projektnih prijedloga javnog, civilnog i privatnog sektora većinom je bilo usmjereno na

nacionalne, županijske i lokalne izvore, kao i financijska sredstva zaklada i nekih

veleposlanstava. Osnovne pretpostavke za sufinanciranje određenih projektnih prijedloga su

usklađenost sa operativnim programima viših razina, strateškim sektorskim dokumentima,

ciljevima, prioritetima i mjerama Županijske razvojne strategije te registracija istih u Središnjoj

elektroničkoj bazi razvojnih projekata. Prije same prijave na natječaj za bespovratna sredstva,

projektni prijedlozi trebaju imati pripremljenu potrebnu dokumentaciju. U nastavku je tabela

Financijskog plana razvojnih projekata Općine Vojnić za razdoblje 2016.-2020. godine

usklađena sa ciljevima i prioritetima ove Strategije.

Tablica 27 Financijski plan razvojnih projekata Općine Vojnić za razdoblje 2016.-2020. godine

Naziv cilja Naziv prioriteta 2016. 2017. 2018. 2019. 2020.

CILJ 1.

Razvoj

konkurentnog

i održivog

gospodarstva,

poljoprivrede,

turizma i

infrastrukture

1.Jačanje

konkurentnog i

održivog

gospodarstva

2.314.000 2.314.000 2.314.000 2.337.100 2.337.100

2.Unapređenje i

razvoj malog i

srednjeg

poduzetništva i

obrtništva

690.000 690.000 690.000 696.900 696.900

3.Unapređenje

održive

poljoprivrede i

poticanje i zaštita

razvoja ekološke

proizvodnje

35.000 35.000 35.000 38.500 38.500

4.Unapređenje

turističke ponude na

području Općine

Vojnić

565.000 565.000 565.000 570.700 570.700

5.Razvoj

infrastrukture

1.663.735 1.663.735 1.663.735 1.680.370 1.680.370


81

CILJ 2.

Razvoj

ljudskih

potencijala

1.Jačanje ljudskih

resursa i obrazovanje

3.955.120 3.955.120 3.955.120 3.994.670 3.994.670

2.Smanjivanje

nezaposlenosti i

depopulacije

područja

429.000 429.000 429.000 433.300 433.300

CILJ 3.

Unaprjeđenje

kvalitete

života, sustava

zaštite okoliša

i održivog

razvoja

1.Unapređenje

kvalitete života i

socijalne sigurnosti

460.000 460.000 460.000 464.600 464.600

2.Zaštita okoliša i

upravljanje

prirodnim resursima,

razvoj sustava

gospodarenja

otpadom, korištenje

obnovljivih izvora

energije i održivi

razvoj

480.000 480.000 480.000 484.800 484.800

UKUPNO 10.591.855 10.591.855 10.591.855 10.700.940 10.700.940


82

7. PROVEDBA STRATEGIJE RAZVOJA OPČ INE VOJNIČ

Strategija općine Vojnić izrađena je suradnjom javnog, privatnog i civilnog sektora uz stručnu

pomoć predstavnika Razvojne agencije Karlovačke županije. Kao takva, Strategija se smatra

zajedničkim dokumentom koji je nastao kroz suradnju i obostran dogovor i doprinos različitih

dionika u procesu. Svi oni istaknuli su razvojne prioritete općine te putem Strategije nastojali

usmjeriti započete aktivnosti kojima će realizirati svoje aktivnosti sa ciljem poboljšanja

kvalitete života i blagostanja Općine Vojnić.

Okupljeni u radne timove predstavnici različitih društvenih grupa pripremili su novu razvojnu

strategiju. Radna skupina je u suradnji sa predstavnikom Razvojne agencije Karlovačke

županije održala pet radionica na kojima se raspravljalo o situaciji u Općini te sadržajem nove

Strategije razvoja Općine Vojnić: osnovna analiza, SWOT analiza, strateški ciljevi, prioriteti i

mjere, vizija i kao posljednje, prikupljeni su projektni prijedlozi.

