Revizija i PRILOG UZ RRiF br. 12/14. Financije...U sustavu neprofitnog računovodstva za 2014. bilo je neznatnih promjena koje će obveznici primjene neprofitnog računovodstva morati

Računovodstvo Revizija i Financije

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

SADRŽAJ

PR

ILO

G U

Z R

RiF

br.

12/

14.

RRiF-plus, Zagreb, 2014.

RAČUNOVODSTVOMr. sc. Nada DREMEL, ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnikSmjernice računovođama za rad s neprofitnim organizacijama .............................................................................3Mr. sc. Nada DREMEL, ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik; Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. Računovodstvene provjere prije sastavljanja financijskih izvještaja za 2014. u neprofitnom računovodstvu.................................................................................9Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.Godišnji popis (inventura) kod neprofitnih organizacija ...........................................................................................23Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.Obračun amortizacije kod neprofitnih organizacija .....................................................................................................28Mr. sc. Nada DREMEL, ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnikUtvrđivanje viška / manjka prihoda u neprofitnom računovodstvu i postupanja s viškovima / manjkovima ................................................................................................................................32Mr. sc. Nada DREMEL, ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnikFinancijski izvještaji u neprofitnom računovodstvu za 2014. .................................................................................35

RAČUNSKI PLAN ...............................................................................................................................................................................39Mr. sc. Nada DREMEL, ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnikŠto neprofitne organizacije ne smiju zaboraviti ..............................................................................................................43UPRAVNO PRAVOJagoda BOTIČKI, dipl. iur.Oblici (modaliteti) prestanka udruge i likvidacijski postupak ................................................................................45GOSPODARSTVOMirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.Stjecanje poduzetničkih prihoda kod neprofitnih organizacija ............................................................................48

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 12/2014. PROSINAC2

SAŽETCI

Mr. sc. Nada DREMEL, ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnikSMJERNICE RAČUNOVOĐAMA ZA RAD

S NEPROFITNIM ORGANIZACIJAMARačunovođe zbog brojnosti poslovnih subjekta pretežito su upo-

znati s poslovanjem i usporedno s time i računovodstvom koje pri-mjenjuju trgovačka društva.

Kako bi se tim računovođama olakšao prvi dodir s osobama koje primjenjuju neprofitno računovodstvo, ovim člankom se daju osnovne smjernice u vezi s radom tih neprofitnih osoba koje se od-nose na računovodstvo. Uz to upućuje ih se i na temelje različitosti u poreznim sustavima, a daje im se i par napomena vezano uz radno pravo i uz doprinose za obvezna osiguranja fizičkih osoba.

Ključne riječi: poduzetnici, neprofitne organizacije, porezni po-ložaj, registar neprofitnih organizacija

stranica: 3

Mr. sc. Nada DREMEL, ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik; Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.

RAČUNOVODSTVENE PROVJERE PRIJE SASTAVLJANJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA ZA 2014.

U NEPROFITNOM RAČUNOVODSTVUU sustavu neprofitnog računovodstva za 2014. bilo je neznatnih

promjena koje će obveznici primjene neprofitnog računovodstva morati uvažiti pri provjeri računovodstvenog obuhvata poslovnih promjena i načina njihova iskazivanja.

S obzirom na to da se završna računovodstvena provjera, u načelu, obavlja krajem godine, u ovom se članku objašnjava računovodstveni pristup nizu poslovnih promjena koje su svojstvene radu neprofitnih organizacija koje se nalaze u ovom računovodstvenom sustavu.

U ovom se članku objašnjava provjera podataka iskazanih u dvo-stavnom knjigovodstvu s posebnim osvrtom na promjene koje se primjenjuju od 1. siječnja 2014., a bitne su za računovodstvo.

Ključne riječi: neprofitno računovodstvo, obveze, imovina, pri-hodi, rashodi,donacije,amortizacija, blagajna

stranica: 9

Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.GODIŠNJI POPIS (INVENTURA) KOD

NEPROFITNIH ORGANIZACIJANa temelju Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija

utvrđena je obveza da neprofitne pravne osobe na kraju poslovne godine obvezno usklade knjigovodstveno stanje imovine i obveza sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom (inventurom).

Provedba redovitog popisa cjelokupne imovine i obveza za ne-profitne pravne osobe neupitna je, a propisana obveza popisa na početku poslovanja i na kraju svake poslovne godine omogućuje utvrđivanje stvarnog stanja imovina i obveza na 31. prosinca.

Popis imovine i obveza omogućuje i kontrolu pravilnosti rada i ru-kovanja svih onih kojima je imovina povjerena na čuvanje i rukovanje.

Ključne riječi: neprofitno računovodstvo, imovina, obveze, po-pisno povjerenstvo, popisni manjak, popisni višak

stranica: 23

Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.OBRAČUN AMORTIZACIJE KOD NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

Imovina jesu resursi koje neprofitna pravna osoba kontrolira kao rezultat prošlih događaja i od kojih u budućnosti u obavljanju dje-latnosti očekuje koristi. Vrijednost dugotrajne imovine postupno se smanjuje i s te joj se osnove smanjenje nabavna/procijenjena vrijed-nost. Obveznici primjene Uredbe o računovodstvu neprofitnih or-ganizacija obvezni su pri smanjenju vrijednosti dugotrajne imovine provoditi obračun amortizacije, odnosno otpis (ispravak) vrijedno-sti, u skladu s propisanim stopama amortizacije dugotrajne imovine koje su sastavni dio navedene Uredbe.

Ključne riječi: neprofitno računovodstvo, dugotrajna nefinan-cijska imovina, amortizacija, stope otpisa

stranica: 28

Mr. sc. Nada DREMEL, ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnikUTVRĐIVANJE VIŠKA / MANJKA PRIHODA

U NEPROFITNOM RAČUNOVODSTVU I POSTUPANJA S VIŠKOVIMA / MANJKOVIMA

Nakon što su se za 2014. u neprofitnom računovodstvu iskazale sve poslovne promjene koje su se trebale bilježiti, a prije izrade fi-

nancijskih izvještaja koji su propisani za neprofitno računovodstvo, treba utvrditi višak/manjak poslovanja.

Sama tehnika zaključnih knjiženja za 2014. jednaka je onoj za 2013. zato što nije bilo promjena u računovodstvu koje na to bi utje-cale. Ona su izrijekom propisana i od njih se ne smije odstupiti.

O provjeri pozicija knjigovodstvenih računa pisano je u ovom pri-logu časopisa RRiF.

Uz tehniku utvrđivanja viška/manjka prihoda (rezultata), u ovom se članku upućuje na postupanja s viškom/manjkom prihoda, bez obzira za koju je godinu utvrđen.

Ključne riječi: neprofitno računovodstvo, prihodi, rashodi, raz-doblje, višak prihoda, manjak prihoda, udruge, rezerviranje

stranica: 32

Mr. sc. Nada DREMEL, ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnikFINANCIJSKI IZVJEŠTAJI U NEPROFITNOM

RAČUNOVODSTVU ZA 2014.Osobe koje vode dvostavno knjigovodstvo u sustavu nepro-

fitnog računovodstva moraju, u načelu, predati (godišnje) finan-cijske izvještaje za 2014. Godišnji se financijski izvještaji predaju FINA-i, osim bilježaka uz financijske izvještaje, i Državnom uredu za reviziju.

Financijski se izvještaji za 2014. neznatno se razlikuju po sadržaju od financijskih izvještaja za 2013.

Ključne riječi: neprofitno računovodstvo, financijski izvještaji, izvještajno razdoblje,obrasci izvještavanja, knjigovodstvo

stranica: 35

Mr. sc. Nada DREMEL, ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnikŠTO NEPROFITNE ORGANIZACIJE NE SMIJU ZABORAVITISve neprofitne organizacije koje moraju primjenjivati od 1. siječ-

nja 2015. novi propis kojim je uređeno njihovo poslovanje nikako ne smiju zaboraviti na bitne promjene koji on donosi u odnosu na onaj koji se primjenjivao do kraja 2014.

Mnoge se neprofitne organizacije nisu još pravilno postavile unutar svojih obveza u vezi s vođenjem knjiga i financijskim izvje-štavanjem za 2014. pa ih se ovdje upućuje kako ispravno postaviti ishodišnu točku radi prema kojoj će ispravno primijeniti računo-vodstveni sustav i sustav financijskog izvještavanja u neprofitnom računovodstvu.

Ključne riječi: neprofitna organizacija, knjigovodstvo, financij-ski izvještaji, godišnji program, financijski plan, revizija

stranica: 43

Jagoda BOTIČKI, dipl. iurOBLICI (MODALITETI) PRESTANKA UDRUGE

I LIKVIDACIJSKI POSTUPAKZakon kojim su uređene bitne sastavnice poslovanja udruga ure-

đuje i šest razloga za prestanak postojanja udruge. Neke razloge prestanka postojanja udruge prati i likvidacijski

postupak koji je u ovom članku detaljno pojašnjen pri čemu se osobita pozornost posvetila likvidacijskim postupcima u prela-znom razdoblju.

Ključne riječi:udruge, likvidacijski postupak, likvidator, imovina, upravni postupak

stranica: 45

Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev.STJECANJE PODUZETNIČKIH PRIHODA

KOD NEPROFITNIH ORGANIZACIJAIsporuke dobara i usluga određenog dijela neprofitnih organi-

zacija oslobođene su plaćanja poreza na dodanu vrijednost u skla-du sa Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, a dio neprofitnih pravnih osoba, uz ispunjenje određenih kriterija, načelno podliježe oporezivanju porezom na dodanu vrijednost kada obavlja isporuke dobara i usluga. Neprofitne organizacije koje ostvaruju prihode od obavljanja određenih usluga u ugostiteljstvu i turizmu te od prodaje svojih proizvoda i usluga stječu poduzetničke prihode. Više o tome, u nastavku članka.

Ključne riječi: neprofitne organizacije, djelatnost, usluge, trgo-vina, ugostiteljstvo, turizam

stranica: 48

PRILOG ČASOPISU RAČUNOVODSTVO, REVIZIJA I FINANCIJE, br. 12/2014.PROSINAC 3

RAČUNOVODSTVO

Mr. sc. Nada DREMEL, ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnik UDK 657.1

Smjernice računovođama za rad s neprofitnim organizacijama

Računovođe zbog brojnosti poslovnih subjekta pretežito su upoznati s poslovanjem i uspored-

no s time i računovodstvom koje primjenjuju trgovačka društva. Manji broj njih ima doticaj s ostala dva raču-novodstvena okvira koja postoje u Republici Hrvatskoj: računovodstvom proračuna i proračunskih korisnika te računovodstvom neprofitnih organizacija koje ne pri-mjenjuju računovodstvo proračuna i proračunskih kori-snika (neprofitno računovodstvo).

Kako bi se tim računovođama olakšao prvi dodir s oso-bama koje primjenjuju neprofitno računovodstvo, ovim člankom se daju osnovne smjernice u vezi s radom tih ne-profitnih osoba koje se odnose na računovodstvo. Uz to, upućuje ih se i na temelje različitosti u poreznim sustavi-ma, a daje im se i nekoliko napomena u vezi s radnim pra-vom i doprinosima za obvezna osiguranja fizičkih osoba.

Stoga će predmet ovog članka biti opis temelj-nih načela neprofitnog računovodstva prema ko-jima se ona razlikuju od načela poduzetničkog računovodstva. Osima toga, naglasit će se temelj-na obilježja neprofitnih organizacija u poreznom sustavu prema kojima se ona razlikuju od ostalih poduzetničkih osoba.

2. ODGOVORI NA PITANJAU nastavku članka daje se niz odgovora na uo-

bičajena pitanja profesionalnih računovođa koji se bave računovodstvom trgovačkih društava koji us grupirani u te cjeline: 1. RAČUNOVODSTVO, 2. PO-REZI I 3. OSTALO.

2.1. RAČUNOVODSTVOU ovom će se dijelu odgovoriti na niz pitanja. Uz

navođenje važećih odredaba za 2014., posebno će se naglasiti promjene od 2015.

2.1.1. Koje se organizacije smatraju neprofitnim organizacijama za potrebe računovodstva

Ne postoji jedinstveno određenje pojma neprofitne organizacije za sve propise koji se primjenjuju u RH.

Neprofitne organizacije mogu dobivati sredstva za svoje poslovanje iz javnih, proračunskih izvora. Neke od njih primjenjuju neprofitno računovodstvo, dok druge primjenjuju proračunsko računovodstvo. Pripadnost određenom računovodstvenom sustavu najjednostavnije se u praksi određuje prema pri-padnosti odgovarajućim registrima koji se vode pri Ministarstvu financija.

