Regionalna Energetska Agencija Kvarner d.o.o. Regional ...cei.hr/upload/2015/04/godisnji_plan_pgz_551cf99fcd31a.pdf · toplinskom energijom te transporta i skladištenja ukapljenog

Ciottina 17b, 51000 Rijeka, Hrvatska T +385 (0)51 631 844 F +385 (0)51 263 751 E [email protected]

Regionalna Energetska Agencija Kvarner d.o.o.

Regional Energy Agency Kvarner Ltd.

Godišnji plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije za Primorsko- goranske županije za 2015.

godinu

Naručitelj: Primorsko- goranska županija

AUTORI: Sanda Hunjak, mag.ing.

Andrej Čotar, dipl.ing.

Darko Jardas, dipl.ing.

Voditelj projekta: Darko Jardas, dipl.ing.

Odobrio Voditelj projekta: Darko Jardas, dipl.ing.

Godišnji plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije Primorsko-goranske županije za 2015. godinu

2

Sadržaj 1. UVOD ..........................................................................................................................................3

1. METODOLOGIJA ..........................................................................................................................3

3. PRIKAZ NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE PO SEKTORIMA U PRIMORSKO GORANSKOJ ŽUPANIJI 4

3.1. Analiza energetske potrošnje u industriji ..................................................................................5

3.2. Analiza energetske potrošnje u sektoru prometa .....................................................................7

3.2.1. Cestovni promet na području Primorsko- goranske županije ..............................................8

3.2.2. Željeznički promet na području Primorsko- goranske županije ........................................ 12

3.2.3. Pomorski promet na području Primorsko- goranske županije .......................................... 14

3.2.4. Zračni promet na području Primorsko- goranske županije ................................................ 16

3.3. Analiza energetske potrošnje u sektoru opće potrošnje Primorsko- goranske županije ........... 18

3.3.1. Energetska potrošnja u podsektoru kućanstva ................................................................. 19

3.3.1.1. Potrošnja energije u primorskom području PGŽ ............................................................ 20

3.3.1.2. Potrošnja energije otočnog područja PGŽ .................................................................... 21

3.3.1.3. Potrošnja energije gorskog područja PGŽ ...................................................................... 22

3.3.2. Energetska potrošnja u uslužnom podsektoru ................................................................. 25

3.3.3. Energetska potrošnja u poljoprivredi ............................................................................... 32

3.3.4. Energetska potrošnja u građevinarstvu ............................................................................ 33

4. PREGLED CILJEVA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA PODRUČJE PRIMORSKO- GORANSKE ŽUPANIJE ZA 2015. GODINU PO SEKTORIMA ..................................................................................................... 35

5. PRIKAZ MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA PODRUČJE PRIMORSKO- GORANSKE ŽUPANIJE PO SEKTORIMA ZA 2015. GODINU .......................................................................................................... 35

5.1. Pregled mjera energetske učinkovitosti za podsektor zgradarstva .......................................... 36

5.2. Pregled mjera energetske učinkovitosti za sektor ostale opće potrošnje ................................. 37

5.3. Pregled mjera energetske učinkovitosti za sektor prometa ..................................................... 37

6. PLAN PROVEDBE I NOSITELJI AKTIVNOSTI IDENTIFICIRANIH MJERA U 2015. GODINI ...................... 38

7. VREMENSKI PLAN DINAMIKE PROVEDBE ....................................................................................... 45

8. OČEKIVANE ENERGETSKE UŠTEDE ................................................................................................. 47

9. POTREBNA INVESTICIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU MJERA ......................................................... 47

10. IZVORI SREDSTAVA ZA FINANCIRANJE PROVEDBE MJERA ............................................................ 48

11. ZAKLJUČCI I PREPORUKE ............................................................................................................. 49


3

1. UVOD Godišnji plan energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije (Godišnji plan) dužne su izraditi tijela područne (regionalne ) samouprave sukladno Zakonu o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine 127/14) koji je na snazi od 5.11.2014. godine. Uz suglasnost Nacionalnog koordinacijskog tijela, izvršno tijelo donosi ovaj planski dokument kojim se utvrđuje provedba politike za poboljšanje energetske učinkovitosti u skladu s Nacionalnim akcijskim planom. Primorsko- goranska županija izradila je Program energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije za razdoblje od 2014. do 2016. godine, koji iako nije donešen od strane izvršnog tijela radi promjene zakonske regulative, služi kao podloga za izradu ovog Godišnjeg plana.

Prema Programu energetske učinkovitosti u neposrednoj potrošnji energije i u ovom planu biti će analiziran vremenski period od pet godina, od 2009.-2013. godine I to za sektore industrije, prometa i opće potrošnje, koju dijelimo na kućanstva, uslužni podsektor, građevinarstvo i poljoprivredu. U procesu prikupljanja podataka i njihovoj analizi koristili su se i Akcijski planovi energetski održivog razvitka koje su izradile jedinice lokalne samouprave na području Županije, a to su Rijeka, Kastav, Opatija Krk i Čavle . Izradom Akcijskih planova energetski održivog razvitka gradovi i općine definiraju mjere za povećano iskorištavanje obnovljivih izvora energije i povećanje energetske učinkovitosti do 2020. Važno je napomenuti da je Grad Rijeka kao veliki grad bila obvezna izraditi svoj godišnji nacionalni plan, koji je već izrađen te konkretne mjere za Grad Rijeku neće biti definirane ovim planom iako je ona obuhvaćena u analizi neposredne potrošnje energije.

1. METODOLOGIJA

Prema Zakonu o energetskoj učinkovitosti, članku 12, stavka 3, Godišnji plan obuhvaća:

- analizu ostvarenja ciljeva određenih Akcijskim planom, uključujući okvirni cilj ušteda energije na području jedinice regionalne samouprave, odnosno Županije

- nositelje aktivnosti I rokove provedbe - mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti - izračun planiranih ušteda energije - način praćenja izvršenja plana - način financiranja plana

Neposredna potrošnja energije definirana je Zakonom o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji kao isporuka energetskog proizvoda industriji, prometu, kućanstvima, uslugama, poljoprivredi i građevinarstvu u energetske svrhe, te se u skladu s tim analizirala neposredna potrošnja energije upravo kroz nabrojene sektore.

Podatke za sve sektore i podsektora prikupljali smo za period od pet godina, u razdoblju od 2009. do 2013. godine, kako bi analizom dobili prosječne godišnje potrošnje energije za svaki od navedenog sektora.


4

3. PRIKAZ NEPOSREDNE POTROŠNJE ENERGIJE PO SEKTORIMA U PRIMORSKO GORANSKOJ ŽUPANIJI Prema Zakonu o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, istu definiramo kao isporuku energetskog proizvoda u energetske svrhe za sektore industrije, prometa, i opće potrošnje u koji spadaju kućanstva, usluge, poljoprivreda i građevinarstvo. Podjela po sektorima propisana je Pravilnikom o energetskoj bilanci, a potrošnja po definiranim sektorima i podsektorima je prikazana u nastavku.

U nastavku su prikazani podaci o neposrednoj potrošnji energije za Primorsko- goransku županiju tako da je za svaki sektor prikazana potrošnja primarne energije o raznim energentima.

Tablica 1. Ukupna neposredna potrošnja energije po sektorima Primorsko- goranske županije u razdoblju od 2009.-2013. godine, u PJ

Sektor Autoplin Aviogoriva Benzinska goriva

Brodska

goriva Biomasa Dizelska

goriva Električna energija Lož ulje Prirodn

i plin Solar Toplinska energije UNP Ukupno

Industrija 0,490 2,025 6,367 2,620 0,742 12,243 Promet 0,388 0,260 5,266 0,043 9,561 0,505 0,388 16,410

Opća potrošnja

6,137 17,663 8,231 1,716 1,306 5,672 1,920 42,646

Ukupno 0,388 0,260 5,266 0,043 6,627 11,586 24,534 10,851 2,458 1,306 5,672 2,308 71,299

Izvori podataka: Državni zavod za statistiku

Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Primorsko- goranska

¸ Luka Rijeka d.d.

Lučka uprava Rijeka

Jadrolinija, društvo za linijski pomorski prijevoz putnika i tereta

Zračna luka rijeka d.o.o.

GP Krk d.d.

HŽ Infrastruktura d.o.o.

HŽ Cargo d.o.o.

HEP Proizvodnja d.o.o.

JGL d.d.

Jadranski pomorski servis d.d.

Centar za brdsko- planinsku poljoprivredu

Tower Centar Rijeka

Autotrans d.o.o.

Autotrolej d.o.o.

INA d.d.


5

PIK Rijeka d.d.

KD Vodovod i kanalizacija d.o.o.

3. Maj Brodogradilište d.d.

Janaf d.d.

Linijska nacionalna plovidba

Hrvatska gospodarska komora

Filtom d.o.o.

Hrvatske ceste d.o.o.

HEP- Operator distribucijskog sustava d.o.o., Elektroprimorje Rijeka

Energo d.o.o.

Petrol d.o.o.

Prosječni udio pojedinih sektora u ukupnoj neposrednoj potrošnji energije Primorsko- goranske županije prikazan je na Slici 1. Najveći udio u ukupnoj potrošnji energije čini sektor opće potrošnje (60 %), zatim slijedi sektor prometa (23 %), te na kraju sektor industrije s (17 %). Distribucija podataka rađena je po ranije objašnjenoj metodologiji.

Slika 1. Prosječni udio sektora u neposrednoj potrošnji energije Primorsko- goranske županije za razdoblje od 2009. do 2013. godine

3.1. Analiza energetske potrošnje u industriji Prema Energetskoj bilanci Republike Hrvatske, sektor industrije je općenito podijeljen na sljedeće grane:

• Industrija željeza i čelika • Industrija obojenih metala • Industrija nemetalnih minerala • Kemijska industrija • Industrija građevnog materijala • Industrija papira • Prehrambena industrija

17%

23%60%

Industrija

Promet

Opća potrošnja


6

• Ostala industrija

Prema Hrvatskoj gospodarskoj komori u sektoru industrije registrirano je 967 tvrtki što čini 11,76 % od ukupnog broja tvrtki registriranih u Primorsko- goranskoj županiji. Unutar sektora industrije, 10 je velikih registriranih firmi dok ostatak spada u malo i srednje poduzetništvo. Sektore unutar industrije prema tvrtkama možemo podijeliti na:

• Rudarstvo i vađenje • Prerađivačka industrija • Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija • Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje energijom te djelatnosti sanacije

okoliša Njihova zastupljenost je prikazana na Slici 2:

Slika 2. Zastupljenost podsektora u industriji

Kao što je prikazano na Slici 2, najzastupljenija je prerađivačka industrija koja čini 92% ukupnog sektora industrije. Prema podacima u tablici 2 ukupna neposredna potrošnja energije u sektoru industrije čini 2,449 PJ, od čega je najzastupljenija električna energija koja čini 51,98% ukupne energije u sektoru industrije.