Provedba Strategije razvoja Općine Vojnić ovisi o institucijama koje će biti uključene u njenu

provedbu. Općina Vojnić, institucija lokalne samouprave, najzaslužnija je za pokretanje ideje

pripreme Strategije razvoja te prepoznavanje važnosti dokumenta, sukladno prioritetnim

projektima te za projekciju razvoja Općine. Ostali dionici koji su sudjelovali u izradi dokumenta

upoznati sa važnošću zajedništva i suradnje te međusobnih obveza provođenja razvojnih

programa važnim za lokalni razvoj.

Općina Vojnić je nositelj provedbe razvojne strategije. Nakon što Općinsko vijeće usvoji

Strategiju razvoja izraditi će Akcijski plan sa svim predviđenim aktivnostima i prioritetima,

razdobljima provedbe, izvršiteljima aktivnosti, troškovima provedbe, izvorima financiranja te

načinima i indikatorima praćenja ostvarivanja plana.

Općina će kroz partnerstvo sa drugim dionicima u lokalnoj zajednici, susjednim jedinicama

lokalne samouprave te prekograničnim partnerima u Bosni i Hercegovini koji imaju slične

potrebe, a kroz različite potporne institucije, ministarstava i fondova Europske unije zajednički

provoditi aktivnosti koje doprinose lokalnom razvoju, a usklađeni su sa ciljevima, prioritetima

i mjerama Strategije razvoja općine Vojnić. Na taj način će se pridonijeti pokretanju razvojnog

ciklusa kroz rješavanje nekih specifičnih problema. Uz zajedničku suradnju Općina Vojnić


83

nastojat će sudjelovati u provođenju što više projektnih prijedloga predloženih od strane

predstavnika javnog, civilnog ip oslovnog sektora.

Provedba Strategije razvoja Općine Vojnić ovisi o mnogo faktora, uzajamnoj koordinaciji,

transparentnosti te partnerstvu i suradnji svih relevantnih lokalnih i regionalnih dionika.

Potrebno je kvalitetno selektirati i uskladiti projekte sa vizijom same Strategije te njezinim

ciljevima, prioritetima i mjerama kako bi se što spremnije moglo odgovoriti na otvorene

natječaje i izvore financiranja. Usklađenim djelovanjem i zajedničkom transparentnom

suradnjom ostvarit će se vizija Općine kao poželjnog mjesta za život, rad i odmor, razvijenog

gospodarstva i poljoprivrede s naglaskom na ekološku poljoprivredu, poticajnog oruženja za

razvoj poduzetništva i obrtništva te privlačne turističke destinacije, mjesto kvalitetnog života i

sigurnosti za sve stanovnike uz odgovorno upravljanje prirodnim, kulturnim i društvenim

resursima usmjereno održivom razvoju.

Tablica 28 Ključni dionici u provedbi Strategije razvoja Općine Vojnić

Naziv

Uloga i odgovornost u

implementaciji Strategije

razvoja

Vremenski okvir i potrebni

resursi

Općina Vojnić, jedinica lokalne

samouprave

Usvaja nacrt i konačnu verziju

Strategije; upravlja provedbom i

Vrednovanjem rezultata, prati i

izvještava o provedbi Strategije;

Usvajanje Strategije razvoja 2016.

Provedba: 2016.–2020.