Tko je neprofitna organizacija, određuje, u na-čelu, za 2014. Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08. ,7/09., 158/13., 1/14. – ispravak i 44/14.). Obveznici njezine primjene su: udruge i njihovi savezi, strane udruge, zaklade, fundacije, ustanove, političke stranke, komore, sin-dikati, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobitka / profita, za koje iz posebnih pro-pisa proizlazi da su neprofitne organizacije i koje su, osim toga što su upisane u registre koji se vode u skladu s propisima na temelju kojih su osnovane, upisane u Registru neprofitnih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu financija (dalje: Registar).

Uvid u ovaj registar moguć je na mrežnim strani-cama Ministarstva financija (https://banovac.mfin.hr/rnoprt/).

Početkom 2015., kada stupa na snagu Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu nepro-fitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14., dalje: Za-kon o neprofitnim organizacijama), nastaju pro-

1. UVODU Republici Hrvatskoj postoje tri temeljna raču-

novodstvena okvira. Svako od njih namijenjeno je, u načelu, za rad grupe pravnih osoba koje vežu zajed-nička temeljna obilježja.

Riječ je o računovodstvima koja se temelje na: 1) Međunarodnim standardima financijskog iz-vještavanja odnosno na nacionalnim standardima koji su na njih oslonjeni – Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja (dalje: poduzetničko ra-čunovodstvo), 2) propisima na kojima se temelji ra-čunovodstvo koje primjenjuje opća država odnosno proračuni i proračunski korisnici (dalje: računovod-stvo proračuna i proračunskih korisnika) i 3) pro-pisima na kojima se temelji računovodstvo nepro-fitnih organizacija koje nisu u sustavu opće države (dalje: neprofitno računovodstvo).

S obzirom na brojnost subjekata koji primjenjuju jedan od navedenih računovodstvenih okvira, najra-sprostranjenije i porezno najzanimljivije je poduzet-ničko računovodstvo. Potom ga slijedi, zbog potrebe kontroliranja trošenja javnog novca, računovodstvo proračuna i proračunskih korisnika. Neprofitno raču-novodstvo, bez obzira na brojnost osoba koje ga pri-mjenjuju, je ono kojim se bavi uži krug računovođa.

Zbog toga što većina profesionalnih računovođa, koji se počinju baviti neprofitnim računovodstvom, dolazi iz poduzetničkog okruženje pa time i podu-zetničkog računovodstva, javlja se problem kako taj prijelaz što jednostavnije i bezbolnije ostvariti.

Posljedice ovog problema očituju se u tome što poduzetnički računovođe ne mogu odmah uočiti pri prvom suočavanju s neprofitnim računovodstvom temeljne razlike u računovodstvima odnosno u po-reznim sustavima i nastaju poteškoće u prilagodbi.


mjene u obuhvatu obveznika primjene neprofitnog računovodstva1.

Sve neprofitne organizacije moraju biti upisa-ne u Registar neprofitnih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu financija. Upis se provodi na te-melju obrasca RNO koji se dostavlja u papirnom obliku u Ministarstvo financija, Sektor za držav-no računovodstvo i financijsko izvještavanje, Katančićeva 5, 10 000 Zagreb.

Sve one neprofitne organizacije koje nisu upisane u Registar, mogu biti kažnjene prema odredbama Zakona o neprofitnim organizacijama.

Neke su neprofitne organizacije proračunski ko-risnici prema posebnim propisima. Proračunski je korisnik osoba koja je izrijekom navedena u Re-gistru proračunskih i izvanproračunskih korisni-ka za odgovarajuću godinu. Registar se donosi na temelju Pravilnika o utvrđivanju proračunskih i izvanproračunskih korisnika državnog proraču-na i proračunskih i izvanproračunskih korisnika proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te o načinu vođenja Registra prora-čunskih i izvanproračunskih korisnika (Nar. nov., br. 128/09.). Osobe koje se nalaze u tom Registru za 2014. objavljene su u Nar. nov., br. 75/13., a za 2015. u Nar. nov., br. 73/14.)

2.1.2. Gdje je uređeno poslovanje i rad neprofitne organizacije?

U računovodstvo neprofitnih organizacija uklju-čene su osobe koje su osnovane na temelju različitih zakona, npr. udruge su osnovane na temelju Zakona o udrugama (Nar. nov., br. 74/14., sindikati su osno-vani na temelju Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14.), političke stranke na temelju Zakona o političkim strankama (Nar. nov., br. 76/93. do 36/01.) i dr.

2.1.3. Postoji li u sustavu neprofitnog računovodstva samo dvostavno knjigovodstvo?

Za razliku od poduzetničkoga računovodstvenog okvira, gdje je jedini knjigovodstveni sustav - susta-va dvostavnog knjigovodstva, u sustavu neprofitnog računovodstva postoji dualizam sustava: dvostavno i jednostavno knjigovodstvo. Dakle, osobe koje pri-mjenjuju neprofitno računovodstvo mogu primje-njivati jednostavno ili dvostavno knjigovodstvo.

Za neke od njih primjena dvostavnog knjigovod-stva je obvezna, a za neke je izbor.

Jednostavno i dvostavno knjigovodstvo razlikuju se po sustavu iskazivanja poslovnih promjena i po poslovnim knjigama koje vode.

Napominje se da poslovne knjige jednostavnog knjigovodstva, iako se promjene iskazuju na teme-lju novčanog tijeka, nisu poslovne knjige obveznika poreza na dohodak. Dakle, poslovna knjiga jedno-stavnog knjigovodstva nije Knjiga primitka i izdata-ka koju vode obveznici poreza na dohodak koji porez na dohodak utvrđuju na temelju podataka iz poslov-nih knjiga (pretežito obrtnici).

1 Detaljno o tome može se pročitati u RRiF-u br. 11/14.

Kriterij za određivanje obveznoga knjigovodstve-nog sustava su vrijednosti ostvarenih prihoda u raz-doblju prethodne tri godine i vrijednosti imovine u prethodne tri godine, promatrano svaku godinu pojedinačno. No, ako je neprofitna organizacija u prethodne dvije godine u odnosu na onu za koju se utvrđuje knjigovodstveni sustav, obvezno primje-njuje dvostavno knjigovodstvo.

Kritična vrijednost za obveznu primjenu dvostav-nog knjigovodstva je 230.000,00 kn. Treba li koga izvijestiti o knjigovodstvenom sustavu koji primje-njuje neprofitna organizacija?

Kada se osnuje neprofitna organizacija, ona se mora prijaviti u Registar neprofitnih organizacija koji se vodi pri Ministarstvu financija. Neprofitna organizacija se prijavljuje u Registar putem obras-ca RNO.

Obrazac RNO-P dostavlja se u Ministarstvo fi-nancija, Sektor za državno računovodstvo i finan-cijsko izvještavanje, Katančićeva 5, 10 000 Zagreb. Obrazac se dostavlja poštom.

Podatci iz Registra objavljeni su na mrežnim stra-nicama Ministarstva financija (http://www.mfin.hr/hr/neprofitno-racunovodstvo).

U toj je prijavi jedan od podataka koji se prijav-ljuje i onaj koji se odnosi na knjigovodstveni sustav.

Ako se promijene podatci iz obrasca RNO, Mini-starstvu financija na jednak način treba dostaviti obrazac Promjene u registru neprofitnih organizaci-ja: obrazac: RNO-P . Promjene o kojima treba izvije-stiti Registar je i promjena knjigovodstvenog susta-va u odnosu na sustav koji je trenutačno prijavljen u Registru. Oba su obrasca sastavni dio Uredbe.

2.1.4. Jesu li poslovne knjige dvostavnog knjigovodstva jednake poslovnim knjigama poduzetničkog računovodstva?

Iako su vrlo slične, one, u načelu, nisu jednake ni što se tiče njihovih obveznih vrsta ni što se tiče nji-hova sadržaja.

Naime, osim navođenja obveznih vrsta poslov-nih knjiga, za razliku od uređenja poslovnih knjiga u poduzetničkom računovodstvu, Uredba izrijekom određuje i njihov sadržaj.

Uz određenje sadržaja poslovnih knjiga, pomoć-ne poslovne knjige su izrijekom navedene, a propi-san je i njihov sadržaj.

Sličan je pristup zadržan i u Zakonu o neprofit-nim organizacijama.

2.1.5. Moraju li sve neprofitne organizacije predavati financijske izvještaje?

Prema odredbama Uredbe, financijske izvještaje predaju samo one neprofitne organizacije koje mo-raju voditi dvostavno knjigovodstvo. Financijske će izvještaje sastavljati i predavati i one neprofitne or-ganizacije koje vode dvostavno knjigovodstvo pre-ma samostalnom odabiru, a uz to su se odlučile i za sastavljanje i prezentiranje financijskih izvještaja. Dakle, i u okolnosti odabira neprofitne organizacije da vodi dvostavno knjigovodstvo, nije nužno da ona tada sastavlja i predaje financijske izvještaje. Ona može odabrati hoće li ili neće sastavljati i prezenti-rati financijske izvještaje.


Neprofitne organizacije koje vode jednostavno knjigovod-stvo ne moraju sastavljati i pre-davati financijske izvještaje za-ključno s 2014. godine.

Zakon o neprofitnim organi-zacijama uvodi novost: obvezu sastavljanja godišnjih financij-skih izvještaja i za neprofitne organizacije koje vode jedno-stavno knjigovodstvo. Ova se novost odnosi na financijske iz-vještaje počevši od 2015. godine.

2.1.6. Postoji li razlika između financijskih izvještaja poduzetničkog i neprofitnog računovodstva?

Da, postoji razlika između fi-nancijskih izvještaja. Razlika je i u nazivima financijskih izvje-štaja i u njihovom sadržaju. Ne-profitno računovodstvo, prema Uredbi, razlikuje četiri vrste financijskih izvještaja: bilancu, račun prihoda i rashoda, skraćeni račun prihoda i rashoda i bilješke uz financijske izvještaje.

Financijski izvještaji neprofitnog računovodstva nisu istovrsni za svako obračunsko razdoblje. Da-kle, ne predaju se isti financijski izvještaji za svako od obračunskih razdoblje.

Posebitost financijskog izvještavanja je da je pre-poruka da se popunjavaju i šalju elektroničkom po-štom ili na magnetnom mediju. Ne postoji zapreka da se oni dostave na papiru. Ako se dostavljaju na papiru, preporuka je da se dostave na obrascima koje su otisnule Narodne novine.

Zakon o neprofitnim organizacijama uvodi nove financijske izvještaje za neprofitne organizacije koje obvezno vode dvostavno knjigovodstvo, koji će se predavati počevši od 2015. godine.

2.1.7. Kome se dostavljaju financijski izvještaji?Financijski izvještaji se uvijek dostavljaju FINA-i.

Dakle, FINA-i se, osim bilježaka, dostavljaju za svako obračunsko razdoblje svi ostali financijski izvještaji.

Osim FINA-i, godišnji financijski izvještaji, uklju-čivo bilješke, dostavljaju se i nadležnom područnom Uredu Državne revizije. To je razlika u odnosu na osobe kojima se dostavljaju financijski izvještaji u poduzetničkom računovodstvu.

Postoji mogućnost da se u ovom području uvedu novosti, počevši od 2015. godine.

9 Shema: Vrste knjigovodstva i obveznost sastavljanja i prezentiranja fi-nancijskih izvještaja prema Uredbi

Neprofitna organizacija

Jednostavno knjigovodstvo


Nema obvezu sastavljanja FI

Obvezno sastavlja FI

Ne sastavlja FI prema svojoj

odluci

Dragovoljno vodi

dvostavno knjigovodstvo

Obvezno vodi dvostavno

knjigovodstvo

Sastavlja financijske

izvještaje prema svojoj odluci

Izvor: Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08., 7/09., 158/13., 1/14. – ispravak i 44/14.) - obradila autorica.

2.1.8. Koja su obvezna obračunska razdoblja izvještajne godine?

Prema Uredbi, postojala su četiri obračunska raz-doblja tijekom godine. Za svako od njih sastavljaju se financijski izvještaji.

Uz financijske izvještaje tijekom godine izvještaj-no razdoblje je i kalendarska godina. Dakle, u susta-vu neprofitnog računovodstva izvještajna se godina ne može prilagoditi mogućoj poreznoj godini koja se u sustavu poreza na dobitak može razlikovati od kalendarske godine.

Za očekivati je da će se provedbenim propisom Zakona o neprofitnim organizacijama u ovo pod-ručje uvesti novosti u pogledu obrazaca financij-skog izvještavanja.

2.1.9. Koje su temeljne razlike između računovodstva neprofitnih organizacija koje primjenjuju dvostavno knjigovodstvo i poduzetničkog računovodstva?

U ovom će se dijelu obraditi razlike između ne-profitnog i poduzetničkog računovodstva pojaš-njenjem: 1. Računskog plana, 2. Razreda računskog plana i odgovora na 3. pitanje: Gdje su uređena na-čela priznavanja pozicija u glavnoj knjizi?

