Zaštita Graditeljskog Naslijeđa _ Knežev Dvor _ Ivan Vojnić

Sveuilite u Zagrebu Katedra za teoriju i Zatita graditeljskog Arhitektonski fakultet povijest arhitekture naslijea

ak.god.: voditelj: student: 2012./2013. V.pred.mr.sc.Alan Braun Ivan Vojni

OBNOVA KNEEVOG DVORA

NAKON POTRESA

1979.



SADRAJ:

1. OPI PODACI

2. POVIJEST KNEEVOG DVORA OD XII. STOLJEA DO DANAS

3. ARHIVSKI DOKUMENTI

4. PREGLED ISTRANIH RADOVA

5. ELABORAT

6. OBNOVA

7. KRITIKA NA PROJEKT OBNOVE

8. LITERATURA



OPI PODACI:

Graevina Kneev dvor

Lokacija Pred Dvorom 1, Dubrovnik

Vrijeme gradnje od XIII. stoljea

Povrina 4.750 m2

Dananja namjena muzej, prostor raznih kulturnih dogaanja

Trajanje radova obnove travanj 1982.- srpanj 1984.

Vrijednost radova obnove 3.560.044,74 US $

Projektanti: Petar Kuan, dipl.in.arh., APZ "Plan" Zagreb i prof.dr. Draen Anii IGH Zagreb

Glavni izvoditelj: GP "Dubrovnik"



glavno proelje Kneevog dvora

POVIJEST KNEEVOG DVORA

Kneev dvor je jedan od najistaknutiji spomenika profane reprezentativne

arhitekture ne samo u Dubrovniku, nego i na cijeloj jadranskoj obali.

Njegov dananji izgled rezultat je viestoljetne izgradnje.

Podizanje obrambenih graevina na mjestu Kneeva dvora otpoelo je

vrlo rano, ali se tek 1272. godine spominje u Statutu kao castrum, a 1296.

godine kao castellum. Od 1394. pojavljuje se naziv palatium i palazzo

maggior.

Potkraj XIV. stoljea navode se i pojedini dijelovi tog utvrenog sjedita:

ugaone kule, jedno a potom i drugo krilo koji su po uobiajenoj shemi

zajedno s visokim zidom ograivali prostor dvorita.

U XV. stoljeu od graevine obrambenog karaktera nastaje

reprezentativna palaa. Razvojne faze odredila je potreba za veim i

ljepim sjeditem uprave koliko i poari i eksplozije baruta koji su

povremeno razarali sagraeno. Stoga u slojevito zdanju nije lako razluiti

to je preostalo od vremena njegove gradnje prije 1435. godine, a to je

nastalo u razdoblju 1435. do 1463, te napokon ono to je nastalo nakon

1463.

Od 1435. do 1442. godine graditelj je Onofrije Jordanov della Cava: prema

opisu Filipa de Diversisa Dvor dobiva pred zapadnim proeljem trijem

izmeu dvije kule, dvoranu Velikog vijea u koju se ulazilo kroz vrata s

natpisom Obliti privatorum publica curate (zaboravite osobne stvari

brinite se o javnim) te dvorane Malog vijea i Vijea umoljenih, stan za

kneza, sudnicu, kancelariju, biljenitvo, zatvore, oruanu i skladita.



kapiteli stupova trijema

trijem pred glavnim ulazom

Odreena je time nova, vanjska juna linija dvora, a sa sjeverne strane

prikljuen mu je prolaz prema Fontiku, to omoguuje podizanje

sjevernog krila. Ustanovljena je tako, u dananjem opsegu, tlocrtna shema

sredinjeg dvorita okruenog trijemovima. Iz tog vremena trajno se

zadrala struktura donjeg dijela proelja, a u svim naknadnim

pregradnjama nastojalo se ponoviti i izgled atrija iz Onofrijeva vremena.

Klesarski radovi pripisuju se ruci Petra Martinova koji na figuralnim

motivima kapitela proelnih arkada i menzola svodova trijema te na

okviru glavnog portala uvodi prve naznake renesanskog stila.

Godine 1463. eksplozijom baruta oteen je Dvor (osobito juni dio).