Tablica 2. Ukupna neposredna potrošnja energije u sektoru industrije Primorsko- goranske županije za razdoblje od 2009.-2013. godine, u PJ

Sektor Biomasa Dizelska goriva

Električna energija Lož ulje Prirodni

plin Ukupno

Industrija 0,490 2,025 6,367 2,620 0,742 12,243

2%

92%

2%4%

RUDARSTVO I VAĐENJE

PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA

OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA

OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTISANACIJE OKOLIŠA


7

Razlog velike potrošnje električne energije u industrijskom sektoru je u tome što u Primorsko- goranskoj županiji veliki potrošač električne energije su brodogradilišta koja pretežno koriste upravo električnu energiju kao pogonsku energiju radnih strojeva i ručne obrade metala i to u postotku od 96,47%. Neposredna potrošnja energije u podsektoru brodogradnje nalazi se Tablici 3.

Tablica 3. Ukupna potrošnja energije u podsektoru brodogradnje za razdoblje od 2009.-2013. godine, u PJ

Energenti Ukupno, PJ Električna energija 0,63870439

Prirodni plin 0,010879841 Lož ulje 0,0124947 Ukupno 0,66207893

Termoelektrana Rijeka kao dio industrijskog sektora je veliki potrošač energije u Primorsko- goranskoj županiji ali su njeni podaci radi specifičnosti proizvodnje električne energije iz lož ulja izostavljeni iz ukupne bilance neposredne potrošnje energije za sektor industrije, ali ih je važno istaknuti. Potrošnja mazuta (teško lož ulja) je ukupno 3,2368 PJ . (Tablica 4)

Tablica 4. Ukupna potrošnja energije u Termoelektrani Rijeka za razdoblje od 2009.-2013. godine, u PJ

Energenti Ukupno, PJ

Električna energija 0,000353542 Teško lož ulje (mazut) 16,18408784

Ukupno 16,18444138

3.2. Analiza energetske potrošnje u sektoru prometa Prometni sustav Županije čine pomorska i kopnena infrastruktura (luke, cestovna i željeznička mreža) te infrastruktura zračnog prometa. On ima veliki prometni značaj radi čvorišta koji su dio tradicije, ali i budući razvoj. Primarni koridori (vezni pravci) i čvorišta državnog i međunarodnog značenja su:

- dužobalni i morsko otočni koridor koji vezuje zemlje Srednje Europe s južnom Hrvatskom i zemljama jugoistočne Europe;

- poprečni koridor sjever - jug (Podunavlje - Jadran) koji integrira dva longitudinalna koridora: Posavski i Podunavski, i vezuje ih na međunarodne pomorske pravce Jadrana i Sredozemlja;

- prometno čvorište Rijeka, koje uz čvorište Zagreb ima primarno značenje u ukupnom prometnom razvitku države,

- luka Rijeka, preko koje se ostvaruju sve vrste tuzemnog i međunarodnog lučkog prometa. U skladu s energetskom bilancom Republike Hrvatske, te ostalim relevantnim dokumentima, sektor prometa dijeli se na sljedeće podsektore:


8

• Željeznički promet • Cestovni promet • Pomorski i riječni promet • Ostali promet Prema Pravilniku o energetskoj bilanci (NN 33/03), energetska bilanca Republike Hrvatske izrađuje se na temelju podataka koje energetski subjekti koji obavljaju djelatnosti ( proizvodnja električne energije, prijenos električne energije, vođenje elektroenergetskog sustava, organiziranje tržišta električnom energijom, dobave plina, transporta plina, distribucije plina, proizvodnje naftnih derivata, transporta nafte naftovodima i drugim oblicima transporta, transporta naftnim derivatima i drugim oblicima transporta, trgovine na veliko naftnim derivata, skladištenjem nafte i naftnih derivata, proizvodnje toplinske energije, distribucije toplinske energije, opskrbe toplinskom energijom te transporta i skladištenja ukapljenog naftnog prirodnog plina dostavljaju Ministarstvu gospodarstva. Sukladno navedenom, potrošnja energije u prometu u energetskoj bilanci Hrvatske određuje se iz prodanih količina goriva od strane ovlaštenih energetskih subjekata, te je ista metodologija korištena u ovoj analizi. Količine prodanog goriva , prema prikupljenim podacima u Primorsko- goranskoj županiji nalaze se u Tablici 5.

Tablica 5. Ukupna neposredna potrošnja energije za sektor prometa Primorsko- goranske županije za razdoblje od 2009. do 2013. godine, u PJ

Sektor Autoplin Aviogoriva Benzinska goriva

Brodska goriva

Dizelska goriva

Električna energija UNP Ukupno

Promet 0,388 0,260 5,266 0,043 9,561 0,505 0,388 16,410

3.2.1. Cestovni promet na području Primorsko- goranske županije Cestovna mreža na području Županije ima zadovoljavajuću gustoću, ali nešto lošije tehničke elemente i često nedostatnu propusnu moć. Od kapitalne cestovne infrastrukture na području Županije nalaze se autoceste, državne, županijske i lokalne ceste. Prostorom Županije prolaze dionice autocesta ukupne duljine 124,9 km. Državna cestovna mreža na području Županije ukupne je duljine 520,1 km, dok su županijske i lokalne ceste ukupne duljine 954,4 km (od čega 597 km županijskih i 357,4 km lokalnih cesta.

Ukupan broj registriranih motornih vozila u cestovnom prometu na području PGŽ 2013. godine je pao za 5,88% na 153 771 vozilo u odnosu na 2009. godinu, kada je on iznosio 163 373. Na Slici 3. prikazano je kretanje broja vozila za promatrano razdoblje.


9

Slika 3. Kretanje broja vozila (za privatne i poslovne potrebe) na cestama PGŽ za razdoblje 2009. - 2013. godine

. Sa gornjeg grafa uočljiv je kako trend postupnog opadanja broja vozila na cestama, tako i nagli pad u 2012. godini. Broj vozila za privatne potrebe 2013. godine bio je niži za 5,36% u odnosu na 2009. godinu, dok je taj postotak za vozila poslovne namjene iznosio 10,29%. Njihov odnos se tijekom vremena nije previše mijenjao; na svako vozilo poslovne namjene dolazi otprilike devet njih privatne namjene. Na Slici 4. prikazan je prosječan udio pojedine vrste vozila za promatrano razdoblje. Slika 4. Prosječan udio pojedine vrste vozila za promatrano razdoblje

U cestovnom prometu privatne namjene PGŽ najzastupljeniji su osobni automobili - 79%, zatim mopedi - 6% i motocikli - 5%. Četverocikli su zastupljeni sa 0,12%. Od vozila poslovne namjene

0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

160000

180000

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Ukupan broj vozila

Vozila za privatne potrebe

Vozila za poslovne potrebe

6,1970%4,6742%

78,9192%

0,2974%

7,4057%

0,2282%

0,3786%0,8369%

0,9437%

0,0464%0,0728%

Moped

Motocikl

Osobni automobil

Autobus

Teretno i radno vozilo

Kombinirani automobil

Radni stroj

Traktor

Priključno vozilo

Laki četverocikl

Četverocikl


10

teretna i radna vozila su daleko najčešća sa 8% ukupne zastupljenosti. Slijede ih priključna vozila - 0,94%, traktori - 0,84%, radni strojevi - 0,38%, autobusi - 0,30% i kombinirani automobili - 0,23%. Javni prijevoz putnika u PGŽ obavljaju Autotrolej d.o.o. (gradski i prigradski prijevoz) te Autotrans d.o.o. (međugradski prijevoz) kao najznačajniji prijevoznici u PGŽ. U 2013. godini Autotrolej je posjedovao vozni park od 180 vozila, od kojih je 21 pogonjeno komprimiranim prirodnim plinom, a 12 smjesom dizela i UNP-a . 2013. je Autotrans raspolagao sa 235 vozila, od kojih je njih 95 prometovalo na području PGŽ. U Tablici 2. prikazana je ukupna energija proizvedena gorivom. U razdoblju 2009. - 2013. utrošeno je ukupno 22,07 milijuna litara dizelskog goriva (eurodiesel) i 0,35 milijuna kilograma SPP. Tablica 6. Ukupna potrošnja podsektora cestovnih vozila u razdoblju od 2009. g. do 2013. g.

Potrošnja cestovnog podsektora u razdoblju od 2009. g. do 2013. g., u PJ Eurodiesel 1,07 Stlačeni prirodni plin 0,01 Ukupno 1,08

Na Slici 5. prikazan je udio pojedinog energenta u ukupnoj dobivenoj toplinskoj energiji iz kojeg je vidljivo da se u postotku od čak 99% koristi Eurodisel. Slika 5. Prosječni udio pojedinog energenta u cestovnom prometu

Bitno je ukazati na prosječnu potrošnju po pojedinačnom vozilu za obje tvrtke (Autotrolej i Autotrans), koja je prikazana na Slici 6.

99%

1%

Eurodiesel

Prirodni plin


11

Slika 6. Prosječna potrošnja po pojedinačnom vozilu javnog prijevoza (zbog preglednosti ova je potrošnja prikazana u milijunima kWh/vozilu)

Autotrolej je u odnosu na 2009. g. u 2013. g. smanjio ovu potrošnju za 8%, dok je ona za Autotrans u 2012. godini samo neznatno opala. Iako je na Slici 6 vidljiv pad potrošnje goriva za Autotrans, treba istaknuti da je prikazana vrijednost rezultat procjene u kojoj je predviđen blagi pad u broju vozila i potrošnji goriva. Ranije je spomenuto da je u PGŽ 2013. godine sveukupno bilo registrirano 153 771 motorno vozilo. Ukupna utrošena energija po pojedinoj vrsti goriva u razdoblju 2009. do 2013. g. prikazana je u Tablici 7. Tablica 7. Ukupna utrošena energija po pojedinoj vrsti energenta za razdoblje 2009. do 2013. godine

Utrošena energija po pojedinoj vrsti energenta Gorivo PJ

Dizel 0,964 Eurodiesel 5,724 Eurosuper 95 4,311 Eurosuper 98 0,863 Eurosuper 100 0,091 Dizel plavi 0,011 Autoplin 0,388 Ukupno 12,353

Na Slici 7. grafički je prikazan prosječni udio pojedinog energenta u potrošnji.