2.1.9.1. Računski planRačunski plan u neprofitnom računovodstvu

izrijekom je propisan. On je propisan do četvrte ra-zine, odnosno do četveroznamenkastih knjigovod-stvenih računa.

S obzirom na to da je računski plan propisan, što je bitna razlika u odnosu na poduzetničko računo-vodstvo, knjigovodstveni se računi mogu mijenjati tek od pete razine. Navedeno znači da se ne mogu otvarati knjigovodstveni računi do četvrte razine (odjeljka) bez obzira na moguće nedostatke postoje-ćega računskog plana.

Računski plan je sastavni dio Uredbe.

Za narudžbe naših izdanja ili dokupa minuta za savjete, molimo javiti se na broj (01)/4699-760 ili

e-mail: [email protected]


2.1.9.2. Razredi računskog planaRačunski plan ima sedam razreda. Razredi se

pretežito razlikuju od računa računskog plana ko-jim se uobičajeno koristi u poduzetničkom raču-novodstvu.

9 Tablica: Pregled razreda računskog plana ne-profitnog računovodstva

RazredBrojčana oznaka Naziv razreda

0 Nefinancijska imovina1 Financijska imovina2 Obveze3 Prihod4 Rashodi5 Vlastiti izvori6 Izvanbilančni zapisi

Izvor: Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08., 7/09., 158/13., 1/14. – ispravak i 44/14.) - obradila autorica

2.1.9.2.1. Gdje su uređena načela priznavanja pozicija u glavnoj knjizi?

Načela priznavanja pozicija u glavnoj knji-zi odnosno financijskim izvještajima propisana su Uredbom zaključno za 2014. godinu. Samo u okolnostima kada je Uredbom nešto nedorečeno, smatra se da bi se priznavanje moglo, uvažavajući posebitosti priznavanje temeljnih pozicija u račun-skom planu, uzeti u obzir odredbe nekih od raču-novodstvenih standarda iz područja poduzetnič-kog računovodstva.

Načela koja su bila propisana Uredbom, posta-la su sastavnim dijelom Zakona o neprofitnim organizacijama pa se ne očekuju bitne novosti u njegovu provedbenom propisu u odnosu na po-stojeća načela.

Pri pojašnjenju temeljnih razlika u načelima pri-znavanja pozicija u neprofitnom računovodstvu u odnosu na poduzetničko računovodstvo, pojasnit će se razlike u Imovini, Obvezama, Prihodima u Ras-hodima.

• ImovinaImovina se priznaje i mjeri na sličan način kako je

to uređeno za poduzetničko računovodstvo.Imovina se otpisuje na sličan način kako je to ure-

đeno propisima iz područja poreza na dobitak (li-nearna metoda), ali Uredba je odredila svoje stope otpisa i nije dopustila mogućnost njihova smanjenja ili povećanja. Dakle, stope otpisa koje su navedene kao sastavni dio Uredbe moraju se u potpunosti po-štovati. Od njih nije dopušteno odstupanje: ne mogu se smanjiti niti podvostručiti.

U načelu, ne iskazuju se vrijednosti kratkotrajne imovine u obliku zaliha (podskupina 061 Zalihe za obavljanje djelatnosti). Ova će se podskupina upo-rabiti samo za stvari koje se čuvaju u procesu obav-ljanja posla (proizvodnje i/ili pružanja usluga), za preraspodjelu drugima i za uporabu u izvanrednim situacijama; u drugim se okolnostima ona ne rabi.

Pretpostavlja se da će sastavni dio provedbenog propisa Zakona o neprofitnim organizacijama biti i stope otpisa.

• ObvezeKod obveza ne postoje razlike u vremenu njihova

priznavanja i uključivanja u pozicije glavne knjiga odnosno financijskih izvještaja.

Bitna je posebnost u odnosu na poduzetničko računovodstvo ta da su, u načelu, knjigovodstveni računi obveza brojčano usklađeni s odgovarajućom vrstom rashoda.

9 Tablica: Brojčana povezanost obveza i rashoda

242 Obveze za materijalne rashode2421 Naknade troškova

zaposlenim42114212

4213

Službena putovanjaNaknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni životStručno usavršavanje zaposlenika

2422 Naknade troškova članovima u predstavničkim i izvršnim tijelima, povjerenstvima i sl.

4221 Naknade troškova članovima u predstavničkim i izvršnim tijelima, povjerenstvima i sl.

Izvor: Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08., 7/09., 158/13., 1/14. – ispravak i 44/14.) - obradila autorica

• PrihodiTemeljna podjela prihoda u neprofitnom raču-

novodstvu je na recipročne i nerecipročne prihode. Iako se čini da je jedna od bitnih razlika između po-duzetničkog i neprofitnog računovodstva upravo u kategoriji prihoda, smatramo da ona to nije.

Recipročni prihodi su prihodi koji su povezani s isporukom dobara i usluga. Zbog posebitosti rada neprofitnih organizacija, oni ne bi smjeli imati ve-liku zastupljenost. Ako postoje, ne postoji bitna razlika u odnosu na sustav priznavanja prihoda u poduzetničkom računovodstvu. Jednako tako, i u poduzetničkom se računovodstvu prihodi od dona-cije, članarine, pomoći, doprinosa i ostalih sličnih prihoda priznaju, u načelu, kao prihodi izvještaj-nog razdoblja tek kada su naplaćeni. Ti se prihodi u neprofitnom računovodstvu nazivaju nerecipročni prihodi. U odnosu na poduzetničko računovodstvo, kod nekih od njih bitna je razlika ta da se u određe-nim okolnostima prihodi te vrste mogu priznati kao prihodi izvještajnog razdoblja iako nisu naplaćeni u izvještajnom razdoblju.

• RashodiU priznavanju rashoda bitna je razlika u odnosu

na poduzetničko računovodstvo ta da se oni ne su-čeljavaju s prihodima, osim ako je riječ o rashodima koji su povezani s ostvarenjem recipročnih prihoda.

Pri iskazivanju rashoda nije bitno jesu li obveze za njih namirene (plaćene) ili nisu.

2.2. POREZIUpozorenje u vezi s posebitosti neprofitnih orga-

nizacija u poreznom sustavu pojasnit će se tako što će se odgovoriti na sljedeća pitanja iz temeljnih po-reznih sustava u RH:

1. Jesu li neprofitne organizacije obveznici pore-za na dodanu vrijednost?

2. Jesu li neprofitne organizacije obveznici pore-za na dobitak?


3. Imaju li neprofitne organizacije poseban polo-žaj u sustavu poreza na dohodak?

2.2.1. Jesu li neprofitne organizacije obveznici poreza na dodanu vrijednost?

Većina neprofitnih organizacija, prema odred-bama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13. - 153/13. – Rješenje USRH, dalje: Za-kon o PDV-u), smatraju se poreznim obveznicima. Zbog toga, ako im je vrijednost poduzetničkih ispo-ruka veća od 230.000,00 kn u jednoj, postaju obve-znicima obračunavanja i plaćanja poreza na doda-nu vrijednost (dalje: PDV) od godine koja se naslanja na tu godinu.

Te neprofitne organizacije, za razliku od onih or-ganizacija koje primjenjuju poduzetničko računo-vodstvo, u načelu, ili neće biti obveznici poreza na dodanu vrijednost, zbog male razine poduzetničkog prometa, ili će biti oslobođeni od njegova plaćanja prema čl. 39. Zakona o PDV-u.

Ako neprofitne organizacije i postanu obveznici-ma PDV-a, većina od njih morat će pripaziti na pri-znavanje pretporeza i većina od njih neće ga moći priznati u cijelosti, već će ga morati dijeliti.

Oni porezni obveznici koji nisu obveznici obraču-navanja PDV-a moraju pripaziti na stjecanja dobara i usluga iz inozemstva (EU-a i trećih zemalja) kako možda ne bi morali obračunati hrvatski PDV i platiti ga u Državni proračun.

2.2.2. Jesu li neprofitne organizacije obveznici

poreza na dobitak?Sustav poreza na dobitak prepoznaje neke od sta-

tusnih oblika neprofitnih organizacija i navodi ih ili kao obveznike, dok druge ne smatra obveznicima poreza na dobitak. Za neke od njih porezna uprava daje rješenje o tome da su obveznici poreza na do-bitak, a neke od njih samostalno će morati odrediti jesu li ili nisu obveznici poreza na dobitak.

Vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, ko-more, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna va-trogasna društva, zajednice tehničke kulture, turi-stičke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije nisu obveznici poreza na dobitak. Oni to postaju tek nakon što dobiju rješe-nje Porezne uprave o tome da jesu obveznici pore-za na dobitak. Sve ostale neprofitne organizacije u sustavu oporezivanja porezom na dobitak smatraju se, u načelu, ostalim pravnim osobama i same pro-cjenjuju jesu li ili nisu obveznici poreza na dobitak. Taj osjetljiv i težak posao svoju provjeru ima tek pri nadzoru Porezne uprave.

Jednako tako, neke neprofitne organizacije, npr. udruge, same se prijavljuju u sustav oporezivanja PDV-om, ali u sustav oporezivanja porezom na dobi-tak ih uvodi Porezna uprava svojim rješenjem. Stoga, mora se biti vrlo oprezan u određivanju poreznog po-ložaja u prethodno navedena dva porezna sustava.

Slično kao i kod PDV-a, neprofitne organizacije ne moraju biti obveznici poreza na dobitak, a da mora-ju obračunati i platiti porez na dobitak po odbitku na određene usluge, kamate, autorska prava i dr.

U ovom se poreznom sustavu očekuju promjene. Najveća je novost za udruge jer one više ne bi dobi-

vale rješenja o statusu obveznika poreza na dobitak, već bi se same u nj prijavljivale.

2.2.3. Imaju li neprofitne organizacije poseban položaj u sustavu poreza na dohodak?

Da, u jednom bitnom segmentu za rad neprofit-nih organizacija, koje se kao takve i navode u propi-su, one se pri oporezivanju isplata koje daju fizičkim osobama koje nisu njihovi radnici ne ponašaju razli-čito od “poduzetničkih” osoba.

U ostalim je segmentima sustav oporezivanja pri-mitaka, odnosno dohodaka koje fizičkim osobama isplate neprofitne osobe, u načelu jednak onomu koji isplate i svi drugi isplatitelji.

Neprofitne organizacije, za razliku od “profitnih” organizacija, mogu neoporezivo isplatiti troškove službenog puta i osobama koje nisu njezini radni-ci. Za te besporezne isplate propisano je ispunjenje niza preduvjeta koji su propisani Zakonom o porezu na dohodak (Nar. nov., br. 177/04. - 83/14. – Odluka USRH). O njima se izvještava na obrascu JOPPD.

Sustav obračuna poreza na dohodak i prireza, su-stav izvješćivanja Porezne uprave, sustav obveznih evidencija jednak je kao kod “poduzetničkih” osoba.

U sustavu oporezivanja porezom na dohodak poželjno je napomenuti da se ne isplaćuje primitak koji ima položaj drugog dohotka samo na temelju ugovora o djelu koji se sklapa na temelju Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. i 41/08.). Temelj za primitak fizičke osobe može biti imeno-vanje u određenim tijelima neprofitne organizacije, npr. tajnik, član upravnog vijeća i sl.

2.3. OSTALOU okviru ostalih pitanja koja se najčešće postav-

ljaju su pitanja: 1. Imaju li neprofitne organizacije poseban polo-

žaj u radnom pravu? 2. Imaju li neprofitne organizacije poseban polo-

žaj u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja? Upozorit će se i na 3.: Obavljanje “poduzetnič-

kih” djelatnosti.

2.3.1. Imaju li neprofitne organizacije poseban položaj u radnom pravu?

Ne, one nemaju ni u jednom dijelu drukčiji odnos u radnom pravu od onoga koje imaju pravne osobe koje vode poduzetničko računovodstvo.

Ta jednakost uključuje i sustav propisanih evi-dencija u području rada: evidenciju o radnicima i radnom vremenu te obračuna plaće i naknade plaće.

Posebitost je ta što većina neprofitnih organiza-cija neće sklapati ugovore o radu jer se ne bavi po-slovima čije izvršenje trebaju radnici. Većina “rada” u neprofitnim organizacijama moći će se smatrati djelom i za to će se izvršenje stoga morati sklapati ugovor o djelu. No, potrebno je s dužnom pažnjom pristupiti određenju može li se određeno izvršenje rada smatrati djelom ili radom za koji treba sklapati ugovor o radu.

No, posebitost koja se može povezati s ovim pitanjem je rad koji obavljaju fizičke osobe na te-melju ugovora o volonterstvu koji se sklapa na te-melju Zakona o volonterstvu (Nar. nov., br. 58/07. i


22/13.). Postoje točno propisana postupanja u vezi s radom koji je naveden u Zakonu o volonterstvu. Bitno je napomenuti da se volonterskim radom ne može smatrati rad za koji treba sklopiti ugovor o radu odnosno o djelu.

