RENESANSA15. i 16.st.

Marija Ruev, prof.Poljoprivredna, prehrambena i veterinarska kola Stanka Oania ZadarL.da Vinci: Portret

Humanizam i predrenesansa, 13. i 14.st.HUMANIZAM Kulturni pokret u Italiji Pisci prouavaju antika djela koja su im uzor i nastoje ih oponaatiDjela piu na latinskom jeziku

PREDRENESANSAUsporedo se javlja knjievnost na narodnim jezicimaUzori su takoer antiki pisciTeme: priroda, ovozemaljski ovjek i suvremena stvarnost

Renesansa, 15. i 16.st.la renaissance = preporodIshodite: Firenza (Italija)Preporod na svim podrujima:Filozofija = novo shvaanje: ovjek je i sam stvaratelj (kao i priroda)Znanost = upoznavanje svemira i svijeta; vanost iskustva i znanstvenih dokaza Umjetnost = tenja skladu, racionalnosti, uzajamnoj povezanosti ovjeka i prirodeUzori: antika umjetnostTeme: antike teme te svjetovna tematika U sreditu: ovjek, njegov osjeajni, misaoni i duhovni svijet te priroda i realan ivot Botticelli: Madonna

Razlozi preporoda i promjene svjetonazoraRazvoj gradova i graanske klase (omoguava ekonomski i umjetniki razvoj)Izum tiskarskog stroja (knjigom se prenose ljudska znanja svima, i to puno bre)Otkrie baruta (mijenja se nain ratovanja)Znanstvena otkria: Kopernik, Galilei, BaconGeografska otkria: C.Kolumbo, A.Vespucci, V. da Gama

Kolumbo

Svjetonazor renesansnog ovjekaOptimistian vjeruje u svoju snagu, tei skladu i savrenstvuRealistian zanima ga ovozemaljski ivotAktivan ima snagu, inteligenciju; eli spoznati svijet oko sebe; istraujeKritian odbacuje srednjovjekovnu tradiciju i dogme te razvija vlastitu kritiku svijest, slobodu razmiljanja, intelektualnu radoznalostHedonist uiva u duhovnim i tjelesnim uicima koje prua ivot Ispunjen ljubavlju uiva u ljubavi, divi se ljepoti ljudskog tijela, ne stidi se pokazati svoje osjeajeMichelangelo, Sikstinska kapela

Renesansna poetikaTalijanski pisci predrenesanse (Dante, Petrarca, Boccaccio) mijenjaju odnos prema narodnom jeziku i na njemu piu vrhunska djela.Latinski se jezik smatrao jezikom obrazovanih, a narodni jezik je bio jezik neobrazovanih.Oponaanje prirode i knjievnih (antikih) uzora postaje obvezan nain umjetnikog usavravanja

Botticelli: Roenje Venere

Renesansna poetika Knjievno djelo treba biti odraz (zrcalo) stvarnostiNpr. Shakespeareove drame su zrcalo ljudskih odnosa; Don Quijote je zrcalo svevremenskog sukoba stvarnosti i mate; Vladar je zrcalo (odraz) renesansnih politikih odnosa, a Bijesni Orlando zrcalo renesansnog poimanja ovjeka, ljubavi i hrabrosti.Umjetniko djelo mora imati osjeaj mjere, sklad razuma i osjeaja, tijela i due, ovozemaljskog i onostranog, detalja i cjeline (tenja savrenstvu)

Arhitektura

Fontana di Trevi, RimGradska loa, ZadarKatedrala Sv. Jakova, ibenikKneeva palaa, DubrovnikA.Palladio: Vila RotondaObelisk pred bazilikom Sv.Petra,RimKosi toranj, PizaSanta Maria Novella, Firenza

Slikarstvo

L. da Vinci: AneoS. Boticcelli: BogorodicaRafaelo:Gospa od eljugaraA.Mantegna: Mrtvi KristRafael Santi: Autoportret

KiparstvoMichelangelo: David, Firenza Michelangelo: MojsijeDonatello:Gattamelata Michelangelo:Pieta, Rim

Engleska knjievnost renesanse

William Shakespeare (1564.-1616.)Tragedije: Hamlet, Kralj Lear, Machbeth, OtheloKomedije: Na tri kralja, Ukroena goropadnicaRomance: Romeo i Julija, Zimska priaPovijesne drame: Richard II. Richard III. Henrik IV., Julije CezarZbirka pjesama: Soneti

panjolska knjievnost renesanseMiguel Cervantes de Saavedra (1547.-1616.)

Roman: Bistri vitez don Quijote od Manche(I. dio 1605., II.dio1615.)Novele: Uzorite noveleKomedije, poemeIstaknuo se u bitci kod Lepanta (1571.)

Talijanska knjievnost renesanseLodovico Ariosto:Bijesni Orlando, viteki ep o borbi krana i saracena kod Pariza

Niccolo Macchiavelli:Vladar, politika rasprava o teoriji drave (Cilj opravdava sredstvo.)

Francuska knjievnost renesanseMichel de MontaigneUtemeljitelj eseja (Eseji I., Eseji II., Eseji III.)Eseji o odgoju, prijateljstvu, ljubavi, ivotu, smrti

Francoise RabelaisGargantua i Pantagruel, fantastian roman o divovima

Renesansna dramaCommedia dell arte komedija pukog karaktera Karakteristike:Nema fiksnog teksta; improvizacijeTipizirani likovi: Harlekin (sluga krtog gospodara), Pulcinella (veseljak, aljivina), Pantalone (krti razbludni starac), Capitano (hvalisavi vojnik)Glume profesionalne druine. Commedia erudita uena komedija po uzoru na antike komedije Plauta i Terencija od kojih su preuzimali fabulu, dijaloge i likove.

Renesansna lirika i epikaLIRIKAUzor Petrarca; tema: ljubav, ljepota ene, prirodaReligiozna tematika, osobito lik BogorodiceZabavna lirika: maskerate, tj. pokladne pjesmeEPIKAEp = najvanija vrsta; uzor: Vergilije; vrste: biblijski, vitekiRoman = vrste:viteki, pikarski, pastirski;vrhunac: Don QuijoteESEJUtemeljitelj: Michel de Montaigne

****