0,17

0,18

0,19

0,2

0,21

0,22

0,23

0,24

0,25

0,26

0,27

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Mil.

kW

h/vo

zilu

Godina

kWh/vozilu - Autotrolej

kWh/vozilu - Autotrans


12

Slika 7. Prosječni udio pojedinog energenta u sveukupnoj potrošnji za razdoblje 2009. do 2013. godine

3.2.2. Željeznički promet na području Primorsko- goranske županije Željezničke pruge na području Županije dio su mreže magistralnih pruga Hrvatskih željeznica, njihova je ukupna dužina na području Županije 141,6 km. Navedene pruge su jednokolosječne i elektrificirane. Postojeće stanje željezničke mreže karakterizira mala prijevozna sposobnost pruge, mala dopuštena brzina na kritičnim dionicama, relativno niska pouzdanost sustava i visoki troškovi eksploatacije. Usponi i otpori pruge Rijeka-Zagreb spadaju među najveće otpore pruga koje su u eksploataciji u svijetu, te ne mogu udovoljiti sadašnjim ni budućim zahtjevima suvremenog željezničkog prijevoza. Na području PGŽ transport putnika obavlja HŽ Putnički prijevoz, a teretni transport HŽ Cargo. Raspolažu dizelskim i električnim lokomotivama, a električne lokomotive koriste napajanje od 3 kV i 25 kV. Energiju također koristi željeznička infrastruktura, u potpunosti u obliku električne energije. U Tablici 8. prikazana je ukupna potrošnja energije u željezničkom podsektoru u razdoblju od 2009. g. do 2013. g. Tablica 8. Ukupna potrošnja energije željezničkog podsektora u razdoblju od 2009. g. do 2013. g.

Potrošnja željezničkog podsektora u razdoblju od 2009. g. do 2013. g. ,u PJ

Dizel 0,394 Električna energija 0,498 Ukupno 0,892

8%

45%35%

7%

1%0%

4%

Dizel

Eurodizel

Eurosuper 95

Eurosuper 98

Eurosuper 100

Dizel plavi

Autoplin


13

Kako je vidljivo iz Tablice 8, a i na Slici 8, u željezničkom podsektoru PGŽ u razdoblju od 2009. g. do 2013. g. primarni je energent električna energija sa 55,9% zastupljenosti. Slijedi dizelsko gorivo sa 44,13% zastupljenosti. Slika 8. Prosječna zastupljenost pojedinog energenta u energetskoj potrošnji željezničkog podsektora u razdoblju od 2009. g. do 2013. g.

Važno je ukazati na trend smanjenja potrošnje dizelskog goriva i povećanja potrošnje električne energije u teretnom željezničkom prometu PGŽ: U odnosu na 2009. godinu, 2013. g. utrošeno je 37% manje dizelskog goriva, a 60% više električne energije. Potrošnja električne energije u infrastrukturi nakon blagog rasta do 2012. g. bilježi značajan pad u odnosu na prethodna razdoblja: 35% na 2009. g. i 42% na 2012. g. Kretanja ovih potrošnji u spomenutom razdoblju prikazana su na Slici 9.

44%

56% Diesel

Električna energija


14

Slika 9. Kretanja ukupne potrošnja energije u željezničkom podsektoru u razdoblju od 2009. g. do 2013. g.

3.2.3. Pomorski promet na području Primorsko- goranske županije Prema osnovnoj podjeli luke se dijele na luke otvorene za javni promet i luke posebne namjene. Na području Županije nalazi se 55 luka županijskog i lokalnog značenja otvorenih za javni promet, od čega 5 luka županijskog značenja (Mali Lošinj, Merag, Mišnjak, Porozina, Valbiska) i 50 luka lokalnog značenja. Radi upravljanja, gradnje, korištenja i održavanja luka otvorenih za javni promet koje su od županijskog i lokalnog značenja, Županija je osnovala osam županijskih lučkih uprava. Luke županijskog i lokalnog značaja od izuzetne su važnosti za odvijanje redovitog trajektnog i brzobrodskog prometa između kopna i otoka te otoka međusobno. Luka Rijeka je luka otvorena za javni promet od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku. Sustav Luke Rijeka prostorno je disperziran na izdvojene bazene Rijeka, Bakar, Raša i Omišalj. Republika Hrvatska osnovala je Lučku upravu Rijeka za upravljanje, izgradnju i korištenje luke Rijeka. Od velike je važnosti Jadranski pomorski servis koji raspolaže sa flotom tankera i tegljača. Ukupna potrošnja energije u razdoblju od 2009. g. do 2013. g. prikazana je u Tablici 9. Tablica 9. Procijenjena ukupna potrošnja pomorskog podsektora od 2009. g. do 2013. g.

Potrošnja pomorskog podsektora u razdoblju od 2009. do 2013. g., u PJ Eurodiesel 1,393 Brodska goriva 0,042 Ukupno 1,435

Vidljivo je da u potrošnji prevladava dizelsko gorivo. U brodska goriva spadaju brodska plinska ulja i brodska ostatna goriva, a prema dostupnim podacima ova su se goriva koristila isključivo za pogon

0

5

10

15

20

25

30

35

40

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Utr

ošen

a en

ergi

ja, m

il. k

Wh

Godina

Potrošnja infrastrukuture,električna energija, kWh

Potrošnja teretnog prijevoza,dizelsko gorivo, kWh

Potrošnja teretnog prijevoza,električna energija, kWh


15

tankera. Struktura utrošenog goriva prikazana je na Slici 10. Također je bitno spomenuti da se u odnosu na Eurodiesel količina energije dobivena brodskim gorivima svake godine smanjuje. Slika 10. Prosječna struktura utrošenog goriva u pomorskom podsektoru od 2009. g. do 2013. g.

Dizelsko gorivo sa 97% u pomorskom podsektoru ima daleko najveću zastupljenost. Na Slici 11. prikazano je kretanje godišnje potrošnje energije u pomorskom podsektoru PGŽ u milijunima kWh godišnje. Slika 11. Potrošnja energije u pomorskom podsektoru PGŽ po pojedinačnim godinama od 2009. do 2013. godine

Također, postoje i manji brodski prijevoznici čiji podaci nisu prikupljeni, ali se njihova potrošnja evidentira preko prometa benzinskih postaja.

97%

3%

Eurodiesel

Brodska goriva

60

65

70

75

80

85

90

95

100

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Mili

juna

kW

h

Godine


16

3.2.4. Zračni promet na području Primorsko- goranske županije Zračna luka Rijeka, izgrađena u blizini Omišlja na otoku Krku, najznačajnija je zračna luka u Županiji. Registrirana je za javni promet, domaći i međunarodni. Na Malom Lošinju postoji zračno pristanište, a na Unijama i Grobniku postoje letjelišta. Ukupna utrošena energija u razdoblju od 2009. g. da 2013. g. prikazana je u Tablici 10. Budući da u vrijeme sastavljanja Izvješća nisu bili dostupni, potpuni, podaci o potrošnji iz 2013. godine, oni su procjenjeni, a kako je fluktuacija podataka pomoću kojih je procjena izvršena niska, greška je prihvatljiva. Tablica 10. Ukupna potrošnja zračnog podsektora u razdoblju od 2009. g. do 2013. g.

Potrošnja zračnog podsektora u razdoblju od 2009. do 2013. g, u PJ Dizel 0,004 Aviogoriva (kerozin) 0,227 Električna energija 0,007 Ukupno 0,238

Struktura utrošenih energenata u razdoblju od 2009. g. do 2013. g. prikazana je na Slici 12. Slika 12. Prosječni udio energenata u zračnom podsektoru PGŽ u razdoblju 2009. - 2013. godine.

Potrošnja električne energije i dizelskog goriva tijekom vremena nije se znatnije mijenjala, dok potrošnja aviogoriva izrazitije fluktuira (vrijednosti nisu sudjelovale u prethodno spomenutim procjenama), bez nekog predvidljivog obrasca ili snažnije korelacije sa ostalim parametrima. Primjera radi, 2010. godine utrošeno je 0,82 milijuna litara aviogoriva, dok je 2011. taj broj bio dvostruko veći, 1,63 milijuna litara. Dizel i električna energija se u ovom sektoru koriste kao pomoćne energije za opsluživanje autoprijevoznika na aerodromu. Ukupna potrošnja energije u prometu

1,31%

96,39%

2,31%

Dizel

Aviogoriva (kerozin)



17

U Tablici 11. prikazana je sažeta potrošnja energije za ovaj sektor za razdoblje od 2009. do 2013. nakon svih pojedinačno analiziranih sektora. Tablica 11. Ukupna količina utrošene energije u sektoru prometa PGŽ za razdoblje od 2009. do 2013. godine

Ukupna energija dobivena od pojedinog energenta u razdoblju 2009. - 2013. godine u PJ Dizelska goriva 9,561 Benzinska goriva 5,266 Stlačeni prirodni plin 0,008 Brodska goriva 0,043 Ukapljeni naftni plin 0,388 Aviogoriva 0,260 Električna energija 0,505 Ukupno 16,030

Na Slici 13. prikazana je struktura utrošenih energenata. Slika 13.Prosječni udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji energije u prometu PGŽ za razdoblje 2009. do 2013. godine

Dizelska goriva, koja se u najvećoj mjeri koriste u skoro svim prometnim sektorima, imaju najveći udio - 60% sveukupne potrošnje. Iza njih sa nešto manjim udjelom od 33% stoje benzinska goriva, koja se u najvećoj mjeri koriste u općem prometu. Zatim slijedi električna energija, najviše korištena u željezničkom prometu sa 3%. Najmanje su korišteni brodska goriva sa 0,0053% te stlačeni prirodni plin sa 0,0268% sveukupne energetske potrošnje PGŽ. U PGŽ nema podataka o korištenju obnovljivih izvora energije u prometnom sektoru, poput biodizela ili bioetanola.