Imaju li neprofitne organizacije poseban položaj u sustavu doprinosa za obvezna osiguranja?

Ne, one nemaju drukčiji položaj u sustavu dopri-nosa u odnosu na osobe koje vode poduzetničko ra-čunovodstvo.

Stoga se upozorava na obračunske isprave koje su propisane na temelju Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 84/08. - 41/14.) i izvješća putem obrasca JOPPD.

2.3.2. Obavljanje “poduzetničkih” djelatnostiRasprostranjeno je mišljenje da neprofitne orga-

nizacije ostvaruju prihode za djelatnost za koju su osnovane i “klasičnim” poduzetničkim aktivnosti-ma: prodajom dobara i usluga na tržištu.

Za takvo stjecanje prihoda, odnosno obavljanje takvih djelatnosti kojima se prema izvornom odre-đenju mogu baviti samo trgovačka društva koja se za poduzetničke djelatnosti u načelu i osnivaju, pre-ma Zakonu o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. do 68/13.), potrebno je uzeti u obzir i odred-be posebnih zakona koje možda sprječavaju obav-ljanje određenih djelatnosti u statusnim oblicima u kojima se nalaze neprofitne organizacije. Uz to, za obavljanje takvih djelatnosti neki put su uvjeti nji-hova izvođenja blaži, a neki put jednaki kao i osta-lim osobama koje se bave tim aktivnostima.

Temeljna je pretpostavka za takvo stjecanje pri-hoda, uz posebne propise kojima je uređeno svako od tih područja djelovanja, i mogućnost koja mora biti stvorena u internim aktima neprofitne organi-zacije, npr. statutu.

Upozorava se da postoje, što je većini neprofitnih organizacija zanimljivo, ograničenja u obavljanju trgovine.

Uz moguće sprječavanje obavljanja takvih djelat-nosti, izvjesno je da se stečeni višak prihoda kod ne-profitnih organizacija, u načelu, ne može ostvarivati i dijeliti kao dobitak članovima ili drugim fizičkim osobama. On se mora rabiti za razvijanje aktivnosti zbog kojih je neprofitna organizacija osnovana.

Iako je predlagano da se za poduzetničke aktiv-nosti treba osnovati trgovačko društvo, takve obve-zujuće odredbe nema u Zakonu o neprofitnim orga-nizacijama.

3. ZAKLJUČAKAko neprofitne organizacije primjenjuju neprofit-

no računovodstvo, mogu ga primjenjivati u sustavu jednostavnog ili sustavu dvostavnog knjigovodstva. Uz knjigovodstveni sustav usko je povezano finan-cijsko izvještavanje.

Financijski se izvještaji sastavljaju i za razdoblja tijekom kalendarske godine koja je uvijek i izvještaj-na godina.

Računski plan ima sedam razreda i on je u nepro-fitnom računovodstvu propisan na četvrtoj razini. Niže se razine mogu otvarati u skladu s potrebama neprofitne organizacije.

Ne postoje bitne razlike između priznavanja te-meljnih kategorija između poduzetničkog i nepro-fitnog računovodstva, no one postoje i u imovini, prihodima i rashodima.

Porezni sustav uvažava posebnost neprofitnih or-ganizacija i stoga njihov položaj treba pomno odre-diti u svakome od njih. Riječ je o oporezivanju po-rezom na dodanu vrijednost, porezom na dobitak i porezom na dohodak. Ako neprofitna organizacija ima status poreznog obveznika u jednom od nave-denih poreznih sustava, ne znači da ga ima u dru-gom poreznom sustavu.

U području radnog prava i sustavu doprinosa za ob-vezna osiguranja fizičkih osoba, nema razlika između trgovačkih društava i neprofitnih pravnih osoba.

RAČUNOVODSTVO PRORAČUNA I

PRORAČUNSKIH KORISNIKAIII. Izdanje: Zagreb, ožujak 2011.

Ova knjiga daje uz računovodstvene motrište proračunskog su-stava koji ima svoje temeljne sastavnice i svoje posebitosti i nji-hova pojašnjenja. Stoga se u knjizi uz pregršt knjigovodstvenih primjera pojašnjavaju i temeljne sastavnice proračunskog su-stava: sustav proračuna, proračunske klasifikacije i planiranje te posebitosti u poreznom okruženju i radno-pravni položaj osoba u javnom sektoru. U računovodstvenom dijelu se uz posebito-sti evidentiranja određenih poslovnih događaja daju i temeljne postavke računovodstvenog sustava te popis imovine, čuvanje knjigovodstvene dokumentacije i poslovnih knjiga te financijsko izvještavanje. Uz sve to knjiga sadrži i temeljni pravni okvir prora-čunskog sustava. Sastavni dio knjige je i zasebno otisnut računski plan. Narudžbenica na kraju časopisa RRiF


Mr. sc. Nada DREMEL, ovl. rač., ovl. rev. i porezni savjetnikMirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. UDK 657.1

Računovodstvene provjere prije sastavljanja financijskih izvještaja za 2014. u neprofitnom računovodstvu

U sustavu neprofitnog računovodstva za 2014. bilo je neznatnih promjena koje će obveznici primjene

neprofitnog računovodstva morati uzeti u obzir pri pro-vjeri računovodstvenog obuhvata poslovnih promjena i načina njihova iskazivanja.

S obzirom na to da se završna računovodstvena pro-vjera, u načelu, obavlja krajem godine, u ovom se članku objašnjava računovodstveni pristup nizu poslovnih pro-mjena koje su svojstvene radu neprofitnih organizacija koje se nalaze u ovom računovodstvenom sustavu.

U ovom se članku objašnjava provjera podataka iska-zanih u dvostavnom knjigovodstvu s posebnim osvrtom na promjene koje se primjenjuju od 1. siječnja 2014., a bitne su za računovodstvo.

Skrećemo pažnju na to da svaka osoba koja pripada sustavu neprofitnog računovodstva treba provjeriti je li tijekom godine ispravno vodila svoje knjigovodstvo. U slučaju pogrešne prosudbe, krajnje je vrijeme da se knjigovodstvo uskladi sa svojim obvezama jer se od 1. siječnja 2015. primjenjuje Zakona o financijskom po-slovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija koji sadržava i prekršajne odredbe u vezi s računovodstve-nim poslovima.

Upozoravamo sve osobe u sustavu neprofitnog raču-novodstva da dužnu pažnju posvete svom poreznom po-ložaju, osobito u sustavu PDV-a.

1. IMOVINA (RAZRED 0 I 1)Na temelju Uredbe o računovodstvu neprofitnih

organizacija (Nar. nov., br. 10/08., 7/09., 158/14., 1/14. – ispravak i 44/14. –, dalje: Uredba) i propisanog ra-čunskog plana koji je sastavni dio Uredbe u razredu 0 i 1 propisane su skupine računa, podskupine i ob-vezni odjeljci kao četvrta razina računa, na kojima se evidentiraju stanja i poslovne promjene imovine neprofitne organizacije.

Klasifikacija imovine napravljena je prema vrsti, trajnosti i funkciji imovine te je imovina podijeljena na nefinancijsku i financijsku.

Prema svojoj funkciji i vijeku uporabe imovina se dijeli na:

- dugotrajnu imovinu i- kratkotrajnu imovinu.Pojavni oblik imovine čine stvari, prava i ulaganja

pa se u skladu s tim ona dijeli na dvije skupine:- nematerijalnu imovinu i- materijalnu imovinu.Nematerijalna imovina predstavlja nefinancijsku

imovinu koja se može identificirati, ali bez fizičkog obilježja. Materijalna imovina može biti neproizve-dena i proizvedena.

Poznavanje propisanog razvrstavanja imovine bitno je radi ispravnog iskazivanja imovine, a pove-zano s tim i njezina ispravnog bilanciranja.

Provjera � Je li posebno označena imovina za koju se obra-

čun amortizacije knjiži kao rashod od one za koju se on knjiži kao ispravak vlastitih izvora?

U analitičkoj evidenciji dugotrajne nefinancij-ske imovine morala se na primjeren način odvojiti dugotrajna imovina čiji obračun amortizacije tre-ba knjižiti zaduženjem računa razreda 4 (odjeljak 4311) od one čiji obračun amortizacije treba knji-žiti zaduženjem računa razreda 5 (odjeljak 5111). Razred 4 teretit će se za obračunanu amortizaciju za svu onu imovinu za koju se pri nabavi nije pri-znao rashod, a razred 5 za svu onu imovinu pri čijoj je nabavi bio iskazan rashod (Dremel, 2008. e, str. 52.). Nije nužno odvajanje računa za ove potrebe u glavnoj knjizi.

� Je li pri nabavi dugotrajne imovine u 2014. bio iskazan rashod u razredu 4?

Ako je pri nabavi bio iskazan rashod, to je, u nače-lu, pogreška. Tada ta knjiženja treba stornirati i pre-nijeti na račune razreda 0. U razredu 4 (na odjeljku 4311) mogla bi se iskazati samo nabava imovine ko-joj postupak nabave nije bio završen do 31. prosinca 2007., što je u 2014. rijetkost.

Iskazivanje rashoda u vezi s nabavom dugotraj-ne imovine neće biti pogreška samo ako je riječ o nabavama izvanproračunskih korisnika državnog proračuna. Izvanproračunski su korisnici državnog proračuna poimenično navedeni u Podatcima iz Re-gistra proračunskih i izvanproračunskih korisnika. Taj je popis za 2014. objavljen u Nar. nov., br. 75/13.

� Je li odgovarajuće označena dugotrajna imovina koja je nabavljena u 2014. plaćena darovanim novcem, odnosno koja je dobivena na dar, ako se amortizira?

Primljene donacije povezane s nefinancijskom imovinom koja se amortizira priznaju se u bilanci kao odgođeni prihod. Odgođeni se prihod uključu-je u prihode razdoblja u visini iskazanog rashoda amortizacije.

Ako je dio dugotrajne imovine koja se amortizira kupljen novčanim sredstvima iz donacije, a dio iz drugih izvora, mora se razmjerno izvorima odredi-ti amortizacija da bi se odgovarajući dio odgođenih prihoda uključio u prihode razdoblja.

9 Primjer:Udruga je dobila novčani dar za nabavu računala

– 12.000,00 kn. Darovatelj je trgovačko društvo, a dar je uplaćen na račun kod poslovne banke.


Udruga je kupila računalo. Vrijednost računala (s uključenim PDV-om) je 16.000,00 kn. Račun i računa-lo preuzeti su 25. rujna 2014.

Udruga nije obveznik PDV-a. Računalo je bilo spremno za uporabu danom pre-

uzimanja.Godišnja stopa otpisa je 25 %.

9 Knjiženje: Nabava dugotrajne nefinancijske imovine koja se amortizira iz darovanog novca

0221 - Uredska oprema

(2) 16.000,00

0291 - Ispravak vrijednosti

1.000,00 (3)

1111 - Novac u banci

2922 - Odgođeni prihodi

14.000,00 (1)

2425 - Dobavljači u zemlji

(1) 14.000,00

16.000,00 (2)

4311 - Amortizacija

(3) 1.000,00

353 1 - Prihodi od trgovačkih društava

750,00 (3a)

Knjižne oznake i njihov opis:(1) Za primljeni novčani dar(2) Za kupnju računala(3) Za obračuna amortizacije(3a) Za prevođenje odgođenih prihoda u prihode (razdoblja)

(3a) 750,00

9 Izračuni:Obračun otpisa: 16.000,00 x 0,25 : 12 mj. x 3 mj. =

1.000,00Razmjer između izvora koji su uporabljeni pri na-

bavi dugotrajne imovine: 12.000,00 : 16.000,00 = 0,75Amortizacija koja se odnosi na izvor donacije:

1.000,00 x 0,75 = 750,00 Amortizacija koja se odnosi na ostale izvore: 1.000

- 750,00 = 250,00

� Je li pravilno razvrstana dugotrajna nefinancij-ska imovina od sitnog inventara?

S obzirom na dvojbe koje postoje u praksi oko iskazivanja dugotrajne nefinancijske imovine kojoj je vrijednost nabave do (zaključno s) 3.499,99 kn, neprofitna organizacija mora zauzeti svoje stajali-šte i dosljedno ga provoditi. Odredbama Uredbe nije uvjetovano svrstavanje takve dugotrajne imovine u sitan inventar (Uredba, čl. 17.).

� Je li dosljedno poštovana računovodstvena poli-tika u vezi s iskazivanjem nabavljanja stvari zaliha-ma ili rashodima u trenutku nabave?

Prema odredbama Uredbe može se zaključiti da se kao kratkotrajna imovina (zalihe) iskazuju samo one stvari koje se čuvaju, odnosno one koje imaju neko stanje. S obzirom na to i na poteškoće pri određiva-nju stvari koje se čuvaju ili stvari koje će se čuvati, to pitanje treba urediti računovodstvenom politikom.

