SVEUILITE U MOSTARUFILOZOFSKI FAKULTETSTUDIJ ARHEOLOGIJE
Zrinka Veki
RELIGIJA ETRUANASEMINARSKI RAD
Mentor: prof.dr.sc. Draen Mari
Mostar, sijeanj, 2015.
SVEUILITE U MOSTARUFILOZOFSKI FAKLUTETSTUDIJ ARHEOLOGIJE
RELIGIJA ETRUANASEMINARSKI RADANTIKA ARHEOLOGIJA APENINSKOG
POLUOTOKA
Mentor: prof.dr.sc. Draen Mari Student: Zrinka Veki Matini broj:
5509
Mostar, sijeanj, 2015.
Sadraj
Uvod1
1.Disciplina etrusca21.1.Tegula iz Kapue31.2.Zagrebaka lanena
knjiga32.Etrurska religijska orijentacija53.Etrurski
panteon73.1.Zagrobni ivot74.Sveenstvo95.Votivni darovi11
Zakljuak12Popis ilustracija13Popis literature14
Uvod
Etruani ili Rasenna kako su oni sebe zvali, bili su narod koji
je obiljeio Apeninski poluotok prije nastanka samog Rima.
Samostalni su od otprilike 8. stoljea prije nove ere pa sve do 3.
stoljea prije nove ere, kada su ih osvojili Rimljani i integrirali
u svoje drutvo. Podrijetlo im jo uvijek nepoznato, no postoje
brojne teorije koje su nastale na temelju antikih izvora i
arheolokih nalaza. Njihovu religiji, o kojoj e ovdje biti rije,
poznajemo iz iskrivljenih i djelomino sauvanih antikih djela i
izravno putem arheolokih, materijalnih ostataka. I do dana dananjeg
nije nam potpuno poznata iako se mnogi znanstvenici ve dugo vremena
bave ovom problematikom (Pallottino, Prayon, ali i drugi), a jedan
od brojnih problema koji nastaju, ali ne samo u vezi religije, nego
i openito, je nedovoljno poznavanje njihova jezika, koji ne spada u
skupinu indoeuropskih. Rimljani su ih smatrali: gens ante omnes
alias eo magis dedita religionibus.(Livije)[footnoteRef:1]. Koliko
su ih cijenili govori nam da su preuzeli, odnosno nauili od njih
mnoge stvari, ali na ovom mjestu najvanije to su nauili bilo je
kako udovoljiti bogove, a preko toga danas znamo mnogo o njima, no
toliko se jo mora i istraiti. [1: PALLOTTINO, 2008, 304. (prijevod:
narod iznad svih odan pobonostima)]
U ovom seminarskom radu prikazat emo kako je izgledala etrurska
religija (onoliko koliko je to mogue na temelju dananjih saznanja);
te koji su bili njihovi obredi? Kako su izgledali i to su radili
njihovi sveenici? Zato su proricali iz jetre? U koje su bogove
vjerovali, te najvanije pitanje od svih - to su Rimljani preuzeli
od njih.
1
1. Disciplina etrusca
Etruani kao vrlo religiozan narod se tvrdokorno pridravao
odreenih pravila kojima su oni nastojali udobrovoljiti bogove. Skup
pravila (knjiga) koji je osiguravao ravnoteu drutva i bogova (jer
su oni smatrali kako je svijet politike i drutva samo preslika
stanja ravnotee, odnosno harmonije sa bogovima), zvao se Disciplina
etrusca.[footnoteRef:2] Ona je sadravala molitve, kalendar
svetkovina, mitove, upute za tumaenje boje volje iz leta ptica,
jetre, munja, a sastojala se od: [2: PALLOTTINO, 2008, 311.]
a) Libri Tegeticib) Libri Vegoicic) Libri ritualesd) Libri
fatales(sudbine ljudi, podjela vremena i granica)e) Libri
fulgurales (tumaenje boje volje putem munja)f) Libri acherontici
(zagrobni svijet i spasenje)g) Libri ostentiales(tumaenje uda)h)
Libri heruscpicini ( tumaenje boje volje iz jetara)Prema mitu,
Tarchon, osniva Trakvinije, orao je polje, i najednom je iz zemlje
izronio Teges, dijete mudrac koji je poeo recitirati
Disciplinu.[footnoteRef:3] Ona je zapisana, i prema njoj su Etruani
ivjeli. Jedan dio Discipline je prozvan po Tegesu (Libri Tegetici).