Obnova Dvora bila je povjerena Michelozzu koji je nainio nacrt ali ga je

Veliko vijee odbilo. U radovima koji slijede produeno je juno krilo,

cijelo zdanje, ini se, snieno za kat, preinaeni svodovi trijema, te

preoblikovane arkade; ugraena su tri stara kapitela. Ukrase isto

renesansnih oblika treba pripisati Salvi di Michieleu iz Firenze koji od

1467. vodi klesarske radove. Raniji otvori kata zamijenjeni su biforama

(osam na zapadnoj, tri na junoj fasadi) koje su isklesali Radivoj Bogosali i

Nikola Markovi. Zadrani su mnogi dijelovi prethodne graevine, a mnogi

su oblici ponovljeni svjesno.



jedini javni spomenik Republike, Miho Pracat

barokna ograda velikog stubita

barokni prozori I.kata junog proelja

Potres 1520. godine otetio je i Dvor; u popravcima to su uslijedili, meu

brojnim klesarima, sudjeluje i Petar Andriji. Njegovi osmerostrani stupovi

za gornji trijem atrija (izraen po uzoru na one starije) srueni su u

velikom potresu 1667. Do tada je stajalo i juno proelje s biforama.

Najvee promjene gledano u cjelini nastale su na istonom krilu, na

dijelu gdje je dotad bila rezidencija kneza; ovo krilo okrenuto na luku

(rastvoreno trijemom i loom) nije vie obnovljeno, a izgradnom bastiona i

sadanjeg krila u kasnijim stoljeima posve je promijenilo prvobitni

reprezentativni karakter. U dvoritu 1638. Senat je dao postaviti kip

puaninu Mihu Pracatu, bogatom pomorcu s Lopuda, koji je sve svoje

bogatstvo ostavio Republici. Ovaj jedini javni spomenik Republike djelo je

kipara P. Giacomettija iz Recanatija.

Prilikom rekonstrukcije Kneeva dvora nakon potresa 1667. godine

afirmirani su barokni stilski elementi na mnogim dijelovima gotiko-

renesansnog zdanja: primjerice, u prvom katu junog proelja bifore su

zamijenjene baroknim prozorima, no osobito je to uoljivo u atriju (ograda

velikog stubita, portali gornjeg trijema, kapelica). Dolo je i do odreenih

izmjena u rasporedu prostorija.

Pregradnje XIX. i XX. stoljea znatno naruavaju povijesno-stilsko jedinstvo

objekta.

U potresu 1979. godine Kneev dvor je znatno oteen. Nosivi zidovi

odvojili su se od stropnih konstrukcija i pregradnih zidova; glavno proelje

nagnulo se jo nekoliko stupnjeva, a na najistaknutijem mjestu za 23

centimetra od vertikale.



XIX. stoljee i dananja namjena

Dolaskom nove vlasti u XIX. stoljeu unose se novi elementi u skladu s

novom namjenom Dvora. Dolazi do promjena ne samo u raspodjeli i

organizaciji prostora ruenjem i pregraivanjem ve i u mnogim detaljima

unutranjeg ureenja to ukljuuje podove, stropove, zidne povrine,

stolariju, ostakljenja, osvjetljenja i dr. Takav pristup zasnovan na

potrebama funkcije nastavlja se i kroz prvu polovicu XX stoljea.

Nakon drugog svjetskog rata, iseljenjem Dubrovakog arhiva iz I. Kata

Dvora, Kulturno-povijesni odjel Dubrovakog muzeja, u ispranjene

prostore postavlja svoje prve izlobe. Odlukom Skuptine opine

Dubrovnik 1971. godine zgrada se dodjeljuje na koritenje Dubrovakom

muzeju za vrenje njegove osnovne djelatnosti, a na sjednici odranoj

1980. donosi se zakljuak o muzejskoj namjeni Kneevog dvora.