� Jesu li predujmovi za nabavu nefinancijske imo-vine iskazani u okviru odgovarajućih računa razreda 0 ili u okviru razreda 1 (odjeljak 1293)?

Prema našem bi se mišljenju ti predujmovi trebali iskazivati u razredu 0. Naime, novac koji je dan za

nabavu nefinancijske imovine ima novčano obi-lježje te imovine i nije više financijska imovina. Oko toga treba također usvojiti odgovarajuću računo-vodstvenu politiku.

� Je li u analitičkom knjigovodstvu i na odgova-rajućim računima glavne knjige iskazana nabavna vrijednost i ispravak vrijednosti imovine koja nema knjižne vrijednosti?

Kad je nabavna vrijednost imovine jednaka njezi-nu ispravku vrijednosti, ako se još uvijek koristi, ona mora biti iskazana u poslovnim knjigama. Njoj nije mjesto u poslovnim knjigama u času otuđenja (pro-daja, rashod, darovanje…).

� Je li ispravno formirana nabavna vrijednost nefi-nancijske imovine?

Trošak nabave (nabavnu vrijednost) nefinancij-ske imovine čini kupovna cijena uvećana za carine, nepovratne poreze na promet, troškove prijevoza i sve druge troškove koji se mogu izravno dodati troš-kovima nabave i osposobljavanja za početak upora-be (Uredba, čl. 17.).

1.1. NEFINANCIJSKA IMOVINA (RAZRED 0)Nefinancijska imovina koja se bilančno iskazuje

je dugotrajna i kratkotrajna imovina koja se u rasho-de poslovanja ne iskazuje u trenutku svoje nabave, nego u trenutku njezina trošenja.

1.1.1. Neproizvedena dugotrajna imovina (skupina računa 01)

U okviru te skupine odvojeno se iskazuje materi-jalna i nematerijalna imovina.

Materijalna se imovina evidentira u podskupini računa 011 – Materijalna imovina – prirodna bo-gatstva, a obuhvaća prirodna bogatstva (zemlji-šte, rudna bogatstva, ostala materijalna prirodna bogatstva kao što su nacionalni parkovi, vodna bogatstva i sl.) nad kojima neprofitna organizacija ima vlasništvo.

Nematerijalna imovina obuhvaća: patente, kon-cesije, licencije, ostala prava, osnivačke izdatke, iz-datke za razvoj te (kupljeni) goodwill. Za iskaziva-nje nematerijalne imovine koristi se podskupinom računa 012 – Nematerijalna imovina.

Kao podskupina računa ispravak vrijednosti ne-proizvedene dugotrajne imovine predviđen je račun 019 – Ispravak vrijednosti neproizvedene dugotraj-ne imovine. Na tom se računu iskazuje ispravak vri-jednosti neproizvedene dugotrajne imovine koji se izračunava na temelju stopa amortizacije dugotraj-ne imovine koje su sastavni dio Uredbe.

Obračunu amortizacije, u načelu, ne podliježu ze-mljišta, rudna bogatstva i ostala prirodna materijal-na imovina (podskupina računa 011).

Kao dugovni se prometi iskazuju sva stjecanja ne-proizvedene materijalne imovine nad kojima orga-nizacija ima vlasništvo. Napominjemo da vlasništvo može biti i knjižno i izvanknjižno.

Potražni će promet biti iskazan ako će se imovina otuđiti. Pritom nije bitan način njezina otuđenja.

Provjera � Je li kao prirodno bogatstvo iskazano samo ono

prirodno bogatstvo nad kojim organizacija ima vla-sništvo?


Ako nije tako, to bogatstvo treba stornirati i preni-jeti u izvanbilančnu evidenciju.

� Je li obračunana amortizacija na prirodna bo-gatstva?

Ako je, treba provjeriti razlog obračuna. U načelu se prirodna bogatstva ne amortiziraju.

� Je li kao zemljište iskazan građevinski objekt?Građevinski se objekt u nekim okolnostima može

iskazati kao zemljište. Građevinski objekti koji se grade u svrhu poboljšanja kvalitete, povećanja pro-duktivnosti zemljišta ili sprječavanja erozije i dru-gih oblika uništavanja evidentiraju se kao poveća-nje vrijednosti zemljišta.

� Je li pri nabavi građevinskih objekata razdvojena vrijednost zemljišta od vrijednosti građevine?

To se razdvajanje vrijednosti mora napraviti. Samo u iznimnim okolnostima to nije moguće. Tada se ta vrijednost iskazuje objedinjeno kao ona imovi-na koja u toj simbiozi ima veću vrijednost (u načelu, kao građevinski objekt).

1.1.2. Proizvedena dugotrajna imovina (skupina računa 02)

Proizvedenu dugotrajnu imovinu čine podskupi-ne: Građevinski objekti, Postrojenja i oprema, Pri-jevozna sredstva, Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti, Višegodišnji nasadi i osnovno stado, Nematerijalna proizvedena imovina.

U ovoj se skupini nalazi posebna podskupina ispravka vrijednosti navedenih podskupina (pod-skupina 029). U njoj se iskazuje ispravak vrijednosti sve navedene imovine bez obzira na to je li riječ o imovini čija svota obračunane amortizacije tereti razred 4 ili razred 5.

1.1.3. Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti (skupina računa 03)

U skupini 03 iskazuju se plemeniti metali, dra-go kamenje, knjige, umjetnička djela i slične vri-jednosti koje se čuvaju pohranjene, odnosno ne koriste se u obavljanju djelatnosti, niti se s njima ostvaruje prihod.

1.1.4. Sitan inventar (skupina računa 04)Sitni inventar iskazuje se u skupini 04. Za nju nije

izrijekom propisano je li riječ o dugotrajnoj ili kratko-trajnoj imovine. Prema uobičajenim pravilima stru-ke ta se imovina smatra kratkotrajnom imovinom.

Uredba o računovodstvu ne pojašnjava kada tre-ba pri nabavi sitnog inventara uporabiti podskupinu računa zaliha (041). Smatramo da ju je primjereno uporabiti samo onda kada postoji stanje zaliha. Ako se nabavi odmah za uporabu, ne bi se trebalo kori-stiti podskupinom 041. No, to je prepušteno da se odredi računovodstvenim politikama.

9 Knjiženje: Nabava i otpis sitnog inventara

042 1 - Sitni inventar u uporabi

(1) 5.000,00

0291 - Ispravak vrijednosti

5.000,00 (2)


5.000,00 (1)

4264 - Sitni inventar

(2) 5.000,00

Knjižne oznake i njihov opis:(1) Za primljeni račun i sitni inventar(2) Za otpis sitnog inventara

U ovom se primjeru sitni inventar prema računo-vodstvenim politikama otpisuje odmah pri stavlja-nju u uporabu.

Provjera � Je li dosljedno poštovana računovodstvena po-

litika u vezi s iskazivanjem nabave sitnog inventara kao nabave za zalihe?

O okolnostima koje utječu na iskazivanje nabave sitnog inventara kao zalihu sitnog inventara ili iska-zivanje nabave sitnog inventara u uporabi organiza-cija treba usvojiti računovodstvenu politiku.

� Je li dosljedno poštovana politika u vezi s otpi-som sitnog inventara?

S obzirom na to da su samo za dugotrajnu imovi-nu propisane stope otpisa, za sitan se inventar mogu primijeniti stope prema odluci organizacije. Naime, Uredba nije uredila da se sitan inventar pri nabavi iskazuje kao rashod, nego se iskazuje kao imovina. S obzirom na to da se imovina mora prevesti u rashod, vrijeme tog prevođenja ostavljeno je organizaciji na odabir. Nema zapreka da otpis bude i odmah pri na-bavi sitnog inventara.

� Je li ispravak vrijednosti sitnog inventara knjižen na računu 0491, a ne na računu 0421?

Za knjiženje ispravka vrijednosti sitnog inventara postoji poseban račun. Dakle, ispravak vrijednosti sitnog inventara ne smije biti sastavni dio knjiženja na računu 0421.

� Je li u analitičkom knjigovodstvu i na odgovara-jućim računima glavne knjige iskazana nabavna vri-jednost i ispravak vrijednosti i onoga sitnog inventara koji nema knjižne vrijednosti?

Kad je nabavna vrijednost sitnog inventara jedna-ka njegovu ispravku vrijednosti, ako se on još uvijek koristi, on mora biti iskazan u poslovnim knjigama.

1.1.5. Nefinancijska imovina u pripremi (skupina računa 05)

Račun Nefinancijske imovine u pripremi sadrža-va ulaganja u tijeku izrade, odnosno nabave proi-zvedene dugotrajne imovine. Nakon završetka na-bave imovina se prenosi u odgovarajuću skupinu imovine u uporabi. Uporaba računa ove skupine trebala bi biti uređena računovodstvenim politika-ma neprofitne organizacije.

Provjera � Je li dosljedno poštovana računovodstvena poli-

tika u vezi s korištenjem računa skupine 05?

PREGLED PROPISA


Uredba je propisala da se računi skupine 05 kori-ste samo u tijeku izrade ili nabave proizvedene du-gotrajne imovine.

1.1.6. Proizvedena kratkotrajna imovina (skupina računa 06)

Proizvedena kratkotrajna imovina obuhvaća zali-he za obavljanje djelatnosti, proizvodnju i prodaju te robu za daljnju prodaju.

Prema odredbama Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 87/08. – 30/14.) dopuštena je prodaje samo svojih proizvoda. Stoga, iako u računskom planu je pred-viđena uporaba podskupine 063 – Roba za daljnju prodaju, nije stvorena pretpostavka za trgovanje.

Provjera � Je li razdužen račun skupine 06 za svu prodanu

proizvedenu kratkotrajnu imovinu?Ako nije, nisu terećeni rashodi. Stoga je rezultat

(višak / manjak) poslovanja netočan.Pri razduženju, knjiženju na potražnu stranu raču-

na 06, treba obratiti pozornost da se računi razdužuju po nabavnim ili procijenjenim vrijednostima. Dakle, razdužuju se po onim vrijednostima po kojima su bili i zaduženi (knjiženje na dugovnu stranu računa 06).

� Je li ispravljana vrijednost kratkotrajne nefinan-cijske imovine na tržišnu vrijednost?

Niti jednom odredbom Uredbe nije propisano da se vrijednost imovine nakon njezina početnog iskazivanja po nabavnoj ili procijenjenoj vrijedno-sti mora iskazivati po fer vrijednosti, odnosno da se poštuje načelo opreznosti. Stoga ovo usklađenje nije obvezno, a smatramo da ne bi bilo pogrešno. No, ne preporučujemo ga.

1.2. FINANCIJSKA IMOVINA (RAZRED 1)U razred financijske imovine ubrajaju se novac

(u banci i blagajni), depoziti, jamčevni polozi i po-traživanja od zaposlenih i za više plaćene poreze te ostala potraživanja.

Nije sporno da i ti oblici imovine mogu stvarno vrijediti različito od vrijednosti iskazane u knjiga-ma. Za neke od njih, npr. potraživanja od kupaca, predviđene su posebne podskupine računa (169 – Ispravak vrijednosti potraživanja) koje se rabe radi usklađenja početno iskazane vrijednosti, dok za druge, npr. sk. 12, za umanjenje vrijednosti ne po-stoji odgovarajuća podskupina računa.

9 Knjiženje: Ispravak vrijednosti potraživanja

1231 0 - Potraživanja od radnika

St 1.500,00

1231 9 - Ispravak vrijednosti potraživanja od radnika

1.000,00 (1)

4622 - Otpisana potraživanja

(1) 1.000,00

Knjižne oznake i njihov opis:(1) Za početno stanje(2) Za vrijednosno usklađenje

potraživanja

Financijska imovina nije u računskom planu razvrstana prema kriteriju ročnosti (trajanja), iako

Uredba dijeli imovinu prema ročnosti na dugotrajnu i kratkotrajnu. No, s obzirom na to da za sada finan-cijski izvještaji ne zahtijevaju podatak o financijskoj imovini po ročnosti, neprofitna organizacija samo ako želi može financijsku imovinu razvrstati po roč-nosti. To bi mogla učiniti koristeći analitičke račune u svakom od odjeljaka računa financijske imovine.

Provjera � Ima li ikoji račun financijske imovine potražno

stanje, odnosno je li se od aktivnoga knjigovodstvenog računa pretvorio u pasivan knjigovodstveni račun?

� Postoje li dokumenti koji su sporni i prema kojima nije bilo moguće utvrditi prirodu poslovnih promjena?

� Jesu li svi dokumenti o obračunskim namirama (cesija, asignacija, preuzimanje duga, prijeboj i dr.) dostavljeni za knjiženje?

� Koja je kvaliteta iskazane imovine s obzirom na unovčivost? Ako je kvaliteta sporna, treba predložiti imovinu koju treba vrijednosno uskladiti ili otpisati.