60%

33%

0%0%

2%2%

3%

Dizelska goriva

Benzinska goriva

Stlačeni prirodni plin

Brodska goriva

Ukapljeni naftni plin

Aviogoriva



18

3.3. Analiza energetske potrošnje u sektoru opće potrošnje Primorsko- goranske županije Opći sektor čine podsekstor kućanstva, uslužni podsektor, poljoprivreda i građevinarstvo kako je definirano Pravilnikom o energetskoj bilanci (NN 33/03). U nastavku je prikazana Tablica 12, odnosno udio pojedinog sektora u ukupnoj potrošnji , na Slici 14 udio pojedinog podsektora u ukupnoj potrošnji, a na Slici 15 udio pojedinih energenata u ukupnoj potrošnji. Najveći udio u sektoru opće potrošnje ima podsektor kućanstva sa 70%, a nakon toga slijedi uslužni podsektor na koji se odnosi 25% potrošnje. Ako navedene podatke usporedimo s podacima na nacionalnom nivou koji za podsektor kućanstva iznosi 62,8 %, te uslužni podsektor s 24,7%, možemo zaključiti da Primorsko- goranska županija ne odstupa znatno od nacionalnog prosjeka. Ako promatramo udio pojedinih energenata, tada možemo vidjeti da je najzastupljenija električna energija sa 41 %. Tablica 12. Ukupna neposredna potrošnja energije za sektor opće potrošnje Primorsko- goranske županije u razdoblju 2009. do 2013. g., u PJ

Sektor opće potrošnje Biomasa Dizelska

goriva Električna energija Lož ulje Prirodni

plin Solar Toplina UNP Ukupno

Kućanstva 6,137 11,330 4,879 1,115 1,306 4,567 0,890 30,223 Uslužni 5,449 3,230 0,543 1,105 0,597 10,924

Graditeljstvo 0,531 0,081 0,059 0,434 1,104 Poljoprivreda 0,421 0,354 0,041 0,816

Ukupno 6,317 0,421 17,663 8,231 1,716 1,306 5,672 1,920 43,067 Podaci za opću potrošnju skupljani su kroz period od 4 godine kroz prijave na natječaje Zelena energija u mom domu, ali i za SEAP-e koji su se izrađivali a u kojima se anketiralo stanovništvo. Kroz prijave na natječaje i ankete prikupljali su se podaci o vrsti i količini energenata koji se koriste za grijanje, zagrijavanje tople vode, podaci o ukupnim površinama kućanstva kao i grijanim kako bi se dobili relevantni podaci o specifičnoj potrošnji u kućanstvima. Ovakvi podaci postojali su za priobalje i otoke, dok su za gorsko područje procijenjeni. Osim koreliranih podataka na bazi procjene, iznimno važni su i konkretni podaci od potrošnji u kućanstvu električne energije od strane HEP-a i plina od strane Energa. Slika 14. Prosječni udio podsektora u neposrednoj potrošnji energije za sektor opće potrošnje Primorsko- goranske županije

70%

25%

3% 2%

Kućanstva

Uslužni

Graditeljstvo

Poljoprivreda


19

Slika 15. Prosječni udio energenata u neposrednoj potrošnji energije za sektor opće potrošnje Primorsko- goranske županije

3.3.1. Energetska potrošnja u podsektoru kućanstva Prema popisu stanovništva Republike Hrvatske iz 2011. godine, u Primorsko goranskoj županiji živi 296 195 stanovnika, ukupan broj kućanstava iznosi 117 009, a ukupan broj naselja 536. Udio pojedinog definiranog područja u ukupnom stanovništvu, broju kućanstava i broju naselja prikazan je na Slici 16.

14%

1%

41%19%

4%

3%

13%5%

Biomasa

Dizelska goriva


Lož ulje

Prirodni plin

Solar

Toplina

UNP


20

Slika 16. Udio pojedinog područja u pokazateljima naseljenosti PGŽ: udio stanovništva, kućanstva i naselja (prema popisu stanovništva Republike Hrvatske iz 2011. godine

Vidljivo je da primorje sudjeluje u ukupnom broju stanovnika sa 78,4%, a u broju kućanstava sa 81,7%. Otočno područje sadrži 12,0% stanovnika i 10,7% kućanstava, dok gorsko područje sudjeluje sa 9,6% stanovnika i 7,6% kućanstava. Bitno je spomenuti broj naselja po određenom području. Iako ima najveći broj stanovnika i kućanstava, primorje nema najveći broj naselja u županiji - to je slučaj sa gorskim područjem. Raštrkanost stanovništva uvjetovana je geografskim i povijesnim činiteljima - na svako naselje dolaze 42 kućanstva. Kod otočnog područja to je 100 kućanstava, a kod primorja 646 kućanstava po naselju. 3.3.1.1. Potrošnja energije u primorskom području PGŽ Na primorsko područje otpada 232 214 stanovnika, koji žive u 95 577 kućanstava u 148 naselja. U gradu Rijeci i njoj bližoj okolici postoji sustav opskrbe prirodnim plinom te toplinom iz centralnog toplinskog sustava, dok drugdje ovo nije slučaj. Udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji prikazan je na Slici 17.

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

Primorje Otoci Gorski kotar

%

Udio stanovništva

Udio kućanstava

Udio naselja


21

Slika 17. Prosječni udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji primorskog djela PGŽ, razdoblju 2009. – 2013. godine

Sa gornje slike je vidljivo da u potrošnji prevladava električna energija - 41%. U značajnoj se mjeri također koriste toplina iz CTS - 21%, lož ulje - 14% i ogrjevno drvo - 14%. Manje su zastupljeni oblici dobivanja energije pomoću solarnih kolektora ili dizalica topline - 4%, prirodnog plina 5% i UNP-a - 1%. U Tablici 13. prikazana je količina utrošene energije u PJ. Tablica 13. Ukupna utrošena energija primorskog područja PGŽ za razdoblje 2009.- 2013., izražena u PJ

Primorski dio Energija, PJ El. energija 8,704728241 Lož ulje 3,069040453 Drvo 2,963461176

Solarni sustav, dizalica topline 0,779380711 UNP 0,274570819 Prirodni plin 1,114807221 Toplinska energija 4,567266221 Ukupno 21,47325484

3.3.1.2. Potrošnja energije otočnog područja PGŽ Otočno područje u PGŽ ima udio od 35 460 stanovnika u 12 499 kućanstava u 90 naselja. Udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji prikazan je na Slici 18.

41%

14%14%

4%

1%5%

21%


Lož ulje

Ogrjevno drvo, sječka, briketi,peleti

Solarni kolektori, dizalicatopline


Prirodni plin

Toplina iz CTS


22

Slika 18. Prosječni udio pojedinog energenta u sveukupnoj potrošnji otoka PGŽ, 2009. -2013. godina

Sa gornje slike je vidljivo da električna energija - 31% i ogrjevno drvo - 32% imaju podjednaku, najveću zastupljenost. U malo se manjoj mjeri koristi lož ulje - 21%. UNP ima udio od 9% a energentski najprihvatljiviji oblici dobivanja energije poput solarnih kolektora i dizalica topline udio od 7%. Ukupna dobivena energija u promatranom razdoblju prikazana je u Tablici 14. Tablica 14. Ukupna količina energije dobivena u otočnom području, razdoblje 2009.-2013.

Otočni dio Energija, PJ Električna energija 2,109371422 Lož ulje 1,406247614 Ogrjevno drvo, sječka, briketi, peleti 2,197346489 Solarni kolektori, dizalica topline 0,439198605 Ukapljeni naftni plin 0,61514874 Ukupno 6,76731287

3.3.1.3. Potrošnja energije gorskog područja PGŽ Gorsko područje u PGŽ sudjeluje sa 28 521 stanovnikom u 8933 kućanstava u 298 naselja. Udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji područja prikazan je na Slici 19.

31%

21%

32%

7% 9%Električna energija

Lož ulje





23

Slika 19. Prosječna struktura potrošnje gorskog područja, 2009.-2013. godina

Sa gornje je slike vidljivo da u potrošnji prevladava ogrjevno drvo - 49%. U manjoj se mjeri koriste električna energija - 26% i lož ulje - 20%. Energija dobivena solarnim kolektorima i dizalicama topline procijenjena je na 5%. U Tablici 2.7 prikazana je količina utrošene energije u PJ. Tablica 15. Ukupna potrošnja po energentu izražena u PJ, 2009.- 2013. godina

Gorski dio Energija, PJ Električna energija 0,515456852 Lož ulje 0,403669878 Ogrjevno drvo, sječka, briketi, peleti 0,976168466 Solarni kolektori, dizalica topline 0,08723116 Ukupno 1,982526355

Potrošnja kućanskog podsektora cijele Primorsko goranske županije

Prema prethodno iznesenim podacima primorsko područje u ukupnoj potrošnji energije kućanskog podsektora sudjeluje sa 71,05%, otočno područje sa 22,39%, a gorsko područje sa 6,56%. Radi usporedbe, energija dobivena iz pojedinog energenta po pojedinom području prikazana je na Slici 20.