uneen novi element rasvjeta

uneen novi element zidna obloga

izlobena namjena Dvora



ARHIVSKI DOKUMENTI Arhivski dokumenti, zajedno s istranim radovima, dali su skoro sve elemente potrebne da se svi ambijenti obnove u stilovima koji su vladali krajem XVII. i tijekom XVIII. stoljea. Tudisijev opis i trokovnik Najvrijednije podatke pruio je dokument iz 1795. godine koji sadri detaljan opis s trokovnikom za radove koje je neophodno potrebno poduzeti na Dvoru. Dokument sadri i opis stanja kojeg je autor (Tudisi) zatekao. Tudisi predlae obnoviti leasta stakla u olovnim okvirima osim na biforama glavne fasade koje su jo u dobrom stanju. Poznavajui ranije dokumente, ugovor izmeu majstora Petra i slubenika u kojem se navodi ostakljivanje okulusa, i dokument u kojima se spominje da se 1689. godine ostakljuju svi prozori Dvora leastim staklima optoenim olovom nabavljenim iz Venecije, steklo se saznanje da je Dvor od Onofrija, pa do XIX. stoljea bio ostakljen okulusima u olovu. Drugo to Tudisi u svom elaboratu istie je potreba poda od opeke koji je u takvom stanju da vjetar i mievi ulaze ispod vrata. Tonost njegovih navoda pokazala se otkrivanje poda u dvoranama I. kata. Ispod dva reda parketa i mramorina pod je bio oploen dubrovakom opekom dimenzija 30x30cm. Skidanjem mramorizacije na okvirima vrata koja povezuju salone I. kata pojavili su se kameni okviri baroknih profilacija koji su nesumljivo izvedeni nakon potresa 1667. godine.

Libro della detta Drugi arhivski dokument od izuzetne vanost za ureenje I. kata je Libro della detta iz 6. svibnja 1692. godine. Dokument navodi cijelokupan inventar soba I. kata. Vidljivo je da su u salonima I. kata bile garniture za sjedenje u koi ili damastu, te da su na isti nain bile obloene zidne povrine. Da je to tono pokazali su ostaci tragova na istonom zidu sredinjeg salona zapadnog krila. Nakon to je skinuto nekoliko slojeva buke pojavile su se na navedenom zidu simetrino rasporeene plohe uklada oiviene pougljenim tragovima drvene konstrukcije preko kojih su bile nategnute zidne tapete. Prema tome dananja postava u dvoranama zapadnog i junog krila odgovara opisu iz Libro della detta iz 1692. godine gdje je presvlaka na garniturama odgovarala zidnim tapetama. Garniture koje danas ukraavaju salone I. kata su originalne.



ISTRANI RADOVI

Tlocrt prizemlja Kneeva dvora s nalazima graevinskih struktura ispod podova. Smeom bojom oznaeni su slojevi izgraeni prije 1435., plavom bojom nalazi izgraeni poslije 1435. koji u intervencijama nakon 1463. nisu zadrani



Istrane radove u drugoj polovici 1981. i prvoj polovici 1982. vodili su Zavod za zatitu spomenika kulture i prirode Dubrovnika, Kulturno-povijesni odjel Dubrovakog muzeja, te Restauratorski zavod Hrvatske. Odjel za povijest umjetnosti instituta za povijesne znanosti sam je financirao prisutnost svojih strunih suradnika (dr. Nada Gruji, prof. dr. eljko Rapani, Ivan Teneek, dipl. ing. arh.), koji su od 15. rujna do 15. prosinca 1982. pratili ve podmakle graevinske radove obnove. U toku radova otkriveni su ostaci starijih struktura na prostoru Kneeva dvora. Ti se istrani radovi ne mogu smatrati sustavnima, jer je rad ekipe bio ogranien samo na prizemlje i praenje probijanja serklanih pravaca. Radovi su se odvijali u uvjetima koji nisu uobiajni, niti primjereni izuzetnoj vrijednosti i znaaju objekta. Ipak otkriveni nalazi vrijedni su ne samo za upoznavanje najranije povijesti gradnje Kneeva Dvora, ve izgradnje cijelog istonog dijela grada. Istranim radovima otkriven je u atriju uz fasadu junog krila, na nioj koti (-45cm) u odnosu na dananje oploenje, fragment starog oploenja opekom debljine 4cm, poredanom u vezu riblje kosti. U sredinjem dijelu zida na dubini -60 cm otkriven je vrh bavastog svoda podzemnog prolaza. Ti su nalazi su pokazali da se ispod junog i sjevernog krila te njegovog prodetka do Kaznene kule nalaze zatvori koji su bili u funkciji i prije 1435. godine.

oploenje opekom poredanom u vezu riblje kosti

podzemni prolaz ispod atrija



presjek kroz atrij s pogledom na juno krilo, vidlji nalaz podzemnog prolaza



I u sjeverozapadnoj kuli otkriveno je vie usporednih niih temeljenih zidova (SJ), a na dubini od 110120 cm (zbog pada terena) pokazalo se i poploenje od pravilno poredanih kamenih ploa; pripadalo je negdanjem prolazu izmeu junog skladita fontika i staroga Dvora. Tu se pokazalo i njegovo staro sjeverno proelje graeno od velikih kamenih blokova rustificirane obrade s dubokom fino klesanom rubnom vrpcom; blokovi su poredani u pravilne nizove i mjestimice povezani olovnim sponama. U prostoru junog fontika (kasnije tzv. Raguzina) otkriveni ostaci najranijih slojeva: jedan zid u smjeru IZ nastavlja se i ispred zapadnog proelja. Njegova debljina, dubina i struktura pokazuju da je dio obrambenog obrua castruma kojim je bio obuhvaen i prvi katedralni kompleks.