Praćenje i izvještavanje:

Kontinuirano

LAG Petrova gora

Lokalna akcijska grupa

Sudjeluje u izradi Strategije, podrška

razvoju Općine i područja LAG-a,

priprema i provodi projekte na području

Općine

Provedba kontinuirano,

praćenje i sudjelovanje u

razvoju projektnih ideja te

njihovoj provedbi

Javni sektor - Institucije koje se

financiraju iz državnog

proračuna i proračuna

jedinica lokane i regionalne

samouprave, nadležna

ministarstva

Partnerstvo, suradnja i podrška

zajedničkim projektima na

lokalnoj razini, kontakti sa

partnerima u prekograničnom

prostoru

Kontinuirano; ljudski

resursi i sredstva iz

regionalnog i državnog

proračuna namijenjena

posebnim kategorijama

stanovništva na ruralnom

području


84

Civilni sektor; Udruge i

nevladine organizacije na

području Općine Vojnić

Pokretači i nositelji društvenih

aktivnosti i neprofitnog

poduzetništva na lokalnoj razini

Kontinuirano; u partnerstvu

s predstavnicima ostalih

sektora

Privatni sektor, samostalni

gospodarski subjekti iz

različitih područja:

poduzeća, OPG, obrti,

itd.

Pokretanje investicija,

stvaranje prihoda i održivih

radnih mjesta; uključenost u aktivnosti

provedbe Strategije kroz partnerstvo i

druge modele

Kontinuirano, uz bolju

suradnju sa predstavnicima

lokalne vlasti i podršku

potpornih institucija

Susjedne jedinice

lokalne i regionalne

samouprave; Općina Velika

Kladuša (BIH); Predstavnici

političkih institucija i stručnih

službi

gradova i općina

Partnerstvo u zajedničkim

razvojnim projektima od

lokalnog i regionalnog interesa

Kontinuirano, ugovori o

partnerstvu, zajednički

projektni prijedlozi

Razvojna agencija

Karlovačke županije -

KARLA, osnovana od strane

Županije, gradova i općina

Karlovačke županije, ima

konzultativnu i partnersku

ulogu u izradi i provedbi

Strategije razvoja

Pružanje potpore

Predstavnicima javnog, privatnog i

civilnog

sektora u pripremi projekata sa

smjernicama i ograničenjima EU-a

Kontinuirano; jačanje

ljudskih resursa i

sposobnosti

Izvor: Sistematizacija Razvojna agencija Karlovačke županije – KARLA d.o.o.


85

8. PRAČ ENJE I IZVJES TAVANJE

U cilju što kvalitetnije i ažurnije provedbe Strategije potrebno je osigurati praćenje i

izvještavanje. U tu svrhu prate se indikatori na razini ciljeva, prioriteta i mjera čija je realizacija

pokazatelj razine uspješnosti provedbe razvojne strategije. Pokazatelji se prikupljaju,

analiziraju i uspoređuju te se na taj način procjenjuje postojeće i prethodno stanje opisano u

Strategiji. Važan preduvjet za učinkovito praćenje su realno postavljeni ciljevi koji se ogledaju

kroz pripremljene projektne prijedloge od čije realizacije zavisi uspješnost nove razvojne

strategije. Predloženi projektni prijedlozi kandidirani od strane predstavnika javnog, poslovnog

i civilnog sektora razvrstati će se po prioritetima i mjerama i formirati će se baza projektnih

prijedloga koju će voditi djelatnici Općine Vojnić tijekom predviđenog vremena za provođenje

Strategije razvoja. Sa svrhom praćenja učinaka provedbe lokalnog razvoja, Općina Vojnić kao

institucija nadležna za provedbu pratiti će slijedeće osnovne skupine pokazatelja: stupanj

ostvarenja utvrđenih ciljeva, prioriteta i mjera; ostvarene rezultate i učinke na razvoj;

učinkovitost i uspješnost u korištenju financijskih sredstava; ostvarenje prema utvrđenom

financijskom okviru; doprinos partnerstva. U skladu sa Zakonom o regionalnom razvoju RH, a

u cilju učinkovitog planiranja i praćenja provedbe politike regionalnog razvoja, ustrojena je

Središnja elektronička baza razvojnih projekata koju vodi Agencija za regionalni razvoj.

