Recenzija izvještaja svrhom unapređenja kvalitete učenja i ...educa-t.hr/wp-content/uploads/2018/01/recenzija-izvjestaja.pdf · realizaciju ostalih ciljeva projekta, posebno kad

Recenzija izvještaja

Analiza stanja i aktivnosti koje se provode na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj sa

svrhom unapređenja kvalitete učenja i poučavanja

Istraživanje o stanju i aktivnostima koje se provode na hrvatskim visokim učilištima u svrhu

unapređenja kvalitete učenja i poučavanja proveo je tim istraživača Ekonomskog fakulteta

Sveučilišta u Zagrebu u okviru Educa-T projekta Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Istraživački tim je rezultate istraživanja prezentirao u Izvještaju koji obuhvaća 80 stranica

teksta. Tekst je organiziran u 6 poglavlja: Uvod-ciljevi istraživanja, Kontekst istraživanja,

Metodologija istraživanja, Rezultati kvantitativnog dijela istraživanja, Rezultati kvalitativnog

dijela istraživanja, Zaključci. Uz to tekst sadrži i sažetak rezultata, popise literature, tablica,

grafikona te 4 priloga: Anketni upitnik, Predložak za strukturirani intervju , Dopis MZO-u i

tablice prosječnih odgovora.

U uvodnom dijelu elaboriran je glavni cilj istraživanja kroz četiri istraživačka pitanja koja su

se odnosila na: razinu uspostavljenosti institucionalnog okvira za unapređenje kvalitete učenja

i poučavanja; istaknutost kvalitete učenja i poučavanja u strateškim dokumentima visokih

učilišta; utvrđivanje implementiranih praksi i procedura usmjerenih na unapređenje kvalitete

poučavanja i učenja; usporedbu praksi i procedura za unapređenje kvalitete učenja i

poučavanja implementiranih na hrvatskim visokim učilištima s obzirom na strukturu

vlasništva. Pitanja su formulirana temeljem uvida u širi međunarodni kontekst politika i

praksi visokog obrazovanja usmjerenih na unapređenje kvalitete nastave.

Poglavlje Kontekst istraživanja pozicionira istraživanje u hrvatski zakonodavni okvir koji

regulira sustav visokog obrazovanja u RH s posebnim naglaskom na procedure vezane uz

mehanizme osiguravanja kvalitete.

U Metodologiji istraživanja izložen je istraživački nacrt u kojem je obrazložena racionala za

korištenje mješovitog istraživačkog pristupa u kojem se kvantitativni podaci dopunjuju

kvalitativnim objašnjenjima. Nadalje opisan je način formiranja uzorka, prikazani su koraci u

elaboriranju glavnih varijabli kao i postupci vezani uz konstrukciju mjernih instrumenata te

pristupi prikupljanja podataka. Važno je napomenuti da su svi navedeni elementi istraživačke

metodologije poduprijeti spoznajama recentne i relevantne literature u tom području.

U poglavlju o rezultatima istraživanja pregledno se izlažu i interpretiraju rezultati uz

prikladno korištenje tablica i grafikona. Rezultati kvantitativnog dijela istraživanja sukladni

su nalazima sličnih međunarodnih istraživanja te pokazuju kako je važnost unapređenja

kvalitete učenja i poučavanja prepoznata u većini institucijskih strateških dokumenata većine

institucija obuhvaćenih istraživanjem. S druge strane zamjetno je kako se unatoč uvođenju

nekih infrastrukturnih uvjeta (npr. ureda za kvalitetu, centara za unapređenje nastave)

konkretne mjere podrške nastavnicima provode nesustavno, nisu sveobuhvatne, a njihovi se

učinci vrednuju sporadično. Kvalitativno istraživanje produbilo je uvid u institucijske prakse

odnosno u njihovu manjkavost i prepreke u provedbi planiranih strateških mjera usmjerenih

na potporu nastavnicima u unapređenju kvalitete poučavanja. Općenito je uočljivo, kako se

zahvaljujući uspostavljenim procedurama vanjskog vrednovanja visokih učilišta, provode neki

oblici vrednovanja kvalitete nastave, ali nedostaju komplementarne procedure koje će voditi

uspostavi mehanizama podrške nastavnicima primjerene pojedinim fazama razvoja njihove

akademske karijere.

Zaključno se može istaknuti kako istraživanje predstavlja pionirski poduhvat u ovom

području te da je provedeno u skladu sa zahtjevima projekta, metodološki jasno osmišljeno

dok su rezultati sustavno izloženi i primjereno interpretirani. Posebnu vrijednost u

metodološkom smislu predstavlja konstrukcija novih instrumenata temeljenih na uvidu u

recentne izvore. Nalazi i zaključci izloženi u izvješću solidna su osnova za razradu i

realizaciju ostalih ciljeva projekta, posebno kad je riječ o uspostavi kurikulumskog okvira i

preporuka za visoka učilišta o provedbi mjera usmjerenih na unapređenje nastavnih

kompetencija sveučilišnih nastavnika.

U Zagrebu, 14.7.2017. Vlasta Vizek Vidović

EKONOMSKI FAKULTET ZAGREB

Analiza stanja i aktivnosti koje se provode na visokim

učilištima u Republici Hrvatskoj sa svrhom

unapređenja kvalitete učenja i poučavanja

Doc. dr. sc. Ines Dužević

Izv. prof. dr. sc. Tomislav Baković

Dr. sc. Mia Delić

Zagreb, 2017

SADRŽAJ

SAŽETAK IZVJEŠTAJA REZULTATA ANALIZE .................................................................................. 1

1. UVOD – ciljevi istraživanja .................................................................................................................. 5

2. KONTEKST ISTRAŽIVANJA............................................................................................................. 6

3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA ................................................................................................... 7

3.1. Varijable istraživanja ..................................................................................................................... 7

3.2. Opis instrumenata istraživanja ...................................................................................................... 9

3.3. Populacija i uzorak istraživanja ................................................................................................... 11

3.5. Obrada podataka .......................................................................................................................... 13

4. REZULTATI KVANTITATIVNOG DIJELA ISTRAŽIVANJA ...................................................... 14

4.1. Procjena institucionalnog okvira za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na visokim

učilištima ................................................................................................................................................. 15

4.2. Promoviranje kvalitete učenja i poučavanja unutar i izvan visokih učilišta ................................ 18

4.3. Procjena učestalosti primjene praksi za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na visokim

učilištima ................................................................................................................................................. 24

4.4. Osvrt na rezultate kvantitativnog istraživanja ............................................................................. 31

5. REZULTATI KVALITATIVNOG DIJELA ISTRAŽIVANJA ......................................................... 33

5.1. Percepcije institucionalnog okvira za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na visokim

učilištima ................................................................................................................................................. 34

5.2. Percepcije praksi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na visokim učilištima .................. 40

Izvor: kvalitativno istraživanje ................................................................................................................ 45

5.3. Perspektive uvođenja praksi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na visoka učilišta u

Republici Hrvatskoj ................................................................................................................................. 47

5.4. Percepcije o kvaliteti učenja i poučavanja na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj ........... 52

5.5. Percepcije mladih nastavnika o razvoju kvalitete učenja i poučavanja na visokim učilištima .... 54

5.6. Osvrt na rezultate kvalitativnog istraživanja ............................................................................... 58

6. ZAKLJUČCI ....................................................................................................................................... 63

POPIS LITERATURE ................................................................................................................................ 65

POPIS GRAFIKONA .................................................................................................................................. 67

POPIS TABLICA ........................................................................................................................................ 68

PRILOG 1 Anketni upitnik ......................................................................................................................... 69

PRILOG 2 Dopis Ministarstva znanosti i obrazovanja ............................................................................... 73

PRILOG 3 Predložak za strukturirani intervju ............................................................................................ 74

PRILOG 4 Prosječne vrijednosti odgovora ispitanika s obzirom na elemente sustava unapređenja kvalitete

učenja i poučavanja ..................................................................................................................................... 76

1

SAŽETAK IZVJEŠTAJA REZULTATA ANALIZE


svrhom unapređenja kvalitete učenja i poučavanja dio je Educa-T projekta Ministarstva znanosti

i obrazovanja. Unutar ovog projekta predviđeno je provođenje analize praksi unapređenja

kvalitete učenja i poučavanja koje se provode na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj.

Osnovni ciljevi empirijskog istraživanja bili su:

1. Ispitati postoji li na visokom učilištu uspostavljen institucionalni okvir za unaprjeđenje

kvalitete učenja i poučavanja.

2. Ispitati u kojoj mjeri hrvatska visoka učilišta ističu kvalitetu učenja i poučavanja u svojim

strateškim planovima.

3. Definirati prakse i procedure za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja

implementirane na hrvatskim visokim učilištima.

4. Napraviti komparativnu analizu praksi i procedura za unapređenje kvalitete učenja i

poučavanja, implementiranih na hrvatskim visokim učilištima.

Prva faza istraživanja uključila je provođenje anketnog istraživanja u okviru kojeg su

prikupljani podaci o primjeni određenih praksi razvoja i unapređenja kvalitete učenja i

poučavanja te postojanja institucionalnog okvira za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja.

Drugi, kvalitativni dio istraživanja fokusirao se na analizu mišljenja akademskih djelatnika o

primjeni određenih praksi razvoja i unapređenja kvalitete učenja i poučavanja te postojanja

institucionalnog okvira za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja u okviru njihovih institucija,

s ciljem validacije rezultata anketnog istraživanja te detaljnijeg uvida u metodologiju uvođenja

praksi za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj.

Rezultati kvantitativnog istraživanja su pokazali da većina hrvatskih visokih učilišta ima

definirane strateške odrednice za razvoj i unapređenje kvalitete učenja i poučavanja. Međutim,

kada se detaljnije analiziraju načini promoviranja i prakse za operacionalizaciju strateških

odrednica uočava se da veći broj institucija još uvijek nema u dovoljnoj mjeri razvijen

institucionalni okvir za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja. Rezultati su u skladu s

istraživanjima u drugim kontekstima visokog obrazovanja koja su pokazala da, iako je plan

učenja i poučavanja centralni dio strategija u visokom obrazovanju, planovi za razvoj učenja i

2

poučavanja nisu dovoljno učinkoviti u postizanju ključnih strateških ciljeva razvoja kvalitete

učenja i poučavanja (Bernard i Van der Merwe, 2016; Gray i Radloff, 2010; Hormeyer et al.,

2015).

Nadalje, rezultati pokazuju da nema značajnih razlika u stavovima vodstva visokih

učilišta s obzirom na postojanje institucionalnog okvira za unapređenje kvalitete učenja i

poučavanja i promoviranja razvoja i unapređenja kvalitete učenja i poučavanja s obzirom na oblik

vlasništva i tip visokog učilišta. Međutim, kada se analizira primjena pojedinih praksi

unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na hrvatskim visokim učilištima, pronađena je

statistički značajna razlika između privatnih i javnih visokih učilišta. U svim stavkama upitnika je

vodstvo privatnih visokih učilišta iskazalo veću razinu slaganja i učestalosti primjene elemenata i

praksi razvoja i unapređenja kvalitete učenja i poučavanja.

Rezultati kvalitativnog istraživanja su pokazali da se vodstva hrvatskih visokih učilišta

uključenih u istraživanje sve više okreću razvoju strategija i planova razvoja kvalitete učenja i

poučavanja kako bi se pratile promjene u suvremenim obrazovnim sustavima. Ipak, detaljniji

uvid u funkcioniranje institucionalnih okvira za provođenje strategije na visokim učilištima

pokazao je da se veći fokus stavlja na kvantitativne indikatore te da se procesi učenja i

poučavanja najčešće sustavno vrednuju samo kroz rezultate studentskih anketa. Sva visoka

učilišta imaju implementirane i druge metode vrednovanja kvalitete učenja i poučavanja, ali takve

praske se primjenjuju najčešće povremeno ili na dobrovoljnoj osnovi što nije dovoljno za

postizanje kontinuiranog unapređenja. Analiza sadržaja ključnih strateških dokumenata i planova

je pokazala da su planovi često nepotpuni za potrebe unutarnjih dionika jer ne uključuju područja

poput ocjenjivanja studenata, ne određuju jasno odgovornosti unutar sustava i ne propisuju jasne

metodologije praćenja ostvarenih rezultata. Osim toga, dokumenti su pisani u stilu koji ne

omogućuje podizanje svijesti o potrebi za razvojem kvalitete učenja i poučavanja i motiviranje

nastavnika da se angažiraju u procesima unapređenja. Slični rezultati dobiveni su i u istraživanju

provedenom na australskim visokim učilištima (Gray i Radloff, 2010).

Drugi dio pitanja u okviru kvalitativnog istraživanja se odnosio na percepcije vodstva

hrvatskih visokih učilišta o praksama unapređenja kvalitete učenja i poučavanja koje se provode

na njihovim visokim učilištima.

Sva visoka učilišta su istakla postojanje određenih oblika podrške nastavnicima radi

unapređenja kvalitete učenja i poučavanja, a nisu pronađene razlike s obzirom na percepcije

3

vodstva visokih učilišta i mladih nastavnika. Najčešće se primjenjuju različiti oblici edukacija i

seminara u području razvoja kvalitete učenja i poučavanja, mentoriranje i podrška od strane

kolega, različiti oblici priznavanja i nagrađivanja za rezultate postignute u nastavi, osiguravanje

potrebne infrastrukture i sredstava za razvoj kvalitete učenja i poučavanja.

Od inovativnih praksi koje se primjenjuju u nastavi većina vodstva visokih učilišta su

istakla rad na zaokretu prema poučavanju usmjerenom na učenje u okviru kojeg se nastoji

potaknuti nastavnike da svoje poučavanje prilagode potrebama današnjih studenata. Prethodna

istraživanja su također pokazala da metode poučavanja usmjerene na učenje još uvijek nisu

široko prihvaćene u visokom obrazovanju bez obzira na činjenicu da poboljšavaju učenje

studenata i da ih studenti percipiraju kao inovacije u nastavi (npr. Ellis, 2015).

Većina visokih učilišta provodi nagrađivanje nastavnika, ali nagrade su prvenstveno

usmjerene na znanstveno-istraživački rad ili nagrađivanje postignuća u nastavi na temelju

rezultata studentskih anketa. Samo dva visoka učilišta su uspostavila sustav nagrađivanja za

ostvarene rezultate u nastavi koji se temelji na skupu više indikatora izvrsnosti u poučavanju

studenata. Stoga držimo kako postoji potreba da se razviju adekvatni sustavi nagrađivanja

nastavnika jer se primjenom takvih oblika nagrađivanja promoviraju inovativne prakse u nastavi

te se ostvaruje jaki pozitivan utjecaj na vrednovanje performansi visokog učilišta i priznavanje

izvrsnosti u poučavanju (Willingham-McLain, 2015).

Jedno od ključnih pitanja koje se otvorilo u ovom dijelu intervjua je nepostojanje sustava

komunikacije o važnosti razvoja i unapređenja kvalitete učenja i poučavanja. Brojna istraživanja

sustava upravljanja na visokim učilištima su također pokazala da postoji potreba za razvojem

učinkovitijih strategija komunikacije kao jednog od ključnih preduvjeta uvođenja inovacija u

procese učenja i poučavanja (Bamber i Anderson, 2012; Fumasoli i Lepori, 2011; Hofmeyer et

al., 2015; Smith, 2012). Na manjim visokim učilištima je ovaj problem manje izražen jer se

osvješćivanje i motiviranje zaposlenika odvija najčešće putem neformalnih oblika komunikacije.

Kod analize uključenosti visokih učilišta u regionalne i međunarodne mreže u području

razvoja kvalitete učenja i poučavanja sva visoka učilišta su istakla postojanje programa razmjene

nastavnika s inozemnim visokim učilištima te partnerstva s organizacijama na tržištu rada, dok je

jedno visoko učilište je spomenulo formalnu suradnju s regionalnim organizacijama u području

učenja i poučavanja i jedno visoko učilište koje je uspostavilo suradnju s priznatim američkim

sveučilištem na projektu osposobljavanja nastavnika i razvoja nastavničkih kompetencija. Budući

4

da mreže i grupe za podršku mogu olakšati difuziju inovativnih praksi u učenju i poučavanju

(Smith, 2012) stoga se preporuča se veća uključenost i angažiranost hrvatskih visokih učilišta u

njihovom radu.

Nastavak pitanja u intervjuu je bio posvećen analizi perspektiva uvođenja praksi

unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj. Vodstvo svih

visokih učilišta je istaklo postojanje planova za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja. Iako je

prethodno utvrđeno da sustavi unutarnje komunikacije na visokim učilištima nisu dovoljno

razvijeni, detaljnija analiza planiranih aktivnosti za podizanje svijesti nastavnika o potrebi za

razvojem kvalitete učenja i poučavanja pokazala je da je problem prepoznat i da vodstvo visokih

učilišta planira raditi na njihovom razvoju. Vodstvo visokih učilišta prepoznalo je važnost

promoviranja kvalitete učenja i poučavanja pri stvaranju interesa potencijalnih studenata za

programe koje nudi visoko učilište te za ostvarenje visoke razine kvalitete ostvarenih ishoda

učenja završenih studenata. Istaknut je i utjecaj na angažman studenata i nastavnika koji će

pozitivno utjecati na razinu njihovog zadovoljstva. U konačnici, svi pozitivni učinci mogu

dovesti do izvrsnosti u području kvalitete učenja i poučavanja i većeg ugleda visokog učilišta.

Rezultati istraživanja su pokazali da su ključna ograničenja provođenju inovativnih praksi

u razvoju kvalitete učenja i poučavanja neprikladne procedure i regulatorni okvir nacionalnog

sustava u okviru kojih se težište stavlja na rezultate znanstveno-istraživačkog rada nastavnika, a

kvaliteta učenja i poučavanja je marginalizirana. Osim toga, hrvatska visoka učilišta se suočavaju

s problemom financiranja, poglavito kada su u pitanju velika ulaganja koja su potrebna za

izgradnju adekvatnog okruženja radi primjene suvremenih metoda učenja i poučavanja. Dodatno

ograničenje su je velika radna opterećenost nastavnika koja im ne ostavljaju dovoljno vremena da

rade na primjeni inovativnih metoda i averzija pojedinaca prema promjenama.

Ispitanici su ocijenili stanje kvalitete učenja i poučavanja u Republici Hrvatskoj kao dobro

ili vrlo dobro ističući da su napravljeni značajni pomaci u pogledu kvalitete, ali postoji još

mnogo prostora za poboljšanje. Predložen je skup mjera koje bi se mogle implementirati u svrhu

realizacije razvoja i unapređenja kvalitete učenja i poučavanja.

5

1. UVOD – ciljevi istraživanja


svrhom unapređenja kvalitete učenja i poučavanja dio je Educa-T projekta Ministarstva znanosti

i obrazovanja. Osnovni cilj Educa-T projekta je izrada okvirnog kurikuluma za poboljšanje

nastavničkih kompetencija na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj kao temelj samostalnoga

profesionalnog razvoja sveučilišnih nastavnika. Unutar ovog projekta predviđeno je provođenje

analize praksi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja koje se provode na visokim učilištima u

Republici Hrvatskoj.

Kvaliteta učenja i poučavanja u visokom obrazovanju od izuzetnog je značaja za ishode

učenja studenata. Stoga bi vizija, strategija te strateški planovi visokih učilišta trebali biti dobro

usklađeni s jasno isticati važnost institucionalne podrške učenju i poučavanju te uvođenju

inovacija u nastavni proces. Prema smjernicama OECD-a (2012), podrška za kvalitetno

poučavanje trebala bi biti se implementirati na tri međusobno zavisne razine:

na institucionalnoj razini: uključujući projekte oblikovanja politike i podrške organizaciji

te internom sustavu osiguranja kvalitete;

na razini programa: obuhvaća korake za mjerenje i poboljšanje dizajna, sadržaja te

izvođenja programa unutar odjela ili institucije;

na individualnoj razini: uključujući inicijative koje pomažu nastavnicima da ostvare

osobne ciljeve, potiču ih da poboljšavaju i inoviraju metode učenja i poučavanja.

U odnosu na smjernice OECD-a ova će se analiza zadržati na institucionalnoj razini.

Glavni cilj ovog istraživanja je utvrditi stanje i aktivnosti koje se provode na visokim

učilištima u Republici Hrvatskoj s ciljem unaprjeđenja kvalitete učenja i poučavanja.

Iz ovog općeg cilja izvedeni su sljedeći specifični ciljevi:

1. Ispitati postoji li na visokom učilištu uspostavljen institucionalni okvir za unaprjeđenje


2. Ispitati u kojoj mjeri hrvatska visoka učilišta ističu kvalitetu učenja i poučavanja u svojim

strateškim planovima.

3. Definirati prakse i procedure za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja

implementirane na hrvatskim visokim učilištima.

6

4. Napraviti komparativnu analizu praksi i procedura za unapređenje kvalitete učenja i

poučavanja, implementiranih na hrvatskim visokim učilištima.

2. KONTEKST ISTRAŽIVANJA

Na početku konceptualizacije istraživanja potrebno je definirati kontekst u okviru kojeg se

istraživanje provodi. Hrvatski sustav visokog obrazovanja je binarni sustav podijeljen na

sveučilišne i stručne studije, a sustav kvalifikacija definiran je Hrvatskim kvalifikacijskim

okvirom (Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju; Zakon o hrvatskom

kvalifikacijskom okviru). Sveučilišni studiji osposobljavaju studente za obavljanje poslova u

znanosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito.

Sveučilišni studiji obuhvaćaju tri razine: preddiplomski, diplomski i poslijediplomski studij

(MZO). Stručni studiji studentima omogućuju primjerenu razinu znanja i vještina koje

omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja te ih osposobljavaju za neposredno uključivanje u

radni proces. Stručno obrazovanje obuhvaća: kratki stručni studij, preddiplomski stručni studij i

specijalistički diplomski stručni studij. Sveučilišne studijske programe izvode sastavnice

sveučilišta, dok stručne studijske programe izvode veleučilišta, visoke škole i sastavnice

sveučilišta. Hrvatski sustav visokog obrazovanja dio je europskog sustava, a standardi i

regulative hrvatskog sustava su usklađeni sa standardima i regulativama u Europskom prostoru

visokog obrazovanja.

Sustav visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj je prošao kroz brojne reforme

posljednjih godina. Bolonjska deklaracija je potpisana 2001. godine, a od 2005. godine se svi

studijski programi u visokom obrazovanju izvode u skladu s bolonjskim načelima. Razvoj

Hrvatskog kvalifikacijskog okvira započeo je 2006. godine, a Zakon o hrvatskom

kvalifikacijskom okviru usvojen je 2013. godine. Od 2009/2010. godine uvedena je državna

matura i promijenjen je sustav prijava i upisa na visoka učilišta. Također, u 2009. godini je

usvojen Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju koji je postavio

preduvjete za provođenje vrednovanja visokih učilišta. Sva visoka učilišta u Republici Hrvatskoj

prolaze kroz sustav akreditacija i vrednovanja koje provodi Agencija za znanost i visoko

obrazovanje. Procesi vrednovanja provode se po metodologiji koja je usklađena sa Standardima i

smjernicama za vrednovanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG). Procesi

7

vrednovanja visokih učilišta uključuju sve aspekte djelovanja visokih učilišta, između ostalog i


3. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA

U istraživanju koje je provedeno u dvije faze korištena je kvantitativna i kvalitativna

metodologija. Prva faza istraživanja uključila je provođenje anketnog istraživanja u okviru kojeg

su prikupljani podaci o primjeni određenih praksi razvoja i unapređenja kvalitete učenja i

poučavanja te postojanja institucionalnog okvira za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja.

Drugi, kvalitativni dio istraživanja fokusirao se na analizu mišljenja članova vodstva visokih

učilišta (dekana i prodekana za nastavu) o primjeni određenih praksi razvoja i unapređenja

kvalitete učenja i poučavanja te postojanja institucionalnog okvira za unapređenje kvalitete

učenja i poučavanja u okviru njihovih institucija, s ciljem validacije rezultata anketnog

istraživanja te detaljnijeg uvida u metodologiju uvođenja praksi za unapređenje kvalitete učenja i

poučavanja na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj.

U nastavku poglavlja su obrazložene varijable istraživanja, instrumenti istraživanja,

populacija i uzorak istraživanja te konačno metodologija korištena pri analizi kvantitativnih i

kvalitativnih rezultata istraživanja.

3.1. Varijable istraživanja

Operacionalizacija varijabli predstavlja jednu od ključnih aktivnosti u znanstvenom

istraživanju, a obuhvaća detaljnu specifikaciju varijabli predmetnog istraživanja odnosno na koji

način će se mjeriti relevantni konstrukati sadržani u istraživanju. Tek nakon što se pojasni način

operacionalizacije varijabli, valja pristupiti objašnjenju samog procesa prikupljanja podataka i

analizi uzorka provedenog istraživanja.

U ovom poglavlju razvijen je istraživački instrument koji uključuje tri skupine varijabli:

(1) institucionalni okvir za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja, (2) način promoviranja

kvalitete učenja i poučavanja unutar i izvan visokog učilišta te (3) prakse za unapređenje kvalitete

učenja i poučavanja. U sljedećem koraku varijable su operacionalizirane te se pristupilo razvoju

istraživačkog instrumenta.