Pronaeni su i nalazi ispred glavnog proelja Dvora koji otkrivaju tragove jedne starije loe na nioj koti. Prema arhivskom podatku iz 1420. godine, loa ispred zapadnog proelja bila je prigraena: imala je etiri stupa, svodove i terasu; sluila je i kao sudnica. Tri juna stupa imaju zidane temelje, a leite etvrtog, sjevernog stupa uklesano je u jaki stepenasti temeljni zid.

poploenje od kamenih ploa

temelji stare loe



ELABORAT Godine 1981. Odjel za povijest umjetnosti Instituta za povijesne znanosti

Sveuilita u Zagrebu izradio je elaborat koje je sadravao analizu razvoja i

opis stanja Kneeva dvora te prijedlog konzervatorskih smjernica (autori:

prof. Dr. Milan Prelog, dr. Nada Gruji, Ivan Tenek, dipl. in. arh.).

Prijedlogom konzervatorskih smjernica prihvaeno je obzirom na

nunost konstrukcijsko rjeenje koje je ve ranije izradio Graevinski

institut. to se tie zatite kulturno-povijesnih vrijednosti u elaboratu je

naglaeno da svakako treba nastojati da se sve izgraene strukture koje

svjedoe o dugotrajnom formiranju ovog sklopa ne samo odre, ve da se

prema mogunostima i prezentira njihovo pristustvo; nadalje, da se ne

mogu prihvatiti nikakve bitnije tlocrtne promjene kojima bi se prikrila

nekadanja artikulacija stare graevine, te da se moe prihvatiti

uklanjanje novih pregradnih zidova koji naruavaju jedinstvo dvoranskih

prostora. Tim se prijedlozima htjelo usmjeriti projekt Kneeva dvora na

resprektiranje njegovih najveih arhitektonskih vrijednosti, koje zavreuju

biti prezentirane. To se prije svega tie velike dvorane kata prostor

jedinstvenih dimenzija unutar nae gotiko-renesansne arhitekture.

velika dvorana kata



obnova 1982.-1984. godine, atrij

istona strana atrija

OBNOVA Nakon potresa 1979. izvreni su istrani radovi, te je 1980. potpisan ugovor o izradi projekta sanacije. Na temelju ovog ugovora izvreno je arhitektonsko snimanje objekta prema projektnom zadatku i uz punu suradnju lanova Kulturnog povijesnog odjela Dubrovakih muzeja prilo se izradi glavnog i izvedbenog projekta.

Konstruktivni rad Ovim projektom bila je predviena sanacija itavog objekta. Osnova karatkteristika sanacije je izvedba nosivih zidova koji su nedostajali u istom materijalu (kamenu) kao ostali zidovi. Na mjestu drvenih grednika u stropu prizemlja prvog kata izvedene su serklane grede, uz nosive zidove zatege, te dijagonalne zatege. U sjeverozapadnoj i jugozapadnoj kuli izvedene su armirano-betonske ploe u svim stropovima. Temelji objekta ojaani su i povezani u zemlji armirano-betonskim gredama. Seizmika dilatacija izvedena je prema zgradi Vjenice, a nije izvedeno predvieno odvajanje od jugoistonog objekta uz bedem.



ambijentalno ureenje XVIII.st.