� Jesu li usklađena stanja u pomoćnim knjigama i pomoćnim evidencijama s podatcima u glavnoj knjizi?

1.2.1. Novac u banci i u blagajni (skupina 11)U skupini računa 11 iskazuje se novac u banci na

računu kod tuzemnih poslovnih banaka, kod ino-zemnih poslovnih banaka, prijelazni račun, izdvo-jena novčana sredstva, novac u blagajni, vrijedno-snice u blagajni.

S obzirom na to da ne postoje propisani knjigo-vodstveni računi za novac na računu kod domaće poslovne banke u domaćoj valuti i za novac u stra-noj valuti, preporučujemo otvoriti analitičke račune za tu vrstu računa kod poslovne banke.

Neprofitna organizacija može imati nekoliko po-slovnih računa kod različitih poslovnih banaka. Oni se često otvaraju kako bi se pratila jedna od dje-latnosti neprofitne organizacije. Tako se djelatnost prati preko računa, a ne preko posebnih obračun-skih jedinica. To nije nužno jer se uspješnost neke djelatnosti može pratiti preko posebno organizira-nih računa prihoda i rashoda, a otežano je poslova-nje s novcem.

Na knjigovodstvenom računu na kojem se iskazu-je novac u stranoj valuti kod domaće poslovne ban-ke treba osigurati podatak o stanju strane valute. Taj podatak treba osigurati za svaku valutu posebno. On se može osigurati otvaranjem subanalitičkih ra-čuna u glavnoj knjizi, ali i vođenjem pomoćne evi-dencije ili knjige.

Jednako treba postupiti i pri vođenju knjigovod-stvenog računa za račun u stranoj valuti kod inoze-mne poslovne banke (knjigovodstveni račun 1112). Napominjemo da za otvaranje računa u inozemstvu ne treba posebno odobrenje Hrvatske narodne ban-ke. No, treba pripaziti na moguće devizne evidencije (nadzorne knjige, kapitalni poslovi) te moguća stati-stička izvješća Hrvatske narodne banke.

� Treba li obračunati tečajnu razliku na stanje strane valute na računima kod poslovnih banaka?

S obzirom na odredbu Uredbe o tome da tečajna razlika nastaje kada dođe do promjene u valutnom


tečaju između datuma transakcije i datuma pod-mirenja stavaka proizašlih iz transakcije, tečajnu razliku na novčana sredstva ne bi trebalo utvrditi. Slijedom toga ne bi trebalo utvrditi ni tečajnu ra-zliku na stanje strane valute na računima kod po-slovnih banaka.

Jednako bi se trebalo primijeniti i na stranu valu-tu u blagajni (stranu gotovinu).

No s obzirom na to da se, prema Zakonu o devi-znom poslovanju (Nar. nov., br. 96/03. – 76/13.), po-traživanja i obveze u stranoj valuti iskazuju prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, a i s obzi-rom na to da tečajne razlike na računima u stranoj valuti kod poslovnih banaka jednom treba uključiti u rezultat, smatramo da bi trebalo obračunati tečaj-nu razliku na stanje strane valute na računu u po-slovnoj banci i na stanje strane gotovine u blagajni.

Postoji obvezan blagajnički maksimum za stranu gotovinu postoji.

Provjera � S obzirom na to da se prometi po računima fi-

nancijske imovine, u načelu, bilježe na temelju izvoda o prometima i stanjima računa koji su otvoreni kod poslovne banke, treba provjeriti jesu li dostavljeni svi izvodi. Ako su dostavljeni svi izvodi, treba provjeriti jesu li svi knjiženi, odnosno jesu li knjižene sve pro-mjene koje su iskazane na njima.

� Ako postoji negativno stanje računa novčanih sredstava kod poslovne banke, a ono je jednako stanju na izvodu, izvjesno je da je korišten kredit. Podatak o kreditu treba iskazati u okviru razreda 2 – Obveze, a stanje knjigovodstvenog računa novčanih sredstava treba biti nula.

� Ako postoji više poslovnih računa u bankama, preporučujemo za svaki račun voditi analitički račun novčanih sredstava kako bi se lakše uskladili prometi i stanja po tim računima.

� U slučaju postojanja više blagajni, treba osigura-ti podatke o prometima i stanjima vezanim za svaku od tih blagajni. Treba, stoga, provjeriti jesu li možda pogreškom prometi jedne blagajne knjiženi kao pro-meti druge blagajne.

� Ako se uplaćuje i isplaćuje gotovina, treba pro-vjeriti ima li prijelazni račun stanje. Ako ima stanje, treba istražiti zbog čega se ono pojavilo jer stanja ne smije biti.

Stanje na tom računu upućuje na to da je različita svota novca položena na poslovni račun kod banke od one za koju se razdužila blagajna, odnosno da je jedna svota gotova novca podignuta s poslovnog ra-čuna kod banke, a druga položena u blagajnu. Svota razlike može biti u korist neprofitne organizacije, ali i na njezin teret. Ako je na njezin teret, treba ispitati koja je osoba odgovorna za tu razliku i treba je te-retiti za tu razliku. Ako se ona ne bi teretila, odgo-vornost bi trebala preuzeti osoba koja ju je trebala teretiti. Razlika može biti opravdana samo u nekim okolnostima (npr. krađa novca).

Stanje na prijelaznom računu može biti razlog zbog kojeg se razlikuje stanje na računu kod poslov-ne banke i na njemu odgovarajućem knjigovodstve-nom računu.

� Treba li provjeriti odgovara li stanje na računu kod poslovne banke stanju na knjigovodstvenom ra-čunu na kojem se bilježi taj račun?

Datum na koji se provjerava i uspoređuju podatci može biti različit. O njemu može odlučiti osoba koja ima za to ovlasti ili to može biti utvrđeno internim aktom neprofitne organizacije.

Ako taj podatak ne odgovora, treba provjeriti: postoji li stanje prijelaznog računa jesu li na tim knjigovodstvenim računima knji-

žene samo promjene na temelju odgovarajućih dokumenta (u načelu: izvodi o stanju i promje-nama poslovne banke)

jesu li knjiženi podatci o prometu drugog raču-na kod poslovne banke, a ne onoga koji se kon-trolira.

� Kako se iskazivalo podizanje gotovine koja se nije preuzimala u blagajni?

Gotovinu ne treba nužno donijeti u blagajnu i isplatiti je potom iz blagajne za različite potrebe. Ona se može podići npr. putem debitne / kreditne kartice, poslovne kartice i sl. na bankomatima, a da je osoba koja ju podigne ne donese u blagajnu. U drugoj situaciji, osoba koja ju podigne može je do-nijeti u blagajnu. S obzirom na različite mogućno-sti poslovanja gotovinom, trebalo bi, prema našem mišljenju, donijeti pravilo poslovanja. Tako bi bio osiguran točan i sustavan pregled nad poslovanjem s gotovim novcem.

Treba provjeriti jesu li preko knjigovodstvenog računa blagajne provedene sve promjene koje su na-stale u blagajni. Ako se podignuta gotovina s računa nije preuzimala u blagajni, treba provjeriti je li te-rećen račun potraživanja ili možda račun rashoda. Račun rashoda nije se mogao izravno teretiti.

9 Primjer:Od fizičke je osobe dobiven dar od 200,00 eura

(srednji tečaj HNB-a na dan primitka dara je 7,35 kn za 1 euro). Dar je zaprimljen u blagajnu. Dar je nami-jenjen redovitom poslovanju osobe.

Strana je gotovina položena na devizni račun u po-slovnoj banci.

Srednji tečaj HNB-a posljednjeg dana poslovne go-dine je 7,30 kn za jedan euro.

9 Knjiženje: Primitak dara u stranoj gotovini i po-log na devizni račun

111 1 - Novac na računu u poslovnoj banci

(2) 200 1.470,00(3) 10,00

354 1 - Prihodi od građana i kućanstava

1.470,00 (1)

443 2 - Negativne tečajne razlike

(3) 10,00

Knjižne oznake i njihov opis:(1) Za primitak strane gotovine(2) Za polog na devizni račun(3) Za realizirane tečajne razlike

SSP kunska protuvrijednost SSP

1131 - Glavna blagajna - strana gotovina

(1) 200,00 1.470,00 1.470,00 200,00 (2)

SSP kunska protuvrijednost SSP

www.rrif.hr


1.2.2. Dani depoziti i druga potraživanja, osim za prihode (skupina 12)

U skupini računa 12 iskazuju se: depoziti u ban-kama i ostalim financijskim institucijama, jamčevni polozi, potraživanja od zaposlenih, potraživanja za više plaćene poreze i doprinose, ostala potraživanja.

Provjera � Odgovara li stanje depozita stanju depozita kod

poslovne banke ili druge financijske institucije? Ako ne odgovora, treba provjeriti: je li depozitom namirena neka od obveza pre-

ma osobi kod koje se depozit položio ako se jedan depozit prevodio u drugi depozit,

a ugovorena je kamata, je li ona uredno pripisa-na depozitu

jesu li možda temelj knjiženja na knjigovodstve-nim računima depozita bili dokumenti kojima se ne prate promjene na depozitnim računima

je li depozit koji se nalazi u jednoj poslovnoj banci prenesen na glavni poslovni račun koji se nalazi u drugoj poslovnoj banci.

9 Primjer:Udruga Dobrobit sklopila je ugovor o depozitu s po-

slovnom bankom kod koje ima otvoren glavni račun.Svota oročenja je 1.000,00 kn, rok oročenja je tri

mjeseca počevši od 1. svibnja 2014., ugovorena kama-ta je za to razdoblje 90,00 kn. Od ugovorenih kamata na svaki se mjesec odnosi 30,00 kn. Potraživanje za kamate nastaje istekom razdoblja oročenja.

Po isteku roka oročenja ugovoreno je produljenje oročenja istih sredstava tako da se kamata pripisala svoti osnovnog oročenja. Rok oročenja je dva mjeseca (kolovoz – rujan), ugovorena kamata je 70,00 kn.

9 Knjiženje: Ugovor o depozitu

Tek. br. O P I S Račun

Svota

Duguje Potražuje

1. Kratkoročni depozitiKunski račun

Za oročenje

1211111110

1.000,001.000,00

2. Nedospjela naplata prihodaKamate na oročena sredstva i depozite po viđenju

Za kamate koje se odnose na izvještajno razdoblje siječanj-lipanj

19210

3413

60,00

60,00

3. Potraživanja za prihode od financijske imovine

Nedospjela naplata prihodaKamate na oročena sredstva i depozite po viđenju

Za potraživanja za kamate po isteku ugovora o depozitu

16411119210

3413

90,0060,00

30,00

4. Kratkoročni depozitiPotraživanja za prihode od financijske imovine

Za pripis kamata osnovnom potraživanju

12111

164111

90,00

90,00


Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju

Za obračunane kamate po drugom ugovoru o depozitu

164111

3413

70,00

70,00

6. Kunski računKratkoročni depozitiPotraživanja za prihode od financijske imovine

Za povrat depozita i naplatu kamata

1111012111

164111

1.160,001.090,00

70,00

� Odgovara li stanje jamčevine ili kaucije dane kao osiguranje izvršenja ugovorne obveze podatku koji o tome postoji kod osobe kojoj je dano jamstvo?

Ako ne odgovora, treba provjeriti: odgovora li stanje otvorenih stavaka koje se od-

nose na obveze na knjigovodstvenim računima osoba kojima dana su ta sredstva

Često se jamčevine / kaucije prevode, na temelju naknadno sklopljenih ugovora, u oblik namire neke obveze. Ta obveza može biti, ali ne mora, povezana s poslom za koji se dala jamčevina ili kaucija. U tim su okolnostima obveze prema tim osobama često ne-namirene točno u svoti u kojoj postoji potraživanje za danu jamčevinu ili kauciju. jesu li nastali prijeboji između potraživanja i

obveze prema istom poslovnom partneru za koje ne postoji pisani dokument

kvalitetu tih potraživanja od različitih poslov-nih partnera kako bi se mogao dati prijedlog za ispravak njihove vrijednosti ili njihov otpis.

Nije propisan način provjere. Mogu se rabiti razli-čite metode i različite spoznaje.

� Postoje li potraživanja od osobe koja je podigla gotovinu na bankomatu? Ako postoje, što je razlog? Je li možda riječ o danom zajmu ili utrošak nije oprav-dan odgovarajućom dokumentacijom?

Naime, fizička osoba ne bi smjela kod sebe za-državati gotovinu jer tada to zadržavanje poprima oblik zajma. Ne postoji propisan rok u kojem bi fi-zička osoba za potrebe djelatnosti pravne osobe mogla imati gotovinu koja pripada pravnoj osobi. S obzirom na to, moglo bi se zaključiti da ona nikada ne bi mogla imati tu gotovinu, ali u praksi je sasvim sigurno opravdano da je ona možda dan-dva ima kod sebe, odnosno da neutrošenu gotovinu ne treba krajem radnog dana polagati na račun jer joj treba za neku kupnju sljedećeg dana. Je li riječ o tim okol-nostima ili je riječ o prikrivenom pozajmljivanju, odlučivat će se u svakoj okolnosti.