[3: THOMPSON DE GRUMMOND, et al., 2006, 27.]
U jednom od najveih etrurskih hramova - Ari della Regini pronaen
je ukop djeaka epileptiara,[footnoteRef:4] (smatralo se kako su
epileptiari imali dodira sa svijetom bogova i da su primali znanja
od istih) to nam svjedoi o mitu o Tegesu. Pored kostura je pronaena
jama koja je bila povezana s oltarom putem kanala.[footnoteRef:5]
Znanstvenici smatraju kako su se tu prinosile rtve libacije ili ak
krvne rtve.[footnoteRef:6] Nakon ukopa djeaka [4: Ibid., 28.] [5:
Ibid., 28.] [6: Ibid., 28.]
2
pronaene su kosti novoroenadi, pa se sumnja da su (u iznimnim
sluajevima) i Etruani prinosili ljudske rtve.[footnoteRef:7] [7:
THOMPSON DE GRUMMOND, et al., 2006, 28.]
Drugi vaan prorok iz cijelog niza inih, je i Vegoia (nimfa
Begoja[footnoteRef:8] ili lasa Vecuvia[footnoteRef:9]) , koja je
otkrila svoja proroanstva Arrunusu, za kojeg se jedno vrijeme
mislilo da je on princ[footnoteRef:10] ili sveenik.[footnoteRef:11]
Libri Vegoici (koji su po njoj prozvani) sadravali su kozmogoniju i
stvaranje granica, koje je napravio Jupiter da ne bi dolo do
pohlepe i kaosa meu ljudima.[footnoteRef:12] [8: Ibid., 31.] [9:
THOMPSON DE GRUMMONT, 2006, 29.] [10: THOMPSON DE GRUMMOND, et al.,
2006, 30.] [11: THOMPSON DE GRUMMONT, 2006,41.] [12: THOMPSON DE
GRUMMOND, et al., 2006, 30.]
Vano je napomenuti da su Etruani imali kole koje su poduavale
Disciplinu, ali i to da su se vjetine koje se nalaze tamo,
prenosile s koljena na koljeno, najee u viim drutvenim slojevima,
mada to nije bilo iskljuivo.[footnoteRef:13] Neki su Rimljani slali
svoju djecu da se podue Disciplini.[footnoteRef:14] Od ostalih
etruanskih tekstova, najpoznatiji su zagrebaka lanena knjiga
(Liberlinetus Zagrebiensis) i tegula iz Kapue (tegula Capuensis).
[13: IJAKOVI, 1990, 8,9.] [14: TANASEANU- DOBLER,er al. 2012,
65.]
1.1. Tegula iz KapueTegula iz Kapue poznata je po tome to je
sadravala liturgijski kalendar i obrede posebno za podzemne
bogove.[footnoteRef:15] Zbog njene relativne zakrivljenosti
znanstvenici smatraju kako je stajala u arhivu s drugim
predmetima,[footnoteRef:16] a ta zakrivljenost je sauvala natpise
koji su tu bili napisani tehnikom bustafedona. Najzanimljivije kod
nje je to to je sadravala godinu od 10 mjeseci, a poetni mjesec je
bio oujak, kao i kod kasnijih rimskih kalendara.[footnoteRef:17]
Danas se uva u Berlinskom muzeju.[footnoteRef:18] [15: PALLOTTINO,
2008, 318,319.] [16: THOMPSON DE GRUMMOND, et al., 2006, 11.] [17:
Ibid., 11.] [18: Ibid.,11.]
1.2. Zagrebaka lanena knjigaOva knjiga je najdui natpis
etrurskog jezika sauvanog kao povoj egipatske mumije, a bila je
napravljena na komadu platna prvotno kvadratnog oblika i jedina je
3
lanena knjiga iz antike.[footnoteRef:19] Danas se uva u
Arheolokom muzeju u Zagrebu skupa sa mumijom, a tamo su dospjele
zahvaljujui Mihaelu Bariu koji je na svojem putovanju u Egipat
kupio spomenutu mumiju.[footnoteRef:20] Prikazuje liturgijski
kalendar, te je ovakav tip etruanske literature esto je prikazivan
u rukama sveenika. [19: MIRIK, RENDI-MIOEVI, 1966, 41.] [20: MIRIK,
RENDI-MIOEVI, 1966,42.]