vrata po uzoru na original

nekadanja vrata od Ponte

Prizemlje Sva etri krila prizemlja su izgraena u XV. stoljeu. U kasnijim stoljeima neki od tih prostora su ukraeni elementima koji nose stilska obiljeja epohe u kojima su nastala. U prostorijama sjevernog, zapadnog i vanjskim djelovima junog krila se nalaze ambijentalna ureenja tipina za XVIII. stoljee koja su se ovim procesom obnove obnovila i restaurirala. Skidanjem buke sa zidova i stropova otkriven je stari kasetirani strop iz XV. stoljea s oslikanim daskama kaseta. Grede stropa lee na kamenim konzolama ukraeni, reljefno izvedenim stiliziranim cvijetom. Strop je obrubljen u drvu obraenim gajtanom. Restauracijom stropa , obnovom poda klinker tavelama, i leastim prozorskim staklima u olovu, ambijentu bio vraen njegov izvorni izgled. Sva vanjska i unutranja vrata prizemlja izradit e se po uzoru na sauvane originale. Otucanjem buke u jugoistonom uglu prizemlja dolo je do otkria kamenog okvira velikih zazidanih vrata s polukrunim lukom. Radi se o starim vratima od Ponte koja su do 1464. godine iz luke vodila u grad. Takoer su otkrivena i mala gotika vrata s dva prozoria na istom zidu, te pukarnice ije prisustvo potvruje tvrdnju da su vrata od Ponte sluila ulasku u grad. Obnova je nadalje obuhvatila zatitu objekta izolacijom od kapilarne vlage kao i izvedbu novih instalacija elektrike, vode i kanalizacije te grijanja (podno grijanje) sa prikljukom na centralnu energanu. Za osiguranje objekta i eksponata izvedena je odgovarajua dojavna instalacija protiv provale i poara.



prizemlje zateeno stanje

prizemlje nakon obnove



kliker tavele

salon nakon ruenja pregradnog zida

otkivena vrata sa iljastim lukom

Mezanin

U prostorima zapadnog i istonog krila mezanina do potresa 1979. nalazio

se drveni pod koji je obnovom zamjenjen dubrovakim podom od klinker

tavela dimenzija 30x30 centimetara po uzoru na pod iz XV. stoljea.

Juno krilo mezanina, izuzimajui jugozapadnu ugaonu kulu, spada u

dijelove zgrade koji su kroz stoljea doivjeli najvie rekonstrukcija, od

druge eksplozije baruta u XV. stoljeu pa sve do XX. stoljea. U takvoj

situaciji nije se mogla obnavljati izvornost koja bi u cjelosti mogla biti

vezana za jedno odreeno vrijeme i njegova obiljeja. Pisani izvori i

rezultati istranih radova omoguili su ipak djelominu revitalizaciju

nekadanje organizacije prostora i obnavljanje otkrivenih dijelova

arhitekture koji datiraju iz najranijih epoha izgradnje Onofrijeva dvora.

Ruenjem pregradnih zidova izvedenih u XIX. stoljeu za vrijeme austrijske

vlasti, u cilju dobivanja uredskih prostora, vraen je raniji izgled.

Otucanjem buke na stropu navedenog prostora otkriveni su ostaci

nekadanjeg kasetiranog stropa izvedenog nakon potresa 1667. godine.

Arhivski dokumenti otkrivaju i izvedbu pozlate te oslikan lik svetog Vlaha

slikara Giuseppea. Danas je sauvana i obnovljena samo drvena

konstrukcija i rijetki tragovi profiliranog i zupcima ukraenog kornia.

U Jugoistonoj kuli otucanjem buke otkriveni i obnovljeni razni

arhitektonski detalji kao to su stara ulazna vrata iz XV. stoljea i mala

vrata sa iljastim lukom, te tri nie u unutranjosti kule. Ovi radovi kao i

zatvaranje usjeene, duboke prozorske nie, vraaju autentini oblik i

izgled iz XV. stoljea.



mezanin zateeno stanje

mezanin nakon obnove



kneeva spavaa soba

velika dvorana

I. kat

Kneeva spavaa soba bila je do potresa 1979. podijeljenja

pregradnim zidom na dva dijela. Taj pregradni zid je sruen je tijekom

obnove. Otucanjem buke sa zidova i stropa pokazalo se da je to

nekad bila jedinstvena prostorija iako su dekoracije stropa junog i

sjevernog dijela sobe razliite. Prouavajui arhivske dokumente

ustveno je kako je pregradni zid napravio Tudisi krajem XVIII.

stoljea, a da je dekoracija stropa junog dijela sobe izvedena nakon

pregraivanja.

Velikoj dvorani istonog krila skidanjem pregradnog zida izvedenog u

XIX. stoljeu vraen je izgled kojeg je dobila obnovom nakon potresa

1667. godine.