Sadržajna opravdanost istraživačkog instrumenta obično se postiže sveobuhvatnim

pregledom literature te razgovorom s praktičarima i akademskim stručnjacima iz promatranog

8

područja istraživanja. Razvoj instrumenta istraživanja za predložene varijable proveden je u dvije

faze: (1) generiranje varijabli i (2) pilot istraživanje. U prvoj fazi proveden je opsežan i

sveobuhvatan pregled literature kako bi se utvrdio trenutni istraživački okvir i sadržaj odabranih

varijabli, objašnjen u nastavku poglavlja. Sam proces testiranja u drugoj fazi započeo je

definiranjem anketnog upitnika, u čijoj su izradi sudjelovali eminentni stručnjaci iz akademske

profesije, odnosno područja visokog obrazovanja. Upitnik je zatim testiran kroz pilot istraživanje

na manjem uzorku nastavnog osoblja i menadžmenta visokih učilišta u Republici Hrvatskoj.

U nastavku poglavlja analizirana je sadržajna potpora iz postojeće literature za svaku

istraživačku varijablu. Podrška za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja može se

implementirati kroz širok raspon aktivnosti koje će vjerojatno rezultirati poboljšanjima u kvaliteti

nastavnog procesa, sadržaja programa i ishoda učenja. Na visokim učilištima često prevladavaju

hibridni oblici podrške, koji uključuju inicijative poput mentoriranja mladih nastavnika,

angažmana vanjskih stručnjaka za educiranje nastavnika s ciljem unaprjeđenja pedagoških

kompetencija i slično.

U nastavku se opisuju tri osnovne varijable korištene u istraživanju.

Definiranje varijabli

1. Institucionalni okvir za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja se odnosi na upravljački

okvir koji obuhvaća strategiju visokog učilišta na temelju koje su definirani ciljevi i ishodi

učenja. Strategije su instrumenti pomoću kojih visoka učilišta upravljaju svojim procesima i

nose se s izazovima okruženja kako bi odabrali portfelj aktivnosti i pronašli prikladnu

poziciju u sustavu visokog obrazovanja (Fumasoli i Lepori, 2011). Stoga se vodstvo smatra

ključnim čimbenikom unapređenja kvalitete učenja i poučavanja u visokom obrazovanju

(Barnard i Van der Merwe, 2016; Hofmeyer et al., 2015; Smith, 2012). Bitni elementi

institucionalnog okvira za unpređenje kvalitete učenja i poučavanja uključuju: isticanje

kvalitete učenja i poučavanja kao jednog od osnovnih strateških ciljeva visokog učilišta,

postojanje sustava procesa kojima će se strateške odrednice uspješno realizirati, definirane

nastavničke kompetencije potrebne za realizaciju strateških ciljeva, osiguran sustav podrške

razvoju kvalitete učenja i poučavanja (Barnard i Van der Merwe, 2016; Gray i Radloff, 2010;

Hofmeyer et al., 2015; OECD, 2012).

9

2. Promoviranje kvalitete učenja i poučavanja unutar i izvan visokog učilišta je varijabla

pomoću koje se ispituje razina implementacije različitih institucionalnih praksi koje mogu

doprinijeti razvoju i unapređenju kvalitete učenja i poučavanja na visokom učilištu. Uključuje

stavke poput: usklađenosti procesa i učenja i poučavanja s procesima ocjenjivanja studenata

(Hernandez, 2012; Mostrom i Blumberg, 2012); oblike podrške nastavnicima u procesima

poučavanja (Bamber i Anderson, 2012; Barnard i Van der Merwe, 2016; Dochy et al., 2011;

Georgeta et al., 2016); sustav nagrađivanja izvrsnosti nastavnika (Willingham-McLain;

2015); sustav komunikacije o važnosti razvoja kvalitete učenja i poučavanja (Smith, 2012);

uključenost u mreže radi razmjene iskustava u području učenja i poučavanja (Smith, 2012);

uključenost pitanja kvalitete učenja i poučavanja u sustav unutarnjeg i vanjskog vrednovanja

visokog učilišta (OECD, 2012).

3. Varijabla prakse za unapređenje učenja i poučavanja mjeri učestalost primjene određenih

praksi usmjerenih na unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na visokim učilištima kako bi

se utvrdilo koje su najzastupljenije prakse u kontekstu hrvatskog visokog obrazovanja te

kolika je učestalost njihove primjene na visokim učilištima. Popis praksi čija se primjena

analizirala dostupan je u prilogu 1 ove analize. Popis praksi generiran je sveobuhvatnim

pregledom literature što je vidljivo u tablici 1.

3.2. Opis instrumenata istraživanja

Empirijski podaci u okviru kvantitativnog istraživanja prikupljeni su ispitivanjem

menadžmenta visokih učilišta, uz pomoć visoko strukturiranog upitnika (Prilog 1) sastavljenog od

pitanja zatvorenog tipa s ponuđenim odgovorima kod kojih se koristila Likertova ljestvica sa pet

stupnjeva intenziteta. Prilikom sastavljanja ljestvica respektirali su se polazni ciljevi, rezultati te

ograničenja i prijedlozi dosadašnjih istraživanja.

S obzirom na činjenicu kako ne postoji jedan, sveobuhvatan upitnik kojim bi se testirali

svi konstrukti navedeni u upitniku, bilo je potrebno konstruirati upitnik na temelju više

prethodnih parcijalnih znanstvenih istraživanja koja su se odnosila na pojedine konstrukte

anketnog upitnika. U tablici 1 prikazani su izvori literature koji su uzeti u obzir pri koncipiranju

varijabli - neke ljestvice su preuzete iz proučavane literature u originalnom obliku ili su

modificirane dodavanjem novih i kombiniranjem pitanja iz nekoliko ljestvica.

10

Tablica 1 Literatura korištena pri formiranju elemenata varijabli

Varijabla Literatura

Institucionalni okvir za

unapređenje kvalitete učenja i

poučavanja

Barnard i Van der Merwe, 2016; Fumasoli i Lepori,

2011; Gray i Radloff, 2010; Hofmeyer et al., 2015;

OECD, 2012; Smith, 2012

Promoviranje kvalitete učenja i

poučavanja unutar i izvan

visokog učilišta

Bamber i Anderson, 2012; Barnard i Van der Merwe,

2016; Dochy et al., 2011; Georgeta et al., 2016;

Hernandez, 2012; Mostrom i Blumberg, 2012; OECD,

2012; Smith, 2012; Willingham-McLain; 2015

Prakse unaprjeđenja kvalitete

učenja i poučavanja

Bamber i Anderson, 2012; Dee Fink, 2013; Dochy et al.,

2011; Kirkwood i Price, 2014; Klyap i Klyap, 2016;

Mostrom i Blumberg, 2012; OECD 2012; Willingham-

McLain; 2015

Proces generiranja varijabli i razvoja konstrukata prošli su kroz četiri faze. U prvoj fazi,

detaljnom analizom postojeće literature, odabrane su čestice svakog konstrukta te je napravljena

prva radna verzija istraživačkog instrumenta. Upitnik je sastavljen na osnovu mjernih

instrumenata razvijenih od strane većeg broja različitih autora, pri čemu se posebna pažnja

posvećivala odabiru najrelevantnijih instrumenata. U drugoj fazi, potencijalne čestice

prezentirane su 20 znanstvenih stručnjaka iz područja visokog obrazovanja, koji su ujedno i

članovi radne skupine za izradu okvirnog kurikuluma za poboljšanje nastavničkih kompetencija

na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u okviru Educa-T projekta Ministarstva znanosti i

obrazovanja. Pritom se naglasak stavio na provjeru relevantnosti definicije svakog konstrukta te

jasnoću čestica u upitniku. Na temelju povratnih informacija i sugestija stručnjaka, suvišne i

nejasne riječi su izmijenjene ili uklonjene iz upitnika kako bi se osigurala valjanost sadržaja

instrumenata. Također, gdje se smatralo potrebnim dodane su nove čestice u upitnik.

Na temelju istražene literature i povratnih informacija članova radne skupine u okviru

projekta Ministarstva, razvijen je visoko strukturirani upitnik objavljen u obliku on-line upitnika

u Qualtrics software-u za provođenje on-line istraživanja (Prilog 1). Upitnik je dizajniran na

način da konstrukti svake istraživačke varijable popunjavaju zasebnu A4 stranicu, kako bi

sudionici istraživanja imali jasan uvid u sadržaj i broj pitanja koja će im biti postavljena. Anketni

upitnik podijeljen je u nekoliko konceptualnih cjelina. U prvom dijelu anketnog upitnika

ispitanicima je postavljen određeni broj pitanja koja su dala uvid u sami karakter ispitanika

11

(vlasništvo visokog učilišta, tip visokog učilišta, područje znanosti/umjetnosti), pri čemu su

korištene nominalne ljestvice. U drugom dijelu anketnog upitnika ispitana je razina

implementacije elemenata sustava unaprjeđenja kvalitete učenja i poučavanja u strategiju i

strateške planove visokog učilišta. U ovom dijelu anketnog upitnika ispitanici su zamoljeni da

iskažu svoje slaganje s tvrdnjama koje opisuju područje i opseg uključenja kvalitete učenja i

poučavanja (korištenjem mjerne ljestvice određene skalom „da“, „ne“ i „ne znam“). U trećem

dijelu anketnog upitnika ispitana je razina promoviranja kvalitete učenja i poučavanja unutar i

izvan visokog učilišta, iskazivanjem razine slaganja ispitanika s tvrdnjama koje opisuju modele

promoviranja kvalitete učenja i poučavanja, korištenjem Likertove mjerne ljestvice (određene

skalom od 1 - “u potpunosti se ne slažem” do 5 - “u potpunosti se slažem”) te se od ispitanika

tražilo da rangiraju identificirane varijable prema značajnosti. U posljednjem, četvrtom dijelu

anketnog upitnika ispitane su prakse za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja koje se koriste

na visokim učilištima, korištenjem Likertove mjerne ljestvice (određene skalom od 1 - “nikad” do

5 - “uvijek”) te se od ispitanika tražilo da rangiraju identificirane varijable prema značajnosti.

Kvalitativni dio istraživanja fokusirao se na analizu mišljenja akademskih čelnika (dekana

i prodekana za nastavu) o primjeni određenih praksi razvoja i unapređenja kvalitete učenja i

poučavanja te postojanja institucionalnog okvira za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja u

okviru njihovih institucija, s ciljem validacije rezultata anketnog istraživanja te detaljnijeg uvida

u metodologiju uvođenja praksi za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na visokim

učilištima u Republici Hrvatskoj. Empirijski podaci prikupljeni su primjenom standardiziranog

intervjua uz odgovarajući protokol s 11 sudionika istraživanja. U intervju su uključeni i mladi

nastavnici (nastavnici koji su na visokom učilištu zaposleni u posljednjih 5 godina) na

analiziranim visokim učilištima kako bi se usporedile percepcije čelnika učilišta i nastavnog

osoblja. U intervju je bilo uključeno između dva i pet mladih nastavnika sa svakog od 11 visokih

učilišta. Predložak za strukturirani intervju s popisom pitanja dostupan je u prilogu 3.

3.3. Populacija i uzorak istraživanja

Nakon što je definiran instrument istraživanja, pristupilo se odabiru populacije ili

osnovnog skupa istraživanja. Kao što je u uvodnom dijelu već naglašeno, populacija istraživanja

obuhvatila je sva visoka učilišta u Republici Hrvatskoj. Prema podacima dostupnima na mrežnim

stranicama Ministarstva znanosti i obrazovanja, ciljna populacija u 2017. godini brojala je

12

ukupno 171 javnih i privatnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj. U ovom istraživanju okvir

uzorkovanja preuzet je upravo s mrežnih stranica Ministarstva znanosti i obrazovanja. Upitnik je

poslan na 342 mail adrese (adrese dekana i prodekana zaduženog za nastavu) sa ukupno 171

visokog učilišta u Republici Hrvatskoj.

Također, važan čimbenik uspjeha u empirijskim istraživanjima je vjerodostojnost

ispitanika u smislu detaljnog znanja o svim područjima pokrivenim u anketi. U konkretnom

slučaju, od ispitanika se očekivalo da imaju znanja o različitim kategorijama kvalitete učenja i

poučavanja, funkcioniranju sustava praćenja kvalitete na visokom učilištu te o strateškom

ciljevima, misiji i viziji visokog učilišta. Iz tog razloga, u ovom istraživanju ispitanici su bili

članovi menadžmenta visokih učilišta.

3.4. Prikupljanje podataka

Nakon rafiniranja okvira za istraživanje, pristupilo se distribuiranju anketnog upitnika. Pri

tom je korištena metoda on-line prikupljanja podataka putem web istraživanja, uz pomoć

Qualtrics softvera koji izradom baze ispitanika omogućuje personalizirano slanje mailova te

jednostavnu identifikaciju respondenata. Na taj način autorima je omogućeno da podsjetnike za

sudjelovanje u istraživanju šalju samo onim ispitanicima koji nisu pristupili istraživanju i

popunili anketni upitnik. Da bi se osigurala razumna stopa odgovora, uz poziv za sudjelovanje u

istraživanju i web-adresu za online verziju istraživanja, ciljnim ispitanicima je distribuirano

popratno pismo Ministarstva znanosti i obrazovanja (Prilog 2) u kojem je opisana svrha i cilj

istraživanja, zagarantirana je anonimnost ispitanika te su zainteresiranim ispitanicima ponuđeni

rezultati istraživanja nakon što budu obrađeni i službeno objavljeni. Nakon što su poziv za

sudjelovanje u istraživanju te anketni upitnici distribuirani na e-mail adrese rektora ili dekana te

prorektora za nastavu ili prodekana za nastavu s 171 visokog učilišta u Republici Hrvatskoj

putem Qualtrics softvera, uz tri kruga podsjetnika za sudjelovanje u istraživanju, ukupno je

prikupljeno 135 kompletnih odgovora na anketne upitnike, što čini konačni uzorak kvantitativnog

dijela istraživanja. Ukupna stopa povrata anketnih upitnika iznosi 39,47%, što se može smatrati

zadovoljavajućim.

Što se tiče kvalitativnog dijela istraživanja, nakon provedenog kvantitativnog istraživanja

te analize prikupljenih podataka iz analiziranog uzorka od 135 čelnika visokih učilišta odabrano

je 15 visokih učilišta koja su prema dobivenim rezultatima u najvećoj mjeri implemenitrala

13

prakse i procedure za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja. Dodatnom analizom postojeće

dokumentacije dostupne na mrežnim stranicama visokih učilišta (strategije, politike kvalitete,

izvješća stručnih povjerenstava o reakreditaciji visokih učilišta i slično) odabrano je 11 javnih i

privatnih visokih učilišta u Republici Hrvatskoj kao istraživački uzorak kvalitativnog dijela

istraživanja.

3.5. Obrada podataka

Upitnik je kao istraživački alat korišten u svrhu prikupljanja strukturiranih podataka od

strane višeg menadžmenta u poduzećima. Podaci svih ispitanika tabelarno su zabilježeni u

Microsoft Excel datoteci te su potom analizirani deskriptivnom statistikom čiji su rezultati

detaljno prikazani u nastavku poglavlja. Na početku su prezentirana osnovna obilježja uzorka

istraživanja, nakon čega su elaborirani istraženi i uočeni odnosi varijabli iz modela istraživanja.

Obrada podataka prikupljenih anketnim istraživanjem izvršena je korištenjem programske

podrške Excel-a te Statističkog programa SPSS Statistics 18.0. U obradi podataka koristile su se

metode univarijatne, bivarijatne i multivarijatne statistike. Od metoda univarijantne statistike

korištene su frekvencije, postoci i mjere varijabilnosti. Korištene metode bivarijantne statistike su

t-test i složena analiza varijance, za potrebe utvrđivanja razlika s obzirom na nezavisne varijable

(vlasništvo i tip visokog učilišta te područje znanosti/umjetnosti).

Podaci prikupljeni kvalitativnim istraživanjem, odnosno dubinskim intervjuima pretvoreni

su u transkript koji predstavlja doslovni prijepis intervjua, od riječi do riječi. Prve verzije

transkripata napravljene su od strane nezavisnih osoba doslovnim pretipkavanjem audio-zapisa

intervjua. Za svaki sat razgovora intervjua bilo je potrebno oko 4-6 sati za stvaranje transkripta. U

konačnoj verziji svih transkripata intervjua istraživač (ispitivač) je još jednom pročitao i dodao

zabilješke sa terena. Za intervjue kod kojih nisu bili dostupni audio zapisi su transkripti poslani

ispitanicima putem elektronske pošte na evaluaciju i odobrenje. Nakon što su napravljeni

transkripti svih provedenih dubinskih intervjua, pristupilo se postupku kodiranja podataka, koji se

sastoji od nekoliko operacija (Strauss, Corbin, 1998): (1) segmentacija prikupljenih podataka, (2)

postupna konceptualizacija, (3) uspostavljanje relacija među podacima koje nisu vidljive iz

sirovih podataka na početku prikupljanja informacija. Sažimanje transkripata je ponavljano dok

postojeći tekst u potpunosti nije saturiran.

14

4. REZULTATI KVANTITATIVNOG DIJELA ISTRAŽIVANJA

Prva faza istraživanja uključila je provođenje anketnog ispitivanja u okviru kojeg su

prikupljani podaci o primjeni određenih praksi razvoja i unapređenja kvalitete učenja i

poučavanja te postojanja institucionalnog okvira za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na

visokim učilištima Republike Hrvatske. U okviru ovog poglavlja napravit će se kratak osvrt na

kategoričke varijable, pri čemu su korištene metode filtriranja i kros-tabulacije podataka. U

nastavku se analizira struktura ispitanika koji su u cijelosti odgovorili na anketni upitnik s

obzirom na vlasništvo i tip visokog učilišta te područje znanosti/umjetnosti.

Tablica 2 Broj i struktura ispitanika u istraživanju

Broj odgovora po svakoj kategoriji Udio (%)

Vlasništvo visokog

učilišta

Javno visoko učilište (115)

Privatno visoko učilište (20)

85,19%

14,81%

Tip visokog učilišta Sastavnica sveučilišta (fakultet/odjel/akademija) (102)

Visoka škola (18)

Veleučilište (15)

75,60%

13,30%

11,10%

Područje

znanosti/umjetnosti

Prirodne znanosti (17)

Tehničke znanosti (42)

Biomedicina i zdravstvo (19)

Biotehničke znanosti (16)

Društvene znanosti (60)

Humanističke znanosti (31)

Umjetničko područje (14)

Interdisciplinarno područje znanosti (25)

Interdisciplinarno područje umjetnosti (1)

7,56%

18,67%

8,44%

7,11%

26,67%

13,78%

6,22%

11,11%

0,04%

UKUPNO 135 (39,47%)

Izvor: empirijsko istraživanje

U tablici 2 prikazana je struktura ispitanika koji su sudjelovali u istraživanju i to prema

vlasništvu i tipu visokog učilišta te područjima znanosti/umjetnosti. Analiza područja znanosti i

umjetnosti napravljena je na način da je svaki ispitanik mogao odabrati više odgovora te se stoga

broj odgovora i broj ispitanika ne podudaraju. Naime, neka visoka učilišta izvode studijske

programe iz više područja.

15

S obzirom na inicijalni okvir izbora uzorka, koji se sastojao od svih javnih i privatnih

visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, na temelju prikupljenih anketnih upitnika koji su ušli u

konačni uzorak za analizu podataka vidljivo je iz prethodne tablice kako je u uzorku prisutno oko

85% javnih i oko 15% privatnih visokih učilišta te se sukladno navedenome može zaključiti da

uzorak u potpunosti zadovoljava postavljene ciljeve istraživanja. Što se tiče tipa visokog učilišta,

najveći je udio sastavnica sveučilišta (75%), što je i bilo za očekivati s obzirom na istraživačku

populaciju. Varijabla znanstvenog ili umjetničkog područja visokog učilišta kategorizirana je u

devet kategorija. U ukupnom uzorku te su kategorije zastupljene kako slijedi: 17 ispitanika ili

7,56% iz prirodnih znanosti, 42 ispitanika ili 18,67% iz tehničkih znanosti, 19 ispitanika ili

8,44% iz područja biomedicine i zdravstva, 16 ispitanika ili 7,11% iz biotehničkih znanosti, 60

ispitanika ili 26,67% iz društvenih znanosti, 31 ispitanik ili 13,78% iz humanističkih znanosti, 14

ispitanika ili 6,22% iz umjetničkog područja te 25 ispitanika ili 11,11% iz interdisciplinarnih

područja znanosti i jedan ispitanik iz područja interdisciplinarnih područja umjetnosti.

4.1. Procjena institucionalnog okvira za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na

visokim učilištima

Nastavno na predmet i temeljni cilj ovoga istraživanja, kroz provedbu istraživanja putem

anketnog upitnika, analizirano je postoji li na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj

uspostavljen institucionalni okvir za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja. Postupku

provođenja ankete prethodilo je sustavno istraživanje sekundarnih izvora literature na temelju

kojih su identificirani preduvjeti koji moraju biti ispunjeni, ili koji moraju moći biti ispunjeni

kako bi se stvorilo okruženje prikladno za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na visokim

učilištima. Navedeni preduvjeti koji moraju biti ispunjeni odnose se na implementaciju elemenata

sustava unaprjeđenja kvalitete učenja i poučavanja na visokom učilištu. Stoga se prvi set pitanja u

anketnom upitniku odnosio na razinu korištenja različitih elemenata sustava unaprjeđenja

kvalitete učenja i poučavanja, pri čemu su menadžeri visokih učilišta (dekani ili prodekani za

nastavu) ocjenjivali zadovoljenje navedenih preduvjeta. Rezultati istraživanja prikazani su u

tablici 3.

16

Tablica 3 Razina implementacije elemenata sustava unaprjeđenja kvalitete učenja i

poučavanja

Elementi sustava unaprjeđenja kvalitete učenja i

poučavanja

Odgovor

Da Ne Ne znam

Kvaliteta učenja i poučavanja je istaknuta kao jedan od

strateških ciljeva visokog učilišta

129

(95,6%) 4 (3,0%) 2 (1,5%)

Na visokom učilištu je uspostavljen institucionalni okvir za

provođenje praksi unaprjeđenja učenja i poučavanja

105

(77,8%)

18

(13,3%)

12

(8,9%)

Definirane su nastavničke kompetencije koje se

primjenjuju za nastavnike na visokom učilištu

81

(60,0%)

31

(23,0%)

23

(17,0%)

Na visokom učilištu je ustrojena organizacijska

jedinica/tijelo/centar koji pruža podršku razvoju kvalitete


81

(60,0%)

43

(31,9%)

11

(8,1%)


Za sva četiri navedena preduvjeta koja bi trebala biti ispunjena, rezultati istraživanja

pokazuju da je 129 ispitanika ili 95,6% istaknulo kvalitetu učenja i poučavanja kao jedan od

strateških ciljeva visokog učilišta, dok je njih 105 odnosno 77,8% uspostavilo institucionalni

okvir za provođenje praksi unaprjeđenja učenja i poučavanja. U tom kontekstu, pojam

institucionalni okvir za provođenje praksi učenja i poučavanja odnosi se na upravljački okvir koji

obuhvaća strategiju visokog učilišta usmjerenu na unapređenje nastavničkih kompetencija, na

temelju koje su definirani ciljevi učenja i ishodi učenja. 81 ispitanik iz uzorka (60%) naveo je

postojanje definiranih nastavničkih kompetencija koje se primjenjuju za nastavnike. Jednak broj

ispitanika navodi postojanje ustrojene organizacijske jedinice/tijela/centra koji pruža podršku

razvoju kvalitete učenja i poučavanja.

Analiziraju li se razlike u praksama na privatnim i javnim visokim učilištima, može se

uočiti kako sva privatna visoka učilišta imaju istaknutu kvalitetu učenja i poučavanja kao dio

svoje strategije, kao i 95% javnih visokih učilišta. Zatim, na 86% privatnih i 77% javnih visokih

učilišta je uspostavljen institucionalni okvir za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja. Što se

tiče nastavničkih kompetencija, iste su definirane na 91% privatnih i na 56% javnih visokih

učilišta. Konačno, iz dobivenih rezultata može se zaključiti kako na 73% privatnih i 59% javnih

visokih učilišta postoji uspostavljena organizacijska jedinica/tijelo/centar za podršku razvoju

kvalitete učenja i poučavanja (Tablica 4). Iz tablice je također vidljivo da ne postoje statistički

17

značajne razlike između privatnih i javnih visokih učilišta s obzirom na primjenu elemenata

sustava unapređenja kvalitete učenja i poučavanja.