� Jesu li otvorena potraživanja za ona službena pu-tovanja za koja su dani predujmovi ili iskazana potra-živanja odgovaraju saldu obveza po ostvarenim puto-vanjima i danim predujmovima za buduća putovanja?

S obzirom na to da se tijekom godine, u većini slučajeva, potraživanja i obveze vezane za službena putovanja iskazuju na jednom knjigovodstvenom računu, krajem godine treba provjeriti stanje na ra-čunu potraživanja. Ono se mora uskladiti sa stvarno danim predujmovima za službena putovanja koja će se ostvariti u sljedećim razdobljima.

Iako se putni nalozi trebaju analitički pratiti, usklađenje potraživanja za dane predujmove za službena putovanja može se napraviti jedinstvenim knjiženjem kako se ne bi trebali „otvarati“ obračuni za svaku osobu i za svaki putni nalog. Time se posti-že ispravan prikaz potraživanja u bilanci.

� Jesu li predani obračuni za službena putovanja koja su ostvarena?

Iako ne postoji propisan rok u kojem se treba na-praviti obračun troškova nastalih na službenom putu, primjereno ga je napraviti u roku od najviše sedam dana. Naime, to je rok propisan Uredbom o izdacima za službena putovanja u inozemstvo koji


se korisnicima državnog proračuna priznaju u ma-terijalne troškove (Nar. nov., br. 50/92. i 73/93.) i on bi se mogao prihvatiti kao objektivan rok. Svako zadržavanje novca izvan toga roka, ako se po obra-čunu putnog naloga novac treba vratiti, može dobi-ti obilježje danog zajma. Tada se postavlja i pitanje obračuna kamata.

� Odgovora li stanje potraživanja za porez na do-danu vrijednost podatcima iz probnog obračuna po-reza na dodanu vrijednost?

Podatak o pretporezu i podatak o potraživanju poreza na dodanu vrijednost (dalje: PDV) u skladu sa Zakonom o porez na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13. - 153/13. – Rješenje USRH, dalje: Zakon o PDV-u) po obračunu mora biti u skladu s probnim obračunom PDV-a.

Ako ne odgovora, treba provjeriti: imaju li knjigovodstveni računi pretporeza stanjeOni ne bi smjeli imati stanje na dan probnog obra-

čuna PDV-a jer je stanje računa znak da pretporez u knjigovodstvu nije uključen u obračun PDV-a. jesu li potraživanja za PDV po obračunskim

razdobljima smanjivana ako su korištena za namirenje obveze po nekom od sljedećih obra-čunskih razdoblja

je li pri tom usklađenju isključeno početno sta-nje koje se odnosi na prethodne godine.

� Odgovaraju li potraživanja za dane predujmove njihovom stanju ili možda nisu zatvorene obveze za koje su dani?

Ta je provjera usko povezana s provjerom otvo-renih stavaka obveza prema poslovnim partnerima kojima su dani predujmovi.

Bez obzira na to je li primatelj predujma za taj predujam neprofitnoj organizaciji dao račun za pri-mljeni predujam, odnosno bez obzira na to je li ne-profitna osoba obveznik PDV-a, predujam ne mije-nja svoje obilježje: on ostaje predujam sve dok se ne provede ugovorni odnos za koji je dan.

� Jesu li otvorena potraživanja nastala na temelju ugovornih odnosa u vezi s obračunskim namirama (cesija, asignacija, preuzimanje duga i dr.) ili su na temelju tih ugovora samo zatvorena potraživanja po-slovnih partnera iz izvornoga pravnog posla?

� Jesu li namirena potraživanja nastala na teme-lju ugovornih odnosa u vezi s obračunskim namirama (cesija, asignacija, preuzimanje duga i dr.) ili su mož-da te namire otvorene kao potražna stanja na drugim računima imovine (npr. potraživanja od kupaca)?

1.2.3. Dani zajmovi (skupina 13)Zajmovi su podijeljeni na posebne odjeljke knjigo-

vodstvenih računa. Kriterij za odjeljke bio je subjekt kome je odobren zajam (građanima i kućanstvima, poduzetnicima, ostalim subjektima). Previđen je i račun ispravka vrijednosti danih zajmova.

Smatramo da je primjerenije iskazati zajmove koji su dani radnicima u okviru potraživanja od zaposle-nih (podskupina 123) nego u skupini 13 u odjeljku 1331 – Zajmovi ostalim subjektima jer se tada sva potraživanja od radnika iskazuju u jednom odjeljku.

No nema zapreke da se ona iskažu i na odjeljku 1331 jer udovoljavaju i tom kriteriju za razvrstavanje.

Provjera � Jesu li na tim računima iskazana samo potraži-

vanja za dane zajmove ili su iskazana potraživanja i za kamate?

Ako su iskazana za kamate, treba ih stornirati.Naime, potraživanja za kamate na dane zajmove,

bez obzira na to je li riječ o redovitim ili zateznim kamatama, iskazuju se odvojeno od potraživanja za dane zajmove. Ona se vode u podskupini 16 – Potra-živanja za prihode.

9 Primjer:Udruga je dala zajam trgovačkom društvu koje je

osnovala. Svota zajma je 5.000,00 kn, zajam je dan u veljači 2014. Zajam je dan s transakcijskog računa. (1)

Sklopljen je ugovor o zajmu. Rok otplate je dvije go-dine. Ugovorena je kamata u svoti od 900,00 kn. Od ukupno ugovorenih kamata, 2014. pripada 700,00 kn, a 2015. 200,00 kn. (2)

U 2014. vraćen je jedan obrok – 800,00 kn (glavnica 550,00 kn, kamata 250,00 kn).

9 Knjiženje: Dani zajam


Svota

Duguje Potražuje

1. Zajmovi pravnim osobama koje obavljaju poduzetničku djelatnost

Kunski računZa dani zajam

132111110

5.000,005.000,00


Prihodi od kamata za dane zajmoveOdgođeno priznavanje prihoda

Za obračunane kamate

164103411

29228

900,00700,00200,00

3. Kunski računZajmovi pravnim osobama koje obavljaju poduzetničku djelatnostPotraživanja za prihode od financijske imovine

Za naplatu jednog obroka

11110

1321

16410

800,00

550,00

250,00

Potraživanja za kamate iskazuju se odvojeno od potraživanja za dani zajam.

Osobitu pozornost treba obratiti na davanje ka-mata koje se odnose na 2014., a koje na 2015. i sljede-ća izvještajna razdoblja.

1.2.4. Vrijednosni papiri (skupina 14)U skupini vrijednosnih papira iskazuje se finan-

cijska imovina koju čine čekovi, komercijalni i bla-gajnički zapisi, mjenice, obveznice, opcije i drugi financijski instrumenti te ostali vrijednosni papiri. Za tu je skupinu računa (skupini 14) otvoren pose-ban odjeljak na kojem se iskazuje ispravak vrijedno-sti vrijednosnih papira.

Zbog prirode svoje djelatnosti veći broj nabroje-nih podskupina osoba koje vode neprofitno računo-vodstvo neće koristiti.

Njezina se vrijednost početno iskazuje po metodi troška, odnosno njezinu vrijednost čine svi izdatci za njezino stjecanje.

Obvezna je revalorizacija propisana samo za du-gotrajnu imovinu, i to samo u određenim okolnosti-ma koji nisu ispunjeni u 2014.

Treba obratiti pozornost na kvalitetu te imovine. Možda su neki od primljenih vrijednosnih papira


nekvalitetni ili nenaplativi. U tom slučaju, popi-snom povjerenstvu treba predložiti da ih predlože za vrijednosno usklađenje ili za otpis.

Treba napraviti probni popis kako bi se utvrdilo odgovara li stanje vrijednosnih papira koji se na-laze kod neprofitne organizacije onome koje je na odgovarajućim knjigovodstvenim računima. U tom slučaju vrijednosne papire ne popisuje popisno po-vjerenstvo, nego ga radi osoba koja usklađuje knji-govodstvene račune vrijednosnih papira.

Provjera � Jesu li kao imovina iskazani samo vrijednosni

papiri ili možda i papiri koji su primljeni samo kao osiguranje naplate, a da nemaju sve elemente vrijed-nosnih papira?

� Jesu li otpisani vrijednosni papiri koji su nena-plativi?

Da bi tiskanica bila vrijednosni papir, ona mora imati određene elemente (Gorenc, 2005., str. 218.).

1.2.5. Dionice i udjeli u glavnici (skupina 15)Dionice i udjeli u glavnici razvrstavaju se prema

osobi u koju je uloženo: u glavnici banaka i ostalih fi-nancijskih institucija, u glavnici trgovačkih društava.

Ta skupina (skupina 15) ima svoj račun ispravka vrijednosti – odjeljak 1591.

Provjera � Je li neprofitna organizacija koja ima dionice /

udjele upisana u odgovarajuće evidencije u registrima?

� Je li iskazano povećanje udjela ako se dobitak pretvorio u udjele?

� Postoje li potraživanja od pravnih osoba koja su se prevela u dionice / udjele?

� Jesu li dionice / ulaganja bitno promijenile svoju vrijednost i treba li ih stoga vrijednosno uskladiti?

Ako treba, na koji način treba utvrditi njihovu vri-jednost?

1.2.6. Potraživanja za prihode (skupina 16)Potraživanja za prihode uključuju: potraživa-

nja od kupaca – podskupina 161, potraživanja za članarine i članske doprinose – podskupina 162, potraživanja za prihode po posebnim propisima – podskupina 163, potraživanja za prihod od imovine – podskupina 164, ostala nespomenuta potraživanja – podskupina 164 i ostala nespomenuta potraživa-nja – podskupina 165.

Upozorava se ne sljedeće:- samo one neprofitne osobe koje su obveznici

poreza na dobitak obveznici su i fiskalizacije pa time i ispunjenja svih zahtijeva koji se postav-ljaju pred obveznike fiskalizacije u skladu sa Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 133/12.)

- s obzirom na to da su gotovo sve neprofitne osobe porezni obveznici u sustavu poreza na dodanu vrijednost, prema odredbama Općega poreznog zakona (Nar. nov., br. 147/08. – 73/13.) trebaju izdavati račune za sve isporuke. Dakle, i kada one nisu obveznici obračunavanja pore-za na dodanu vrijednost, one jesu porezni ob-

veznici u sustavu poreza na dodanu vrijednost pa time i Općega poreznog zakona.

Za skupinu potraživanja 16 otvoren je poseban odjeljak računa za ispravak njihove vrijednosti – odjeljak 1691.

Za potraživanja od kupaca treba otvoriti analitič-ke račune potraživanja od domaćih i stranih kupaca. Oni će se iskazati na analitičkim računima odjeljka 1611 – Potraživanja od kupaca jer s tom svrhom nisu otvoreni posebni odjeljci računa.

Sva potraživanja za prihode ne moraju nužno biti i prihod razdoblja. Naime, samo su potraživanja za recipročne prihode izravno povezana s prihodima, dok potraživanja za nerecipročne prihode moraju biti naplaćena u izvještajnom obračunskom razdo-blju ili u kratkom vremenu iza njega.

Da bi se moglo iskazati potraživanje, ono mora biti mjerljivo.

Nema zapreke za iskazivanje potraživanja za čla-narine. Rjeđe će biti moguće iskazati potraživanje za prihode po posebnim propisima jer, u načelu, ono nije pouzdano mjerljivo.

9 Primjer:Udruga svojim članovima zaračunava članarinu.

Razdoblje za koje se zaračunava je mjesec. Prema odredbama statuta udruge, članarina je go-

dišnja i dospijeva za plaćanje zadnjeg dana u prosin-cu za tekuću godinu. Udruga zaračunava svom članu članarinu za proteklo razdoblje. Svota članarine za godinu je 800,00 kn. Tom istom članu zaračunala je i zakup prostora koji ona daje u zakup. Svota zakupni-ne je 1.000,00 kn.

Račun je naplaćenu do 31. prosinca u svoti od 900,00 kn na blagajni. Prema dogovoru između pri-matelja i isporučitelja, razmjerno se namiruje svako od potraživanja (400,00 kn članarine, 500,00 kn za-kupnine).

Članarina nije naplaćena u godini koja slijedi po-četnu izvještajnu godinu (n + 1). Udruga je donijela odluku o otpisu potraživanja u vezi s njom.

ANALIZA POSLOVNE USPJEŠNOSTI

svibanj 2014.

CIJENA: 315,00 knOPSEG: 412 str.