26%

20%49%

5%


Lož ulje




24

Slika 20. Prosječna utrošena energija po energentu i području, u PJ

Udio pojedinog energenta u potrošnji cijele županije prikazan je na Slici 21. Slika 21. Prosječni udio energenata u ukupnoj potrošnji podsektora kućanstva, cijelo područje PGŽ, razdoblje 2009.-2013. godina

0123456789

PJ

Gorski dio

Primorski dio

Otočni dio

38%

16%

20%

4%3%

4% 15%


Lož ulje


Solarni kolektori, dizalica topline


Prirodni plin

Toplina iz CTS


25

Prema gornjoj slici, u potrošnji je najzastupljenija električna energija - 38%. U manjoj mjeri se koristi ogrjevno drvo - 20%, lož ulje - 16% i toplina iz CTS - 15%. Manje se koriste prirodni plin - 4%, solarni kolektori i dizalice topline - 4% te ukapljeni naftni plin - 3%. U Tablici 16 prikazana je ukupna energija dobivena u razdoblju 2009. - 2013. godine, u PJ. Tablica 16. Ukupna energija dobivena u razdoblju od 2009.-2013. godine, u PJ

Ukupno Energija, PJ Električna energija 11,32955652 Lož ulje 4,878957945 Ogrjevno drvo, sječka, briketi, peleti 6,13698 Solarni kolektori, dizalica topline 1,305810476 Ukapljeni naftni plin 0,889719559 Prirodni plin 1,114807221 Toplina iz CTS 4,567266221 Ukupno 30,22309407

U periodu od 2009. do 2013. godine prisutan je trend porasta potrošnje drva. Razlog tome je osim poskupljenja lož ulja i subvencije koje se dodjeljuju putem natječaja Zelena energija u mom domu, u kojima se subvencionira izmjena kotlova na lož ulje onima na biomasu, od strane Primorsko- goranske županije, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, jedinica lokalne samouprave uz provedbu Regionalne energetske agencije Kvarner. Također radi istih natječaja, prisutan je porast u korištenju solarnih kolektora za zagrijavanje tople vode, posebno u priobalnom i otočnom području gdje ima puno sunčanih dana. 3.3.2. Energetska potrošnja u uslužnom podsektoru Uslužan podesektor važan je za gospodarski razvoj u Hrvatskoj, te se kod visokorazvijenih zemalja upravo u njemu ostvaruje glavnina bruto domaćeg proizvoda. U Primorsko- goranskoj županiji od ukupno 8220 tvrtki, njih 5707 spada u uslužni sektor od čega 99,85 % tvrtki pripada malim i srednjim poduzetnicima. U uslužnom podesektoru neposredne potrošnja energije ostvaruje se prvenstveno u nestambenim zgradama. Podaci o potrošnji električne i toplinske energije te potrošnji naftnih derivata u uslužnom podsektoru u okviru tvrtki koje obavljaju djelatnost distribucije energenata se za industriju i uslužni i komercijalni sektor vode zajedno. Iz tog razloga je bilo potrebno procijeniti ukupne podatke o distribuirane energente između ova dva sektora. Veliki potrošač u uslužnom podsektoru su javne zgrade koje su analizirane kroz primorsko, otočno i gorsko područje.


26

Slika 22. Prosječna struktura utrošenih energenata u ukupnoj potrošnji segmenta javnih zgrada primorskog područja PGŽ u razdoblju od 2009. do 2013. godine.

Vidljivo je da su u najvećoj mjeri korišteni električna energija - 51%, prirodni plin - 27% te lož ulje - 16%. U manjoj se mjeri koristi toplina iz CTS-a - 3%, ukapljeni naftni plin - 2% te ogrjevno drvo - 1%. Fotonaponske ćelije ovdje sudjeluju sa samo 0,072% što je broj koji bi sukladno inicijativama trebao biti viši. Bitno je napomenuti da u vrijeme sastavljanja Izvješća nije bilo moguće prikupiti potpune podatke o potrošnji ogrjevnog drva u ovom području, te su vrijednosti na ovaj način dobivene energije morale biti procijenjene. Tablica 17.Ukupna energija u javnim zgradama, primorsko područje

Ukupna potrošnja uslužnog podsektora segmenta javnih zgrada u razdoblju od 2009. do 2013. g. - primorsko područje PJ

Električna energija 0,634701468 Prirodni plin 0,331205867 Lož ulje 0,193988881 UNP 0,029835914 Toplinska energija 0,041287765 Solarni kolektori 0,000779296 Ogrjevno drvo 0,013522529 Ukupno 1,24532172

Otočno područje PGŽ sveukupno obuhvaća 90 naselja na otocima Krku, Rabu, Cresu i Malom Lošinju. U potrošnji podsektora javnih ustanova ovo područje sudjeluje sa 4% ukupno utrošene energije.

50,9669%

26,5960%

15,5774%

2,3958%3,3154%0,0626%

1,0859%


Prirodni plin

Lož ulje

UNP

Toplinska energija

Solarni kolektori

Biomasa


27

Slika 23. Prosječna struktura utrošenih energenata u ukupnoj potrošnji segmenta javnih zgrada otočnog područja PGŽ u razdoblju od 2009. do 2013. godine.

Električna energija te toplinska energija dobivena iz lož ulja gotovo su podjednako zastupljene, 51% za el. energiju i 49% za lož ulje. Energija dobivena pomoću solarnih kolektora sudjeluje sa 0,016%. U Tablici 18 prikazana je količina energije dobivene iz pojedinog energenta, u PJ. Tablica 18. Ukupna energija u javnim zgradama, otočno područje

Ukupna potrošnja uslužnog podsektora segmenta javnih zgrada u razdoblju od 2009. do 2013.

godine - otočno područje PJ

Električna energija 0,02267348 Lož ulje 0,021937417

Solarni kolektori 0,000159592 Ukupno 0,044610897

Gorsko područje PGŽ obuhvaća 298 naselja. U usporedbi sa prva dva područja ističe se niskom naseljenošću, reljefnom izoliranošću te hladnom klimom. U ukupnoj potrošnji podsektora javnih zgrada sudjeluje sa 1%.

50,6438%

48,9997%

0,3565%


Lož ulje

Solarni kolektori


28

Slika 24. Prosječna struktura utrošenih energenata u ukupnoj potrošnji segmenta javnih zgrada goranskog područja PGŽ u razdoblju od 2009. do 2013. godine.

Električna energija te toplinska energija dobivena iz lož ulja gotovo su podjednako zastupljene, 51% za el. energiju i 49% za lož ulje. Energija dobivena pomoću solarnih kolektora sudjeluje sa 0,016%. U Tablici 19. Prikazana je količina energije dobivene iz pojedinog energenta, u PJ. Tablica 19. Ukupna količina energije dobivene iz pojedinog energenta, u PJ.

Ukupna potrošnja uslužnog podsektora segmenta javnih zgrada u razdoblju od 2009. do 2013.

godine - goransko područje PJ

Električna energija 0,00918 Lož ulje 0,00755 Ukupno 0,01739

U daljenjem tekstu biti će analizirano ukupno stanje za uslužni podsektor. 3.2.2.1.Energetska potrošnja u uslužnom podsektoru primorskog područja PGŽ Zastupljenost pojedinog energenta prikazana je na Slici 25.

55%

45%


Lož ulje


29

Slika 25. Prosječni Udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji uslužnog podsektora primorskog područja PGŽ, razdoblje 2009.-2013. godina

Električna energija s 48% i lož ulje s 25% imaju najveću zastupljenost u sveukupnoj potrošnji. Slijede prirodni plin 7%, toplinska energija iz CTS 15% te UNP 5%. Količina energije dobivene iz pojedinog energenta prikazana je u Tablici 17. Tablica 20. Ukopno dobivena energija dobivena u razdoblju 2009.-2013., primorsko područje

Energent, primorje Utrošeno PJ Električna energija 3,475463184 Lož ulje 1,807179746 Ukapljeni naftni plin 0,369159158 Prirodni plin 0,542786155 Toplinska energija 1,104981757 Ukupno 7,29957

3.2.2.2. Energetska potrošnja u uslužnom podsektoru otočnog područja PGŽ Otočno područje u ovom podsektoru sudjeluje sa 18% ukupne potrošnje. Udio pojedinog energenta u prikazan je na Slici 26.

48%

25%

5%7%

15%Električna energija

Lož ulje


Prirodni plin

Toplinska energija


30

Slika 26. Prosječni udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji uslužnog podsektora otočnog područja PGŽ, razdoblje 2009.-2013. godina

Ovdje najznačajniji udio u potrošnji imaju lož ulje s 44% i električna energija - 44%. UNP je manje zastupljen - 12%. U Tablici 18 prikazana je energija dobivena ovim energentima. Tablica 21. Ukopno dobivena energija dobivena u razdoblju 2009.-2013., otočno područje

Energent, otoci Utrošeno PJ Električna energija 0,815442778 Lož ulje 0,834024805 Ukapljeni naftni plin 0,227773482 Ukupno 1,877241066

3.2.2.3 Energetska potrošnja u uslužnom podsektoru gorskog područja PGŽ Iako ima najmanje stanovnika i najslabije je prometno povezano te reljefno izolirano, ovo područje ipak u ukupnoj potrošnji podsektora sudjeluje sa značajnih 14%. Udjeli energenata prikazani su na Slici 27. Slika 27. Prosječni udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji uslužnog podsektora gorskog područja PGŽ, razdoblje 2009.-2013. godina

44%

44%

12%


Lož ulje


60%

40%


Lož ulje


31

Uočljiva je neraznolikost korištenih energenata te njihova podjednaka zastupljenost, 60% za električnu energiju i 40% za lož ulje. U Tablici 19 prikazana je dobivena količina energije . Tablica 22. Ukopno dobivena energija dobivena u razdoblju 2009.-2013., gorsko područje

Energent, gorsko područje Utrošeno PJ Električna energija 0,893258542 Lož ulje 0,589026533 Ukupno 1,482285075

Ukupna potrošnja energije uslužnog podsektora Primorsko- goranske županije Primorsko područje u ukupnoj potrošnji podsektora sudjeluje sa 68%, otočno područje sa 18%, a gorsko područje sa 14%. Pregled zastupljenosti pojedinog energenta po području prikazan je na Slici 28. Slika 28. Prosječna zastupljenost pojedinog energenta ovisno o području PGŽ u razdoblju od 2009.-2013.

Na Slici 29. prikazan je udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji uslužnog podsektora cijele Županije.

0

1

2

3

4

5

6

7

8

Električnaenergija

Lož ulje Prirodniplin

Toplinskaenergija

Ukapljeninaftni plin

Ukupno

PJ Energent, gorsko područje

Energent, otoci

Energent, primorje


32

Slika 29. Prosječni udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji uslužnog podsektora u razdoblju od 2009.-2013.

Najveću zastupljenost imaju električna energija - 50% i lož ulje - 30%. U manjoj se mjeri koriste toplinska energija iz CTS 10%, prirodni plin 5% i UNP 4%. U Tablici 23. prikazana je količina energije dobivena navedenim energentima. Tablica 23. Ukupno dobivena energija u razdoblju 2009.-2013., ukupno

Energent, ukupno Utrošeno PJ Električna energija 5,449115 Lož ulje 3,230231084 UNP 0,59693264 Prirodni plin 0,542786155 Toplinska energija 1,104981757 Ukupno 10,92404664

U promatranom periodu od analiziranih pet godina možemo primijetiti povećanje korištenja obnovljivih izvora energije. Tako je na primjer u sklopu projekta ˝Burza krovova javnih zgrada˝ na sedam lokacija postavljen fotonaponski sustav na krovove javnih zgrada a sve prema ugovoru o isporuci električne energije po povlaštenoj cijeni s Hrvatskim operatorom tržišta energije (HROTE). Također su se i u drugim jedinicama lokalne samouprave provodili slični projekti fotonaponskih sustava, te ih je u Primorsko- goranskoj županiji oko 40-tak. Ovakav trend instaliranja fotonaponskih sustava se očekuje i u narednim periodima. 3.3.3. Energetska potrošnja u poljoprivredi Prema podacima Hrvatske gospodarske komore na području Primorsko- goranske županije u podsektoru poljoprivrede evidentirano je 85 malih tvrtki, što čini samo 1,03 % poduzetnika županije.