Tablica 4 Razlike u razini implementacije elemenata sustava unaprjeđenja kvalitete učenja

i poučavanja s obzirom na oblik vlasništva visokog učilišta

Elementi sustava unaprjeđenja

kvalitete učenja i poučavanja

Odgovor

DA NE NE ZNAM χ2-test

PVU JVU PVU JVU PVU JVU χ2(4)

(p)

Kvaliteta učenja i poučavanja je

istaknuta kao jedan od strateških

ciljeva visokog učilišta

20 109 0 4 0 2

1,922

(0, 750)

Na visokom učilištu je uspostavljen

institucionalni okvir za provođenje

praksi unaprjeđenja učenja i

poučavanja

18 87 1 17 1 11

4,661

(0,324)

Definirane su nastavničke

kompetencije koje se primjenjuju za

nastavnike na visokom učilištu

18 63 1 30 1 22

7,153

(0,128)

Na visokom učilištu je ustrojena

organizacijska jedinica/tijelo/centar

koji pruža podršku razvoju kvalitete


15 66 4 39 1 10

2,369

(0,668)

PVU – privatno visoko učilište, JVU – javno visoko učilište


U drugom koraku analizirane su razlike u praksama s obzirom na tip visokog učilišta. Na

temelju podataka dostupnih u tablici 5 može se zaključiti kako sve analizirane visoke škole imaju

istaknutu kvalitetu učenja i poučavanja kao jedan od strateških ciljeva, za razliku od sastavnica

sveučilišta (95%) i veleučilišta (93%). Zatim, institucionalni okvir za provođenje praksi učenja i

poučavanja uspostavljen je na 78% visokih škola, 73% veleučilišta i 78% sastavnica sveučilišta.

Isto tako, 78% visokih škola i 73% veleučilišta imaju definirane nastavničke

kompetencije koje se primjenjuju za nastavnike na visokom učilištu, dok je to slučaj kod samo

55% sastavnica sveučilišta. Konačno, organizacijska jedinica/tijelo/centar za pružanje podrške

razvoju kvalitete učenja i poučavanja postoji na samo 50% visokih škola, 53% veleučilišta i 63%

sastavnica sveučilišta.

18

Tablica 5 Usporedba primjene elemenata sustava unaprjeđenja kvalitete učenja i

poučavanja s obzirom na tip visokog učilišta

Elementi sustava unaprjeđenja kvalitete


Odgovor

DA NE NE ZNAM

VŠ VE SV VŠ VE SV VŠ VE SV

Kvaliteta učenja i poučavanja je

istaknuta kao jedan od strateških ciljeva

visokog učilišta

18 14 97 0 1 3 0 0 2

Na visokom učilištu je uspostavljen

institucionalni okvir za provođenje praksi

unaprjeđenja učenja i poučavanja

14 11 80 3 4 11 1 0 11

Definirane su nastavničke kompetencije

koje se primjenjuju za nastavnike na

visokom učilištu

14 11 56 4 3 24 0 1 22

Na visokom učilištu je ustrojena

organizacijska jedinica/tijelo/centar koji

pruža podršku razvoju kvalitete učenja i

poučavanja

9 8 64 8 6 29 1 1 9

VŠ – visoka škola, VE – veleučilište, SV – sastavnica sveučilišta


4.2. Promoviranje kvalitete učenja i poučavanja unutar i izvan visokih učilišta

Drugi set pitanja u anketnom upitniku odnosio se na promoviranje kvalitete učenja i

poučavanja unutar i izvan visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, čije su prakse definirane u

okviru ovog poglavlja. Analizom sekundarnih izvora literature identificirane su najučestalije

prakse za promoviranje kvalitete učenja i poučavanja na visokim učilištima, čiju su razinu

korištenja ocjenjivali menadžeri visokih učilišta (dekani ili prodekani za nastavu). Rezultati

istraživanja prikazani su na grafikonu 1.

Što se tiče procesa učenja i poučavanja, isti su u značajnoj mjeri usklađeni s procesima

ocjenjivanja studenata. Također, rezultati iz grafikona 1 pokazuju kako visoka učilišta u

Republici Hrvatskoj pružaju podršku nastavnicima s ciljem unaprjeđenja kvalitete poučavanja te

pružaju podršku i potiču nastavnike na uvođenje inovativnih praksi u poučavanju. Isto tako, iz

rezultata je moguće zaključiti kako je kvaliteta učenja i poučavanja predmet rasprava u okviru

19

provedbe institucionalnog vrjednovanja, akreditacija i ostalih praksi unutarnjeg i vanjskog

vrjednovanja kvalitete visokih učilišta iz uzorka.

Grafikon 1 Promoviranje kvalitete učenja i poučavanja unutar i izvan visokih učilišta u

Republici Hrvatskoj


S druge strane, rezultati iz grafikona pokazuju kako visoka učilišta u Republici Hrvatskoj

uglavnom nemaju uspostavljen sustav nagrađivanja ili priznavanja izvrsnosti nastavnika.

Također, visoka učilišta ne koriste u značajnoj mjeri sredstva i načine komunikacije kako bi

eksplicitno naglasila važnost kvalitete učenja i poučavanja (npr. izjave o misiji, institucionalne

politike kao što su napredovanja i povećanja plaća, potpore institucionalnim i nacionalnim

nagradama nastavnicima i slično). Konačno, rezultati pokazuju da visoka učilišta iz uzorka još

uvijek ne prakticiraju u dovoljnoj mjeri uključivanje u nacionalne, regionalne i međunarodne

mreže radi razmjene najboljih praksi u kvaliteti učenja i poučavanja te ne održavaju nacionalna ili

regionalna događanja kako bi istaknula postignuća na području kvalitete učenja i poučavanja.

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Procesi učenja i poučavanja su usklađeni s procesima

ocjenjivanja studenata

Visoko učilište pruža podršku nastavnicima kako bi se

unaprijedila kvaliteta poučavanja

Visoko učilište pruža podršku i potiče nastavnike na

uvođenje inovativnih praksi u poučavanju

Visoko učilište ima uspostavljen sustav

nagrađivanja/priznavanja izvrsnosti nastavnika

Visoko učilište koristi različita sredstva i načine

komunikacije kako bi eksplicitno naglasilo važnost…

Visoko učilište je uključeno u nacionalne, regionalne i

međunarodne mreže

U potpunosti se ne slažem Ne slažem se Niti se slažem, niti se ne slažem

Slažem se U potpunosti se slažem

20

Procedura analize značajnosti razlike u stavovima vodstva na privatnim i javnim visokim

učilištima uključila je primjenu t-testa. Analizira li se značajnost razlike u stavovima vodstva na

privatnim i javnim visokim učilištima (Grafikon 2 i Tablica 6), može se uočiti kako razlike

između privatnih i javnih institucija u stavovima vodstva o praksama unapređenja kvalitete

učenja i poučavanja nisu statistički značajne, osim za usklađenost procesa učenja i poučavanja s

procesima ocjenjivanja studenata. Vodstvo privatnih visokih učilišta je za sve tvrdnje navelo veću

razinu slaganja, a kod usklađenosti procesa učenja i poučavanja s procesima ocjenjivanja studenta

puno je veća razina apsolutnog slaganja s tvrdnjom na privatnim nego na javnim visokim

učilištima. Srednje vrijednosti za sve stavke prikazane su u prilogu 4.

Tablica 6 Razlike u stavovima vodstva o promoviranju kvalitete učenja i poučavanja s

obzirom na oblik vlasništva visokog učilišta

T

Razina

značajnosti

Srednja

razlika

Standardna

pogreška


ocjenjivanja studenata. 2,529 0,013 0,528 0,209


unaprijedila kvaliteta poučavanja. 1,389 0,167 0,322 0,232


uvođenje inovativnih praksi u poučavanju. 1,073 0,285 0,254 0,237


nagrađivanja/priznavanja izvrsnosti nastavnika. ,879 0,381 0,276 0,314

Kvaliteta učenja i poučavanja je predmet rasprava u

okviru provedbe institucionalnog vrjednovanja,

akreditacija i ostalih praksi vrjednovanja kvalitete

visokog učilišta.

,625 0,533 0,150 0,240


komunikacije kako bi eksplicitno naglasilo važnost


1,868 0,064 0,474 0,254


međunarodne mreže. 1,237 0,218 0,287 0,232


21

Tablica 7 Razlike u stavovima vodstva o promoviranju kvalitete učenja i poučavanja s

obzirom na tip visokog učilišta

F test

(p)

(I) Tip

visokog

učilišta:

(J) Tip

visokog

učilišta:

Srednja

razlika

(I-J)

Standardna

pogreška

Razina

značajnosti

Procesi učenja i poučavanja

su usklađeni s procesima

ocjenjivanja studenata.

2,445

(0,091)

VŠ VE 0,489 0,304 0,246

SV 0,487 0,222 0,077

VE VŠ -0,489 0,304 0,246

SV -0,002 0,241 1,000

SV VŠ -0,487 0,222 0,077

VE 0,002 0,241 1,000

Visoko učilište pruža

podršku nastavnicima kako

bi se unaprijedila kvaliteta

poučavanja.

4,796

(0,010)

VŠ VE -0,367 0,326 0,501

SV 0,373 0,239 0,266

VE VŠ 0,367 0,326 0,501

SV 0,739* 0,258 0,013

SV VŠ -0,373 0,239 0,266

VE -0,739* 0,258 0,013

Visoko učilište pruža

podršku i potiče nastavnike

na uvođenje inovativnih

praksi u poučavanju.

1,091

(0,339)

VŠ VE 0,033 0,342 0,995

SV 0,304 0,25 0,446

VE VŠ -0,033 0,342 0,995

SV 0,271 0,271 0,578

SV VŠ -0,304 0,25 0,446

VE -0,271 0,271 0,578

Visoko učilište ima

uspostavljen sustav

nagrađivanja/priznavanja

izvrsnosti nastavnika.

1,238

(0,293)

VŠ VE -0,156 0,452 0,937

SV 0,327 0,331 0,585

VE VŠ 0,156 0,452 0,937

SV 0,482 0,358 0,371

SV VŠ -0,327 0,331 0,585

VE -0,482 0,358 0,371

Kvaliteta učenja i poučavanja

je predmet rasprava u okviru

provedbe institucionalnog

vrjednovanja, akreditacija i

ostalih praksi vrjednovanja

kvalitete visokog učilišta.

0,559

(0,573)

VŠ VE 0,356 0,347 0,562

SV 0,212 0,254 0,680

VE VŠ -0,356 0,347 0,562

SV -0,143 0,274 0,861

SV VŠ -0,212 0,254 0,68

VE 0,143 0,274 0,861

Visoko učilište koristi

različita sredstva i načine

komunikacije kako bi

eksplicitno naglasilo važnost

1,246

(0,291)

VŠ VE 0,233 0,369 0,803

SV 0,412 0,27 0,282

VE VŠ -0,233 0,369 0,803

SV 0,178 0,292 0,814

22

kvalitete učenja i poučavanja. SV VŠ -0,412 0,27 0,282

VE -0,178 0,292 0,814

Visoko učilište je uključeno u

nacionalne, regionalne i

međunarodne mreže.

0,290

(0,749)

VŠ VE 0 0,337 1

SV 0,147 0,247 0,822

VE VŠ 0 0,337 1

SV 0,147 0,267 0,846

SV VŠ -0,147 0,247 0,822

VE -0,147 0,267 0,846



U drugom koraku analizirana je značajnost razlike u stavovima vodstva s obzirom na tip

visokog učilišta. Primijenjena je složena analiza varijance pomoću SPSS statističkog programa.

Na temelju podataka dostupnih u tablici 7 može se zaključiti kako razlike između visokih škola,

veleučilišta i sastavnica sveučilišta u stavovima vodstva o praksama unapređenja kvalitete učenja

i poučavanja nisu statistički značajne, osim za postojanje podrške nastavnicima od strane visokog

učilišta kako bi se unaprijedila kvaliteta učenja i poučavanja. Pri tome je daljnja analiza pokazala

da su razlike prisutne samo između stavova vodstva veleučilišta i sastavnica sveučilišta (tablica 7

i prilog 4 za srednje vrijednosti).

23

Grafikon 2 Razlike u promoviranju kvalitete učenja i poučavanja unutar i izvan visokih učilišta u Republici Hrvatskoj s



0 50 100

Procesi učenja i poučavanja su usklađeni s

procesima ocjenjivanja studenata.

Visoko učilište pruža podršku nastavnicima

kako bi se unaprijedila kvaliteta poučavanja.

Visoko učilište pruža podršku i potiče

nastavnike na uvođenje inovativnih praksi u

poučavanju.


nagrađivanja/priznavanja izvrsnosti

nastavnika.

Kvaliteta učenja i poučavanja je predmet

rasprava u okviru provedbe institucionalnog

vrjednovanja, akreditacija i ostalih praksi…

Visoko učilište koristi različita sredstva i

načine komunikacije kako bi eksplicitno

naglasilo važnost kvalitete učenja i…

Visoko učilište je uključeno u nacionalne,

regionalne i međunarodne mreže.

javna visoka učilišta

0 50 100

privatna visoka učilišta

U potpunosti se ne

slažem

Ne slažem se

Niti se slažem, niti

se ne slažem

Slažem se

U potpunosti se

slažem

24

4.3. Procjena učestalosti primjene praksi za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na


Treći skup pitanja u anketnom upitniku odnosio se na procjenu razine korištenja različitih

praksi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj,

koje su definirane u okviru ovog poglavlja. Analizom sekundarnih izvora literature identificirane

su najučestalije prakse za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na visokim učilištima, čiju su

razinu korištenja ocjenjivali menadžeri visokih učilišta (dekani ili prodekani za nastavu).

Rezultati iz grafikona 3 pokazuju kako visoka učilišta iz uzorka rijetko angažiraju

profesionalne timove za razvoj kvalitete učenja i poučavanja u vidu tima stručnjaka koji pruža

savjetodavne usluge nastavnom osoblju vezano uz mogućnosti primjene različitih metoda i alata

za razvoj kvalitete učenja i poučavanja. Isto tako, rezultati pokazuju da visoka učilišta rijetko

prakticiraju praćenje kvalitete poučavanja i davanje preporuka od strane kolega, na način da

kolege sudjeluju u nastavi u cilju poboljšanja kvalitete poučavanja i definiranja mjera za

unapređenje kvalitete poučavanja. Otprilike 55% visokih učilišta iz uzorka ponekad angažira

vanjske stručnjake radi razvoja pedagoških kompetencija nastavnika ili razvoja okvira za

provođenje praksi učenja i poučavanja na visokom učilištu kvalitete učenja i poučavanja. Sličan

udio nastavnog osoblja na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj prikuplja i koristi u svom

radu profesionalne materijale o praksama i metodama razvoja kvalitete učenja i poučavanja u

svrhu poboljšanja vlastitog nastavnog rada. Također, preko 60% visokih učilišta iz uzorka

financira sudjelovanje nastavnog osoblja na vanjskim radionicama i edukacijama na temu razvoja

kvalitete učenja i poučavanja te organizira studijski boravak za nastavno osoblje na drugom

visokom učilištu radi upoznavanja s dobrim praksama na razvoju kvalitete učenja i poučavanja.

Oko 40% visokih učilišta iz uzorka distribuira strukturirane profesionalne materijale (priručnici,

didaktički materijali) o praksama i metodama razvoja kvalitete učenja i poučavanja svim

nastavnicima kroz sredstva interne komunikacije. Također, nešto više od 30% visokih učilišta iz

uzorka član je strukovnih udruženja i organizacija koje se bave razvojem kvalitete učenja i

poučavanja. Akreditirani studijski i obrazovni programi na temu razvoja kvalitete učenja i

poučavanja se u pravilu rijetko financiraju od strane visokih učilišta, a slična je praksa i s

organizacijom on-line seminara na temu razvoja kvalitete učenja i poučavanja koji se ponekad

organiziraju na svega 15% visokih učilišta iz uzorka.

25

Grafikon 3 Učestalost primjene praksi za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na

visokim učilištima u Republici Hrvatskoj


Od svih praksi za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja, najučestalije se koristi

mentoriranje mladih nastavnika na način da je svim novozaposlenim nastavnicima dodijeljen

mentor koji ih uvodi u nastavni proces i savjetuje o mogućnostima razvoja kvalitete učenja i

poučavanja. Isto tako, rezultati iz grafikona 2 pokazuju kako su osposobljavanje, odnosno

edukacija nastavnika za rad u nastavi (u vidu organizacije stručnih edukacija na temu razvoja

kvalitete učenja i poučavanja za nastavnike visokog učilišta) te programi unutar visokog učilišta

(seminari, radionice, prezentacije) za razvoj kvalitete učenja i poučavanja također učestala praksa

na visokim učilištima.

Analizirane su i razlike u primjeni praksi za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja s

obzirom na oblik vlasništva i na tip visokog učilišta. Za potrebe analize s obzirom na oblik

vlasništva proveden je t-test, a s obzirom na tip visokog učilišta provedena je složena analiza

varijance. Rezultati t-testa (tablica 8) pokazuju da postoje statistički značajne razlike u primjeni

praksi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na privatnim i javim visokim učilištima, osim u

slučaju primjene on-line učenja gdje razlike nisu statistički značajne. Prema ocjenama vodstva

0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100

Profesionalni timovi za razvoj kvalitete učenja i…

Praćenje kvalitete poučavanja i davanje preporuka…

Mentoriranje mladih nastavnika

Osposobljavanje/edukacija nastavnika za rad u nastavi

Programi unutar visokog učilišta za razvoj kvalitete…

Angažman vanjskih stručnjaka radi razvoja…

Vanjske radionice i edukacije na temu razvoja…

Akreditirani studijski/obrazovni program na temu…

Strukturirani profesionalni materijali (priručnici,…

Osobni profesionalni materijali (nastavnički portfolio)

Praktikumi/ studijski boravci

On-line učenje

Profesionalno komuniciranje i umrežavanje

nikad rijetko ponekad često uvijek

26

visokih učilišta učestalije se primjenjuju prakse unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na

privatnim nego na javnim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj (Grafikon 4). Srednje

vrijednosti za sve stavke su prikazane u prilogu 4 na kraju analize.

Tablica 8 Razlike u stavovima vodstva o praksama unapređenja kvalitete učenja i

poučavanja s obzirom na oblik vlasništva visokog učilišta

T

Razina

značajnosti

Srednja

razlika

Razina

značajnosti

Profesionalni timovi za razvoj kvalitete učenja i

poučavanja. 5,414 0,000

0,998 0,184

Praćenje kvalitete poučavanja i davanje preporuka

od strane kolega. 4,359 0,000

1,163 0,267

Mentoriranje mladih nastavnika. 3,883 0,000 0,924 0,238

Osposobljavanje/edukacija nastavnika za rad u

nastavi. 3,146 0,002

0,746 0,237

Programi unutar visokog učilišta za razvoj

kvalitete učenja i poučavanja. 2,898 0,004

0,693 0,239

Angažman vanjskih stručnjaka radi razvoja


1,037 0,224

Vanjske radionice i edukacije na temu razvoja


0,863 0,237

Akreditirani studijski/obrazovni program na temu

razvoja kvalitete učenja i poučavanja. 2,681 0,008

0,674 0,251

Strukturirani profesionalni materijali (priručnici,

didaktički materijali). 3,340 0,001

0,863 0,258

Osobni profesionalni materijali (nastavnički

portfolio). 3,000 0,003

0,715 0,238

Praktikumi/ studijski boravci. 2,695 0,011 0,583 0,216

On-line učenje. 0,851 0,396 0,217 0,256

Profesionalno komuniciranje i umrežavanje. 3,425 0,001 1,061 0,310

Rezultati složene analize varijance za ispitivanje različitosti u primjeni praksi unapređenja

kvalitete učenja i poučavanja su prikazani u tablici 9. Rezultati ukazuju na postojanje statistički

značajnih razlika između visokih škola, veleučilišta i sastavnica sveučilišta s obzirom na

primjenu analiziranih praksi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja u većini praksi, osim za:

praćenje kvalitete poučavanja i davanje preporuka od strane kolega, postojanje programa unutar

visokog učilišta za razvoj kvalitete učenja i poučavanja, akreditirane studijske programe na temu

27

razvoja kvalitete učenja i poučavanja, strukturirane profesionalne materijale, osobne

profesionalne materijale i primjenu On-line učenja. Detaljnija analiza razlika između pojedinih

tipova visokih učilišta ukazuje na puno manje razlike u primjeni navedenih praksi.

Tablica 9 Razlike u stavovima vodstva o praksama unapređenja kvalitete učenja i

poučavanja s obzirom na tip visokog učilišta

F test

(p)

(I) Tip

visokog

učilišta:

(J) Tip

visokog

učilišta:

Srednja

razlika

(I-J)

Standardna

pogreška

Razina

značajnosti

Profesionalni timovi za

razvoj kvalitete učenja i

poučavanja.

3,185

(0,045)

VŠ VE 0,24 0,379 0,795

SV 0,64 0,277 0,058

VE VŠ -0,24 0,379 0,795

SV 0,40 0,300 0,385

SV VŠ -0,64 0,277 0,058

VE -0,40 0,300 0,385

Praćenje kvalitete

poučavanja i davanje

preporuka od strane

kolega.

2,982

(0,054)

VŠ VE 0,68 0,404 0,218

SV 0,72 0,296 0,043

VE VŠ -0,68 0,404 0,218

SV 0,04 0,320 0,991

SV VŠ -0,72 0,296 0,043

VE -0,04 0,320 0,991

Mentoriranje mladih

nastavnika.

3,582

(0,031)

VŠ VE 0,77 0,486 0,259

SV 0,95 0,356 0,023

VE VŠ -0,77 0,486 0,259

SV 0,18 0,385 0,881

SV VŠ -0,95 0,356 0,023

VE -0,18 0,385 0,881

Osposobljavanje/edukaci

ja nastavnika za rad u

nastavi.

3,446

(0,035)

VŠ VE -0,11 0,347 0,945

SV 0,47 0,254 0,160

VE VŠ 0,11 0,347 0,945

SV 0,58 0,274 0,092

SV VŠ -0,47 0,254 0,160

VE -0,58 0,274 0,092

Programi unutar visokog

učilišta za razvoj

kvalitete učenja i

poučavanja.

1,962

(0,145)

VŠ VE -0,22 0,352 0,803

SV 0,28 0,258 0,529

VE VŠ 0,22 0,352 0,803

SV 0,50 0,279 0,175

SV VŠ -0,28 0,258 0,529

VE -0,50 0,279 0,175

Angažman vanjskih

stručnjaka radi razvoja

kvalitete učenja i

poučavanja.

8,603

(0,000)

VŠ VE 0,10 0,328 0,950

SV 0,82 0,240 0,002

VE VŠ -0,10 0,328 0,950

SV 0,72 0,260 0,017

28

SV VŠ -,82 ,240 ,002

VE -,72 ,260 ,017

Vanjske radionice i

edukacije na temu

razvoja kvalitete učenja i

poučavanja.

9,205

(0,000)

VŠ VE -,18 ,337 ,858

SV ,74 ,247 ,009

VE VŠ ,18 ,337 ,858

SV ,92 ,267 ,002

SV VŠ -,74 ,247 ,009

VE -,92 ,267 ,002

Akreditirani

studijski/obrazovni

program na temu razvoja

kvalitete učenja i

poučavanja.

1,836

(0,164)

VŠ VE -,07 ,369 ,982

SV ,37 ,270 ,353

VE VŠ ,07 ,369 ,982

SV ,44 ,292 ,291

SV VŠ -,37 ,270 ,353

VE -,44 ,292 ,291

Strukturirani

profesionalni materijali

(priručnici, didaktički

materijali).

2,134

(0,122)

VŠ VE ,26 ,383 ,783

SV ,55 ,280 ,130

VE VŠ -,26 ,383 ,783

SV ,29 ,303 ,606

SV VŠ -,55 ,280 ,130

VE -,29 ,303 ,606

Osobni profesionalni

materijali (nastavnički

portfolio).

1,990

(0,141)

VŠ VE ,08 ,352 ,973

SV ,43 ,257 ,213

VE VŠ -,08 ,352 ,973

SV ,36 ,278 ,407

SV VŠ -,43 ,257 ,213

VE -,36 ,278 ,407

Praktikumi/ studijski

boravci.

3,478

(0,034)

VŠ VE ,18 ,409 ,901

SV ,69 ,299 ,058

VE VŠ -,18 ,409 ,901

SV ,51 ,323 ,256

SV VŠ -,69 ,299 ,058

VE -,51 ,323 ,256

On-line učenje. 0,160

(0,852)

VŠ VE ,20 ,371 ,852

SV ,13 ,271 ,885

VE VŠ -,20 ,371 ,852

SV -,07 ,293 ,967

SV VŠ -,13 ,271 ,885

VE ,07 ,293 ,967

Profesionalno

komuniciranje i

umrežavanje.

4,076

(0,019)

VŠ VE ,51 ,454 ,500

SV ,92 ,332 ,018

VE VŠ -,51 ,454 ,500

SV ,40 ,359 ,501

SV VŠ -,92 ,332 ,018

VE -,40 ,359 ,501


29

Grafikon 4 Razlike u primjeni praski unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj s



0 20 40 60 80 100

Profesionalni timovi

Praćenje kvalitete i davanje preporuka…


Osposobljavanje nastavnika za rad u…

Programi unutar visokog učilišta

Angažman vanjskih stručnjaka

Vanjske radionice i edukacije

Akreditirani studijski program

Strukturirani profesionalni materijali

Osobni profesionalni materijali

Praktikumi/ studijski boravci

On-line učenje

Profesionalno komuniciranje i…

Privatna visoka učilišta

0 50 100

Javna visoka učilišta

nikad

rijetko

ponekad

često

uvijek

30

U posljednjem, četvrtom dijelu anketnog upitnika ispitanici su zamoljeni da navedu tri prakse

unapređenja učenja i poučavanja koje bi se mogle brzo i efikasno primijeniti na njihovoj

instituciji. Rezultati su prikazani na grafikonu 5.