Sl.1.Tegula iz Kapue (preuzeto iz:
http://www.r-burnham-jr-ch.it/Tegola-Cap.htm
Sl.2. Zagrebaka lanena knjiga (preuzeto iz:
http://www.eznanost.com/vijesti/umjetnost/lanena-knjiga-etruscansko-blago-u-zagrebackom-arheoloskom-muzeju
4
2. Etrurska religijska orijentacija
Kako smo ve spomenuli Etruani su smatrali kako su zemaljski i
nebeski svijet povezani, te im je pravilno orijentiranje bilo vrlo
vano, odnosno sveto.[footnoteRef:21] Sredinji pojam tog
orijentiranja bilo je templum (sveto mjesto), a to je bilo svako
mjesto koje je bilo pravilno podijeljeno prema orijentaciji, ali ne
samo mjesto nego i svaka stvar koja je udovoljavala tim
pravilima.[footnoteRef:22] [21: PALLOTTINO, 2008, 312.] [22:
Ibid.,312.]
Orijentiralo bi se tako da bi prvo odredili etiri toke (strane
svijeta) i onda bi povukli linije zvane cardo i decumanus, te bi od
svake etvrtine podijeljenog prostora napravili jo etiri
odjeljka.[footnoteRef:23] Ti odjeljci (bilo ih je 16) predstavljali
su bogove i njihovo mjesto. Onda bi se sveenik koji bi to radio,
okrenuo leima sjeveru i ispred sebe bi imao Pars anticu (prednji
dio), a iza sebe Pars posticu (stranji dio). Sa svoje lijeve strane
bi imao Pars familiaris koji je predstavljao pozitivne znakove, a
sa svoje desne strane imao bi Pars hostilis koji je predstavljao
loe znakove,[footnoteRef:24] i tako bi itali znakove ovisno gdje su
se pojavili. [23: Ibid.,312.] [24: Ibid., 312,314.]
Sl. 3. Prikaz orijentacije (preuzeto iz: PALLOTTINO, 2008)5
Prema shematskom prikazu (sl. 3) dobri nebeski bogovi su
prebivali u sjeveroistonom dijelu, dok su njihove suprotnosti
prebivale na sjeverozapadnoj strani. Bogovi prirode i zemlje su
prebivali u junom donjem dijelu, bilo zapadno ili istono od
zamiljene sredinje toke u kojoj se nalazio
sveenik.[footnoteRef:25]Poznato je da u predstavama mnogih starih
naroda istok predstavlja dobru stranu, a zapad lou.[footnoteRef:26]
[25: PALLOTTINO, 2008, 314. ] [26: IJAKOVI, 1990, 15.]
Dobar primjer orijentacije je i poznata (ovja) jetra iz Piacenze
koja je kao bronani instrument sluila za uvjebavanje buduih
sveenika (heruspika),[footnoteRef:27] pronaena je 1877.
godine.[footnoteRef:28] Gornjom povrinom nalazila su se pravilno
orijentirana i podijeljena imena bogova. Napravljena je u prirodnoj
veliini.[footnoteRef:29] [27: PALLOTTINO, 2008, 312.] [28: IJAKOVI,
1990,14.] [29: THOMPSON DE GRUMMOND, et al., 2006,10.]
Osim hramova po ovoj orijentaciji gradili su se jo i gradovi i
dijelilo se zemljite.[footnoteRef:30] [30: PALLOTTINO, 2008,
315.]
Sl.4. Jetra iz Piacenze (preuzeto iz:
https://romanpolytheist.wordpress.com/2012/04/13/h-is-for-haruspici)6
3. Etrurski panteon
Etruani kao i mnogi drevni narodi bili su mnogoboci. Imena
bogova su djelomice sauvana, a pronaena su na votivnim darovima,
natpisima na grobovima, ogledalima i djelima (etrurskog podrijetla)
antikih pisaca.[footnoteRef:31] Nekada je nemogue razabrati o kojem
se tono boanstvu radi jer su uniformno prikazani.[footnoteRef:32]
Vjeruje se kako su prvotni bogovi Etruana bili bezlini, tj. nisu
imali ljudski oblik,[footnoteRef:33] a sliili su genijima koje su
kasnije Rimljani tovali (personificirali su ivotnu
snagu).[footnoteRef:34] [31: JANNOT, 2005, 143.] [32: Ibid.,143]
[33: KRAUSKOPF, 2013, 9.] [34: PALLOTTINO, 2008, 306,307.]