50%

30%

5%

5%10%


Lož ulje

UNP

Prirodni plin

Toplinska energija


33

Slika 30. Prosječni udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji poljoprivrede u razdoblju od 2009.-2013.

Kao što vidimo na Slici 30. u podsektoru poljoprivrede najviše se koriste dizelska goriva- 52%, zatim električna energija 43% i u najmanjem postotku od 5% lož ulje, a količine u PJ po pojedinom energentu prikazane se u tablici Tablica 24. Ukupno dobivena energija u razdoblju od 2009.-2013., u PJ

Poljoprivreda Energija, PJ Električna energija 0,35375

Lož ulje 0,041061063 Dizelska goriva 0,42128651

Ukupno 0,821221268 3.3.4. Energetska potrošnja u građevinarstvu Prema podacima o strukturi tvrtki na području Primorsko- goranske županije 13,32% tvrtki, točnije njih 1095 pripadaju sektoru građevinarstva od čega je samo jedna registrirana tvrtka a ostale spadaju pod malo i srednje poduzetništvo. Zastupljenost pojedinog energenta u građevinskom sektoru prikazana je na Slici 31.

43%

5%

52% Električna energija

Lož ulje

Dizelska goriva


34

Slika 31. Prosječni udio pojedinog energenta u ukupnoj potrošnji građevinarstva u razdoblju od 2009.-2013.

Podatke o energentima dostavila nam je jedina velika tvrtka u sektoru građevinarstva GP Krk, te se na sljedećoj slici nalazi prikaz njihove potrošnje po energentima kroz pet godina. Raspodjela energenata po godinama se mijenjala na način da je zabilježeno manje korištenje ukapljenog naftnog plina a povećalo se korištenje prirodnog plina. Slika 32. Potrošnja energenata po godinama u GP Krku u razdoblju od 2009. do 2013., po godinama

48%

8%

39%

5%


Lož ulje


Prirodni plin

0

10.000.000

20.000.000

30.000.000

40.000.000

50.000.000

60.000.000

2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

LUEL (kWh)

UNP(kWh)

prirodni plin (kWh)


35

U Tablici 25 se nalaze vrijednosti za sve energente u razdoblju od pet godina u sektoru građevinarstva, koji čini 2,5% opće potrošnje, odnosno 1,5 % ukupne potrošnje energenata u Primorsko- goranskoj županiji. Tablica 25. Ukupno dobivena energija u razdoblju od 2009.-2013., u PJ

Građevinarstvo Energija, PJ Električna energija 0,530625 Lož ulje 0,0808997 Ukapljeni naftni plin 0,433555965 Prirodni plin 0,058572315 Ukupno 1,10365298

U sektoru građevinarstva možemo zamijetiti smanjenje u potrošnji energenata što je povezano s naglim padom aktivnosti u samom sektoru koji se može zamijetiti u razdoblju od 2010. do 2013. godine. Ipak dio potrošnje unutar samog sektora građevinarstva se analizira u sektoru prometa kao što je transport materijala i ostalo, a što čini znatnu potrošnju.

4. PREGLED CILJEVA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA PODRUČJE PRIMORSKO- GORANSKE ŽUPANIJE ZA 2015. GODINU PO SEKTORIMA Cilj je postavljen u okviru nacionalnih ciljeva Nacionalnog plana energetske učinkovitosti, te preporuka za Županije kojim se postižu nacionalni ciljevi Republike Hrvatske od 1% uštede od godišnje referentne potrošnje. Tako su analizirani podaci neposredne energetske potrošnje u razdoblju od 2009. do 2013., te su svedeni na prosječnu godišnju razinu na temelju koje se računala ušteda od 1% za svaki sektor. Prema izračunatom planirana je ukupna ušteda od 0,1426 PJ u 2015. godini.

Tablica 26. Pregled ciljeva energetskih ušteda za 2015. godinu

Sektor Cilj uštede u PJ za 2015. godinu

Industrija 0,0245 Promet 0,0328

Opća potrošnja 0,0853 Ukupno 0,1426

5. PRIKAZ MJERA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA PODRUČJE PRIMORSKO- GORANSKE ŽUPANIJE PO SEKTORIMA ZA 2015. GODINU

Mjere za povećanje energetske učinkovitosti za pojedine sektore energetske potrošnje na području Primorsko- goranske županije definirane su u ovom poglavlju, a prema Trećem nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti za razdoblje od 2014. do 2016. godine. U planu za 2015.


36

godinu biti će definirane mjere iz sektora opće potrošnje (najviše za podsektor zgradarstva), te za sektor prometa.

Prema Planu definirane su mjere za koje se planira provedba u 2015. godini, pri čemu su u svakoj mjeri pridruženi parametri:

• Institucija odgovorna za provedbu • Procjena troškova provedbe • Procjena energetske uštede • Mogući izvori sredstava za provedbu • Kratki opis mjere i način provedbe

U slijedećem poglavlju svaka mjera će biti tablično prikazana sa svim spomenutim parametrima.

5.1. Pregled mjera energetske učinkovitosti za podsektor zgradarstva

Najveći potencijal ušteda procijenjen je u sektoru zgradarstva iz razloga što mjerama možemo najbolje djelovati upravo unutar ovog podsektora. Razlog tome je najviše u programima povećanja energetske učinkovitosti odnosno povećanja korištenja obnovljivih izvora energije koje provede Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN), prema kojima postoji mogućnost prijave za fizičke osobe (obiteljske i višestambene kuće) i pravne osobe(javne ustanove). Mjere u ovom podsektoru možemo definirati kao:

-mjere koje se odnose na zgrade u vlasništvu Primorsko- goranske županije;

- mjere za stambene zgrade

Razlog ovakve podijele je u tome što su investicije u određene mjere u planu i proračunu Županije, kao što je na primjer energetsko certificiranje zgrada u njenom vlasništvu, dok s druge strane postoji podrška u ulaganja u obiteljske kuće što nije isključivo vezano za plan Županije. Prema tome ulaganje u zgrade koje koristi odnosno koje su u vlasništvu Primorsko- goranske županije je najjednostavnije s obzirom na složenost provedbe sudionika u istoj, dok s druge strane mjere za stambene zgrade, odnosno kućanstva ovise o čitavom nizu faktora.

U nastavku se nalazi sažeti prikaz svih mjera.

Broj mjere

Naziv mjere

Zgrade u vlasništvu Primorsko- goranske županije 1. Energetski pregledi i certificiranje zgrada javne namjene

2. Program energetske obnove zgrada javnog sektora 3. Uvođenje sustava na obnovljive izvore energije na zgrade javnog sektora 4. Pilot postrojenja na obnovljive izvore energije u sklopu projekta Alterenergy 5. Mjerenje i optimizacija sustava solarnog hlađenja na području Primorsko- goranske

županije Stambene zgrade 6. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima na području Primorsko-

goranske županije - ˝Zelena energija u mom domu˝


37

7. Poticanje povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća na području Primorsko- goranske županije

8. Program energetske obnove višestambenih zgrada na području Primorsko-goranske županije

U daljnjoj je analizi su za svaku mjeru iz sektora zgradarstva definirani nositelji aktivnosti, procjene troškova za provedbu, procjene uštede energije i smanjenja emisije CO2 te mogući izvor sredstava za provedbu u tabličnom obliku.

5.2. Pregled mjera energetske učinkovitosti za sektor ostale opće potrošnje Osim mjera za zgradarstvo na koje se odnosi najveći dio mjera, prikazane su također mjere za ostali dio opće potrošnje kao što je na primjer javna rasvjeta, ali i neke mjere koje su informativne i edukativne, te se iz njih ne mogu direktno računati uštede u energiji i smanjenju emisija CO2.

Broj mjere

Naziv mjere

Sektor ostale opće potrošnje 1. Desalinizacijsko postrojenje na obnovljive izvore energije za otoke i izolirana područja

Primorsko- goranske županije 2. Projekt zamjene postojeće javne rasvjete otoka Unije novom energetski učinkovitom

javnom rasvjetom 3. Riječki energetski tjedan 4. Edukativne aktivnosti za građanstvo i poduzetnike

5.3. Pregled mjera energetske učinkovitosti za sektor prometa Za sektor prometa je u Planu definirana jedna mjera koja se odnosi na razvijanje smjernica za razvoj energetski učinkovitog transporta kako bi se pružila potpora politici, strategijama i planovima o pitanjima energetski učinkovite urbane logike.

Broj mjere

Naziv mjere

Sektor prometa 1. Razvoj ˝zelenih˝i troškovno učinkovitih rješenja u logistici urbanog teretnog transporta u

sklopu projekta SMILE


38

6. PLAN PROVEDBE I NOSITELJI AKTIVNOSTI IDENTIFICIRANIH MJERA U 2015. GODINI U nastavku su prikazane mjere za povećanje energetske učinkovitosti s detaljnim planom provedbe, od kojih su neke horizontalne i nemaju mogućnost izračuna ušteda.

Redni broj mjere 1. Ime mjere/aktivnost Energetski pregledi i certificiranje zgrada javne namjene Nositelj aktivnosti - Primorsko- goranska županija( Upravni odjel za regionalni

razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima, Upravni odjel za odgoj i obrazovanje

- REA Kvarner Procjena troškova (kn) 375.000,00 Procjena uštede energije (TJ)

nema direktnih ušteda

Procjena smanjenja emisije CO2 (t)


Izvor sredstava za provedbu

- Proračun Primorsko- goranske županije - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Kratki opis komentar Zagrade javne namjene koje imaju korisnu površinu veću od 500 m2, te od 09.07.2015. godine korisnu površinu veću od 250 m2, imaju obavezu za izradu energetskog certifikata. Energetskim pregledom prikupljaju se podaci vezane za građevinske karakteristike, elektrotehničke i strojarske instalacije, potrošnji energenata i vode, te niz drugih podataka koji su potrebni da se definirana zatečeno energetsko stanje zgrade. Svrha energetskog pregleda i izdavanje energetskog certifikata je pružanje vlasnicima, odnosno korisnicima zgrade informacije o njenim energetskim svojstvima, kao i definiranje mjera energetske učinkovitosti koje se trebaju provesti kako bi zgrade postigle veće energetske razrede. Planira se certificiranje 54 objekta u vlasništvu Primorsko- goranske županije.