Grafikon 5 Najznačajnije prakse za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja koje bi se

trebale implementirati na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj


31

Zanimljivo je da je preko 50% visokih učilišta iz uzroka (69) kao praksu za unapređenje

učenja i poučavanja koja bi se najbrže mogla uvesti istaknulo upravo on-line učenje, koje je

prethodno najlošije ocijenjena kao postojeća praksa na visokim učilištima. Kao druga praksa

unapređenja učenja i poučavanja koja bi se prema ispitanicima brzo i efikasno mogla primijeniti

na visokom učilištu jesu praktikumi, odnosno studijski boravci za nastavno osoblje na drugom

visokom učilištu radi upoznavanja s dobrim praksama na razvoju kvalitete učenja i poučavanja

(48). Vanjske radionice i edukacije na temu razvoja kvalitete učenja i poučavanja kao

potencijalnu praksu za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja istaknulo je 35 visokih učilišta

iz uzorka, a sličan broj ispitanika (34) smatra kako bi se strukturirani profesionalni materijali

(priručnici, didaktički materijali) mogli brzo i efikasno primijeniti na njihovoj instituciji. Osim

navedenih, oko 20% ispitanika iz uzorka kao potencijalne prakse za unapređenje kvalitete učenja

i poučavanja istaknulo je sljedeće prakse: mentoriranje mladih nastavnika (29), praćenje kvalitete

poučavanja i davanje preporuka od strane kolega (24), angažman vanjskih stručnjaka radi razvoja

kvalitete učenja i poučavanja (24), osposobljavanje/edukacija nastavnika za rad u nastavi (22) te

profesionalno komuniciranje i umrežavanje (22). Akreditirane studijske (obrazovne) programe na

temu razvoja kvalitete učenja i poučavanja istaknulo je svega 4 visokih učilišta iz uzorka.

4.4. Osvrt na rezultate kvantitativnog istraživanja

Rezultati kvantitativnog istraživanja su pokazali da većina hrvatskih visokih učilišta ima

definirane strateške odrednice za razvoj i unapređenje kvalitete učenja i poučavanja. Međutim,

kada se detaljnije analiziraju načini promoviranja i prakse za operacionalizaciju strateških

odrednica uočava se da veći broj institucija još uvijek nema u dovoljnoj mjeri razvijen

institucionalni okvir za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja. Rezultati su u skladu s

istraživanjima u drugim kontekstima visokog obrazovanja koja su pokazala da, iako je plan

učenja i poučavanja centralni dio strategija u visokom obrazovanju, planovi za razvoj učenja i

poučavanja nisu dovoljno učinkoviti u postizanju ključnih strateških ciljeva razvoja kvalitete

učenja i poučavanja (Bernard i Van der Merwe, 2016; Gray i Radloff, 2010; Hormeyer et al.,

2015).

Nadalje, rezultati pokazuju da nema značajnih razlika u stavovima vodstva visokih

učilišta s obzirom na postojanje institucionalnog okvira za unapređenje kvalitete učenja i

poučavanja i promoviranja razvoja i unapređenja kvalitete učenja i poučavanja s obzirom na oblik

32

vlasništva i tip visokog učilišta. Međutim, kada se analizira primjena pojedinih praksi

unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na hrvatskim visokim učilištima, pronađena je

statistički značajna razlika između privatnih i javnih visokih učilišta. U svim stavkama upitnika je

vodstvo privatnih visokih učilišta iskazalo veću razinu slaganja i učestalosti primjene elemenata i

praksi razvoja i unapređenja kvalitete učenja i poučavanja.

33

5. REZULTATI KVALITATIVNOG DIJELA ISTRAŽIVANJA

U drugom dijelu istraživanja uvidom u dokumentaciju dostupnu na mrežnim stranicama,

odabrano je 11 javnih i privatnih visokih učilišta iz istraživačke populacije, na kojima je

proveden strukturirani dubinski intervju.

Tablica 10 Popis visokih učilišta koja su sudjelovala u kvalitativnom istraživanju

VU1 Javno veleučilište s programima u području tehničkih i društvenih znanosti

VU2 Javna visoka škola s programima u području tehničkih znanosti i biomedicine i

zdravstva

VU3 Javna sastavnica sveučilišta s programima u području humanističkih i društvenih

znanosti

VU4 Javna sastavnica sveučilišta s programima u području društvenih znanosti

VU5 Javno veleučilište s programima u području biomedicine i zdravstva

VU6 Javna sastavnica sveučilišta s programima u području biomedicine i zdravstva

VU7 Javna sastavnica sveučilišta s programima u području biotehničkih znanosti

VU8 Privatna visoka škola s programima u području društvenih znanosti i

interdisciplinarnim područjima znanosti

VU9 Privatno veleučilište s programima u području tehničkih znanosti

VU10 Privatna visoka škola s programima u području društvenih i tehničkih znanosti

VU11 Javna sastavnica sveučilišta s programima u području prirodnih znanosti,

biotehničkih znanosti, interdisciplinarnih područja znanosti

Pripremna faza kvalitativnog dijela istraživanja uključila je detaljnu analizu sadržaja

mrežnih stranica odabranih visokih učilišta, s posebnim osvrtom na strateške dokumente u

području razvoja i unapređenja kvalitete učenja i poučavanja. Također, analizirana su izvješća

stručnih povjerenstava u postupcima akreditacije i reakreditacije visokih učilišta dostupna na

mrežnim stranicama Agencije za znanost i visoko obrazovanje. Analiza dokumentacije visokih

učilišta je pokazala da sva visoka učilišta imaju uspostavljene strategije razvoja kvalitete učenja i

poučavanja koje su javno objavljene na mrežnim stranicama. Međutim, samo manji dio

analiziranih visokih učilišta imao je objavljene podatke o akcijskim planovima za realizaciju

navedenih strategija. Kritičkim pregledom sadržaja strategija može se utvrditi da one uglavnom

nisu u dovoljnoj mjeri informativne kako bi poslužile unutarnjim i vanjskim korisnicima za

unapređenje kvalitete učenja i poučavanja. Za ocjenu relevantnosti strategija visokih učilišta

radila se usporedba sa smjernicama iz dostupnih publikacija Agencije za znanost i visoko

34

obrazovanje te sa smjernicama za izradu strategije visokih učilišta koje izdaje HEFCE (eng.

Higher Education Founding Council of England) (HEFCE, 2006). Unutarnji dionici, prvenstveno

nastavnici a u određenoj mjeri i studenti, bi mogli očekivati da će ih planovi učenja i poučavanja

usmjeravati i motivirati u radu na održavanju i unapređenju učenja i poučavanja. Za vanjske

dionike, kao što je opća javnost, budući studenti i zaposlenici, poslovna zajednica i profesionalna

tijela, državna vlast i ostale zainteresirane strane, plan učenja i poučavanja može služiti kao: (1)

uvid u način na koji visoko učilište priznaje učenje i poučavanje kao svoju osnovnu aktivnost, (2)

dokaz predanosti stalnom unapređenju, (3) pokazivanje sposobnosti za napredak i prikaz uspjeha,

(4) iskazivanje odgovornosti prema javnosti koja izdvaja sredstva za obrazovanje, (5)

informiranje donatora o načinu plasmana resursa, (6) prikaz alokacije resursa u skladu sa

zakonskim okvirom i strukturom upravljanja (Gray i Radloff, 2010).

Nakon što su napravljeni transkripti svih provedenih dubinskih intervjua, pristupilo se

postupku kodiranja podataka na način da su podaci iz transkripata podijeljeni prema temama koje

objašnjavaju istraživačke varijable u predlošku za strukturirani intervju. Dubinskim intervjuom

obuhvaćeno je ukupno pet tema iz područja unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na visokim

učilištima: (1) Percepcije institucionalnog okvira za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na

visokim učilištima; (2) Percepcije praksi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na visokim

učilištima; (3) Perspektive uvođenja praksi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na hrvatska

visoka učilišta; (4) Percepcije o kvaliteti učenja i poučavanja na visokim učilištima u Republici

Hrvatskoj; (5) Percepcije mladih nastavnika o razvoju kvalitete učenja i poučavanja na njihovim

visokim učilištima. Svaka od tema obuhvaćenih dubinskim intervjuom detaljno je razrađena

prema konceptima i kategorijama u nastavku poglavlja.

5.1. Percepcije institucionalnog okvira za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na


Kvalitativnom analizom prvog dijela intervjua definirano je sedam koncepata proizašlih iz

prve teme o percepcijama institucionalnog okvira za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na

visokim učilištima, a to su: (1) uključenje kvalitete učenja i poučavanja u strategiju i strateške

planove visokog učilišta, (2) praćenje realizacije strategije i ciljeva kvalitete, (3) postupci

menadžmenta ukoliko postavljeni strateški ciljevi nisu realizirani, (4) institucionalno

tijelo/jedinica/centar za unapređenje nastavničkih kompetencija na visokom učilištu, (5)

35

propisane nastavničke kompetencije koje vrijede za sve nastavnike na visokom učilištu, (6)

ocjena nastavničkih kompetencija nastavnog osoblja te (7) najznačajnije prepreke u razvoju

kompetentnijih nastavnika na visokom učilištu.

Tablica 11 prikazuje sažetak rezultata kvalitativne analize podataka prikupljenih

intervjuiranjem menadžmenta visokih učilišta o percepciji institucionalnog okvira za unapređenje

kvalitete učenja i poučavanja na visokim učilištima, podijeljenih prema prethodno definiranim

konceptima.

Tablica 11 Sažetak rezultata kvalitativne analize podataka o percepciji institucionalnog

okvira za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na visokim učilištima

Koncept 1. Kvaliteta učenja i poučavanja uključena u strategiju i strateške planove visokog

učilišta

Učilište Kategorije

VU1 Utvrđena je strategija visokog učilišta i detaljno su razrađeni strateški ciljevi

koji se redovito prate unutar sustava upravljanja kvalitetom visokog učilišta.

VU2 Strategija razvoja visoke škole 2017. - 2021.

Izvješće o realizaciji strategije razvoja visoke škole za razdoblje 2012.-2016.

VU3

Strategija za razdoblje od 2016. do 2020. godine sadrži nekoliko ciljeva i

zadataka uz koje su navedeni točni pokazatelji za sustavno (stručnjačko)

praćenje realizacije ciljeva; na kraju svake akademske godine izrađuje se

izvješće o provođenju aktivnosti koje proizlaze iz Strategije visokog učilišta

Niz aktivnosti uključenih u Strategiju, a koje se odnose na nastavu i studente:

stručno usavršavanje (radionice) za sve nastavne djelatnike (naglasak na

nastavnom osoblju koje je ostvarilo slabije rezultate na studenskim anketama),

izravno ili neizravno povezane s nastavničkim kompetencijama (kako pristupiti

studentima s posebnim potrebama, vrednovanje postignuća studenata, kako

ishode učenja povezati s ciljevima kolegija); nastavno osoblje koje nije završilo

nastavničke studije ima obvezu sudjelovati na edukacijama vezanima uz

pedagoške kompetencije (160 sati)

VU4

Definirana strategija i akcijski planovi za podizanje kvalitete učenja i

podučavanja

ISO 9001/2015 certifikat u okviru kojega je obuhvaćen i nastavni proces

VU5

Razvoj kompetencija za učenje i poučavanje uključen u strategiju razvoja

visokog veleučilišta, u operativni plan visokog veleučilišta, u strategiju

osiguravanja kvalitete i u planove ispunjavanja strategije kvalitete

Misija postati i biti vodeća ustanova za obrazovanje zdravstvenih djelatnika koji

nisu liječnici - strategija i inovativne prakse u poučavanju doprinose ostvarenju

vizije i misije

Radionice o kvaliteti učenja i poučavanja te ishodima učenja za sve nastavnike

(angažirani vanjski stručnjaci sa Filozofskog fakulteta)

Nastavnici koji se biraju u nastavna zvanja moraju imati završen certificirani

tečaj „Umijeće medicinske nastave“

36

VU6

Povjerenstvo za osiguravanje kvalitete (članovi redovito pohađaju edukacije)

Izrada akcijskog plana i strategije Fakulteta u okviru kojeg je definirano

osiguravanje kvalitete i upravljanje visokim učilištem

Imenovana radna skupina za reviziju studijskog programa

VU7

Kvaliteta učenja i poučavanja naglašena je u strategiji institucije kroz nastavnu

djelatnost odnosno kroz razvojnu strategiju u kojoj su izdvojeni ciljevi uvođenja

djelotvornog sustava evaluacije kvalitete nastavnih programa prije i tijekom

njihove izvedbe. Uz navedeno postoje i ciljevi jačanja obrazovanja nastavnika u

pedagoško-psihološkim disciplinama te organizacije permanentnog obrazovanja

nastavnog i nenastavnog osoblja. U vidu realizacije navedenog cilja kvaliteta

učenja odijeljena je od kvalitete poučavanja

Što se tiče unapređenja kvalitete učenja istaknuta je velika uloga koju u

navedenomu imaju studentske udruge te posebno udruga Probion. Spomenuta

udruga ove godine po prvi put organizira „tjedan učenja“ na kojem će biti

predstavljene neke od tehnika koje studentima mogu olakšati učenje

VU8

Temelj definiranja strategije visokog učilišta jest „obrazovanje za praksu“

prema kojem je cilj obrazovanja omogućiti studentima što brže uključivanje na

radno mjesto u realnom gospodarskom sektoru, ne toliko u obrazovnom ili

znanstvenom sektoru. U okviru navedenog strateški fokus u nastavi je derivirani

silabus

Fokus obrazovanja je na ishodima učenja specifično namijenjenim stručnim

studijima

VU9 Kvaliteta učenja i poučavanja sastavni je dio strategije visokog učilišta

integriran u strategiju u vidu jasno definiranih i kvantificiranih nastavnih ciljeva

VU10 U skladu s našom strategijom, institucija smo fokusirana na karijeru gdje je

poučavanje osnova našeg uspjeha. Obrazovanje i kvalitetno poučavanje su

temelj za realizaciju većine naših ciljeva.

VU11

Uspostavljena strategija razvoja visokog učilišta za razdoblje 2015-2017. u

okviru koje su uključeni aspekti razvoja kvalitete učenja i poučavanja.

Politika kvalitete i planovi kvalitete podržavaju realizaciju ciljeva iz strategije

visokog učilišta.

Koncept 2. Praćenje realizacije strategije i ciljeva kvalitete


VU1 Ured za kvalitetu prilikom postupka certificiranja ocjenjuje realizaciju ciljeva na

temelju 72 mjerila i podnosi izvještaje kvalitete, koji se u pravilu usvajaju 10

puta godišnje na Stručnom vijeću visokog učilišta

VU2

Prodekanica za nastavu, razvoj i unapređenje

Povjerenstvo za nastavu i studente zaduženo za analizu rezultata studentske i

nastavničke ankete te indikatora kvalitete koji se mjere na godišnjoj razini

Praćenje indikatora kvalitete: broj upisanih studenata na pojedinom kolegiju,

analiza kritičkih točaka studija (kolegij s najmanjom prolaznošću te ocjene na

ispitu na godišnjoj razini po studijskim smjerovima i po kolegijima)

VU3

Radna skupina od nekoliko članova (nastavno osoblje koje je u proteklom

razdoblju ostvarilo izrazito dobre rezultate na studenskim anketama) za praćenje

provedbe Strategije (ostvarenje rezultata predviđenih Strategijom)

Povjerenstvo za unutarnju prosudbu sustava za kvalitetu nastavničkih

kompetencija (analiza usklađenosti ishoda učenja i postojanje ishoda učenja,

usklađenost ishoda učenja iz pojedinog predmeta s ishodom učenja studijskog

37

programa; ECTS opterećenja)

VU4

Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom organizira studentske i online ankete na

temelju kojih priprema izvješća, vodi edukaciju o temeljnim pedagoško

psihološkim znanjima za nastavnike koji nemaju pedagoško psihološku

izobrazbu (60 ECTS bodova)

VU5

Odjel za kvalitetu koji ima 2 povjerenstva: (1) povjerenstvo za kvalitetu, (2)

povjerenstvo za unutarnju prosudbu sustava kvalitete

Provođenje studentskih anketa

Provođenje anketa o samoevaluaciji (ispunjavaju nastavnici jednom godišnje)

VU6

Povjerenstvo za osiguravanje kvalitete - Izvješće o realizaciji akcijskog plana za

unapređenje kvalitete


VU7 Ured za upravljanje kvalitetom

VU8

Provođenje redovne semestralne studentske ankete

Uz redovnu anketu po potrebi je omogućeno i provođenje „izvanrednih“ anketa

ukoliko se za njima ukaže potreba. Pod izvanrednim anketama koje imaju nešto

izmijenjenu strukturu u odnosu na redovne misli se na dodatne ankete koje se

poduzimaju na jasne signale oko postojanja problema u nastavi. U slučaju da

studenti imaju bilo kakve prigovore ili sugestije vezane uz nastavu omogućeno

im je da svoje mišljenje izraze: 1) predstavnicima studenata 2) pročelnicima

katedri 3) direktno prodekanu za nastavu. Na prodekanu za nastavu jest obveza

procjene je li potrebno reagirati na pojedine prigovore. Korektivna mjera nakon

provođenja izvanredne ankete jest najčešće razgovor predavača s prodekanom te

zajednički pokušaj da se problem otkloni

VU9

S ciljem provjere ostvarivanja zadanih ciljeva provodi se niz aktivnosti poput:

godišnje evaluacije koju provodi posebno povjerenstvo, unutarnje prosudbe u

skladu s ESG standardima te internih audita u skladu sa zahtjevima norme ISO

9001. Ukupno je nekih 15-tak djelatnika uključeno u ove procese što također

jasno sugerira koliko je kvaliteta nastave bitan aspekt naše strategije.

Drugi oblik praćenja i upravljanja kvalitetom nastave predstavljaju ankete koje

veleučilište provodi. Radi se o sljedećim anketama:

o klasična anketa o nastavi koja se obavlja on-line. U određenom periodu

koji traje oko 1-2 mjeseca (krajem nastave) studentima je omogućen

pristup on-line anketi koju popunjavaju anonimno. Trenutni odaziv na

ovaj tip ankete je oko 30% (primjetne su značajne oscilacije u

semestrima pri čemu je u ljetnom semestru zabilježena manja izlaznost),

a na jačem angažmanu po ovom pitanju jako su aktivni sami studenti

prvenstveno putem studentskog zbora. Tijekom semestra studenti sami

za vrijeme nastave ukratko informiraju svoje kolege o važnosti

popunjavanja ankete. Kao dodatni oblik motivacije javlja se i novčana

nagrada u iznosu od 5 kuna koju veleučilište uplaćuje studentskom

zboru za svaku popunjenu anketu. U slučaju značajno lošijih ocjena u

odnosu na prosjek institucije moguća su dva scenarija. Ukoliko je riječ

o zaposlenicima institucije dužni su obaviti razgovor s pročelnikom te

pohađati pedagošku edukaciju kako bi se njihove ocjene popravile. U

slučaju da se radi o vanjskim suradnicima moguće je da dođe do raskida

suradnje između njih i institucije (ovakav slučaj do sada je zabilježen 4

puta)

o anketa samo-evaluacije u kojoj nastavnici ocjenjuju sami sebe nakon

čega se provodi usporedba rezultata sa ocjenama prikupljenima kroz

38

studentske ankete

o anketa poslodavaca kod kojih studenti obavljaju obaveznu praksu u

iznosu od 30 radnih dana

o Anketa alumnija bivših studenata

o Anketa poslodavaca s vremenskim odmakom od dvije godine nakon

diplomiranja kandidata

Studentima je kroz kutije za prijedloge omogućeno izražavanje primjedbi bilo

kojeg tipa

VU10

Kako bi osigurali prikladnu razinu kvalitete učenja i poučavanja koristimo više

metoda. Najznačajnije su:

o Studentske ankete koje se provode za svaki kolegij na kraju semestra

o Vrednovanje od strane kolega stručnjaka. Ovaj oblik ocjenjivanja

zahtijeva razvoj jasnih smjernica kako ocijeniti kvalitetu poučavanja.

Stalno zaposleni nastavnici i vanjski suradnici prolaze kroz vrednovanje

od strane kolega stručnjaka. Potrebno je napomenuti da iako postoje

formalni standardi koji opisuju kako bi se nastava trebala odvijati

nastojimo vrednovanje učiniti prijateljskim da profesori i nastavnici

mogu dobiti savjet na gotovo prijateljskoj osnovi. Vrednovanje od

strane kolega stručnjaka je posebno korišteno kada se dogovara

izvođenje nastave sa stručnjacima iz prakse o čijim nastavnim

kompetencijama nemamo puno informacija

o Proces ocjenjivanja. Visoko učilište posjeduje AACSB akreditaciju pa

je uobičajeno da svi naši kolegiji prolaze periodična vrednovanja

vezano uz naše ciljeve i ishode učenja. Iako samo nekoliko kolegija

prolazi kroz ocjenjivanje na godišnjoj bazi, dodajemo nove kolegije

kako bi počeli s ocjenjivanjem te nastojimo uključiti sve kolegije u

proces. Prednosti od AACSB akreditacije su značajne u pogledu

marketinškog potencijala i privlačenja novih studenata, ali također i u

pogledu postizanja izvrsnosti u nastavi

o Akademski savjetnici i zaposlenici pomažu studentima u procesu učenja

i svim problemima koji se mogu pojaviti

o Povratne informacije od poslodavaca o našim studentima su također

važne. Studenti provode puno vremena na studentskoj praksi (dva puta

u tri mjeseca) i obrasci s povratnim informacijama poslodavaca su

važan izvor informacija. Tijekom vremena dok je student na praksi

provode se vrednovanja kako bi se na licu mjesta provjerio način na koji

su studenti uključeni u radne procese

Pored ovih formalnih metoda možemo primijeniti brojne neformalne ili meke

indikatore koji nam pružaju povratne informacije o tome što se događa u

predavaonici i nastavnicima općenito. Politika otvorenih vrata je dobar primjer

gdje studenti imaju više mogućnosti ili razina zaposlenika koji im mogu pomoći

pri problemima s kojima se susreću

VU11 Odbor za kvalitetu


Koncept 3. Postupci ukoliko postavljeni strateški ciljevi nisu realizirani


VU1 Organizacija dodatnih edukacija za novozaposlene mlade nastavnike

VU5 Povjerenstvo za unutarnju prosudbu kvalitete nastoji utvrditi razloge neuspjele

realizacije cilja (ukoliko se utvrdi da su neki ciljevi nerealni, isti se nastoje

39

promijeniti)

VU8

Korektivna mjera nakon provođenja izvanredne ankete jest najčešće razgovor

predavača s prodekanom te zajednički pokušaj da se problem otkloni

U slučaju da se problem u nastavi ponovi nekoliko puta moguće je da zbog

navedenog dođe do raskida suradnje sa vanjskim suradnicima

Koncept 4. Institucionalno tijelo/jedinica/centar za unapređenje nastavničkih kompetencija


VU1 Ured za kvalitetu i nastavno vijeće na nivou visokog učilišta

VU3 Povjerenstvo za kvalitetu i radna skupina za praćenje provedbe Strategije

VU4 Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom

VU5

Odjel za kvalitetu koji ima 2 povjerenstva: (1) povjerenstvo za kvalitetu, (2)

povjerenstvo za unutarnju prosudbu sustava kvalitete

Povjerenstvo za nastavu koje se bavi izmjenama i dopunama studijskih

programa i inovacijama u području nastave

VU6

Povjerenstvo za osiguravanje kvalitete - Izvješće o realizaciji akcijskog plana za

unapređenje kvalitete

Nastavno povjerenstvo (uključeno u reviziju studijskih programa, odobravanje

izbornih predmeta, reviziju izbornih predmeta i sl.)

VU7 Na sastavnici ne postoji formalno ustrojeno tijelo za unapređenje nastavničkih

kompetencija

VU8

Na visokom učilištu ne postoji institucionalno tijelo zaduženo za nastavničke

kompetencije

Koriste se usluge vanjskih, neovisnih eksperata

VU9 Na instituciji ne postoji tijelo zaduženo za nastavne kompetencije ali postoji

obaveza nastavnika da u određenom vremenskom periodu prođu kroz

metodološke radionice

VU10 Jedinica za kompetencije koja se sastoji od skupine stručnjaka. Njihov je

osnovni cilj razviti kompetencije svog nastavnog osoblja ali i osoblja fakulteta.

