1
Prirodne ljepote Rogatice - jestive gljive Reduša (đurđevača, majska kolobarnica) Calocybe gambosa - Lyophyllaceae (Ranije svrstavana u rod Tricholoma, pa se još uvijek u nekoj literaturi naziva Tricholoma gambosum) Iako reduša zahtjeva toplo i vlažno vrijeme, kojega ovog proljeća prilično nedostaje, biološki kalendar je "primorao" gljivu đurđevaču, u narodu poznatiju kao redušu, da proviri iz niske trave. Za one koji možda ne poznaju ovu gljivu, recimo da se radi o gljivi iz vrsnog kvaliteta i da je na rogatičkom području ima u izobilju. Ljekovita svojstva reduše poznata su vijekovima. Izrazito je bogata proteinima i vitaminima, prije svega iz grupe A, B, C, K, beta-karotenom i ergosterolom. Bogata je biljnim mastima, bjelančevinama i mineralima, posebno fosforom, natrijumom i kalijumom, magnezijumom, u manjim količinama gvožđem i kalcijumom. Sadrži sve esencijalne aminokiseline, kao i antikancerogenu supstancu kalvacin. Djeluje kao antioksidant i ima povoljno dejstvo kod Alchajmerove bolesti, poremećenog metabolizma, osteoporoze i impotencije. Ovaj šumski plod je vrlo važan za normalan rast, poboljšava koncentraciju i pamćenje, reguliše poremećeni metabolizam, pomaže kod neplodnosti, nervoze i depresije. Italijani su opčinjeni ovom gljivom zbog njenog ukusa i njene hranljive vrijednosti. Talijanski naziv za redušu je marzolino. Odlikuje se gotovo bijelom bojom klobuka, lomljivim mesom i jakim mirisom na brašno. Kod odraslih primjeraka klobuk je 4 do 10 cm širok, konveksan, potom raširen, sa vijugavim obodom. Debeo je i mesnat, na tjemenu pod starost ispucan. Listići su blijedi i tanki. Vrlo su gusti i pred stručkom su izrezani. Stručak je visine 5-8 cm bijele boje. Cilindričnog je oblika, vlaknast i pun. Meso je bijelo i dobrog okusa. Spore su bijele boje, eliptičnog oblika 5-7x3-4 µm. Reduše rastu u polukrugovima ili krugovima uz rubove šuma, ispod grmlja ili u gustoj travi. Zbog načina na koji rastu, odnosno zbog formiranja krugova koji se nazivaju vilina kola, reduše su oduvijek među ljudima izazivale mističan osjećaj. Pojavljuju se već u rano proljeće (krajem marta ili početkom aprila) i traju do kraja maja, odnosno do prve polovine juna. Ponekad se mogu pronaći i u jesen. Reduše se pojavljuju u bijeloj i žutoj formi, a zamjena sa otrovnim gljivama skoro da nije moguća. Reduše spadaju među najukusnije gljive i mogu se pripremati na razne načine, a pravi specijalitet su reduše kuvane u kajmaku.

Reduše

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Priroda

Citation preview

Page 1: Reduše

Prirodne ljepote Rogatice - jestive gljiveReduša (đurđevača, majska kolobarnica)Calocybe gambosa - Lyophyllaceae(Ranije svrstavana u rod Tricholoma, pa se još uvijek u nekoj literaturi naziva Tricholoma gambosum)Iako reduša zahtjeva toplo i vlažno vrijeme, kojega ovog proljeća prilično nedostaje, biološki kalendar je "primorao" gljivu đurđevaču, u narodu poznatiju kao redušu, da proviri iz niske trave. Za one koji možda ne poznaju ovu gljivu, recimo da se radi o gljivi izvrsnog kvaliteta i da je na rogatičkom području ima u izobilju. Ljekovita svojstva reduše poznata su vijekovima. Izrazito je bogata proteinima i vitaminima, prije svega iz grupe A, B, C, K, beta-karotenom i ergosterolom. Bogata je biljnim mastima, bjelančevinama i mineralima, posebno fosforom, natrijumom i kalijumom, magnezijumom, u manjim količinama gvožđem i kalcijumom. Sadrži sve esencijalne aminokiseline, kao i antikancerogenu supstancu kalvacin. Djeluje kao antioksidant i ima povoljno dejstvo kod Alchajmerove bolesti, poremećenog metabolizma, osteoporoze i impotencije. Ovaj šumski plod je vrlo važan za normalan rast, poboljšava koncentraciju i pamćenje, reguliše poremećeni metabolizam, pomaže kod neplodnosti, nervoze i depresije. Italijani su opčinjeni ovom gljivom zbog njenog ukusa i njene hranljive vrijednosti. Talijanski naziv za redušu je marzolino.Odlikuje se gotovo bijelom bojom klobuka, lomljivim mesom i jakim mirisom na brašno. Kod odraslih primjeraka klobuk je 4 do 10 cm širok, konveksan, potom raširen, sa vijugavim obodom. Debeo je i mesnat, na tjemenu pod starost ispucan. Listići su blijedi i tanki. Vrlo su gusti i pred stručkom su izrezani. Stručak je visine 5-8 cm bijele boje. Cilindričnog je oblika, vlaknast i pun. Meso je bijelo i dobrog okusa. Spore su bijele boje, eliptičnog oblika 5-7x3-4 µm. Reduše rastu u polukrugovima ili krugovima uz rubove šuma, ispod grmlja ili u gustoj travi. Zbog načina na koji rastu, odnosno zbog formiranja krugova koji se nazivaju vilina kola, reduše su oduvijek među ljudima izazivale mističan osjećaj. Pojavljuju se već u rano proljeće (krajem marta ili početkom aprila) i traju do kraja maja, odnosno do prve polovine juna. Ponekad se mogu pronaći i u jesen. Reduše se pojavljuju u bijeloj i žutoj formi, a zamjena sa otrovnim gljivama skoro da nije moguća. Reduše spadaju među najukusnije gljive i mogu se pripremati na razne načine, a pravi specijalitet su reduše kuvane u kajmaku.