Redni broj mjere 2. Ime mjere/aktivnost Program energetske obnove zgrada javnog sektora Nositelj aktivnosti - Primorsko- goranska županija

- CEI - APN

Procjena troškova (kn) 15.000,00 Procjena uštede energije (TJ)

0,72 TJ/ po zgradi


54 t/zgradi


- Proračun Primorsko- goranske županije - Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama


39

Kratki opis komentar Ovaj Program potiče cjelovitu obnovu zgrada, dakle uključuje

mjere na ovojnici zgrade, termo-tehničkim, elektrotehničkim sustavima i zahvatima na sustavima vodoopskrbe. Programom se previđa energetska obnova postojećih zgrada za koje se utvrdi da postoji isplativost obnove, odnosno da pružatelj energetske usluge može ponuditi uštede energije koje će dokazati izradom projekta energetske obnove. Primorsko- goranska županija planira prijaviti dvije zgrade u svom vlasništvu na navedeni Program.

Redni broj mjere 3. Ime mjere/aktivnost Uvođenje sustava na obnovljive izvore energije na zgrade

javnog sektora Nositelj aktivnosti - Primorsko- goranska županija, Upravni odjel za odgoj i

obrazovanje Procjena troškova (kn) 60.000,00 Procjena uštede energije (TJ)

0,04


2,2


Proračun Primorsko- goranske županije Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Kratki opis komentar Ovom mjerom cilj je smanjenje potrošnje energije potrebne za zagrijavanje tople vode. Planirana je ugradnja 8 komada solarnih kolektora Tehnomont SKT 100 ,sa stojećim spremnikom od 1000 litara.

Redni broj mjere 4. Ime mjere/aktivnost Pilot u sklopu projekta Alterenergy Nositelj aktivnosti - Primorsko- goranska županija, Upravni odjel za regionalni

razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima - REA Kvarner - Općina Čavle


0,16


13,5


- Proračun Primorsko- goranske županije - Sredstva projekta Alternergy, IPA Jadranske prekogranične

suradnje - Općina Čavle

Kratki opis komentar Opći cilj projekta Alternergy je razvoj održivog jadranskog prostora baziranog na održivim energetskim kriterijima i većoj upotrebi obnovljivih izvora energije. Općina Čavle izabrana je


40

kao ciljana zajednica ovog projekta, te će u njoj realizirati pilot postrojenje. Nakon studija isplativosti Dječjeg vrtića Čavle i Automotodroma Grobnik, ukazalo se na bolju isplativost projekta Dječjeg vrtića Čavle. Na krovu vrtića će se u 2015. godini instalirati fotonaponski sustav od 30 kW, 5 solarnih pločastih kolektora, te dizalica topline zrak-voda.

Redni broj mjere 5. Ime mjere/aktivnost Mjerenje i optimiranje sustava solarnog hlađenja na području

Primorsko- goranske županije Nositelj aktivnosti - REA Kvarner

- Tehnički fakultet u Rijeci


0,04


24,32


- REA Kvarner - Proračunska sredstva projekta EMILIE i Adriacold

Kratki opis komentar Ova mjera odnosi se na mjerenje i optimiziranje sustava solarnog hlađenja u Županiji, koji su napravljeni u sklopu dva europska projekta EMILIE i Adriacold u 2014. godini, u ukupnoj investiciji od 1.800.000,00 kn. Sustavnim praćenjem, analizom podataka i njihovom optimizacijom smatra se da će se u 2015. ostvariti 10% više od ukupne planirane uštede energije i tona CO2. Također usporedbom podataka oba sustava moguće je daljnje istraživanje u području solarnog hlađenja. Osim mjerenja i optimizacije, u 2015. godini će se održati tehničke radionice/posjeti pilot projektima, te redovne komunikacijske i diseminacijske aktivnosti.

Redni broj mjere 6. Ime mjere/aktivnost Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima

na području Primorsko- goranske županije- ˝Zelena energija u mom domu˝

Nositelj aktivnosti - Primorsko- goranska županija - REA Kvarner - Jedinice lokalne samouprave - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Procjena troškova (kn) 13.350.000,00


41

Procjena uštede energije (TJ)

28,79


2.134,33


- Proračun Primorsko- goranske županije - Proračunska sredstva jedinica lokalnih samouprava - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - Vlastita sredstva fizičkih osoba

Kratki opis komentar Ovom mjerom planira se poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. Mjera se odnosi na subvencioniranje ugradnje kotlova na biomasu, solarnih kolektora, sustava prozračivanja ugradnjom uređaja za povrat topline otpadnog zraka (rekuperatora), dizalice topline, fotonaponskih pretvarača (modula) za proizvodnju električne energije, plinskih kondenzacijskih kotlova. Na poziv Fonda, u 2014. godini, se javilo 34 gradova i općina u Županiji, a kroz natječaje je planirana investiranje za više od 480 obiteljskih kuća od kojih će većina provesti u 2015. godini. Također Fond će i u 2015. godini otvoriti javni poziv za isti program, te će broj investicija biti i veći. Primorsko- goranska županija putem REA-e Kvarner pruža stručnu podršku u provedbi natječaja. Ukupni troškovi opreme i ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima biti će sufinancirani nepovratnim novčanim sredstvima u iznosu od 40, 60 i 80%.

Redni broj mjere 7. Ime mjere/aktivnost Poticanje povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća

na području Primorsko- goranske županije Nositelj aktivnosti - Primorsko- goranska županija

- REA Kvarner - Jedinice lokalne samouprave - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Procjena troškova (kn) 22.635.000,00 Procjena uštede energije (TJ)

15,91


1.172,09


- Proračun Primorsko- goranske županije - Proračunska sredstva jedinica lokalnih samouprava - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - Vlastita sredstva fizičkih osoba

Kratki opis komentar Ovom mjerom planira se obnova obiteljskih kuća, odnosno njihovu obnovu i niskoenergetski razred. Mjera uključuje:

1. Poticanje obnove vanjske ovojnice: - Povećanje toplinske zaštite vanjske ovojnice (vanjski zidovi,

krov) - Zamjena prozora


42

2. Poticanje zamjene sustava grijanja - Zamjena postojećih sustava grijanja koji koriste električnu

energiju ili fosilna gorica novim sustavima s kondenzacijskim plinskim bojlerima

Na Poziv Fonda iz 2014. godine, 33 grada/općine u Primorsko- goranskoj županiji se prijavilo i raspisalo natječaje, a kroz natječaje je planirana investicija za više od 350 obiteljskih kuća. Također Fond će i u 2015. godini otvoriti javni poziv za isti program, te će broj investicija biti i veći. Primorsko- goranska županija putem REA-e Kvarner pruža stručnu podršku u provedbi natječaja. Ukupni troškovi opreme i ugradnje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u kućanstvima biti će sufinancirani nepovratnim novčanim sredstvima u iznosu od 40, 60 i 80%.

Redni broj mjere 8. Ime mjere/aktivnost Program energetske obnove višestambenih zgrada na

području Primorsko- goranske županije Nositelj aktivnosti - Upravitelji zgrada Procjena troškova (kn) 3.500.000,00 Procjena uštede energije (TJ)

3,4


278,4


- Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - Sredstva fizičkih osoba

Kratki opis komentar Program obnove višestambenih zgrada provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost kojem je cilj sufinancirati obnovu vanjske ovojnice zgrade kojom upravlja upravitelj zgrade. Cilj ove mjere je osim obnove postojećih zgrada smanjiti potrošnju energije za grijanje kod privatnih osoba što za posljedicu ima i smanjenje CO2.

Redni broj mjere 9. Ime mjere/aktivnost Desalinizacijsko postrojenje na obnovljive izore energije za

otoke i izolirana područja Primorsko- goranske županije Nositelj aktivnosti - Primorsko- goranska županija, Upravni odjel za regionalni

razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima - REA Kvarner - Grad Mali Lošinj - Krčka biskupija


nema ušteda u 2015. godini




43


- Proračun Primorsko- goranske županije - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - Hrvatske vode

Kratki opis komentar Hrvatske vode i REA Kvarner razvijaju projekt za otok Unije gdje će se dugogodišnji problem opskrbe pitkom vodom mještana otoka Unije riješiti izgradnjom desalinizacijskog postrojenja. To postrojenje će za svoj pogon koristiti fotonaponske ćelije smještene u krovu objekta postrojenja. Dakle može se reći da će se ovim projektom morska voda prerađivati u pitku vodu pomoću sunčeve energije. Najveće potrebe za pitkom vodom su upravo ljeti, kada ujedno ima i najviše dozračene sunčeve energije. Prema dinamičkom planu za projekt Unije u 2015. godini planira se : - Ishođenje dozvola i javna nabava za gradnju desalinizatora i

solarnih kolektora - Analizu lokacije solarne elektrane te izrade njenog idejnog

projekta i ishođenje lokacijske dozvole

Redni broj mjere 10. Ime mjere/aktivnost Projekt zamjene postojeće javne rasvjete otoka Unije novom

energetski učinkovitom javnom rasvjetom Nositelj aktivnosti - Primorsko- goranska županija, Upravni odjel za regionalni

razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima - REA Kvarner - Grad Mali Lošinj - Krčka biskupija

Procjena troškova (kn) 302.445.,00 Procjena uštede energije (TJ)

0,10


10,6


- Proračun Primorsko- goranske županije - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Kratki opis komentar Cilj ovog projekta je na temelju snimke trenutnog stanja infrastrukture javne rasvjete na otoku Unije projektom zamjene postojeće sa suvremenom javnom rasvjetom postići energetski učinkovitije rješenje i bolje svijetlotehničke rezultate. U sustavu javne rasvjete otoka Unije nalazi se ukupno 79 svjetiljki uglavnom onih sa visokotlačnim natrijem (73 komada), živom (4 komada) i metalhalogene (2 komada) koje se planiraju zamijeniti svjetljikama s LED izvorima svjetlosti.