Obveznici upisa podataka u središnju bazu su regionalni koordinatori koji vode županijsku bazu

razvojnih projekata. Bazu projektnih prijedloga ustrojava i Općina Vojnić, koja u cilju što

učinkovitije provedbe surađuje s regionalnim koordinatorima, prilagođavajući se razvojnim

dokumentima višeg reda. Putem središnje i županijske baze razvojnih projekata prate se

inicijative svih razina: središnje, regionalne i lokalne, a kriteriji za financiranje utemeljeni su

na kvaliteti i pripremljenosti projekata. Najvažniji faktor koji utječe na provedbu jest

pripremljenost projektnih prijedloga, što se prije svega odnosi na riješene imovinsko-pravne

odnose, pripremljenu projektnu dokumentaciju, realne financijske procjene o predviđenim

troškovima i sl. Praćenje provedbe Strategije razvoja se obavlja kontinuirano tijekom čitavog

razdoblja provedbe, a o rezultatima provedbe najmanje jednom godišnje izvješćuje se Općinsko

vijeće Općine Vojnić. Kako je važan segment praćenja, javnost i transparentnost aktivnosti

provedbe razvojne strategije prezentirat će se stanovnicima Općine putem sredstava javnog

informiranja. Na taj način će o provedbi Strategije razvoja biti upoznati svi stanovnici lokalne

zajednice.


86

9. PRILOZI/POPIS SLIKA, TABLIČA, GRAFOVA/ IZVORI

POPIS SLIKA

Slika 1Nebojša Andrić, načelnik Općine Vojnić ....................................................................... 3 Slika 2 Općina Vojnić, Izvor: Turistička zajednica Karlovačke županije ................................. 4 Slika 3 Geografski položaj Općine Vojnić u Karlovačkoj županiji, Izvor: Općina Vojnić ....... 5 Slika 4 Partizanska bolnica na Petrovoj gori, Izvor: Općina Vojnić .......................................... 8

POPIS TABLICA

Tablica 1 Demografska obilježja Općine Vojnić ..................................................................... 10 Tablica 2 Usporedba broja stanovnika u RH, Karlovačkoj županiji i Općini Vojnić prema

Popisu stanovništva 2001. i 2011. ............................................................................................ 10 Tablica 3 Prirodni prirast u gradovima/općinama Karlovačke županije 2008.-2014. ............. 11

Tablica 4 Kontingenti stanovništva po gradovima/općinama Karlovačke županije u 2011. ... 12 Tablica 5 Broj nezaposlenih u Općini Vojnić u razdoblju od 2009.-2015. .............................. 14

Tablica 6 Prikaz nezaposlenih po kvalifikacijskoj strukturi u Općini Vojnić .......................... 14

Tablica 7 Broj registriranih nezaposlenih osoba po godinama na području Općine Vojnić .... 15

Tablica 8 Spolna struktura nezaposlenih osoba na području Općine Vojnić, stanje na dan .... 16 Tablica 9 Obrazovna struktura nezaposlenih osoba na području Općine Vojnić, stanje na dan

.................................................................................................................................................. 17 Tablica 10 Dobna struktura nezaposlenih osoba na području Općine Vojnić, stanje na dan... 18 Tablica 11 Registrirani poslovni subjekti na području Općine Vojnić u 2016. ....................... 18

Tablica 12 Popis obrtnika koji djeluju na području Općine Vojnić u 2016. ............................ 27 Tablica 13 Usporedba općina i gradova Karlovačke županije u broju noćenja 2007.-2011. ... 29

Tablica 14 Postelje, dolasci i noćenja turista po županijama, gradovima i općinama u 2011. 29 Tablica 15 Usporedba ukupnog prihoda Karlovačke županije, gradova i općina u 2009. i

2012. ......................................................................................................................................... 31

Tablica 16 Usporedba Neto dobiti/gubitka Karlovačke županije, gradova i općina u 2009. i

2012. ......................................................................................................................................... 32