Na njihovo prikazivanje, kao i openito na njihovu religiju jako
su utjecali Grci, no ne moemo pomisliti kako Etruani nisu imali
svoje vlastite bogove. Sigurnije je rei kako su ta boanstva pod
grkim utjecajem dobila svoje ja, odnosno postala su
individualizirana i dobila su ljudski lik. [footnoteRef:35] [35:
Ibid., 307.]
Za razliku od Grka iji su bogovi bili vie manje organizirani u
panteon, kod Etruana su oni svrstavani u trojstva ( ili ee u
parove) ili grupe zbog svojih istih osobina.[footnoteRef:36]
Poslije e Rimljani preuzeti trojstvo, koje e se prije svega vezati
za Jupitera, Minervu i Junonu, njihova najvanije boanstva.
[footnoteRef:37] [36: JANNOT, 2005,155.] [37: PALLOTTINO, 2008,
310.]
Kod Etruana osim Tina (Jupitera) i drugi su bogovi mogli bacati
munje (Menrva, Uni, Laran...), no jedino je Tin mogao bacati tri
vrste munja, s tim da je za dvije (od te tri) morao traiti
pristanak drugih bogova dii consentes (vijee bogova o kojima ne
znamo gotovo nita).[footnoteRef:38] [38: KRAUSKOPF, 2013, 2.]
3.1. Zagrobni ivotVjerovali su kako nakon smrti dua odlazi u
podzemni svijet[footnoteRef:39], Acheron, gdje ih prate podzemni
demoni, Kharun (koji je istovjetan grkom Haronu koji je prevozio
due u [39: IJAKOVI1990, 18.]
7
Had),[footnoteRef:40]Tuhulka (lokalni demon sa krilima i
konjskim uima)[footnoteRef:41] i podzemna boica Vanth (esto
prikazivana kako dri spisak djela umrlog za ivota).[footnoteRef:42]
Tamo su ih doekivali osim demona, umrli junaci, lanovi obitelji
koji su umrli prije njih.[footnoteRef:43]Due umrlih su nastavile
ivjeti u grobnicama, pa su one stoga esto graene kao kue sa svim
potrebnim namjetajem, jelom i pie.[footnoteRef:44] U grobnicama su
esto slikani portreti umrlih kako oni ne bi nakon smrti zaboravili
tko su bili,[footnoteRef:45] a i urne i sarkofazi imaju
portrete.[footnoteRef:46] [40: IJAKOVI, 1990, 19.] [41: Ibid., 20.]
[42: Ibid., 21.] [43: PALLOTTINO, 2008, 317.] [44: IJAKOVI, 1990,
17. ] [45: PALLOTTINO, 2008, 317. ] [46: IJAKOVI, 1990, 17.]
U umjetnosti podzemni svijet u kojeg je umrli otiao bio je esto
veseo jer je prikazivao razne gozbe, plesove i igre, a to nam
govori kako ovjek nakon smrti nije prestao biti ovjek, tj. biti iv,
ve je samo nastavljao ivot na onom svijetu. ivot malog ovjeka bio
je povezan sa stanjem u boanskom svijetu, i ljudi su se nalazili u
njihovoj milosti.[footnoteRef:47] [47: Ibid., 17.]
Sl. 5. Etrurski panteon i njegovi grki i rimski
ekvivalenti(preuzeto iz: THOMPSON DE GRUMMOND, 2006).
8
4. Sveenstvo
U Etruriji najei naziv za sveenika bio je cepen,[footnoteRef:48]
a sluili su kao mediji izmeu bogova i ljudi.[footnoteRef:49]
Njihovi su sveenici bili jako cijenjeni u Rimu.[footnoteRef:50]
Najcjenjeniji kolegiji su bili heruspici i auguri. Prvi su tumaili
boju volju iz jetre, dok su drugi traili te odgovore u letu ptica.
[48: THOMPSON DE GRUMMOND, et al., 2006,34.] [49: Ibid.,34.] [50:
Ibid., 33.]
Zato jetra? Jetra je najvea lijezda u ljudskom tijelu, te njena
povrina lako pokazuje promjene nastale u tijelu.[footnoteRef:51] U
Mezopotamiji je takoer posvjedoeno promatranje boje volje iz jetre
i leta ptica,[footnoteRef:52] drevni su narodi smatrali kako dua
nalazi u jetri.[footnoteRef:53] Prema shvaanjima Etruana jetra
rtvene ivotinje je centar ivota ivotinje, a u isto vrijeme i
ogledalo koje oslikava stanje svijeta u momentu
posveenja.[footnoteRef:54] [51: RASSMUSEN, 2011,3.] [52: Ibid.,3.]