VU11 Odbor za kvalitetu

Koncept 5. Propisane nastavničke kompetencije koje vrijede za sve nastavnike na visokom

učilištu


VU1 Nisu posebno formalizirane (završetak doktorskog studija, objavljivanje radova)

VU2 Ne postoje, ali su u planu za izradu 2017. godine (ne mogu čekati Ministarstvo)

VU3 Ne postoje

VU4 Nastavničke kompetencije nisu definirane

VU5 Nisu propisane

VU6 Ne postoje

VU7 Nisu propisane

VU11 Nisu propisane

Koncept 6. Ocjena nastavničkih kompetencija nastavnog osoblja


VU1 Visoka ocjena (u laboratorijima gdje se radi praktično poučavanje omjer

studenta i računala 1:1; maksimalno potenciranje individualnog rada studenata;

mogućnost stjecanja industrijskih certifikata za studente)

40

VU3 Visoka ocjena (prosječna ocjena studentskih anketa je 4.5, međutim u stvarnosti

je nešto slabije od toga)

VU5

Visoko stručni mentori asistenti

Dvije kategorije predavača – zaposlenici visokog učilišta (značajnija predanost u

nastavi) te vanjski suradnici koji uglavnom rade u praksi

VU11 Različita područja tehničkih i prirodnih znanosti koriste različite tipove nastave

(terenska nastava, kondenzirana nastava preko ex catedre, klasične vježbe i sl.)

Koncept 7. Najznačajnije prepreke na visokom učilištu u razvoju kompetentnijih nastavnika


VU3 Otpor pojedinaca, pronalazak adekvatnih radionica na razini visokoškolske

didaktike (u praksi više prilagođene osnovnoškolskom i srednjoškolskom

obrazovanju)

VU2 Otpor struke prema pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičkim znanjima

Otpor prema promjenama

VU6 Otpor pojedinaca prema promjenama

VU7 Nedostatna motivacija izvana odnosno odsustvo nagrađivanja najboljih ili

kažnjavanja najlošijih nastavnika po pitanju razvoja nastavničkih kompetencija

VU11 Otpor pojedinaca prema promjenama i uvođenju novih tehnologija u nastavne

procese

Izvor: kvalitativno istraživanje

Rezultati su pokazali da sva visoka učilišta imaju uspostavljene institucionalne okvire

kojima je osigurano praćenje realizacije ciljeva razvoja kvalitete učenja i poučavanja definiranih

strategijama visokih učilišta. Na gotovo svim visokim učilištima je razvoj kvalitete učenja i

poučavanja jedan od zadataka tijela koja su zadužena za osiguravanje kvalitete, dok je samo

jedno visoko učilište navelo postojanje tijela čija je zadaća praćenje i razvoj kompetencija

nastavnika. Također, niti jedno visoko učilište iz uzorka nema formalno uspostavljene

nastavničke kompetencije koje bi vrijedile za sve nastavnike na visokom učilištu. Osnovne

prepreke razvoju kompetentnijih nastavnika odnose se na otpor pojedinaca prema promjenama i

nedovoljna motivacija.

5.2. Percepcije praksi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na visokim učilištima

Kvalitativnom analizom drugog dijela intervjua definirano je šest koncepata proizašlih iz

druge teme o percepcijama praksi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na visokim

učilištima, a to su: (1) pružanje podrške nastavnicima radi unapređenja kvalitete učenja i

poučavanja na visokom učilištu, (2) provođenje inovativnih praksi za podizanje kvalitete učenja i

poučavanje na visokom učilištu, (3) način funkcioniranja sustava nagrađivanja nastavnika za

41

ostvarene rezultate u nastavi, (4) prenošenje informacija o važnosti razvoja kvalitete učenja i

poučavanja osoblju, (5) uključenje visokog učilišta u rad regionalnih i međunarodnih mreža radi

razmjene praksi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja te (6) percepcije učestalosti primjene

praksi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja.


intervjuiranjem menadžmenta visokih učilišta o percepcijama praksi unapređenja kvalitete učenja

i poučavanja na visokim učilištima, podijeljenih prema prethodno definiranim konceptima.

Tablica 12 Sažetak rezultata kvalitativne analize podataka o percepcijama praksi

unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na visokim učilištima

Koncept 1. Pružanje podrške nastavnicima radi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja


VU1

Asistenti i suradnici idu na tečajeve za unapređenje pedagoških kompetencija u pravilu

jednom godišnje

Novozaposleni nastavnici ili suradnici moraju formalno steći certifikate o

nastavničkim kompetencijama

Udruga inovatora (financijska potpora profesorima za sudjelovanje i izlaganje na

svjetskim konferencijama)

Časopis za video i audio produkciju (partneri iz Novog Zelanda i Amerike)

Projekt virtualizacije na HKO projektu specijalističkih studija (razvijen softver za

izradu kurikuluma)

VU3 Nabavljanje potrebne informatičke opreme i opremanja prostora (npr. metodička

učionica s pametnom pločom)

VU4

Financijska podrška nastavnom osoblju u iznosu od 3000 kuna godišnje za

sudjelovanje na znanstvenim skupovima uz uvjet objavljivanja rada (objavljivanje

radova se sustavno prati te se novčano kažnjava nastavnike koji nisu ispunili navedeni

uvjet)

VU5 Podrška novim nastavnicima od strane pročelnika i ostalih članova Katedre; edukacije

za nove nastavnike također na inicijativu pročelnika

VU7

Pohađanje seminarskih radionica u organizaciji „Foruma za slobodu odgoja“

(http://www.fso.hr/); školarinu za pohađanje radionica nastavnici osiguravaju iz

vlastitih sredstava mada ih fakultet na druge načine potiče na pohađanje istih

Materijali na web stranicama fakulteta te radionice koje nastavnici samostalno

organiziraju

Ured za upravljanje kvalitetom nastavnom osoblju prosljeđuje informacije o e-

tečajevima na temu unapređenja kvalitete poučavanja (uglavnom coursera)

VU9

Postoji obaveza nastavnika da u određenom vremenskom periodu prođu kroz

metodološke radionice. Radionice se organiziraju jednom u semestru i vode ih vanjski

konzultanti. Svi stalno zaposleni imaju obavezu prolaska kroz radionice dok se

vanjskim suradnicima šalje poziv ali ne postoji obaveza prisustvovanja radionicama

Institucija aktivno podupire znanstveno usavršavanje svojih zaposlenika (pohađanje

doktorskih studija, znanstvenih konferencija, seminara i tečajeva u pravilu je

financirano od strane institucije)

http://www.fso.hr/

42

U okviru ERASMUS projekta nastavnicima je omogućeno usavršavanje u kojemu

razmjenom iskustava sa inozemnim partnerima dolaze do novih znanja

VU10

Jedinica za kompetencije organizira predavanja na visokom učilištu (nije obavezno za

sve nastavnike jer se potrebne kompetencije razlikuju s obzirom na znanstveno polje)

Godišnje povećanje nagrada za izvrsnost u nastavi

Ukoliko se pokaže da netko ne ostvaruje dobre rezultate u kvaliteti nastave dobije

upozorenje sa mogućnosti poboljšanja. Ako se poboljšanje ne dogodi moguće je

otpuštanje zaposlenika i to se prethodno dogodilo.

VU11

STEM Projekt – obrazovanje nastavnog osoblja o ishodima učenja i metodici nastave

Seminari o trendovima u nastavnoj praksi (podizanje razine kvalitete nastave) u

suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje

Koncept 2. Provođenje inovativnih praksi za podizanje kvalitete učenja i poučavanje na visokom

učilištu


VU3

Moodle u nastavnoj praksi

Uvođenje inovativnih kolegija kao odgovor na promjene u okruženju i zahtjeve

suvremenog načina rada (Strojno prevođenje, Konstitutivno i stimulativno prevođenje)

VU2 Organiziranje edukacija i upoznavanje s novim iskustvima inozemnih Sveučilišta

2010. Godine osnovan Studentski poduzetničko-tehnološki inkubator

VU4

Usavršavanje nastavnog osoblja izvan fakulteta:

o seminari o kritičkom mišljenju

o seminari o zahtjevnom učenju u visokom školstvu

o academic excellent in teaching (za nastavu na engleskom jeziku)

Organizacija radionica o uporabi novih tehnologija u podučavanju na razini fakulteta

(interaktivne prezentacije, online ankete, ocjenjivanje u Moodle-u, baze za automatsku

izradu referenca i za citiranje unutar znanstvenih članaka)

Upotreba suvremenih tehnologija u nastavi (sustav za e-učenje, tableti)

Organizacija studentske konferencije o informatičko komunikacijskim

terminologijama

VU5

Na Veleučilištu osnovan training centar za ovaj dio Europe za poučavanje temeljeno

na e-učenju (npr. E-anatomija na Apple platformi)

Izrada Pravilnika o ocjenjivanju te pravilnika o završnim radovima, na temelju kojih

su organizirane edukacije

VU6

Nastavnici uvode interaktivne radionice u nastavu te koriste problem-based learning

metode učenja

Organizacija ljetnih radionica za studente

Organizacija kongresa studenata s ciljem jačanja interdisciplinarnog pristupa učenju i

povezivanja između Zavoda (prezentacija diplomskih radova, preliminarnih rezultata

doktorskih istraživanja, projekata Hrvatske zaklade za znanost te radova nagrađenih

Rektorovom nagradom)

Fakultet organizira niz radionica vezanih uz uvođenje e-učenja, Merlin-a, ISVU-a

Koncept 3. Način funkcioniranja sustava nagrađivanja nastavnika za ostvarene rezultate u nastavi


VU1

Pravilnik o nagrađivanju (za izradu novih kolegija, obranu doktorskih disertacija)

Ocjena nastavnog osoblja od strane studenata i kolega (to propisuju norme u ocjeni

kvalitete); nema dodatnog priznanja za najbolje ocijenjene nastavnike

43

VU2

Nagrađivanje postignuća nastavnika povezanih sa studentima

2010. Godine osnovan studentski poduzetničko-tehnološki inkubator (nagrađivanje

najboljih studenata i nastavnika u vidu financiranja dodatnog usavršavanja, odlaska na

kongrese i seminar)

Definirana akademska nagrada u iznosu od 1.000,00 kuna za nastavnika koji objavi

CC rad

VU3 Nagrađivanje nastavnog osoblja koje je u nastavnom i izvan-nastavnom radu postiglo

određene rezultate (na temelju Pravilnika o nagrađivanju)

VU4 Dekanova nagrada za najbolje nastavnike (kvaliteta nastave, znanstveni doprinos)

VU5 Jedno vrijeme se dodjeljivala nagrada najuspješnijem nastavniku na temelju najbolje

ocjene studentske ankete; takva praksa je ukinuta do izrade novog Pravilnika o

nagrađivanju s točno definiranim kriterijima

VU6 Nagrađivanje najbolje ocijenjenih nastavnika prema studentskim anketama (priznanja i

financijska podrška)

VU7

U okviru Pravilnika o nagradama i priznanjima visokog učilišta uvedena nova

kategorija „Nagrada za izvrsnost u nastavnoj djelatnosti“, s ciljem komunikacije

važnosti kvalitetnog rada u nastavi, a kriteriji za nagradu za izvrsnost u nastavnoj

djelatnosti su: 1) autorstvo recenziranih nastavnih materijala 2) završene edukacije za

nastavničke kompetencije 3) rezultati anketa za procjenu rada nastavnika 4)

mentorstva 5) razina organizacije predmeta na sustavu Merlin 6) izvođenje nastave na

engleskom jeziku, 7) izvođenje nastave na drugim i stranim sveučilištima 8)

voditeljstvo studijskih programa 9) sudjelovanje u izvannastavnim aktivnostima

studenata

Kao primjer korektivne mjere za lošiji rad u nastavi, svaki nastavnik koji u studentskoj

anketi dobije prosječnu ocjenu ispod određenog praga mora pohađati edukaciju na

temu nastavničkih kompetencija na što ga upućuju dekan i prodekan za nastavu

VU11 Priznanje dekana 10% najboljih nastavnika na temelju studentskih anketa

Koncept 4. Prenošenje informacija o važnosti razvoja kvalitete učenja i poučavanja osoblju


VU1 Informacije dostupne na web stranici, Facebook stranici i Twitteru

VU3 Pozivi za sudjelovanje na stručnim radionicama i edukacijama, poticanje gostujućih

predavanja i razmjene iskustava između nastavnog osoblja

VU5 Informacije dostupne na mrežnim stranicama, putem razgovora s nastavnicima, Odjel

za kvalitetu organizira dan kvalitete na visokom učilištu

VU6

Informacije dostupne na mrežnim stranicama

Predsjednik Povjerenstva za osiguranje kvalitete na Fakultetskom vijeću iznosi

izvješće o radu i aktivnostima povjerenstva te rezultatima studentskih anketa

VU7 Akcijski planovi za AZVO u svrhu naknadnog praćenja nakon re-akreditacije

temeljem preporuka Akreditacijskog tijela

VU11

U tijeku izrada Pravilnika o sustavu nagrađivanja, ocjenjivanja nastavnika te rada

odbora za kvalitetu

Organiziranje fakultetskih seminara sa studentima i predstavnicima studenata na temu

kvalitete nastave i problema s pojedinim nastavnicima

Koncept 5. Uključenje visokog učilišta u rad regionalnih i međunarodnih mreža radi razmjene

praksi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja


44

VU1

Nije specificirano; Erasmus ugovori o suradnji

U suradnji sa Sveučilištem u Zadru pokrenut stručni studij

Specijalisti odlaze na doktorat na Sveučilište u Mariboru

VU2 Nije formalno definirana, ali postoji razmjena iskustava i komunikacija s drugim

institucijama

VU3 Suradnja s Hrvatskim udruženjem učitelja njemačkog jezika; nastavno osoblje

uključeno u izradu zadataka državne mature; suradnja sa županijskim stručnim

Vijećima

VU4

Erasmus mobilnost nastavnika

Sudjelovanje u međunarodnim projektima (Erasmus + projekt o kreativnom pristupu u

nastavi)

Projekt podizanja otpornosti učenika u nastavi (izdani priručnici)

Balkanska konferencija (suradnja s fakultetima u regiji: Mađarska, BiH, Bugarska,

Makedonija, Turska, Srbija)

Institut zonalno-nastavne suradnje sa Fakultetom u Mostaru

VU5 Suradnja s Visokim učilištima u zemlji i regiji (Slovenija)

Erasmus program razmjene nastavnog osoblja

VU6 Erasmus program razmjene nastavnog osoblja

VU11 Suradnja s Penn State University

Koncept 6. Prakse za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja


VU1

Organizacija tečajeva i edukacija za unapređenje pedagoških kompetencija (angažman

Sveučilišta u Zadru)

Online materijali

Orijentacija na unapređenje ishoda učenja

Vanjski suradnici u okviru HKO projekta održali edukacije na temu veze između

ishoda učenja i sadržaja kolegija

Nemaju didaktičke priručnike

VU3

Stručno usavršavanje (radionice) za sve nastavne djelatnike

Nastavno osoblje koje nije završilo nastavničke studije ima obvezu sudjelovati na

edukacijama vezanima uz pedagoške kompetencije (160 sati)

Sporadično sudjelovanje nastavnog osoblja na vanjskim edukacijama i seminarima

Organizacija online seminara ili online dostupnih materijala na temu razvoja kvalitete

učenja i poučavanja za nastavno osoblje predviđena u planu za naredno razdoblje

Erasmus mobilnost nastavnog osoblja (dolazna i odlazna mobilnost) u okviru

održavanja nastave i stručne prakse

Odsjek za germanistiku (njemački jezik i književnost) je u postupku sklapanja

partnerstva između germanističkih institucija (usporedba programa i nastavničkih

kompetencija)

Suradnja s inozemnim nastavnicima u izradi silabusa kolegija

VU2

Organizirano predavanje nastavnika iz inozemstva na temu project learning metode

(PBL)

Razmjena nastavnog osoblja kroz Erasmus programe

VU4

Radionice izvan institucije:

o seminar u British Council na temu „Academic excellence in higher education

teaching“ (osposobljavanje za nastavu na stranom jeziku sa stranim

studentima)

o tečajevi SRCA

45

o Carnet tečaj za aplikacije

Izdavači hrvatskog časopisa za odgoj i obrazovanje

VU5

Radionice o kvaliteti učenja i poučavanja te ishodima učenja za sve nastavnike

(angažirani vanjski stručnjaci sa Filozofskog fakulteta)

Na razini katedre za zdravstvenu njegu se svake godine organiziraju radionice o

poučavanju temeljenom na ishodima

Angažman vanjskog konzultanta za izradu sustava kvalitete (Agencijom za znanost i

visoko obrazovanje)

Podrška nastavnicima u pripremi i izradi nastavnih materijala od strane izdavačke

djelatnosti visokog učilišta (Povjerenstvo za izdavačku djelatnost)

Odlazak nastavnog osoblja na studijska putovanja u inozemstvo

VU6

Edukacija mentora koji provode stručno osposobljavanje studenata na petoj godini

studija

Pohađanje radionica Srca i Sveučilišta

VU7

Pilot projekt „Nastavnik nadzire nastavnika“ za koji su pripremljeni brošura i ostale

upute potrebne za realizaciju projekta

Od strane fakulteta izrađena je brošura pod nazivom „Smjernice za izvedbu nastave i

provedbu pilot projekta kolegijalnog opažanja nastavnog rada“ koja je također

dostupna svim nastavnicima te im pomaže u poboljšanju kvalitete poučavanja

VU8 Razmjena i usavršavanje nastavnog osoblja u okviru ERASMUS projekata

VU9

Postoji obaveza nastavnika da u određenom vremenskom periodu prođu kroz

metodološke radionice. Radionice se organiziraju jednom u semestru i vode ih vanjski

konzultanti. Svi stalno zaposleni imaju obavezu prolaska kroz radionice dok se

vanjskim suradnicima šalje poziv ali ne postoji obaveza prisustvovanja radionicama

Institucija aktivno podupire znanstveno usavršavanje svojih zaposlenika (pohađanje

doktorskih studija, znanstvenih konferencija, seminara i tečajeva u pravilu je

financirano od strane institucije)

U okviru ERASMUS projekta nastavnicima je omogućeno usavršavanje u kojemu

razmjenom iskustava sa inozemnim partnerima dolaze do novih znanja

VU11

STEM Projekt – obrazovanje nastavnog osoblja o ishodima učenja i metodici nastave

Seminari o trendovima u nastavnoj praksi (podizanje razine kvalitete nastave) u

suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje

Organizacija seminara u suradnji sa studentima na temu kvalitete nastave

Razmjena i usavršavanje nastavnog osoblja u okviru ERASMUS projekata


46

Sva visoka učilišta imaju određene oblike podrške nastavnicima za razvoj nastavničkih

kompetencija u učenju i poučavanju. Najčešće su to organizirane radionice na različite teme iz

područja učenja i poučavanja studenata, bilo da se radi o organizaciji internih edukacija ili

vanjskih edukacija koje pružaju kompetentna tijela. Ono što se javlja kao problem kod većine

visokih učilišta je neredovitost održavanja edukacija i nepostojanje sustavnog pristupa u

provođenju osposobljavanja nastavnika. Također, samo mali broj visokih učilišta je naveo

primjenu inovativnih praksi u učenju i poučavanju među kojima se najviše ističe poticanje

primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija i novih pristupa temeljenih na novim

tehnologijama kako bi se potaknulo e-učenje. Neka od visokih učilišta istaknula su i zaokret

prema učenju usmjerenom na studente i metode poučavanja temeljene na rješavanju problema

(PBL – problem based learning).

Sustavi nagrađivanja nastavnika za ostvarene rezultate u nastavi su uspostavljeni sustavno

samo na dva visoka učilišta iz uzorka, dok se kod ostalih visokih učilišta nagrađivanje najčešće

temelji isključivo na rezultatima studentskih anketa. Pod pojmom sustav nagrađivanja nastavnika

za rad u nastavi se podrazumijeva postojanje jasno definiranih procedura za provođenje

ocjenjivanja i dodjeljivanje nagrada koje uključuju nekoliko različitih indikatora izvrsnosti.

Nadalje, rezultati su pokazali da sustavi komunikacije o važnosti razvoja i unapređenja kvalitete

učenja i poučavanja nisu dovoljno razvijeni te da ne ispunjavaju osnovnu svrhu motiviranja

nastavnika za sudjelovanje u razvoju kvalitete učenja i poučavanja na visokom učilištu. Ipak,

postoje primjeri dobre prakse, poput visokih učilišta na kojima se održavaju redoviti formalni i

neformalni sastanci nastavnika kako bi se utvrdile mjere za unapređenje kvalitete učenja i

poučavanja. Takve prakse najčešće se primjenjuju na manjim visokim učilištima u kojima je

prisutna demokratska kultura i manje hijerarhijski stil vodstva.

Rezultati istraživanja vezano uz uključenost u regionalne i međunarodne mreže u

području razvoja kvalitete učenja i poučavanja su pokazali da visoka učilišta uglavnom nemaju

uspostavljene formalizirane suradnje s organizacijama i mrežama u području razvoja kvalitete

učenja i poučavanja. Međutim, sva visoka učilišta sudjeluju u programima razmjene nastavnika s

inozemnim visokim učilištima u okviru kojih je uključena i razmjena iskustava u području učenja

i poučavanja. Također, postoje pojedini oblici suradnje na projektima vezanim uz razvoj kvalitete

učenja i poučavanja. Na primjer, na VU11 imaju uspostavljenu suradnju s priznatim američkim

visokim učilištem na projektu osposobljavanja nastavnika i razvoja nastavničkih kompetencija.

47

5.3. Perspektive uvođenja praksi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na visoka

učilišta u Republici Hrvatskoj

Kvalitativnom analizom trećeg dijela intervjua definirano je pet koncepata proizašlih iz

treće teme o perspektivi uvođenja praksi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na hrvatska

visoka učilišta, a to su: (1) planovi uvođenja praksi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja, (2)

aktivnosti za podizanje svijesti o važnosti razvoja kvalitete učenja i poučavanja te poticanje

uvođenja inovacija u nastavu, (3) koristi koje visoko učilište ostvaruje promoviranjem kvalitete

učenja i poučavanja, (4) promjene u vanjskom okruženju kao poticaji uvođenju inovacija u

procese u učenja i poučavanja te (5) ograničenja za uvođenje inovativnih praksi.


intervjuiranjem menadžmenta visokih učilišta o perspektivi uvođenja praksi unapređenja kvalitete

učenja i poučavanja na hrvatska visoka učilišta, podijeljenih prema prethodno definiranim

konceptima.