Tablica 17 Izvoz Karlovačke županije, gradova i općina od 2008.do2012. ............................ 34 Tablica 18 Uvoz Karlovačke županije gradova i općina od 2008. do2012.g. .......................... 35

Tablica 19 Robna razmjena Karlovačke županije i Republike Hrvatske, 2012.-2015. ........... 36 Tablica 20 Usporeda broja učenika u osnovnim školama Karlovačke županije u razdoblju od

2009/10. do 2015/16. školske godine ....................................................................................... 39 Tablica 21 Udruge na području Općine Vojnić ....................................................................... 47 Tablica 22 Razvojni dokumenti Općine Vojnić ....................................................................... 50

Tablica 23 Donacije i provedeni projekti u Općini Vojnić ..................................................... 51 Tablica 24 Aktivnosti Općine Vojnić provedene u 2015. ........................................................ 54 Tablica 25 Proračun Općine Vojnić za 2016. i projekcijama za 2017. i 2018. ........................ 57 Tablica 26 Baza razvojnih projekata Općine Vojnić ............................................................... 77

Tablica 27 Financijski plan razvojnih projekata Općine Vojnić za razdoblje 2016.-2020.

godine ....................................................................................................................................... 80

Tablica 28 Ključni dionici u provedbi Strategije razvoja Općine Vojnić ................................ 83


87

POPIS GRAFOVA

Graf 1Prosječan broj nezaposlenih na području Općine Vojnić od siječnja do travnja 2009.-

2016. ......................................................................................................................................... 15 Graf 2Obrazovna struktura nezaposlenih osoba na području Općine Vojnić 2016. ................ 17

POPIS IZVORA PODATAKA

1. Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

2. Državni zavod za statistiku

3. Financijska agencija (FINA)

4. HGK, Županijska komora Karlovac

5. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

6. Hrvatski zavod za zapošljavanje

7. www.vojnic.hr

8. www.arkod.hr

9. www.biznet.hr

10. Karlovačka županija, Upravni odjel za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu, šport i

informiranje

11. Master plan turizma Karlovačke županije

12. Općina Vojnić, Jedinstveni upravni odjel

13. Plan proračuna sa projekcijama Općine Vojnić za 2016. Godinu

14. Plan razvojnih programa Općine Vojnić

15. Izvješće o izvršenju Plana gospodarenja otpadom Općine Vojnić

16. Strategije upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Općine Vojnić za

razdoblje 2016.-2021.

17. Prostorni plan Općine Vojnić, 2005.

18. Program ukupnog razvitka Općine Vojnić - PUR

19. Razvojna agencija Karlovačke županije – KARLA d.o.o.

20. Službeni glasnik Općine Vojnić

21. Vojnić Krnjak Komunalac d.o.o.

22. Statut Općine Vojnić

23. Lokalna razvojna strategija LAG, Petrova Gora

24. Turistička zajednica Karlovačke županije

25. www.udruge.hr

26. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj

27. Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske

28. Razvojni dokumenti Općine Vojnić:

o Prostorni Plan Općine Vojnić,

o Program ukupnog razvoja Općine Vojnić – PUR,

o Izmjene i dopune Plana prostornog uređenja Općine Vojnić,

http://www.vojnic.hr/

http://www.arkod.hr/


88

o Strategija razvoja prerade drva i proizvodnje namještaja s naglaskom na Općinu

Vojnić,

o Detaljan plan uređenja gospodarsko-proizvodne zone,

o Izvješće o stanju u prostoru 2014. – 2018.

o Registar imovine Općine Vojnić,

o Strategija upravljanja i raspolaganja nekretninama u vlasništvu Općine Vojnić za

razdoblje od 2016.–2021.

Documents

Razvojna strategija Općine Vojnić - Općina Vojnić · se gradi pravoslavna crkva, carsko-kraljevska škola i općinski žitni magazin. Godine 1835. Vojnić je imao 32 kuće i 333