U svim dvoranama prvog kata izraeni su podovi, zidni vijenci i okviri

vrata po uzoru na otkrivene uzorke nakon skidanja gornjih slojeva iz

XIX. i XX. stoljea. Svi detalji u obnovljenim interijerima, kao to su

profili na vratima i zidovima, zasuni, kvake, brave, titnici, arke i

zapirai, raeni su po uzoru na sauvane originale ili sauvane detalje

uzete iz dubrovakih palaa iz iste epohe.

Tako su sve prostorije prvog kata Dvora stilski dovedeni u stanje u

kojem su se nalazili nakon obnove koja je poslije potresa 1667. godine

trajala sve do poetka XVIII. stoljea i unijela stilska obiljeja baroka.

Budui da su tragovi ranijih epoha u prostorima prvog kata nestali u

ruevinama 1667. godine ovaj postupak je dao zadovoljavajue

rjeenje.



I. kat zateeno stanje

I. kat nakon obnove



KRITIKA NA PROJEKT OBNOVE Zbog svoje stilske raznolikosti nastale kroz povijest zbog potresa, poara,

eksplozija arsenala, vojnih razaranja i promjena vlasti, cijelokupni

postupak obnove Kneevog dvora je iznimno zahtjevan proces koji ima

svoje pozitivne i negativne strane.

U procesu su obavljeni detaljni istrani radovi kroz analizu arhivske

dokumentacije, skidanje novijih oblonih slojeva i istraivanje pomou

sondi, ime se spoznala detaljna, viestoljetna slojevitost svakog zida,

poda i stropa Dvora.

Time su prikupljene potrebne informacije pa su, uz konstruktivnu sanaciju,

obnovljeni podovi klinker tavelama, obnovljeni su i stari kasetirani

stropovi, postavljena su ambijentalna ureenja i bravarija po uzoru na

sauvane originale. Srueni su pregradni zidovi iz XIX. stoljea, te su u

svrhu konzerviranja graevine postavljeni izolacija od kapilarne vlage i

nove instalacije.

Ipak moe se rei da je otkriveno puno vie nego to je danas prikazano.

Naprimjer danas nije mogue vidjeti vrata od Ponte, fragmente starog

oploenja opekom poredanom u vezu riblje kosti, kao ni niz podzemnih

prolaza i zatvora. Mnotvo nalaza je otkriveno tijekom obnove, a budui

da je rad na projektu obnove zasnovan na otprije prihvaenoj koncepciji

izmjene i prezentacije prostora, ve bio u zavrnoj fazi, nita od tih nalaza

nije ukljueno u prezentaciju, tako da se Kneev dvor danas pokazuje

samo u svojim kasnijim, nedovoljno razluenim i esto neautentinim

slojevima.

Ispravan postupak obnove zahtjevao bi reviziju postojee koncepcije

izmjene i prezentacije prostora uslijed novo otkrivenih nalaza.

U elaboratu kojeg je izradio Odjel za povijest umjetnosti Instituta za

povijesne znanosti Sveuilita u Zagrebu naglaeno je kako se treba

nastojati da se sve izgraene strukture koje svjedoe o dugotrajnom

formiranju ovog sklopa ne samo odre, ve da se prema mogunostima i

prezentira njihovo pristustvo.

Autori elaborata nisu mogli izravno utjecati na projekt obnove, koji je bio

posve podreen zahtjevima budue namjene, a Zavod za zatitu

spomenika kulture i prirode Dubrovnika, kojeg su predstavnici sudjelovali

u tom radu, nije proveo predloenu koncepciju.

Projekt obnove podreivanjem buduoj namjeni je naalost iskljuio

najispravniju metodu obnove, metodu prezentacije, kojom bi se najbolje

prikazala vrijednost bogate povijesti kroz slojevitost svih elemenata

Kneeva dvora.



LITERATURA:

autor naziv izvor Edda Portolan predgovor izvedbenog plana arhiv Zavoda za obnovu Dubrovnika Petar Kuan, dipl.ing.arh. izvedbeni projekt obnove Kneevog Dvora arhiv Zavoda za obnovu Dubrovnika Zavod za obnovu Dubrovnika Obnova Dubrovnika 1979.-1989. Zavoda za obnovu Dubrovnika dr. Nada Gruji Onofrio di Giordano della Cava i Kneev dvor u Dubrovniku internet M. Moja fotografije istranih radova internet Zavod za fotogrametriju situacija, tlocrti, presjeci i proelja internet Geodetskog fakulteta u Zagrebu

Documents

Zaštita Graditeljskog Naslijeđa _ Knežev Dvor _ Ivan Vojnić