Tablica 13 Sažetak rezultata kvalitativne analize podataka o perspektivi uvođenja praksi za

unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na hrvatska visoka učilišta

Koncept 1. Planovi uvođenja praksi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja


VU1 Internacionalizacija nastavničkih sadržaja i procesa (na engleski jezik)

VU2

Kada bi imali jasne smjernice strukture edukacije nastavnog programa koje će

uključivati pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičke kompetencije, iste bi mogli

unijeti u Akte kao obvezni dio nastavnog osposobljavanja, nastavnog rada

Implementirati nove tehnološke spoznaje u postojećem kurikulumu (jednom u pet

godina, nužne izmjene i dopune studijskih programa iznad 20%)

Edukacija nastavnika iz područja stručnog razvoja na godišnjoj razini

VU3 Suradnja s inozemnim nastavnicima u pripremi radionica za unapređenje kvalitete


Mentoriranje novih djelatnika u nastavi

VU4 Organizacija radionice akademskog engleskog za nastavno osoblje

Promjena i inoviranje studijskih programa na svim razinama obrazovanja

VU5

Uvođenje programa na engleskom jeziku

Kvalitetniji mentorski pristup

Organizacija dodatnih radionica vezanih uz ocjenjivanje studenata i kvalitetu nastave

prilagođenu novim tehnologijama

VU6 Organizacija dana kvalitete na visokom učilištu u okviru kojeg bi se organizirale

radionice za nastavnike i studente na temu poboljšanja soft skills

Uvođenje studijskog programa na engleskom jeziku

48

Implementacija software-a za smanjenje administrativnog opterećenja nastavnog

osoblja

Distribucija literature u nastavničkim kompetencijama nastavnom osoblju

VU8

Visoko učilište planira organizirati metodološke radionice na temu vještina i znanja

potrebnih za izvođenje nastave. Provođenje radionica, koje će obaviti vanjski eksperti,

biti će obavezno za sve stalno zaposlene u nastavi te će se odvijati u određenim

vremenskim intervalima (npr. 2 godine). Planira se kako bi teme radionica mogle biti

definirane prema rezultatima anketa te ostalih slučajeva detektiranog nezadovoljstava

nastavom do kojih se došlo na neke druge načine. Procjena je uprave kako nema

potrebe nametnuti metodološku radionicu kao obvezu za vanjske suradnike koji

sudjeluju u nastavi. Navedeno je posljedica velike protočnosti vanjskih suradnika. Ipak

u okviru podizanja kvalitete nastave prije odabira vanjskih suradnika nužno je da isti

odrade nekoliko gostujućih predavanja kako bi se ocijenile njihove nastavničke

kompetencije. Ipak prilikom provođenja ocjene nastupnih predavanja za goste

predavače ne postoje jasno definirane pedagoške smjernice već je ocjena temeljena na

subjektivnom dojmu nastavnika koji ih ocjenjuju

Provjera nastavnog opterećenja stalno zaposlenih u nastavi

Standardizacija mjerenja ukupnog radnog opterećenja

Novčane stimulacije za rad u nastavi pri čemu bi se nagrađivali najbolji nastavnici

VU9

Usvajanje novog internog pravilnika o napredovanju koji bi u obzir uzimao rezultate

anketa koje se provode, radionice koje kandidati pohađaju te njihov sveukupan

angažman na instituciji

Priprema se metodologija odnosno kriterij prema kojem pročelnik katedre svojim

zaposlenicima određuje dodatak na plaću. U okviru ovih kriterija također je moguće

koristiti rezultate evaluacija nastave i nastavničkih metodoloških kompetencija

Planirano je uvođenje ocjene nastavnika od strane njihovih kolega, međutim kako bi

navedeno bilo moguće potrebno je prethodno izraditi standard mjerenja nastavne

izvedbe predavača

VU11 Educiranje nastavnika za nove tehnologije

Koncept 2. Aktivnosti za podizanje svijesti o važnosti razvoja kvalitete učenja i poučavanja te

poticanje uvođenja inovacija u nastavu


VU1 Uključivanje studenata u inovacije i rad na projektima

Ocjenjivanje tehnika poučavanja nastavnika, kod vrednovanja i reizbora dati prednost

nastavniku koji uvodi nova unapređenja u poučavanju

VU2

Nagrađivanje izvrsnosti nastavničkog rada čemu prethodi definiranje kriterija

Formaliziranje nastavničkih kompetencija kroz okvir kurikuluma za razvoj koji bi bio

formaliziran u Aktima ustanove kao radna obveza nastavnika (uvjet za napredovanje u

nastavnom planu)

VU3 Ponuditi sadržaj i prakse provođenja aktivnosti za poboljšanje kvalitete učenja i

poučavanja, uz prikazivanje učinaka i rezultata kojima je navedena praksa rezultirala

VU4

Obvezna edukacija nastavnog osoblja na svim razinama Sveučilišta o pedagoškim i

nastavničkim kompetencijama (60 ECTS bodova)

Prezentirati i stimulirati dobre prakse koje trebaju biti vidljive izvan same ustanove

Poticanje neformalnog druženja nastavnog osoblja s ciljem razmjene ideja (izleti)

VU5 Poticanje studenata na sudjelovanje u ocjenjivanju nastavnog osoblja (relativno mali

odaziv)

49

Smanjenje jaza između teorije i prakse uključivanjem nastavnika u samo područje rada

Informiranje nastavnika o mogućnostima (prikaz dobre prakse)

VU6 Uniformirano provođenje nastave i ispita te jasno definirana pravila (katalog predmeta)

i ishodi učenja

VU7

Uvođenje obvezne edukacije po pitanju nastavničkih kompetencija za rad u nastavi kao

uvjet za napredovanje u znanstveno-nastavna zvanja, ili kao obavezan preduvjet za

početak izvođenja predavanja

Ocjenu rada u nastavi u nekom obliku iskoristiti kao uvjet za napredovanje u viša

zvanja

Detaljnija pravila vezano za obaveznu i preporučenu nastavnu literaturu, gdje se

recenzentski postupak i razina kvalitete nastavnih materijala trebaju izjednačiti s

pravilima i vrednovanjima objavljivanja u znanstvenoj periodici

Radionice o učenju za studente

VU8

Uvažavanje i prilagođavanje različitostima studenata i njihovih potreba, uz

omogućavanje prilagodljivih puteva učenja

Fleksibilno korištenje različitih pedagoških metoda

Poticanje autonomije kod studenata, uz odgovarajuće usmjeravanje i podršku

nastavnika

Svi koji vrednuju studente da budu upoznati s postojećim metodama testiranja i

ispitivanja te imaju podršku za razvoj svojih vještina u tom području

Pravila o vrednovanju uzimaju u obzir olakotne okolnosti - vrednovanje se dosljedno i

pravedno provodi za sve studente, u skladu sa za to namijenjenim postupcima

VU11 Sustav nagrađivanja nastavnika

Koncept 3. Koristi koje visoko učilište ostvaruje promoviranjem kvalitete učenja i poučavanja


VU1 Fakultet koji ima dobre metode poučavanja i nudi kvalitetan output neće se u

budućnosti suočiti s problemom smanjenog interesa za upis

VU2 Prepoznatljivost u javnosti kao institucija usmjerena razvoju edukacije

VU3

Certifikat za sustav osiguranja kvalitete; prepoznatost kvalitete visokog učilišta u

javnosti (što je u skladu s misijom) s ciljem poticanja drugih visokih učilišta na

poboljšanje kvalitete učenja i poučavanja te podizanja cjelokupnog obrazovnog sustava

na višu razinu

VU4 Dobra povratna informacija sa stručnih ispita studenata i kvalitete zapošljavanja

Popunjavanje upisne kvote – prepoznata kvaliteta obrazovanja

VU5 Stalni napredak u nastavi

Zadovoljstvo nastavnika i studenata

VU6 Potiče se angažman studenata, nastavnika, njihovo zadovoljstvo i bolje performanse na

radnom mjestu

Prepoznat imidž institucije u vanjskom okruženju

VU7 Ostvaruje svoju svrhu, stavke navedene u misiji i viziji, doprinosi društvu obrazujući

kadar koji je odgovoran za vrlo važan segment svakodnevnog života - hranu

VU8

Širenje pristupa visokom obrazovanju prilika je visoko učilište da iskoristi sve

raznovrsnija iskustva onih koji ih upisuju. Ta raznolikost i rastuća očekivanja od

visokog obrazovanja zahtijevaju temeljitu promjenu u načinu na koje se ono izvodi:

usmjeravanje poučavanja i učenja na studente, prihvaćanje fleksibilnih puteva učenja i

priznavanje kompetencija stečenih izvan formalnih kurikuluma. Samo visoko učilište

postaje sve raznolikije po misijama, vrstama obrazovanja i suradnje, što uključuje i

50

porast internacionalizacije, digitalno učenje i nove oblike izvođenja nastave.

Osiguravanje kvalitete ima ključnu ulogu podrške visokoobrazovnim sustavima i

visokim učilištima u prilagođavanju ovim promjenama, osiguravajući pritom da

kvalifikacije studenata i iskustvo studiranja ostanu prioriteti institucionalnih misija

visokog učilišta

VU11 Popunjavanje upisne kvote

Koncept 4. Promjene u vanjskom okruženju kao poticaji uvođenju inovacija u procese u učenja i

poučavanja


VU1 Nacionalni okvir i europski standardi

VU2 Norme i buduće reakreditacije

Tehnološke promjene

VU5 Tehnološke promjene

VU6 Tehnološke promjene

Promjene na tržištu rezultirale uvođenjem velikog broja izbornih kolegija

VU8

Svrha visokog obrazovanja je višestruka i uključuje pripremanje studenata za aktivno

građanstvo i buduću karijeru (npr. doprinoseći njihovoj zapošljivosti), podršku

njihovom osobnom razvoju, stvaranje široke baze naprednih znanja i poticanje

znanstvenog rada i inovacije. Stoga dionici koji možda veću važnost pridaju nekim

drugim svrhama, mogu drugačije gledati na kvalitetu u visokom obrazovanju, a

osiguravanje kvalitete mora uzeti u obzir te različite perspektive. Kvaliteta, iako je nije

lako definirati, većinom proizlazi iz interakcije nastavnika, studenata i institucionalnog

okruženja za učenje. Osiguravanje kvalitete mora omogućiti takvo okruženje za učenje

u kojem sadržaj programa, prilike za učenje i resursi odgovaraju svojoj svrsi

VU11 Akreditacija sveučilišta

Tehnološke promjene i nove metode učenja

Koncept 5. Ograničenja za uvođenje inovativnih praksi


VU4

Administrativni dio odobravanja (dopusnica Sveučilišta) za nove programe na

doktorskom i specijalističkom studiju

Financijska ograničenja (npr. višemilijunska investicija za opremanje multifunkcionalne

multimedijske dvorane)

Uvjeti Rektorskog zbora za napredovanje zastarjeli, ne vrednuju suvremene nastavne

oblike i metode rada (npr. online nastava, predavanje međunarodnim studentima,

predavanje na međunarodnim ljetnim školama)

VU2 Nepostojanje jasnih smjernica strukture edukacije nastavnog programa koje uključuju

pedagoško-psihološko-metodičko-didaktičke kompetencije

VU5 Zabrana zapošljavanja u području visokog obrazovanja (veliki dio nastavnika zaposlen

na teret vlastitih prihoda visokog učilišta)

VU6 Financijska ograničenja

Preopterećenost nastavnog osoblja nastavnim i administrativnim aktivnostima

VU7

Problem definiranja norma sati koje nastavnici moraju odraditi kao svoju predavačku

obvezu

Sporan je i minimalni broj studenata u grupi da bi se rad u nastavi uzeo u obzir u

izračunu opterećenja

VU9 Averzija određenog dijela nastavnika prema tome da ih ocjenjuju njihove kolege

51

(bojazan od subjektivnog ocjenjivanja bez jasno definiranih kriterija)

VU11 Averzija određenog dijela nastavnika prema novim tehnologijama


Istraživanje je pokazalo da većina visokih učilišta ima planirane aktivnosti razvoja

kvalitete učenja i poučavanja. Najčešće istaknute prakse unapređenja koje se planiraju

implementirati su promjene u nastavnim sadržajima u kontekstu uvođenja više nastave na stranim

jezicima te provođenje edukacija za podršku nastavnicima u tom procesu. Često su spominjane i

aktivnosti osposobljavanja nastavnika za primjenu novih tehnologija u poučavanju te

metodološke radionice za nastavnike. Pored toga, spominjane su i mjere vezane uz jasnije

definiranje procedura ocjenjivanja nastavnika u području učenja i poučavanja te povezanog

nagrađivanja nastavnika i provođenja aktivnosti u cilju boljeg upravljanja nastavničkim

opterećenjima kako bi se oslobodilo više vremena za rad u razvoju kvalitete učenja i poučavanja.

Aktivnosti za podizanje svijesti nastavnika o potrebi za razvojem kvalitete učenja i

poučavanja koje predlaže vodstvo analiziranih visokih učilišta su: (1) veća uključenost studenata

i uspostava suradnje u procesima vrednovanja rezultata učenja i poučavanja; (2) formaliziranje

nastavničkih kompetencija i nagrađivanje postignuća nastavnika u području učenja i poučavanja

na temelju jasno utvrđene metodologije koja obuhvaća veći broj indikatora kvalitete; (3) sustavi

formalnih edukacija za rad u nastavi; (4) primjena rezultata ocjenjivanja performansi nastavnika

u području učenja i poučavanja kod napredovanja; (5) korištenje primjera dobre prakse kao

motivatora za rad na razvoju kvalitete učenja i poučavanja; (6) neformalna druženja i razmjena

iskustava među kolegama nastavnicima; (7) definirati jasna pravila i načine vrednovanja za

nastavnu literaturu koja se primjenjuje u nastavi.

Rezultati vezani uz ostvarene koristi koje visoko učilište postiže promoviranjem kvalitete

učenja i poučavanja su pokazali da se najvećim dijelom koristi povezuju s povećanim interesom

potencijalnih studenata i kvalitetom postignutih ishoda učenja završenih studenata, što je

posljedično povezano s ugledom i prepoznatljivosti visokog učilišta. Osim toga, istaknut je

utjecaj na postizanje većih razina zadovoljstva i angažmana studenata i nastavnika što vodi

postizanju izvrsnosti u području učenja i poučavanja.

Ključni vanjski poticaji uvođenju inovativnih praksi u učenje i poučavanje studenata su

tehnološke promjene i promjene na tržištu te nacionalni i europski standardi i smjernice za

52

područje visokog obrazovanja. Na kraju su analizirana ograničenja zbog kojih je otežana

implementacija inovativnih praksi u učenju i poučavanju na hrvatskim visokim učilištima. Kao

osnovna ograničenja istaknute su loše procedure i regulatorni okviri nacionalnog sustava koji

fokus stavljaju na rezultate znanstveno-istraživačkog rada, a manje su usmjereni na kvalitetu

učenja i poučavanja. Značajan problem su i financijska ograničenja s kojima se susreću brojna

visoka učilišta, poglavito javna visoka učilišta koja su ovisna o sredstvima iz državnog proračuna.

Na primjer, pojedina rješenja za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja, kao što su

multifunkcionalne multimedijske dvorane, zahtijevaju ulaganje značajnih financijskih sredstava.

Preveliko opterećenje nastavnika i averzija pojedinih nastavnika prema promjenama su dodatna

ograničenja s kojima se susreću visoka učilišta prilikom implementacije inovativnih praksi u

učenju i poučavanju.

5.4. Percepcije o kvaliteti učenja i poučavanja na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj

Kvalitativnom analizom posljednjeg dijela intervjua definirana su dva koncepta proizašla

iz teme o percepciji kvalitete učenja i poučavanja na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, a

to su: (1) koraci ministarstva znanosti i obrazovanja s ciljem unapređenja kvalitete učenja i

poučavanja i (2) stanje visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.


intervjuiranjem menadžmenta visokih učilišta o percepciji kvalitete učenja i poučavanja na

visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, podijeljenih prema prethodno definiranim konceptima.

Tablica 14 Sažetak rezultata kvalitativne analize podataka o percepciji kvalitete učenja i

poučavanja na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj

Koncept 1. Koraci ministarstva znanosti i obrazovanja s ciljem unapređenja kvalitete učenja i

poučavanja


VU1 Otvaranje novih radnih mjesta

VU2

Definirati tematske jedinice obveznog kurikulumu razvoja nastavničkih kompetencija

(metode poučavanja, način mjerenja, praćenje ishoda učenja, ocjenjivanje usklađeno sa

definiranim ishodima učenja)

Dostupnost e-learninga kroz interaktivne materijale i video konferencija koje bi

obuhvatile sadržaje nastavničkih kompetencija

Sustav visokog obrazovanja trebao bi izjednačiti važnost znanstvenog napredovanja sa

napredovanjem nastavničkih kompetencija i prepoznatljivim rezultatima nastavničkog

rada

53

VU3

Dodatni angažman na razvijanju kompetencija nastavnika popraćen aktima i

kolektivnim ugovorom

Stimulacija nastavnika koji uvode inovativne prakse u nastavni proces kroz

znanstveno-istraživački fond

VU4

Osigurati napredovanje nastavnika

Osigurati financiranje programa s ciljem podizanja kvalitete nastave (vježbaonice

klinike)

VU5 Uvođenje trajnih i obveznih edukacija za sve nastavnike (relicenciranje)

VU6 Organizacija radionica na temu razvoja nastavničkih kompetencija i ishoda učenja

Financijska podrška

VU7

Prijedlog da MZO unese promjene u normiranje nastavnog rada čime bi se otvorio put

podizanju razine kvalitete poučavanja

Vrednovati i oblike nastave poput izvođenja nastave na engleskom jeziku ili

mentorstva te pomoć pri izradi na diplomskim i završnim radovima

Uvesti strožu kontrolu i nadzor nad onim što se u nastavi stvarno zbiva, a studentske

ankete pri tomu nisu ni približno dovoljan niti trenutno dobro razvijen alat

Organizirati centralnu edukaciju po pitanju nastavnih kompetencija koja bi bila obveza

svih onih koji će započeti svoj rad u nastavi

VU8

U radu MZO-a neophodni visoko profesionalni standardi i integritet

MZO treba kontinuirano revidirati i poboljšavati svoj rad kako bi bili sigurni da

pružaju najbolju moguću uslugu visokim učilištima i društvu u cjelini

Ministarstvo, AZVO i Rektorski zbor trebali bi biti u većoj koordinaciji u pogledu

standardizacije politika kvalitete učenja i poučavanja

VU10 Država bi trebala razmisliti o svojoj ulozi u pružanju besplatnog visokog obrazovanja.

Jedini način napretka kako bi se ostvarili bolji rezultati u području kvalitete učenja i

poučavanja u visokom obrazovanju uključuje veću prisutnost na tržištu.

VU11 Financiranjem i organiziranjem radionica i edukacija

Koncept 2. Stanje visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj


VU1 Dobro (naši nastavnici kompetentni u međunarodnim okvirima)

VU2 Institucionalizacija sustava (naglašeniji interes nastavnika da se bave sami sobom nego

nastavom i studentima; dio nastavnika usmjeren vlastitom stručnom i znanstvenom

napredovanju jer se kroz postojeće pravilnike ne vrednuje nastavnički rad)

VU3 Dobro, uz nedostatak nastavničkih kompetencija kod određenog dijela nastavnog

osoblja

VU4

Ocjena vrlo dobar

Mogućnost napredovanja i zapošljavanja kvalitetnog kadra, standardi studiranja (broj

studenata na jednog nastavnika) ne idu u prilog

Pomak prema zapadnoeuropskim, angloameričkim sustavima gdje je sve unaprijed

određeno i propisano šteti znanosti je jer jedna od temeljnih odlika znanosti sloboda

istraživanja - smanjiti razinu administriranja znanstvenih projekata

VU5

Ocjena dobar

Prednost: motivirani nastavnici i osviještenost o važnosti kvalitete poučavanja

Sustav nije priviknut na Bolognu (neusklađene obveze nastavnog osoblja i studenata)

VU6 Dobro s obzirom na financijsku podršku

Prednost: motivirani nastavnici

VU7 Postoji veliki prostor za napredak po pitanju kvalitete učenja i poučavanja u visokom

54

obrazovanju

Jedna od mjera koja bi omogućila bolje rezultate vezana je uz kvalitetniji rad u

osnovnom i srednjem obrazovanju koji bi omogućio kvalitetniji „input“ te lakše

postizanje vlastitih ciljeva u nastavi odnosno učenju i poučavanju

VU11 Ocjena dobar

Ne postoji obveza kontinuiranog educiranja


Ispitanici su tijekom intervjua istaknuli sljedeće aktivnosti Ministarstva znanosti i

obrazovanja koje bi mogle doprinijeti razvoju i unapređenju kvalitete učenja i poučavanja: (1)

jasnije definirati indikatore ocjenjivanja kvalitete učenja i poučavanja u procesu napredovanja

nastavnika; (2) olakšati zapošljavanje na visokim učilištima; (3) stimulacija nastavnika koji

uvode inovativne metode u učenju i poučavanju; (4) definirati tematske jedinice obveznog

kurikuluma za razvoj nastavničkih kompetencija; (5) osigurati dostupnost on-line učenja putem

interaktivnih materijala i video konferencija koje bi obuhvatile sadržaje nastavničkih

kompetencija; (6) organizacija edukacija i osposobljavanja za nastavnike u području učenja i

poučavanja; (7) promjene u normiranju nastavnog rada; (8) veća koordinacija i standardizacija u

području politike kvalitete učenja i poučavanja između državnih tijela i visokih učilišta; (9)

smanjenje financiranja visokog obrazovanja kako bi više visokih učilišta bilo izloženo tržištu.

Većina ispitanika je stanje kvalitete učenja i poučavanja u Republici Hrvatskoj ocijenila kao

dobro ili vrlo dobro ističući da su napravljeni značajni pomaci u pogledu kvalitete, ali još uvijek

ima puno prostora za napredak i razvoj.

5.5. Percepcije mladih nastavnika o razvoju kvalitete učenja i poučavanja na visokim

učilištima

Nakon što su provedeni dubinski intervjui na uzorku od 11 menadžera (dekana ili

prodekana za nastavu) visokih učilišta u Republici Hrvatskoj, vjerodostojnost prikupljenih

informacija još jednom je intervjuirano nekoliko nastavnika visokih učilišta iz uzorka koji su u

radnom odnosu na visokom učilištu manje od pet godina. Kvalitativnom analizom posljednjeg

dijela intervjua definirana su dva koncepta proizašla iz teme o percepciji mladih nastavnika o

razvoju kvalitete učenja i poučavanja na njihovim visokim učilištima, a to su: (1) postojeća razina

brige o razvoju kvalitete učenja i poučavanja na visokom učilištu i (2) prakse u razvoju

nastavničkih kompetencija.

55


intervjuiranjem mladih nastavnika visokih učilišta o percepciji razvoja kvalitete učenja i

poučavanja na njihovim visokim učilištima, podijeljenih prema prethodno definiranim

konceptima.

Tablica 15 Sažetak rezultata kvalitativne analize podataka o percepciji mladih nastavnika o

razvoju kvalitete učenja i poučavanja na njihovim visokim učilištima

Koncept 1. Postojeća razina brige o razvoju kvalitete učenja i poučavanja na visokom učilištu


VU1

Vrlo dobra

Uspostavljen sustav praćenja i unapređivanja kvalitete poučavanja

Briga usmjerena na stručnost nastavnika i praktična postignuća u praksi dok je manji

naglasak na nastavničkim kompetencijama koje u pravilu izostaju i postaju subjektivno

područje individualnih afiniteta pojedinaca, a ne profesionalni uvjet zanimanja. Po tom

pitanju situacija je slična i na sveučilišnoj razini, samo što su nastavnici dodatno

opterećeni znanstvenim napredovanjem

Podrška kvalitetnijem učenju, napredovanju, usvajanju novim materijala i postupaka s

razine veleučilišta je velika. Uprava podržava stručni rad te je odobrila otvaranje

Laboratorija za materijale, kako bi se studenti upoznali sa stručnim dijelom

VU3

Vrlo dobra; fakultet vodi brigu o kvaliteti učenja (studentska anketa za detektiranje

problematičnih nastavnih procesa), ali postoji prostor za poboljšanje (npr. praćenje

kvalitete nastave seminara/vježbi novih nastavnika od strane nositelja kolegija; ponovno

pokrenuti projekt kritičkog prijateljstva koji je do nedavno bio aktivan na Fakultetu)

VU4

Izvrsna

Kvaliteta i uspješnost izvedbe nastave pojedinih nastavnika prati se anketiranjem

studenata te statističkom analizom uspješnosti studenata na temelju podataka Studentske

referade

Povjerenstvo za upravljanje kvalitetom fakulteta u sklopu aktivnosti samovrednovanja

anketira studente o kvaliteti nastave pojedinih nastavnika; na temelju dobivenih

rezultata u okviru procesa samovrednovanja i vrednovanja od strane Sveučilišta

Povjerenstvo provodi razgovore s nastavnicima čija kvaliteta nastave nije procijenjena

visokom te im nudi mogućnost edukacije i usavršavanja u tom području

Nastavnike čiju nastavu studenti procjene izrazito kvalitetnom nagrađuje se Dekanovom

nagradnom

Zaposlenike se redovito informira o mogućim usavršavanjima vezanima za razvoj

nastavničkih kompetencija te im se nudi mogućnost da se sudjelovanje na seminarima i

predavanjima financira iz fonda koji svakom nastavniku godišnje stoji na raspolaganju

za sudjelovanje na znanstvenim i stručnim skupovima

VU6

Kvaliteta učenja i poučavanja visoko na ljestvici prioriteta visokog učilišta

Neke od mjera za osiguranjem kvalitete, a koje organizira i provodi Povjerenstvo za

osiguravanje kvalitete, uključuju samoprocjenu kvalitete, istraživanje uspješnosti

studiranja i uzroka nekvalitetnog ili predugog studiranja, istraživanje kompetencija

nastavnog osoblja i poticanje kontinuiranog usavršavanja nastavnika

U praćenju kvalitete provedbe studija sudjeluju i studenti u okviru aktivnosti

56

Studentskog zbora

Kontinuirano se provode ankete kojima studenti procjenjuju rad nastavnika (svake tri

godine), kao i ankete kojima vrednuju studij u cjelini (prilikom završetka integriranog

preddiplomskog i diplomskog studija)

Nastavnici se redovito obavještavaju o održavanju različitih predavanja, seminara i

radionica kojima mogu proširiti svoje znanje iz određenog područja i/ili koje im mogu

pomoći u lakšem svladavanju kompetencija kojima mogu unaprijediti izvođenje nastave

Nastavnici se potiču na usvajanje novih vještina u skladu sa zahtjevima modernog doba

(primjerice, rad u sustavu za e-učenje Merlin)

Potiče se i akademska mobilnost nastavnog i nenastavnog osoblja, koja također

pridonosi stjecanju novih znanja i iskustava, a moguće i dobivanju novih ideja kojima se

može unaprijediti kvaliteta provođenja nastave

Mjera koja bi dodatno pridonijela promicanju kvalitete nastave bilo bi osiguravanje

osnovne pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe nastavnika

Kvaliteti izvođenja nastave mogla bi pomoći i unutarnja edukacija s ciljem

ujednačavanja standarda izvođenja nastave između različitih Zavoda i Centara Fakulteta

VU5 Zadovoljavajuća

Koncept 2. Prakse u razvoju nastavničkih kompetencija


VU1

Kreativne i edukativne radionice za usavršavanje nastavnog kadra s ciljem unapređenja

pedagoških kompetencija zaposlenika te sudjelovanje na projektima koji unaprjeđuju

studijske programe visokog učilišta

Poticanje samo-osposobljavanja, kolegijalna pomoć – peer reveiw nastavnog rada,

organizacija treninga za nastavnike u području nastavničkih kompetencija korištenjem

ESF projekata i iz vlastitih prihoda

Pedagoško didaktičko osposobljavanje na Graditeljskom odjelu

Radionica Modul 1. - osnovni rad sa Moodle LMS sustavom

Stručna suradnja sa tržištem

Projekt usavršavanja pomogao je u osmišljavanju novih kolegija na studiju graditeljstva

kojima će studenti steći kompetencije potrebne za nove izazove tržišta rada

VU3

Stručna usavršavanja za zaposlenike visokog učilišta u sklopu Plana stručnog

usavršavanja nastavnog i nenastavnog osoblja (cilj poboljšanje procesa učenja i

poučavanja i kompetencija nastavnika)

Obvezna edukacija iz Pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazba

Provjera kvalitete nastave putem studentske ankete

Stručni skupovi i simpoziji koje organizira visoko učilište

Mogućnost pohađanja informatičkih i jezičnih radionica

Cikluse znanstvenih predavanja koja se organiziraju u sklopu Otvorenog četvrtka čime

se za studente i nastavnike otvara novi dijaloški prostor te mogućnost

interdisciplinarnog usvajanja novih znanja

VU4

Predavanja stručnjaka iz zemlje i inozemstva koji su podijelili iskustva i predstavili

primjere dobre prakse (uporaba informacijske tehnologije u nastavi, različite

mogućnosti organizacije i provođenja nastave na visokom učilištu te usklađivanje

sadržaja kolegija sa kompetencijskim standardima profesije za koju obrazujemo

studente i ostalim obrazovno-političkim odrednicama i preporukama)

o „Kompetencijski standardi i učiteljska profesija“

o „Reformske promjene u visokom obrazovanju“

o „Izrada razvojnog plana ustanove-prioriteti unapređenja visokog učilišta“

57

Fakultet omogućuje nabavku potrebne literature, pristup knjigama, časopisima i

potrebnim bazama podataka te njeguje uske veze sa stručnjacima s drugih Fakulteta i

Sveučilišta

Fakultet pruža izvrsnu informatičku podršku u smislu obrazovanja u određenim

područjima kao i samog korištenja mrežnog i računalnih sustava čiji je cilj unaprijediti

nastavu

Fakultet pruža sjajnu (financijsku i kolegijalnu) podršku nastavnicima prilikom

stručnoga usavršavanja izvan ustanove (sudjelovanja na konferencijama, stručnim

skupovima itd.)