Redni broj mjere 11. Ime mjere/aktivnost Riječki energetski tjedan Nositelj aktivnosti - Primorsko- goranska županija


44

- REA Kvarner - Grad Rijeka - TD Energo d.o.o. - Udruga Cezar - Tehnički fakultet u Rijeci






- Proračun Primorsko- goranske županije - Vlastita sredstva organizatora - Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Kratki opis komentar U sklopu Energetskog tjedna, koji se održava jednom godišnje cilj je predstaviti projekte obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u Primorsko- goranskoj županiji kao i primjere dobre prakse, te predstaviti mogućnosti koje postoje za daljnje projekte i aktivnosti. Ova mjera provodi se u cilju informiranja, edukacije i podizanja svijesti građana o temama smanjenja energetske potrošnje i korištenja obnovljivih izvora energije.

Redni broj mjere 12. Ime mjere/aktivnost Razvoj ˝zelenih˝i troškovno učinkovitih rješenja u logistici

urbanog teretnog transporta u sklopu projekta SMILE Nositelj aktivnosti - REA Kvarner

- Grad Rijeka - Rijeka Promet




nema direktnih ušteda u 2015. godini


- Proračunska sredstva projekta SMILE, MED programa

Kratki opis komentar U 2014. godini realizirani su pilot projekti, ugradnja dva pilomata i jednog brojača prometa u središtu Grada Rijeke, a u 2015. godini planira se ugradnja mjerača CO2 u prometu. Prikupljanjem podataka kroz ovaj projekt cilj je razviti smjernice za razvoj politika energetski učinkovitog transporta kako bi se pružila potpora politici, strategijama, i planovima o pitanjima energetski učinkovite urbane logike.

Redni broj mjere 13. Ime mjere/aktivnost Edukativne aktivnosti za građanstvo i poduzetnike Nositelj aktivnosti - Primorsko- goranska županija

- REA Kvarner


45






- Proračunska sredstva projekta Alternergy - Proračunska sredstva projekta Fiesta

Kratki opis komentar Kroz europske projekte Alterenergy i Fiesta, jedan od ciljeva je informirati građane i poduzetnike informirati i obnovljivim izvorima energije i energetskoj učinkovitosti, uštedi energije, djelovati na njihove navike u potrošnji energije, kao i odluke o kupovi te instalaciji sustava. Također, kroz program FIESTA naglasak je na aktivnostima i i proizvodima koji nude značajan potencijal uštede (hlađenje i grijanje), uz uključivanje posrednika poput trgovaca, instalatera i niza organizacija.

7. VREMENSKI PLAN DINAMIKE PROVEDBE

Za mjere koje su definirane i opisane u prethodnom poglavlju prikazan je vremenski plan i dinamika provedbe istih. Gantogram prikazuje za razdoblje od siječnja do prosinca 2015. godine planiranu dinamiku provedbe za svaki sektor, odnosno podsektor.

Za određene mjere je bilo potrebno definirati osim plana provedbe i plan pripreme koji uključuje aktivnosti kao što su izrade analiza i studija, prikupljanje podataka i dokumenata potrebnih za uspješnu provedbu.


46

Tablica 27. Vremenski plan provedbe mjera

2015

Mjesec Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac

Podesektor zgradarstva

Energetski pregledi i certificiranje zgrada javne namjene Provedba Program energetske obnove zgrada javnog sektora

Priprema

Provedba

Uvođenje sustava na obnovljive izvore energije na zgrade javnog sektora Priprema

Provedba

Pilot u sklopu projekta Aleterenergy Priprema

Provedba

Mjerenje i optimizacija sustava solarnog hlađenja na području Primorsko- goranske županije Provedba Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima na području Primorsko- goranske županije - ˝Zelena energija u mom domu˝

Priprema

Provedba

Poticanje povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća na području Primorsko- goranske županije

Priprema

Provedba Program energetske obnove višestambenih zgrada na području Primorsko-goranske županije

Priprema

Provedba Sektor ostale opće potrošnje

Desalinizacijsko postrojenje na obnovljive izvore energije za otoke i izolirana područja Primorsko- goranske županije

Provedba Projekt zamjene postojeće javne rasvjete otoka Unije novom energetski učinkovitom javnom rasvjetom Piprema

Provedba

Riječki energetski tjedan

Edukativne aktivnosti za građanstvo i poduzetnike Provedba

Sektor prometa Razvoj ˝zelenih i̋ troškovno učinkovitih rješenja u logistici urbanog teretnog transporta u sklopu projekta SMILE

Priprema Provedba


47

8. OČEKIVANE ENERGETSKE UŠTEDE U slijedećoj tablici je sažeti prikaz ušteda razmatranih mjera koje su opisane u Planu. Uštede se računaju na temelju procjena iz energetskih pregleda, iskustvenim procjenama i podataka iz Trećeg nacionalnog akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje 2014. do 2016. godine.

Broj Naziv mjere Očekivane

uštede u 2015. (TJ)

Podesektor zgradarstva 1. Energetski pregledi i certificiranje zgrada javne namjene 2 Program energetske obnove zgrada javnog sektora 0,72 3. Uvođenje sustava na obnovljive izvore energije na zgrade javnog sektora 0,04 4. Pilot u sklopu projekta Aleterenergy 0,16

5. Mjerenje i optimizacija sustava solarnog hlađenja na području Primorsko- goranske županije 0,04

6. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima na području Primorsko- goranske županije - ˝Zelena energija u mom domu˝ 28,79

7. Poticanje povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća na području Primorsko- goranske županije 15,91

8. Program energetske obnove višestambenih zgrada na području Primorsko-goranske županije 3,4

Sektor ostale opće potrošnje

9. Desalinizacijsko postrojenje na obnovljive izvore energije za otoke i izolirana područja Primorsko- goranske županije

10. Projekt zamjene postojeće javne rasvjete otoka Unije novom energetski učinkovitom javnom rasvjetom 0,1

11 Riječki energetski tjedan 12. Edukativne aktivnosti za građanstvo i poduzetnike

Sektor prometa

13. Razvoj ˝zelenih˝i troškovno učinkovitih rješenja u logistici urbanog teretnog transporta u sklopu projekta SMILE

Ukupno svi sektori 49,16

9. POTREBNA INVESTICIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU MJERA U ovom poglavlju prikazan je sažeti prikaz procijenih sredstva koja su potrebna za provedbu mjera energetske učinkovitosti u okviru ovog Plana. Za dio mjera potrebno je u 2015. godini izvršiti pripremne aktivnosti, dok će se u sljedećim godinama izvršiti konkretna izvedba projekta. Kao takav primjer možemo navesti desalinizacijsko postrojenje na obnovljive izvore energije otoka Unije za kojeg u 2015. je potrebno ishoditi različite dozvole i analizirati lokaciju za gradnju solarne elektrane.


48

Pripremni dio je financijski manje zahtjevan od provedbe konkretne mjere, te taj dio približno iznosi 5% od ukupne investicije.

Broj Naziv mjere

Investicijska sredstva za

2015. godinu (kn)

Podesektor zgradarstva 1. Energetski pregledi i certificiranje zgrada javne namjene 375.000,00 2. Program energetske obnove zgrada javnog sektora 15.000,00 3. Uvođenje sustava na obnovljive izvore energije na zgrade javnog sektora 60.000,00 4. Pilot u sklopu projekta Aleterenergy 680.000,00

5. Mjerenje i optimizacija sustava solarnog hlađenja na području Primorsko- goranske županije

40.000,00

6. Poticanje korištenja obnovljivih izvora energije u kućanstvima na području Primorsko- goranske županije - ˝Zelena energija u mom domu˝

13.350.000,00

7. Poticanje povećanja energetske učinkovitosti obiteljskih kuća na području Primorsko- goranske županije

22.635.000,00

8. Program energetske obnove višestambenih zgrada na području Primorsko-goranske županije

3.500.000,00

Sektor ostale opće potrošnje

9. Desalinizacijsko postrojenje na obnovljive izvore energije za otoke i izolirana područja Primorsko- goranske županije

20.000,00

10. Projekt zamjene postojeće javne rasvjete otoka Unije novom energetski učinkovitom javnom rasvjetom

302.445,00

11. Riječki energetski tjedan 40.000,00 12. Edukativne aktivnosti za građanstvo i poduzetnike 35.000,00

Sektor prometa

13. Razvoj ˝zelenih˝i troškovno učinkovitih rješenja u logistici urbanog teretnog transporta u sklopu projekta SMILE 100.000,00

Ukupno svi sektori 41.152.445,00

10. IZVORI SREDSTAVA ZA FINANCIRANJE PROVEDBE MJERA Za definirane mjere financijska sredstva biti će financirana iz proračuna Primorsko- goranske županije, sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, te također sredstava iz fondova Europske unije.


49

11. ZAKLJUČCI I PREPORUKE Prema odredbama Zakona o energetskoj učinkovitosti (Narodne novine 127/14), Godišnji plan mora biti usklađen s nacionalnim akcijskim planom, te je Godišnji plan energetske učinkovitosti Primorsko- goranske županije za 2015. godinu usklađen s Trećim nacionalnim akacijskim planom energetske učinkovitosti za razdoblje od 2014. do 2016. godine. U okviru ovog plana analizirana je neposredna potrošnja energije za sektore industrije, prometa i opće potrošnje u razdoblju od 2009. do 2013. godine kako bi se dobila prosječna godišnja potrošnja svakog od sektora. Nacionalni cilj, pa tako i cilj Županije je postići 1% uštede od godišnje referentne potrošnje.

U Godišnjem planu energetske učinkovitosti razmatrane su detaljno mjere za povećanje energetske učinkovitosti prema sljedećim parametrima:

- ciljevi energetskih ušteda u 2015. godini; - plan provedbe i nositelji aktivnosti; - vremenski plan provedbe - očekivane energetske uštede - potrebna investicijska sredstva za provedbu - izvori sredstava za financiranje provedbe

Za sve analizirane mjere u 2015. godini učinak provedbe je 49,16 TJ. Neke od tih mjera su u pripremnim fazama, te se njihova potpuna realizacija očekuje u vremenskom periodu nakon 2015. godine.

Documents

Regionalna Energetska Agencija Kvarner d.o.o. Regional ...cei.hr/upload/2015/04/godisnji_plan_pgz_551cf99fcd31a.pdf · toplinskom energijom te transporta i skladištenja ukapljenog