[53: IJAKOVI, 1990, 29.] [54: Ibid.,30.]
Postoje dokazi da su Etruani imali skupine sveenika (ili cijelu
jednu obitelj) koji su bili zadueni samo za jedno odreeno boanstvo,
a slino imamo i u kasnijem Rimu (sveenici flamini).[footnoteRef:55]
Birali su se na godinjim izborima i obino su to bili pojedinci
visokog poloaja.[footnoteRef:56] [55: THOMPSON DE GRUMMOND, et al.,
2006,34.] [56: Ibid., 35.]
Kako su izgledali ti sveenici?Na glavi su nosili picasti eir-
apex (slian eir poslije nose flamini)[footnoteRef:57] i galerus
(poslije ga koriste mnogi rimski sveenici) koji su se vezali ispod
brade. Imali su plat iji su krajevi bili od ivotinjske koe koju bi
privrstio fibulom.[footnoteRef:58] U ruci je imao tap lituus koji
je sluio za suenje, ali su takoer imali tap u obliku slova
,y[footnoteRef:59](za obrede povezane s munjom).[footnoteRef:60]
Prema vjerovanju, lituus (tap sa zavijenim vrhom) [57: Ibid.,35.]
[58: Ibid.,36.] [59: Ibid.,36.] [60: Ibid., 2006,36.]
9
koristio je i Romul kad je osnivao Rim.[footnoteRef:61]
Zanimljivo je to da su sveenici bili poslani u bitku kako bi sa
svojim stranim maskama prouzroili strah i bijeg protivniki strana
(stvarni povijesni dogaaj).[footnoteRef:62] [61: IJAKOVI, 1990,30.
] [62: THOMPSON DE GRUMMOND, et al., 2006, 37.]
Postojanje sveenica nije potpuno dokazano, no hipoteza je
napravljena na temelju arheolokih nalaza iz grobnice u Trakviniji u
kojima su bile pokopane ene s bogatim prilozima i njihovi sarkofazi
nisu svakidanji (prikazi ena sa kantarosima, sveanim frizurama i
kapama).[footnoteRef:63]Sve ukazuje da one nisu mogle biti obine
ene. Uz to natpisi iz enskih grobova u Vulciju spominju naziv
hatrencu to bi mogao biti naziv za sveenicu.[footnoteRef:64] [63:
Ibid., 38,39.] [64: Ibid., 34.]
Sl. 6. Bronani kipi sveenika (preuzeto iz:
http://mv.vatican.va/3_EN/pages/x-Schede/MGEs/MGEs_Sala03_06_051.html)10
5. Votivni darovi
Votivni darovi su bili pokloni bogovima jer nitko nije dolazio
bogovima praznih ruku,[footnoteRef:65] a njihov poetak se stavlja u
Protovillanova kulturu.[footnoteRef:66] [65: THOMPSON DE GRUMMOND,
et al., 2006, 90.] [66: Ibid.,102.]
Ti darovi su bili zapravo mito, kojim bi oni udobrovoljili svoje
bogove da bi poslije mogli od njih neto traiti. Prvotno su darove
mogli davati samo bogati pojedinci, no razvojem drutva poinju ih
davati i oni neto slabijeg statusa.[footnoteRef:67] [67: Ibid.,
107.]
Najei darovi su bili mali bronani ili terakotni predmet u obliku
vaza, ivotinja, ljudi ili ljudskih anatomskih dijelova. No,
postojali su i izvanredni primjerci koji su se razlikovali od inih
po veliini i kvaliteti izrade kao to je himera iz Arezza (posveena
Tinu).[footnoteRef:68] Anatomski dijelovi ljudskog tijela bile su
molitve ili zahvale za ozdravljenje, takve brojne primjere imamo i
na Kreti. [68: RASSMUSEN, 2011, 7.]