Fakultet njeguje proces mentorstva (novim nastavnicima omogućen postupan ulazak u

nastavu uz stalnu podršku mentora)

Fakultet redovito informira o mogućnostima sudjelovanja na predavanjima, seminarima

i radionicama za razvoj nastavničkih kompetencija

Organizacija međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova

VU6

Asistente i asistente-znanstvene novake u izvođenje praktične nastave uvode kolege koji

imaju višegodišnje iskustvo u izvođenju nastave iz područja koje je obuhvaćeno

određenim kolegijem (obavezno je da prije samostalnog izvođenja nastave prisustvuju

praktičnoj nastavi kao slušači i/ili pomagači/suvoditelji pri čemu su upoznati s

nastavnim sadržajima i s primjerima jasnog i učinkovitog prenošenja potrebnih sadržaja

studentima te primjerenim načinom komunikacije sa studentima, kojim se između

ostalog stvara poticajna radna atmosfera i rješavaju eventualni konflikti)

Prilikom prvog izvođenja seminarske nastave nastavnik nositelj kolegija vrlo često

prisustvuje izvođenju nastave te na kraju daje svoje komentare i sugestije mladom

asistentu

Potiče se sudjelovanje asistenata i asistenata-znanstvenih novaka u radu sa studentima

kao neposrednih mentora prilikom izrade diplomskih radova i/ili studentskih

znanstvenih radova, s ciljem razvoja i unaprjeđenja organizacijskih i mentorskih

kompetencija u prenošenju znanja i uputa u neposrednom radu sa studentima

Docenti i asistenti na visokom učilištu organiziraju Simpozij studenata gdje studenti

diplomskih i doktorskih studija predstavljaju svoj znanstveni rad u obliku oralnih

prezentacija čime dodatno treniraju svoje prezentacijske vještine, ali i približavanjem

znanstvenog rada studentima pobuđuju u njima zanimanje za znanstvenim radom

VU5

Edukacije nastavnika:

o Edukacijski program “Aktivno učenje i kritičko mišljenje u visokoškolskoj

nastavi”

o Tečaj talijanskog jezika

o Međunarodna konferencija na temu razvoja novih načina učenja, poučavanja i

rada u organizaciji visokog učilišta


Rezultati ispitivanja percepcija mladih nastavnika potvrdili su postojanje uspostavljenog

institucionalnog okvira za razvoj kvalitete učenja i poučavanja na analiziranim visokim

učilištima. Mladi nastavnici su iskazali visoku razinu zadovoljstva vezano uz brigu koja im je

pružena u kontekstu razvoja kvalitete učenja i poučavanja na visokom učilištu.

58

Mladi nastavnici su također potvrdili primjenu brojnih praksi unapređenja kvalitete učenja

i poučavanja na visokim učilištima na kojima su zaposleni. Najčešće primjenjivane prakse su: (1)

kreativne i stručne radionice u području razvoja kvalitete učenja i poučavanja; (2) kolegijalna

pomoć kroz programe mentoriranja i ocjenjivanja od strane kolega stručnjaka; (3) stručna

suradnja sa tržištem; (4) projekti usmjereni na razvoj kvalitete učenja i poučavanja; (5) provjere

kvalitete nastave putem studentskih anketa; (6) obavezni programi edukacije u području

pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičke izobrazbe; (7) sudjelovanje na stručnim skupovima

i simpozijima; (8) razmjena dobre prakse putem predavanja stručnjaka iz zemlje i inozemstva na

temu razvoja kvalitete učenja i poučavanja; (9) uspostava različitih oblika podrške nastavnicima

(informacijsko-komunikacijske tehnologije, kolegijalna pomoć, financijske potpore, sustav

informiranja).

5.6. Osvrt na rezultate kvalitativnog istraživanja

Današnji sustavi obrazovanja sve više uključuju učenje usmjereno na studente koje se

odnosi na transformaciju obrazovnih procesa prema istraživačkim aktivnostima, primjeni metoda

koje se temelje na stjecanju iskustva (Klyap i Klyap, 2016). Budući da se kultura brzo mijenja, ne

treba očekivati da studenti ostanu isti (Lane et al., 2011) pa ih se treba razmatrati kao aktivne

sudionike procesa obrazovanja, a ne kao pasivne primatelje usluga ili korisnike (Bovill et al.,

2016). Učinkovito poučavanje usmjereno na studenta je dizajnirano tako da potiče aktivan pristup

učenju, a temelji se na povećanoj odgovornosti nastavnika i studenata za učenje i angažman te

naglasku na formativnom vrednovanju prije sumativnog ocjenjivanja ishoda učenja kolegija

(Dochy et al., 2011; Mostrom i Blumberg, 2012; Nordstrom i Korpelainen, 2011).

Rezultati kvalitativnog dijela istraživanja su pokazali da se vodstvo hrvatskih visokih

učilišta sve više okreće razvoju strategija i planova razvoja kvalitete učenja i poučavanja kako bi

pratili promjene u suvremenim obrazovnim sustavima. Ipak, detaljniji uvid u funkcioniranje

institucionalnih okvira za provođenje strategije na visokim učilištima pokazao je da se veći fokus

stavlja na kvantitativne indikatore te da se procesi učenja i poučavanja najčešće sustavno

vrednuju samo kroz rezultate studentskih anketa. Sva visoka učilišta imaju implementirane i

druge metode vrednovanja kvalitete učenja i poučavanja, ali takve prakse se primjenjuju najčešće

povremeno ili na dobrovoljnoj osnovi što nije dovoljno za postizanje kontinuiranog unapređenja.

Analiza sadržaja ključnih strateških dokumenata i planova je pokazala da su planovi često

59

nepotpuni za potrebe unutarnjih dionika jer ne uključuju područja poput ocjenjivanja studenata,

ne određuju jasno odgovornosti unutar sustava i ne propisuju jasne metodologije praćenja

ostvarenih rezultata. Osim toga, dokumenti su pisani u stilu koji ne omogućuje podizanje svijesti

o potrebi za razvojem kvalitete učenja i poučavanja i motiviranje nastavnika da se angažiraju u

procesima unapređenja. Slični rezultati dobiveni su u istraživanju provedenom na australskim

visokim učilištima (Gray i Radloff, 2010).

Drugi dio pitanja u okviru kvalitativnog istraživanja se odnosio na percepcije vodstva

hrvatskih visokih učilišta o praksama unapređenja kvalitete učenja i poučavanja koje se provode

na njihovim visokim učilištima.

Tablica 16 Prakse razvoja kvalitete učenja i poučavanja prema percepcijama vodstva

visokog učilišta i mladih nastavnika

Prakse razvoja kvalitete učenja i poučavanja Vodstvo

visokog učilišta

Mladi

nastavnici

Tečajevi za unapređenje pedagoških kompetencija

Projekti usmjereni na razvoj kvalitete učenja i poučavanja

Osiguranje prikladne infrastrukture za primjenu inovativnih

metoda u poučavanju


Angažman vanjskih stručnjaka

Poticajan sustav informiranja i unutarnje komunikacije

Strukturirani profesionalni materijali

Radionice u organizaciji visokog učilišta

Studijski boravci radi razmjene iskustava i upoznavanja s

dobrim praksama

Nagrađivanje izvrsnosti u učenju i poučavanju

Ocjenjivanje od strane kolega stručnjaka

Stručna suradnja s tržištem

Provjera kvalitete nastave putem studentskih anketa

Sudjelovanje na stručnim skupovima i simpozijima


Sva visoka učilišta su istakla postojanje određenih oblika podrške nastavnicima radi

unapređenja kvalitete učenja i poučavanja. U tablici 16 je prikaz najčešće primjenjivanih praksi i

usporedba rezultata ispitivanja vodstva visokih učilišta i mladih nastavnika iz koje je vidljivo da

60

su mladi nastavnici dobro upoznati s praksama razvoja kvalitete učenja i poučavanja koje se

primjenjuju na visokom učilištu.

Od inovativnih praksi koje se primjenjuju u nastavi većina vodstva visokih učilišta su

istaknuli rad na zaokretu prema poučavanju usmjerenom na studente u okviru kojeg se nastoji

potaknuti nastavnike da svoje poučavanje prilagode potrebama današnjih studenata. Prethodna

istraživanja su također pokazala da metode poučavanja usmjerene na učenje još uvijek nisu

široko prihvaćene u visokom obrazovanju bez obzira na činjenicu da poboljšavaju učenje

studenata i da ih studenti percipiraju kao inovacije u nastavi (Ellis, 2015). Pri tome se kao

najznačajnije inovativne prakse navode različiti oblici on-line učenja i ulaganje u informacijsko-

komunikacijske tehnologije koje podržavaju razvoj ovih oblika učenja. Međutim, u većini

slučajeva se ove tehnologije ne koriste kao zamjena postojećim oblicima poučavanja, već kao

nadopuna ili kao alternativni kanal za distribuciju postojećih nastavnih materijala. Primjena

suvremenih informacijskih tehnologija je nužan preduvjet implementacije inovativnih metoda u

poučavanju (Georgeta et al., 2016; Kirkwood i Price, 2014). Ove metode mijenjaju ulogu

nastavnika (iz uloge pružatelja informacija u ulogu menadžera) i ulogu studenata (informacija

nije cilj već sredstvo za savladavanje vještina u profesionalnih aktivnostima). (Klyap i Klyap,

2016). Vodstvo visokih učilišta mora biti upoznato s promijenjenim ulogama nastavnika i

studenata i osigurati podršku nesmetanom odvijanju promjena i prilagodbe procesa učenja i

poučavanja (Hofmeyer et al., 2015; Nordstrom i Korpelainen, 2011; Smith, 2012). Nadalje, jedan

dio ispitanika je istaknuo primjenu suvremenih metoda poučavanja temeljenih na rješavanju

zadataka kroz interaktivne radionice. Brojna istraživanja u području visokog obrazovanja

potvrđuju potrebu za uvođenjem suvremenih metoda poučavanja (Dee Fink, 2013; Dochy et al.,

2011; Georgeta et al., 2016; Hernandez, 2012; Hockings et al., 2012; Mostrom i Blumberg, 2012;

Ning i Downing, 2010; Nordstrom i Korpelainen, 2011).

Većina visokih učilišta provodi nagrađivanje nastavnika, ali nagrade su prvenstveno

usmjerene na znanstveno-istraživački rad ili nagrađivanje postignuća u nastavi na temelju

rezultata studentskih anketa. Samo dva visoka učilišta su uspostavila sustav nagrađivanja za

ostvarene rezultate u nastavi koji se temelji na skupu više indikatora izvrsnosti u poučavanju

studenata. Postoji potreba da se razviju adekvatni sustavi nagrađivanja nastavnika jer se

primjenom takvih oblika nagrađivanja promoviraju inovativne prakse u nastavi te se ostvaruje

61

jaki pozitivan utjecaj na vrednovanje performansi visokog učilišta i priznavanje izvrsnosti u

poučavanju (Willingham-McLain, 2015).

Jedno od ključnih pitanja koje se otvorilo u ovom dijelu intervjua je nepostojanje sustava

komunikacije o važnosti razvoja i unapređenja kvalitete učenja i poučavanja. Brojna istraživanja

sustava upravljanja na visokim učilištima su također pokazala da postoji potreba za razvojem

učinkovitijih strategija komunikacije kao jednog od ključnih preduvjeta uvođenja inovacija u

procese učenja i poučavanja (Bamber i Anderson, 2012; Fumasoli i Lepori, 2011; Hofmeyer et

al., 2015; Smith, 2012). Na manjim visokim učilišta je ovaj problem manje izražen jer se

osvješćivanje i motiviranje zaposlenika odvija najčešće putem neformalnih oblika komunikacije.

Osim informacija dostupnih putem mrežnih stranica i službene dokumentacije visokih učilišta te

organizacije povremenih seminara i radionica na temu razvoja kvalitete učenja i poučavanja

nema uspostavljenih praksi za sustavno informiranje i motiviranje nastavnika. Ipak, postoje

primjeri kod kojih se pokazalo kako je kvaliteta učenja i poučavanja dio redovitih rasprava na

formalnim i neformalnim sastancima nastavnika na različitim razinama. Pri tome se organiziraju

radne grupe koje surađuju na pitanjima razvoja kvalitete učenja i poučavanja i o rezultatima

svoga rada informiraju sve nastavnike na sjednicama vijeća visokog učilišta.

Kod analize uključenosti visokih učilišta u regionalne i međunarodne mreže u području

razvoja kvalitete učenja i poučavanja sva visoka učilišta su istakla postojanje programa razmjene

nastavnika s inozemnim visokim učilištima te partnerstva s organizacijama na tržištu rada, dok je

jedno visoko učilište je spomenulo formalnu suradnju s regionalnim organizacijama u području

učenja i poučavanja (VU4) i jedno visoko učilište koje je uspostavilo suradnju s priznatim

američkim sveučilištem na projektu osposobljavanja nastavnika i razvoja nastavničkih

kompetencija (VU11). Mreže i grupe za podršku mogu olakšati difuziju inovativnih praksi u

učenju i poučavanju (Smith, 2012) stoga se preporuča viša uključenost i angažiranost hrvatskih

visokih učilišta u njihovom radu.

Nastavak pitanja u intervjuu bio je posvećen analizi perspektiva uvođenja praksi

unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na visoka učilišta u Republici Hrvatskoj. Vodstvo svih

visokih učilišta je istaklo postojanje planova za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja. Pri

tome su najčešće spominjane aktivnosti: internacionalizacija nastavničkih sadržaja na način da se

nastava počne odvijati i na engleskom jeziku i pružanje podrške nastavnicima za provedbu tih

oblika nastave te usavršavanje postojećih kurikuluma. Iako je prethodno utvrđeno da sustavi

62

unutarnje komunikacije na visokim učilištima nisu dovoljno razvijeni, detaljnija analiza

planiranih aktivnosti za podizanje svijesti nastavnika o potrebi za razvojem kvalitete učenja i

poučavanja pokazala je da je problem prepoznat i da vodstvo visokih učilišta planira raditi na

njihovom razvoju. Vodstvo visokih učilišta prepoznalo je važnost promoviranja kvalitete učenja i

poučavanja pri stvaranju interesa potencijalnih studenata za programe koje nudi visoko učilište te

za ostvarenje visoke razine kvalitete ostvarenih ishoda učenja završenih studenata. Istaknut je i

utjecaj na angažman studenata i nastavnika koji će pozitivno utjecati na razinu njihovog

zadovoljstva. U konačnici, svi pozitivni učinci mogu dovesti do izvrsnosti u području kvalitete

učenja i poučavanja i većeg ugleda visokog učilišta.

Promjene u vanjskom okruženju koje potiču implementaciju inovativnih praski u učenje i

poučavanje studenata su tehnološke promjene, promjene na tržištu i nacionalni i europski

standardi i regulative u području visokog obrazovanja.

Rezultati istraživanja su pokazali da su ključna ograničenja provođenju inovativnih praksi

u razvoju kvalitete učenja i poučavanja neprikladne procedure i regulatorni okvir nacionalnog

sustava u okviru kojih se težište stavlja na rezultate znanstveno-istraživačkog rada nastavnika, a

kvaliteta učenja i poučavanja je marginalizirana. Osim toga, hrvatska visoka učilišta se suočavaju

s problemom financiranja, poglavito kada su u pitanju velika ulaganja koja su potrebna za

izgradnju adekvatnog okruženja radi primjene suvremenih metoda učenja i poučavanja. Dodatna

ograničenja su velika opterećenja nastavnika koja im ne ostavljaju dovoljno vremena da rade na

primjeni inovativnih metoda i averzija pojedinaca prema promjenama. Prethodna istraživanja su

također pokazala da su visoka opterećenja nastavnika ograničavajući čimbenik provođenju

inovativnih praksi u učenju i poučavanju (Bovill et al., 2016).

Ispitanici su ocijenili stanje kvalitete učenja i poučavanja u Republici Hrvatskoj kao dobro

ili vrlo dobro ističući da su napravljeni značajni pomaci u pogledu kvalitete, ali postoji još

mnogo prostora za poboljšanje. Predložen je skup mjera koje bi se mogle implementirati u svrhu

realizacije razvoja i unapređenja kvalitete učenja i poučavanja. Na primjer, često je istaknuta

potreba za jasnijim definiranjem indikatora ocjenjivanja kvalitete učenja i poučavanja u procesu

napredovanja nastavnika te osiguranje stimulacija za nastavnike koji uvode inovativne metode u

učenju i pouačavanju.

63

6. ZAKLJUČCI

Suvremeni sustavi visokog obrazovanja se temelje na uspostavljenim strategijama i

planovima razvoja kvalitete. Pri tome je kvaliteta učenja i poučavanja ključno područje za sva

visoka učilišta koja žele osigurati održiv uspjeh u dinamičnom okruženju koje je danas prisutno.

Vodstvo i upravljanje su dva različita, ali nužna elementa formalnog akademskog upravljanja i

pojedinci koji obavljaju te uloge utječu na kulturu učenja i poučavanja na izrazit način. Pojedinci

s menadžerskim odgovornostima se fokusiraju na administrativna pravila i zadatke te funkcije

kako bi osigurali učinkovitu realizaciju ciljeva (Hofmeyer et al., 2015). Predmet ove analize su

prakse unapređenja kvalitete učenja i poučavanja koje se provode na visokim učilištima u

Republici Hrvatskoj. Ciljevi istraživanja odnosili su se na ispitivanje uspostavljenosti

institucionalnih okvira za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na hrvatskim visokim

učilišta, ispitivanje pristupnosti pitanja razvoja kvalitete učenja i poučavanja u strateškim

planovima visokih učilišta, definiranje prakse i procedure za unapređenje kvalitete učenja i

poučavanja koje se primjenjuju te izrada komparativne analize prakse i procedura za unapređenje

kvalitete na hrvatskim visokim učilištima.

Istraživanje je provedeno u dvije faze. U prvoj fazi je provedeno anketno istraživanje

kako bi se prikupili podaci o primjeni praski razvoja i unapređenja kvalitete učenja i poučavanja

te postojanja institucionalnog okvira za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja, a u drugoj fazi

je provedeno kvalitativno istraživanje intervjuiranjem vodstva hrvatskih visokih učilišta kako bi

se dobio detaljniji uvid u prakse koje se primjenjuju i perspektive budućeg razvoja kvalitete

učenja i poučavanja u Hrvatskom prostoru visokog obrazovanja.

Rezultati kvantitativnog istraživanja su pokazali da većina hrvatskih visokih učilišta

uključuje pitanja razvoja kvalitete učenja i poučavanja u svoje strateške odrednice i planove

postupanja, ali da institucionalni okviri pomoću kojih se ove odrednice realiziraju u procesima

visokih učilišta nisu u dovoljnoj mjeri razvijeni. Također, istraživanje je pokazalo da nema

značajnih razlika u stavovima vodstva visokih učilišta u pogledu postojanja i implementiranosti

institucionalnog okvira za razvoj kvalitete učenja i poučavanja između javnih i privatnih visokih

učilišta, kao niti između različitih tipova visokih učilišta (sastavnica sveučilišta, veleučilišta i

visokih škola). Međutim, razlike među visokim učilištima su prisutne u odnosu na primjenu

64

praksi razvoja i unapređenja kvalitete učenja i poučavanja pri čemu privatna visoka učilišta ističu

veću razinu primjene elemenata i praksi za razvoj i unapređenje kvalitete učenja i poučavanja.

Rezultati kvalitativnog istraživanja pokazali su da vodstvo hrvatskih visokih učilišta

razumije važnost primjene strategija i planova razvoja kvalitete učenja i poučavanja te primjene

inovativnih metoda u učenju i poučavanju studenata. Međutim, pokazalo se da su uglavnom

usmjereni na kvantitativne indikatore vrednovanja kvalitete učenja i poučavanja, pri čemu se u

većini slučajeva samo studentske ankete provode redovito i sustavno. Nakon analize sadržaja

ključnih strateških dokumenata i planova razvoja kvalitete učenja i poučavanja zaključeno je

kako obuhvaćanju pitanja razvoja kvalitete učenja i poučavanja, ali ne ispunjavaju druge funkcije

poput motiviranja zaposlenika i informiranja vanjskih dionika. Istraživanje je također potvrdilo

da sva analizirana visoka učilišta primjenjuju određene oblike podrške nastavnicima radi

unaprjeđenja kvalitete učenja i poučavanja, ali postoji prostor za poboljšanje u kontekstu

primjene sustavnih rješenja koja će osigurati kontinuirano provođenje podrške koje je integrirano

u postojeće procese unutar visokih učilišta. Analiza primjene inovativnih praksi u učenju i

poučavanju pokazala je da većina institucija pri tome naglasak stavlja na primjenu suvremenih

tehnologija u učenju i poučavanju kao podršku različitim oblicima on-line učenja te primjenu

suvremenih metoda poučavanja temeljenih na rješavanju zadataka kroz interaktivne radionice. U

kontekstu primjene inovativnih praksi potrebno je više naglaska staviti na zaokret prema

poučavanju usmjerenom prema učenju studenata i pružanje potrebne podrške nastavnicima kako

bi lakše implementirali suvremene metode u nastavi. Jedan od oblika podrške svakako je sustav

unutarnje komunikacije, kao način motiviranja i osnaživanja nastavnika da se više angažiraju u

aktivnostima razvoja kvalitete učenja i poučavanja, koji nije dovoljno razvijen na hrvatskim

visokim učilištima. Preporuča se i veća uključenost i angažiranost hrvatskih visokih učilišta u

radu mreža i grupa za podršku razvoju kvalitete učenja i poučavanja.

Konačno, kvaliteta učenja i poučavanja u Hrvatskom prostoru visokog obrazovanja je

ocijenjena kao dobra ili vrlo dobra od strane vodstva hrvatskih visokih učilišta uz napomenu da,

iako je napravljeno mnogo pozitivnih pomaka, postoji još prostora za poboljšanje. U tom

kontekstu definirane su različite mjere koje bi se mogle implementirati od strane vladinih tijela i

nadležnih institucija u svrhu unapređenja kvalitete učenja i poučavanja.

65

POPIS LITERATURE

1. Bamber, V., Anderson, S. (2012). Evaluating learning and teaching: institutional needs and

individual practices. International Journal of Academic Development, 17(1), 5-18.

2. Bernard, Z., Van der Merwe, D. (2016). Innovative management for organizational

sustainability in higher education. International Journal of Sustainability in Higher

Education, 17(2), 208-227.

3. Bovill, C., Cook-Sather, A., Felten, P., Millard, L., Moore-Cherry, N. (2016). Addressing

potential challenges in co-creating learning and teaching: overcoming resistance, navigating

institutional norms and ensuring inclusivity in student-staff partnerships. Higher Education,

71, 195-208.

4. Dee Fink, L. (2013). Innovative Ways of Assessing Faculty Development. New Directions for

Teaching and Learning, 133, 47-59.

5. Dochy, F., Berghmans, I., Kyndt, E., Baeten, M. (2011). Contributions to innovative learning

and teaching? Effective research-based pedagogy – a response to TLRP's principles form a

European perspective. Research Papers in Education, 26(3), 345-356.

6. Ellis, D.E. (2015). What Discourage Students form Engaging with Innovative Instructional

Methods: Creating a Barrier Framework. Innovations in Higher Education, 40, 111-125.

7. ESG (2015). Standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete na Europskom prostoru visokog

obrazovanja, dostupno na: https://www.azvo.hr/images/stories/kvaliteta/ESG_HR_final.pdf

[pristup: 25.03.2017.]

8. Fumasoli, T., Lepori, B. (2011). Patterns of strategies in Swiss higher education institutions.

Higher Education, 61, 157-178.

9. Georgeta, I., Cano, E., Cabrera, N. (2016). Competency Assessment Tool (CAT). The

evaluation of an innovative competency-based assessment experience in higher education.

Technology, Pedagogy and Education, 25(5), 631-648.

10. Gray, K., Radloff, A. (2010). What's it all about? Making sense of Australian university

learning and teaching plans. Higher Education Research & Development, 29(3), 291-305.

11. HEFCE. (2006). Embedding learning and teaching strategies: An approach to self-

assessment by higher education institutions. Good practice guide. September 2006/35.

Bristol: HEFCE, UK.

https://www.azvo.hr/images/stories/kvaliteta/ESG_HR_final.pdf

66

12. Hernandez, R. (2012). Does continuous assessment in higher education support student

learning? Higher Education, 64, 489-502.

13. Hockings, C., Brett, P., Terentjevs, M. (2012). Making a difference – inclusive learning and

teaching in higher education through open educational resources. Distance Education, 33(2),

237-252.

14. Hofmeyer, A., Sheingold, B.H., Klopper, H.C., Warland, J. (2015). Leadership in Learning

and Teaching in Higher Education: Perspectives of Academics in Non-formal Leadership

Roles. Contemporary Issues in Education Research, 8(3), 181-192.

15. Kirkwood, A., Price, L. (2014). Technology-enhanced learning and teaching in higher

education: what is 'enhanced' and how do we know? A critical literature review. Learning,

Media and Technology, 39(1), 6-36.

16. Klyap, M., Klyap, M. (2016). Innovative directions of the higher education of Ukraine, Studia

Universitatis „Vasile Goldis“ Arad. Economics Series, 26(4), 54-66.

17. Lane, P., Hunt, J., Farris, J. (). Innovative teaching to engage and challenge twenty-first

century entrepreneurship students: An interdisciplinary approach. Journal of

Entrepreneurship Education, 14, 105-123.

18. Mostrom, A.M., Blumberg, P. (2012). Does Learning-Centered Teaching Promote Grade

Improvement? Innovations in Higher Education, DOI: 10.1007/s10755-012-9216-1

19. Ning, H.K., Downing, K. (2010). The impact of supplemental instruction on learning

competence and academic performance. Studies in Higher Education, 35(8), 921-939.

20. Nordstrom, K., Korpelainen, P. (2011). Creativity and inspiration for problem solving in

engineering education. Teaching in Higher Education, 16(4), 439-450.

21. OECD (2012) Fostering Quality Teaching in Higher Education: Policies and Practices.

OECD Publishing

22. Smith, K. (2012). Lessons learnt from literature on the diffusion of innovative learning and

teaching practices in higher education, Innovations in Education and Teaching, 49(2), 173-

182.

23. Strauss A, Corbin J. (1998) Basics of qualitative research: Techniques and procedures for

developing grounded theory. 2nd edition. London: Sage publications

24. Willingham-McLain, L. (2015). Using a scholarship of teaching and learning approach to

award faculty who innovate. International Journal for Academic Development, 20(1), 58-75.

67

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 Promoviranje kvalitete učenja i poučavanja unutar i izvan visokih učilišta u Republici

Hrvatskoj…………………………………………………………………………………………19

Grafikon 2 Razlike u promoviranju kvalitete učenja i poučavanja unutar i izvan visokih učilišta u

Republici Hrvatskoj s obzirom na oblik vlasništva visokog učilišta……………………………..23

Grafikon 3 Učestalost primjene praksi za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na visokim

učilištima u Republici Hrvatskoj…………………………………………………………………25

Grafikon 4 Razlike u primjeni praski unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na visokim

učilištima u Republici Hrvatskoj s obzirom na oblik vlasništva visokog učilišta……………..…29

Grafikon 5 Najznačajnije prakse za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja koje bi se trebale

implementirati na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj………………………………….…30

68

POPIS TABLICA

Tablica 1 Literatura korištena pri formiranju elemenata varijabli………………………….…….10

Tablica 2 Broj i struktura ispitanika u istraživanju………………………………………….……14

Tablica 3 Razina implementacije elemenata sustava unaprjeđenja kvalitete učenja i poučavanja16

Tablica 4 Razlike u razini implementacije elemenata sustava unaprjeđenja kvalitete učenja i

poučavanja s obzirom na oblik vlasništva visokog učilišta………………………………………17

Tablica 5 Usporedba primjene elemenata sustava unaprjeđenja kvalitete učenja i poučavanja s

obzirom na tip visokog učilišta……………………….…………………………….……………18

Tablica 6 Razlike u stavovima vodstva o promoviranju kvalitete učenja i poučavanja s obzirom

na oblik vlasništva visokog učilišta………………………………………………………………20

Tablica 7 Razlike u stavovima vodstva o promoviranju kvalitete učenja i poučavanja s obzirom

na tip visokog učilišta…………………………………………………………….………………21

Tablica 8 Razlike u stavovima vodstva o praksama unapređenja kvalitete učenja i poučavanja s

obzirom na oblik vlasništva visokog učilišta…………………………………..…………………26

Tablica 9 Razlike u stavovima vodstva o praksama unapređenja kvalitete učenja i poučavanja s

obzirom na tip visokog učilišta…………………………………………………...………………27

Tablica 10 Popis visokih učilišta koja su sudjelovala u kvalitativnom istraživanju.......................33

Tablica 11 Sažetak rezultata kvalitativne analize podataka o percepciji institucionalnog okvira za

unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na visokim učilištima..................................................35

Tablica 12 Sažetak rezultata kvalitativne analize podataka o percepcijama praksi unapređenja

kvalitete učenja i poučavanja na visokim učilištima......................................................................41

Tablica 13 Sažetak rezultata kvalitativne analize podataka o perspektivi uvođenja praksi za

unapređenje kvalitete učenja i poučavanja na hrvatska visoka učilišta..........................................47

Tablica 14 Sažetak rezultata kvalitativne analize podataka o percepciji kvalitete učenja i

poučavanja na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj..............................................................52

Tablica 15 Sažetak rezultata kvalitativne analize podataka o percepciji mladih nastavnika o

razvoju kvalitete učenja i poučavanja na njihovim visokim učilištima..........................................55

Tablica 16 Prakse razvoja kvalitete učenja i poučavanja prema percepcijama vodstva visokog

učilišta i mladih nastavnika………………………………………………………………………59

69

PRILOG 1 Anketni upitnik

OSNOVNE INFORMACIJE

1. Vlasništvo visokog učilišta:

☐Privatno visoko učilište

☐Javno visoko učilište

2. Tip visokog učilišta:

☐Visoka škola

☐VeleučilištE

☐Sastavnica sveučilišta (fakultet/odjel/akademija)

3. Područje djelovanja visokog učilišta:

☐Prirodne znanosti

☐Tehničke znanosti

☐Biomedicina i zdravstvo

☐Biotehničke znanosti

☐Društvene znanosti

☐Humanističke znanosti

☐Umjetničko područje

☐Interdisciplinarno područje znanosti

☐Interdisciplinarno područje umjetnosti

70

INSTITUCIONALNI OKVIR ZA UNAPREĐENJE KVALITETE UČENJA I

POUČAVANJA

PROMOVIRANJE KVALITETE UČENJA I POUČAVANJA UNUTAR I IZVAN

VISOKOG UČILIŠTA

5. Molimo iskažite svoje slaganje s tvrdnjama u nastavku:

U

potp

un

ost

i se

ne

slaže

m

Ne

slaže

m s

e

Nit

i se

sla

žem

nit

i

se n

e sl

aže

m

Sla

žem

se

U p

otp

un

ost

i se

slaže

m

Procesi učenja i poučavanja su usklađeni s procesima ocjenjivanja

studenata ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Visoko učilište pruža podršku nastavnicima kako bi se unaprijedila

kvaliteta poučavanja ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Visoko učilište pruža podršku i potiče nastavnike na uvođenje

inovativnih praksi u poučavanju ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Visoko učilište ima uspostavljen sustav nagrađivanja/priznavanja

izvrsnosti nastavnika ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Kvaliteta učenja i poučavanja je predmet rasprava u okviru provedbe

institucionalnog vrjednovanja, akreditacija i ostalih praksi unutarnjeg i

vanjskog vrjednovanja kvalitete visokog učilišta ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Visoko učilište koristi različita sredstva i načine komunikacije kako bi

eksplicitno naglasilo važnost kvalitete učenja i poučavanja (npr. izjave o

misiji, institucionalne politike kao što su napredovanja i povećanja

plaća, potpore institucionalnim i nacionalnim nagradama nastavnicima i

sl.)

☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Visoko učilište je uključeno u nacionalne, regionalne i međunarodne ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

4. Molimo navedite jesu li navedeni elementi sustava unapređenja kvalitete učenja i poučavanja

implementirani na Vašem visokom učilištu :

Da Ne Ne znam

Kvaliteta učenja i poučavanja je istaknuta kao jedan od strateških

ciljeva visokog učilišta ☐ ☐ ☐

Na visokom učilištu je uspostavljen institucionalni okvir za

provođenje praksi unaprjeđenja učenja i poučavanja. (Pojam

institucionalni okvir za provođenje praksi učenja i poučavanja se

odnosi na upravljački okvir koji obuhvaća strategiju visokog

učilišta usmjerenu na unapređenje nastavničkih kompetencija, na

temelju koje su definirani ciljevi učenja i ishodi učenja)

☐ ☐ ☐

Definirane su nastavničke kompetencije koje se primjenjuju za

nastavnike na visokom učilištu ☐ ☐ ☐

Na visokom učilištu je ustrojena organizacijska

jedinica/tijelo/centar koji pruža podršku razvoju kvalitete učenja i

poučavanja ☐ ☐ ☐

71

mreže radi razmjene najboljih praksi u kvaliteti učenja i poučavanja te

održava nacionalna ili regionalna događanja kako bi se istaknula

postignuća na području kvalitete učenja i poučavanja

PRAKSE UNAPRJEĐENJA KVALITETE UČENJA I POUČAVANJA

6. Molimo navedite koliko često se na Vašem visokom učilištu provode navedene prakse

unaprjeđenja kvalitete učenja i poučavanja:

Nik

ad

Rij

etk

o

Po

nek

ad

Čes

to

Uv

ijek

Profesionalni timovi za razvoj kvalitete učenja i poučavanja. Primjer:

Na visokom učilištu postoji tim stručnjaka koji pruža savjetodavne

usluge nastavnom osoblju vezano uz mogućnosti primjene različitih

metoda i alata za razvoj kvalitete učenja i poučavanja

☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Praćenje kvalitete poučavanja i davanje preporuka od strane kolega.

Primjer: Sudjelovanje kolega u nastavi u cilju poboljšanja kvalitete

poučavanja i definiranja mjera za unapređenje kvalitete poučavanja

☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Mentoriranje mladih nastavnika. Primjer: Svim novozaposlenim

nastavnicima je dodijeljen mentor koji ih uvodi u nastavni proces i

savjetuje o mogućnostima razvoja kvalitete učenja i poučavanja ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Osposobljavanje/edukacija nastavnika za rad u nastavi. Primjer:

Organizacija stručnih edukacija na temu razvoja kvalitete učenja i

poučavanja za nastavnike visokog učilišta ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Programi unutar visokog učilišta za razvoj kvalitete učenja i

poučavanja. Primjer: Organizacija događanja (seminari, radionice,

prezentacije) unutar visokog učilišta u cilju razvoja kvalitete učenja i

poučavanja

☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Angažman vanjskih stručnjaka radi razvoja kvalitete učenja i

poučavanja. Primjer: Angažman stručnjaka na razvoju pedagoških

kompetencija nastavnika na visokom učilištu ili angažman stručnjaka

radi razvoja okvira za provođenje praksi učenja i poučavanja na

visokom učilištu

☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Vanjske radionice i edukacije na temu razvoja kvalitete učenja i

poučavanja. Primjer: Visoko učilište financira sudjelovanje nastavnog

osoblja na vanjskim radionicama na temu razvoja kvalitete učenja i

poučavanja

☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Akreditirani studijski/obrazovni program na temu razvoja kvalitete

učenja i poučavanja. Primjer: Visoko učilište financira sudjelovanje

nastavnog osoblja na obrazovnom programu na temu razvoja kvalitete


☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Strukturirani profesionalni materijali (priručnici, didaktički materijali).

Primjer: Visoko učilište distribuira strukturirane profesionalne

materijale o praksama/metodama razvoja kvalitete učenja i poučavanja

svim nastavnicima kroz sredstva interne komunikacije

☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Osobni profesionalni materijali (nastavnički portfolio). Primjer:

Nastavno osoblje prikuplja i koristi u svom radu profesionalne

materijale o praksama/metodama razvoja kvalitete učenja i poučavanja ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

72

7. Navedite 3 prakse unapređenja učenja i poučavanja (od gore navedenih) koje bi se

mogle brzo/efikasno uvesti/primijeniti na Vašoj instituciji!

8. Uvažavajući kontekst hrvatskog visokog obrazovanja, navedite što bi, prema Vašem

mišljenju, bio ključni faktor unapređenja kvalitete učenja i poučavanja u visokom

obrazovanju.

u svrhu poboljšanja vlastitog nastavnog rada

Praktikumi/ studijski boravci. Primjer: Visoko učilište organizira

studijski boravak za nastavno osoblje na drugom visokom učilištu radi

upoznavanja s dobrim praksama na razvoju kvalitete učenja i

poučavanja

☐ ☐ ☐ ☐ ☐

On-line učenje. Primjer: Visoko učilište organizira on-line seminare

na temu razvoja kvalitete učenja i poučavanja ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

Profesionalno komuniciranje i umrežavanje. Primjer: Visoko učilište

je član strukovnih udruženja i organizacija koje se bave razvojem

kvalitete učenja i poučavanja ☐ ☐ ☐ ☐ ☐

73

PRILOG 2 Dopis Ministarstva znanosti i obrazovanja

74

PRILOG 3 Predložak za strukturirani intervju

PITANJA ZA INTERVJU

1. Možete li objasniti na koji način je razvoj kvalitete učenja i poučavanja uključen u Vašu

strategiju i strateške planove te opisati način realizacije navedenog dijela strategije na

visokom učilištu? Na koji način kvaliteta učenja i poučavanja doprinosi realizaciji misije

Vašeg visokog učilišta? Kakav utjecaj može imati naglašavanje kvalitete učenja i poučavanja

na ostale strateške ciljeve vašeg visokog učilišta?

2. Postoji li na Vašem visokom učilištu institucionalno tijelo/jedinica/centar za unapređenje

nastavničkih kompetencija? Možete objasniti na koji način je organizirano i koje sve vrste

podrške pruža nastavnicima? Jesu li u okviru djelovanja navedenog tijela propisane

nastavničke kompetencije koje vrijede za sve nastavnike na visokom učilištu? Možete li dati

nekoliko primjera? Kako biste ocijenili nastavničke kompetencije Vašeg nastavnog osoblja?

Koje su najznačajnije prepreke na Vašem visokom učilištu u razvoju kompetentnijih

nastavnika?

3. Obrazložite na koji način Vaše visoko učilište pruža podršku nastavnicima radi unapređenja


Dodatna pitanja:

- Možete li navesti neki primjer provođenja inovativnih praksi kako bi se podigla kvaliteta

učenja i poučavanja na Vašem visokom učilištu.

- Možete li opisati način funkcioniranja sustava nagrađivanja nastavnika za ostvarene

rezultate u nastavi.

- Na koje načine prenosite informacije o važnosti razvoja kvalitete učenja i poučavanja

svojim dionicima?

- Je li visoko učilište uključeno u rad regionalnih i međunarodnih mreža radi razmjene

praksi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja?

75

4. Koje prakse za unapređenje kvalitete učenja i poučavanja se provode na Vašem visokom

učilištu? Možete li za svaku od navedenih dati neke primjere te opisati kako je

implementirana na Vašem visokom učilištu.

5. Koje biste promjene voljeli implementirati radi unapređenja kvalitete učenja i poučavanja na

Vašem visokom učilištu? Koja su ograničenja s kojima se pritom susrećete?

6. Koje tri aktivnosti se mogu implementirati na Vašem visokom učilištu koje bi imale

najznačajniji utjecaj na podizanje svijesti o važnosti razvoja kvalitete učenja i poučavanja?

7. Koje koristi ostvaruje Vaše visoko učilište promoviranjem kvalitete učenja i poučavanja?

8. Na koji način se promjene u vanjskom okruženju mogu iskoristiti kao poticaji uvođenju

inovacija u procese u učenja i poučavanja? Navedite neke primjere. Koje bi se tri aktivnosti

mogle implementirati na Vašem visokom učilištu koje bi potakle uvođenje inovacija u

procese učenja i poučavanja?

9. Na koji način bi Ministarstvo znanosti i obrazovanja moglo pomoći visokim učilištima da se

podigne kvaliteta učenja i poučavanja?

10. Kako biste ocijenili, gledajući ukupno stanje visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj,

kvalitetu učenja i poučavanja na visokim učilištima? Koje su ključne prednosti, a koji

nedostaci sustava visokog obrazovanja RH u kontekstu kvalitete učenja i poučavanja?

Pitanja za mlade nastavnike:

1. Koliko ste dugo zaposleni na visokom učilištu i koja je Vaša trenutna pozicija?

2. Kako biste ocijenili postojeću razinu brige o razvoju kvalitete učenja i poučavanja na Vašem

visokom učilištu?

3. Možete li navesti neke prakse koje Vaše visoko učilište provodi a pomogle su Vam u razvoju

nastavničkih kompetencija?

76

PRILOG 4 Prosječne vrijednosti odgovora ispitanika s obzirom na elemente sustava unapređenja kvalitete učenja i poučavanja

Elementi sustava unapređenja kvalitete učenja i poučavanja

Vlasništvo visokog učilišta

Privatno visoko učilište Javno visoko učilište Ukupno

�̅� N σ �̅� N σ �̅� N σ

Stavovi vodstva o promoviranju kvalitete učenja i

poučavanja



4,25 20 0,967 3,72 115 0,843 3,80 135 0,879


unaprijedila kvaliteta poučavanja.

4,20 20 1,005 3,88 115 0,947 3,93 135 0,959


uvođenje inovativnih praksi u poučavanju.

4,15 20 1,040 3,90 115 0,968 3,93 135 0,979


nagrađivanja/priznavanja izvrsnosti nastavnika.

3,45 20 1,191 3,17 115 1,313 3,21 135 1,295

Kvaliteta učenja i poučavanja je predmet rasprava u okviru

provedbe institucionalnog vrjednovanja, akreditacija i ostalih

praksi unutarnjeg i vanjskog vrjednovanja kvalitete visokog

učilišta.

4,15 20 1,089 4,00 115 0,973 4,02 135 0,988


komunikacije kako bi eksplicitno naglasilo važnost kvalitete

učenja i poučavanja.

3,90 20 1,071 3,43 115 1,043 3,50 135 1,057


međunarodne mreže radi razmjene najboljih praksi u kvaliteti

učenja i poučavanja te održava nacionalna ili regionalna

događanja kako bi se istaknula postignuća na području


3,80 20 0,894 3,51 115 0,968 3,56 135 0,959

Stavovi vodstva o praksama unapređenja kvalitete učenja i

poučavanja

Profesionalni timovi za razvoj kvalitete učenja i poučavanja. 3,45 20 0,686 2,45 115 1,094 2,60 135 1,101

Praćenje kvalitete poučavanja i davanje preporuka od strane

kolega.

3,65 20 0,933 2,49 115 1,127 2,66 135 1,173

Mentoriranje mladih nastavnika. 4,15 20 0,875 3,23 115 1,451 3,36 135 1,417

Osposobljavanje/edukacija nastavnika za rad u nastavi. 3,85 20 0,671 3,10 115 1,021 3,21 135 1,010

77


poučavanja.

3,85 20 0,813 3,16 115 1,014 3,26 135 1,015


poučavanja.

3,75 20 0,851 2,71 115 0,934 2,87 135 0,991

Vanjske radionice i edukacije na temu razvoja kvalitete


3,75 20 0,639 2,89 115 1,024 3,01 135 1,022

Akreditirani studijski/obrazovni program na temu razvoja


3,30 20 0,733 2,63 115 1,080 2,73 135 1,061

Strukturirani profesionalni materijali (priručnici, didaktički

materijali).

3,35 20 0,875 2,49 115 1,095 2,61 135 1,106

Osobni profesionalni materijali (nastavnički portfolio). 3,55 20 0,826 2,83 115 1,008 2,94 135 1,013

Praktikumi/ studijski boravci. 3,40 20 0,821 2,82 115 1,225 2,90 135 1,190

On-line učenje. 2,40 20 1,095 2,18 115 1,048 2,21 135 1,054

Profesionalno komuniciranje i umrežavanje. 3,60 20 1,142 2,54 115 1,300 2,70 135 1,329

�̅� – aritmetička sredina; N – broj odgovora ispitanika, σ – standardna devijacija

Elementi sustava unapređenja kvalitete učenja i poučavanja

Tip visokog učilišta

Visoka škola Veleučilište Sastavnica

sveučilišta

Ukupno

�̅� N σ �̅� N σ �̅� N σ �̅� N σ

Stavovi vodstva o promoviranju kvalitete učenja i

poučavanja



4,22 18 1,003 3,73 15 0,458 3,74 102 0,889 3,80 135 0,879


unaprijedila kvaliteta poučavanja.

4,17 18 1,043 4,53 15 0,640 3,79 102 0,948 3,93 135 0,959


uvođenje inovativnih praksi u poučavanju.

4,17 18 1,043 4,13 15 0,516 3,86 102 1,015 3,93 135 0,979


nagrađivanja/priznavanja izvrsnosti nastavnika.

3,44 18 1,294 3,60 15 1,056 3,12 102 1,322 3,21 135 1,295

Kvaliteta učenja i poučavanja je predmet rasprava u okviru

provedbe institucionalnog vrjednovanja, akreditacija i ostalih

praksi unutarnjeg i vanjskog vrjednovanja kvalitete visokog

učilišta.

4,22 18 1,114 3,87 15 0,743 4,01 102 1,000 4,02 135 0,988

78


komunikacije kako bi eksplicitno naglasilo važnost kvalitete


3,83 18 1,150 3,60 15 0,632 3,42 102 1,085 3,50 135 1,057


međunarodne mreže radi razmjene najboljih praksi u kvaliteti

učenja i poučavanja te održava nacionalna ili regionalna

događanja kako bi se istaknula postignuća na području


3,67 18 0,907 3,67 15 0,816 3,52 102 0,992 3,56 135 0,959

Stavovi vodstva o praksama unapređenja kvalitete učenja i

poučavanja

Profesionalni timovi za razvoj kvalitete učenja i poučavanja. 3,11 18 1,023 2,87 15 1,125 2,47 102 1,087 2,60 135 1,101

Praćenje kvalitete poučavanja i davanje preporuka od strane

kolega.

3,28 18 1,179 2,60 15 1,056 2,56 102 1,165 2,66 135 1,173

Mentoriranje mladih nastavnika. 4,17 18 0,857 3,40 15 1,352 3,22 102 1,467 3,36 135 1,417

Osposobljavanje/edukacija nastavnika za rad u nastavi. 3,56 18 0,784 3,67 15 0,976 3,09 102 1,025 3,21 135 1,010


poučavanja.

3,44 18 0,856 3,67 15 0,976 3,17 102 1,035 3,26 135 1,015


poučavanja.

3,50 18 0,924 3,40 15 1,056 2,68 102 0,924 2,87 135 ,991

Vanjske radionice i edukacije na temu razvoja kvalitete


3,56 18 0,784 3,73 15 0,884 2,81 102 1,002 3,01 135 1,022

Akreditirani studijski/obrazovni program na temu razvoja


3,00 18 1,029 3,07 15 1,033 2,63 102 1,062 2,73 135 1,061

Strukturirani profesionalni materijali (priručnici, didaktički

materijali).

3,06 18 1,211 2,80 15 0,862 2,51 102 1,106 2,61 135 1,106

Osobni profesionalni materijali (nastavnički portfolio). 3,28 18 1,074 3,20 15 1,014 2,84 102 0,992 2,94 135 1,013

Praktikumi/ studijski boravci. 3,44 18 0,984 3,27 15 0,961 2,75 102 1,222 2,90 135 1,190

On-line učenje. 2,33 18 1,188 2,13 15 0,990 2,21 102 1,047 2,21 135 1,054

Profesionalno komuniciranje i umrežavanje. 3,44 18 1,504 2,93 15 1,335 2,53 102 1,256 2,70 135 1,329

�̅� – aritmetička sredina; N – broj odgovora ispitanika, σ – standardna devijacija

Documents

Recenzija izvještaja svrhom unapređenja kvalitete učenja i ...educa-t.hr/wp-content/uploads/2018/01/recenzija-izvjestaja.pdf · realizaciju ostalih ciljeva projekta, posebno kad