Sl.7, Himera iz Arezza (preuzeto iz:
http://wtfarthistory.com/post/16522515576/chimera-of-arezzo)11
Zakljuak
Kako smo vidjeli Etruani su bili vrlo obrazovan narod i svoju
religiju shvaali su jako ozbiljno, toliko da bi moda u dananjim
okolnostima bili smatrani praznovjernima kako ih Seneka u jednom
svojem djelu naziva. No moemo li nazvati nekog tko vjeruje u neto
to je vie od njega samog praznovjernim? S jedne strane to je mogue
(s obzirom kako su to objanjavali), no kad pogledamo malo dublje
shvatit emo da su oni jedinstveno gledali na svijet i svoju ulogu u
njemu. Njihovi naini gledanja bojih znakova, premda su bili
prisutni i kod drugih naroda, ostali su posebni. Religiju poznajemo
najvie zahvaljujui samim arheolokim spomenicima, jer oni literarni
(Disciplina etrusca) nisu izvorno sauvani da bi mogli biti potpuno
lieni sumnje u vezi njihove originalnosti i tumaenja. Integriranjem
Etrurije u rimsko vlasnitvo, etrurska religija postaje i rimska, a
to vidimo prije svega po imenima njihovih glavnih boanstava, po
ulogama i uniformama sveenika (lituus, galerus, apex...). Iz svega
zakljuujemo da je jedan od glavnih razloga toga to su Rimljani
preuzeli ne samo vjerske nego i neke politike i drutvene aspekte (o
kojima e se baviti neka druga pera, jer je ova tema jako iroka sama
po sebi) je taj da su vidjeli kako su Etruani bili vrlo predani, u
ovom sluaju, svojoj vjeri i proivljavali su je na poseban nain, a i
sami Rimljani su bili pomalo skloni utjecajima drugih naroda, od
kojih su uzimali poneto kako bi svoju religiju i sveopi sustav
doveli do visokog standarda, a sebi su time priutili ime jednog od
najpoznatijih naroda u povijesti, ije je djelovanje obiljeilo jedno
od burnijih povijesnih razdoblja - antiku. Zahvaljujui upravo
Rimljanima, neki su etrurski obiaji ostali sauvani.
12
Popis ilustracija
Sl.1. Tegula iz Kapue (preuzeto iz:
http://www.r-burnham-jr-ch.it/Tegola-Cap.htm, 20.1.2015.,4)Sl. 2.
Zagrebaka lanena knjiga (preuzeto iz:
http://www.eznanost.com/vijesti/umjetnost/lanena-knjiga-etruscansko-blago-u-zagrebackom-arheoloskom-muzeju/,
20.1.2015., 4.)Sl.3. Prikaz orijentacije (preuzeto
iz:Pallottino2008, 5.)Sl.4. Jetra iz Piacenze(preuzeto
iz:https://romanpolytheist.wordpress.com/2012/04/13/h-is-for-haruspicy/,
20.1.2015., 6.)Sl. 5. Etrurski panteon(preuzeto iz:
Pallottino2008,8.)Sl. 6. Bronani kipi sveenika (preuzeto iz: :
http://mv.vatican.va/3_EN/pages/x-Schede/MGEs/MGEs_Sala03_
06_051.html, 20.1.2015., 10.)Sl.7. Himera iz Arezza (preuzeto iz: :
http://wtfarthistory.com/post/16522515576/chimera-of-arezzo,
20.1.2015., 11.)13
Popis literature:
JANNOT 2005 Jean Rene Jannot, Religion in Ancient Etruria, The
Univesity of Wisconsin Press, Madison.KRAUSKOPF 2013 Ingrid
Krauskopf, Gods and Demons in the Etruscan Pantheon,u: The Etruscan
World (ur.: J. Macintosh Turfa), Routledge, Abington, 1 42.MIRIK,
RENDI MIOEVI 1966 Ivan Mirik, Ante Rendi Mioevi, Liber Linetus
Zagrabiensis, Vjesnik Arheolokog muzeja u Zagrebu, XIX,
ZagrebPALLOTTINO 2008 Massimo Pallottino, Etruani Etruskologija,
Svitava, Zagreb.RASSMUSEN 2011 Tom Rassmusen, Etruscan ritual and
religion, u.: The Oxford Handbook of the Archaeologyof Ritual and
Religion,(ur.:T.Insoll), Oxford University Press,Oxford, 710 -
721.IJAKOVI 1990 Miodrag B. ijakovi, Mitologija i religija
Etruraca, Djeja knjiga, Beograd.TANASEANU DOBLER, et al., 2012
Ilinca Tanaseanu Dobler,et al., Religious Education in Pre modern
Europe, Koninklijeke Brill NV, Leiden.THOMPSON DE GRUMMOND2006
Nancy Thompson de Grummond, Etruscan Myth,Sacred History and
Legend,University of Pennsylvania, Museum of Archaeology and
Anthropology, Philadelphia.THOMPSON DE GRUMMOND, er al. 2006 Nancy
Thompson de Grummond, et al., The Religion of the Etruscans,
Universityof Texas Press, Austin.14