Narudžbenica na kraju časopisa RRiF

Nova knjiga prof.dr. Vinka Belaka nastavak je, a u nekim poglavljima i zamjena, za knji-gu "Menadžersko računovod-stvo" iz 1995. U knjizi su na poseban način obrađene bit-ne teme i problemi iz područja analize poslovne uspješnosti, s posebnim usmjerenjem na praktičnu primjenu.

Cijena (s PDV-om): 275,00 kn


16421 - Potraživanja za članarine

(1) 800,00

164 2 - Prihodi od nefinancijske imovine

500,00 (3)

292 2 - Odgođeno priznavanje prihoda

Knjižne oznake i njihov opis:(1) Za potraživanja za članarinu.(2) Za potraživanja za zakup.(3) Za naplatu potraživanja.(4) Za isključenje nerecipročnih prihoda stoga što nisu naplaćeni.

3211 - Prihodi od članarina

3421 - Prihodi od zakupa

1.000,00 (2)

1131 - Glavna blagajna

(3) 900,00

n - ta godina

400,00 (3) 400,00 (4) 800,00 (1)400,00 (4)

(2) 1.000,00

n + 1 godina16421 - Potraživanja za

članarine

(1) 400,00

164 2 - Prihodi od nefinancijske imovine

292 2 - Odgođeno priznavanje prihoda 5221 - Višak prihoda

1131 - Glavna blagajna

(1 ) 900,00

400,00 (2) 400,00 (1) 1.400,00 (1)

(1) 500,00

(2) 400,00

Knjižne oznake i njihov opis:(1) Za početno stanje.(2) Za otpis potraživanja.

One moraju biti proknjižene na računu podskupine 164.

� Jesu li na računu podskupine 162 proknjižena potraživanja za članarine ili su možda proknjižena na podskupini 161?

Potraživanja za članarine mora-ju biti proknjižena na podskupini 162. Ako se na jednom računu na-laze zaračunani različiti prihodi, moraju biti iskazani tim prihodima pripadajuća potraživanja.

� Ako su neprofitne organizacije obveznici poreza na dobitak, pri otpi-su potraživanja moraju paziti na po-rezni položaj otpisanih potraživanja.

� Je li osiguran podatak o stanju potraživanja u stranim sredstvima plaćanja?

1.2.7. Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (skupina 19)

Skupina računa rashodi budu-ćih razdoblja i nedospjela napla-ta prihoda (skupina 19) sadržava unaprijed plaćene rashode koji se ne odnose na izvještajno razdoblje (odjeljak 1911) i prihode koji pri-padaju određenom obračunskom razdoblju, ali u tom razdoblju nije dospjela njihova naplata ili nisu U okviru potraživanja za prihode iskazat će se

potraživanja za kamate (redovite, zatezne). Provjera

� Treba analizirati otvorene stavke potraživanja kako bi se ispravilo moguće knjiženje potraživanja ili naplatio knjigovodstveni račun poslovnog partnera.

� Jesu li obračunane kamate ako je tako ugovoreno – u slučaju redovnih kamata, odnosno je li iskorišteno pravo na naplatu zatezne kamate?

� Treba provjeriti poslovne partnere koji imaju veli-ke promete i velika stanja nenaplaćenih potraživanja.

� Treba provjeriti stanja poslovnih partnera s obzi-rom na dospijeće naplate.

Ako se kasni s naplatom, treba poduzeti aktiv-nosti koje su predviđene za te okolnosti: opomena, tužba i dr.

� Treba pratiti je li nad kojim od poslovnih partnera otvoren stečajni postupak ili je on možda likvidiran.

Ako je otvoren stečajni postupak pa se propustio rok za prijavu u stečajnu masu, postaje upitna napla-ta potraživanja. Ako je poslovni partner likvidiran, potraživanje treba isknjižiti. Ako je riječ o isknjiže-nju potraživanja, odgovarajuće se treba postaviti u porezne sustave (porez na dohodak, ako je riječ o potraživanju od fizičke osobe odnosno porez na do-bitak, ako je riječ o potraživanju od pravne osobe).

� Jesu li na računu potraživanja za prihode od prodaje (podskupini 161) proknjižena potraživanja za obračunane kamate?

mogli biti izdani računi (odjeljak 1921).Provjera

� Treba provjeriti jesu li svi budući rashodi iz po-četnog stanja uključeni u rashode 2014. ako se na nju odnose.

Ako se to ne bi provjerilo i uskladilo sa stvarnim stanjem, dio budućih rashoda čekao bi na uklju-čenje u rashode razreda 4 u razdobljima koja nisu točna. Tada bi se rashodi tekućeg razdoblja neo-pravdano prebacivali u razdoblja budućih razdo-blja (2015. i dalje).

� Jesu li iz početnog stanja na dugovnoj strani odjeljka 1911 ostali prometi koji su se odnosili na 2015. i sljedeće godine?

� Je li iz početnog stanja na odjeljku 1921 ostalo samo ono što se odnosi na prihode prethodnih razdo-blja, a što još nije nastalo?

Ako se to ne bi dobro rasknjižilo, ostali bi otvoreni prometi na knjigovodstvenim računima koji su po-vezani s već iskazanim prihodima.

� Jesu li uključeni u prihode svi novčani priljevi koji se odnose na nerecipročne prihode 2014. koji su naplaćeni do određenog dana u 2015.?

� Jesu li u prihode uključeni svi recipročni prihodi 2014. za koje nisu do 31. prosinca 2014. mogli biti iz-dani računi?

� Jesu li pravilno rasknjiženi prometi koji su se knjižili uz obračunska razdoblja 2015.?


� Je li specificirano stanje otvorenih pozicija skupi-ne 29 sa stanjem na dan kontrole stanja?

Takva će razrada pomoći pravilnom rasknjižava-nju otvorenih pozicija u sljedećoj godini.

2. OBVEZE (RAZRED 2)Obveze u razredu 2 uključuje obveze za rashode

(skupina 24), obveze za vrijednosne papire (skupina 25) i obveze za kredite i zajmove (skupina 26).

U razredu 2 nalazi se odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja (skupina 29).

Obveze za potrebe računskog plana nisu podi-jeljene prema ročnosti. Stoga ne postoje posebni odjeljci računa za dugoročne i kratkoročne obveze.

Ako se taj podatak želi osigurati, za svaki odje-ljak treba otvoriti odgovarajući analitički račun ili ga se može osigurati u analitičkom knjigovodstvu pridruživanjem odgovarajućih parametara sva-kom računu.

2.1. OBVEZE ZA RASHODE (SKUPINA 24)U obveze za rashode uključene su obveze za zapo-

slene, za materijalne i financijske rashode, za priku-pljena sredstva pomoći, za kazne i naknade šteta. Tu se iskazuju i ostale obveze.

Temeljne provjere � Odgovara li početno stanje obveza zaključnom

stanju obveza iz pomoćnih evidencija?

� Odgovaraju li podatci iz glavne knjige podatci-ma iz pomoćnih knjiga?

Ako analitičke evidencije u pomoćnim knjigama nisu sastavni dio glavne knjige izravnim prijenosom u glavnu knjigu, postoji mogućnost da podatci u po-moćnim knjigama nisu pravilno uključeni u glavnu knjigu. To mogućnost treba odmah isključiti.

� Jesu li proknjižene sve obveze, uključujući i one za koje se trebao dobiti račun, ali je njegova dostava izostala?

Dakle, obveze se knjiže kad je nastala poslovna promjena koja je vezana za nastajanje obveze (npr. primljena stvar, korištena usluga i sl.). Svota obveze može se knjižiti u okviru računa dobavljača ili neke druge prirodne vrste obveze, ali trebalo bi otvoriti analitički račun. Svota po kojoj se obveza knjiži je ugovorena vrijednost posla.

� Jesu li dobiveni knjigovodstveni dokumenti u vezi s tzv. obračunskim namirama (cesijama, asignacijama, preuzimanjem dugova i sl.) i jesu li svi proknjiženi?

Iako ugovorni odnosi vezani za tzv. obračunske namire ne moraju biti u pisanom obliku, da bi po-stali knjigovodstveni dokumenti, moraju udovolja-vati temeljnim postavkama pripisanim za knjigo-vodstvenu dokumentaciju: Knjigovodstvena isprava jest pisani ili memorirani elektronički dokaz o nasta-loj poslovnoj promjeni (Uredba, čl. 9. st. 2.).

Obveze se bilježe na knjigovodstvenim računima u razdoblju u kojem su nastale. Dakle, za njihovo bi-lježenje u razdoblju nije presudno razdoblje u kojem je njihovo dospijeće, već razdoblje njihova nastanka.

Dugovnu stranu prometa obveza za rashode čine namirenja obveza. Namirenja ne moraju biti samo novčana, već mogu biti povezana s nekim od ugo-

vora kojima obveze namiruju (obračunske namire: cesija, asignacija, preuzimanje duga i dr.).

Provjera � Jesu li usklađeni prometi knjigovodstvenih raču-

na dobavljača s prometima odgovarajućih knjigovod-stvenih računa kod tih poslovnih partnera?

To se odnosi posebno na poslovne partnere s koji-ma je ostvaren velik promet. Nije dovoljno uskladiti samo stanje otvorenih stavaka jer rashode ne čine samo otvorena stavke, već ukupni promet.

� Jesu li usklađene kartice obveza za rashode po poslovnim partnerima?

� Ima li koja od kartica poslovnih partnera i na-kon usklađenja dugovno stanje?

Ako ga ima, riječ je o danom predujmu za buduće isporuke ili danom zajmu. No nije isključeno da je previše plaćeno po nekom računu i da se novac tre-ba potraživati.

Predujmove bi trebalo prenijeti na aktivne račune, račune razreda 1 (potraživanja za dane predujmove u skupini računa 12), a zajmove na račune skupine 13.

Ako je riječ o danim predujmovima za buduće is-poruke, oni se mogu na temelju zbrojnog pregleda objedinjeno, samo za potrebe bilanciranja, prenijeti na knjigovodstveni račun skupine 12, a početkom 2014. treba ih vratiti natrag.

Danim predujmovima pozornost trebaju posve-titi obveznici poreza na dodanu vrijednost: trebaju provjeriti jesu li dobili ulazne račune za dane pre-dujmove. Tim računima predujam ostaje na istoj bilančnoj poziciji, poziciji danih predujmova jer is-poruka nije još nastala.

� Jesu li proknjižene sve obveze za plaće za prethod-na razdoblja bez obzira na to jesu li plaće isplaćene?

Obveza za plaću nastaje i kada plaća nije isplaćena. � Odgovaraju li potražni prometi na knjigovod-

stvenim računima obračunanih doprinosa i poreza analitičkom evidencijom obračunanih plaća?

Ti podatci trebaju odgovarati poreznim izvješći-ma koja se dostavljaju mjesečno ili godišnje.

� Odgovaraju li stanja na računima obveza za za-poslene nenamirenim obvezama pa svakoj od prirod-nih vrsta obveze?

Time se treba isključiti mogućnost knjiženja na pogrešnu vrstu obveze za zaposlene.

� Jesu li kao obveze za doprinose i poreze na pod-skupini 241 iskazane samo obveze za zaposlene ili su se možda uključile i istovrsne obveze za poslove koje su odradile osobe koji nisu zaposlenici (radnici)?

Tu se moraju iskazati samo obveze prema za-poslenicima (radnicima), a istovrsne obveze koje se odnose na osobe koje nisu zaposlenici (radnici) trebaju biti dio prirodne vrste temeljne obveze (npr. doprinosi na osobnu uslugu sastavni su dio obveze na podskupini 242).

Smatramo da ne bi trebalo izdvajati obveze za po-reze u vezi s tim odnosima i iskazivati ih na računu odjeljka 2491 jer se time gubi podatak o ukupnoj ob-vezi za te poslove.

� Odgovara li obveza za porez na dodanu vrijed-nost po obračunu probnom obračunu poreza na do-danu vrijednost?


Ti podatci moraju biti jednaki. Ako nisu jednaki, treba provjeriti:- imaju li knjigovodstveni računi obračunanog

PDV-a stanje. Ako imaju, nisu uključeni u obra-čun PDV-a po obračunskim razdobljima;

- jesu li plaćanja ili namire obveza za PDV po obračunskim razdobljima dobro proknjižene.

Naime, ne mora se utvrđena obveza za plaćanje PDV-a namiriti odgovarajućim odljevom novca. Ona se može namiriti novčanim odljevom (plaćanjem) iz prethodnih razdoblja (preplatom PDV-a), a može se namiriti ustupom potraživanja za preplaćeni PDV od neke druge osobe.

� Jesu li u obveze za primljene predujmove uklju-čena i potražna stanja kupaca?

Treba paziti da aktivni računi (u načelu, računi ra-zreda 1) nemaju potražno stanje. Ako ih imaju, riječ je o predujmu za buduće isporuke ili o dobivenoj pozaj-mici ili novce treba vratiti. Time nastaje obveza.

Je li vođena nadzorna knjiga kreditnih poslova ako neprofitna osoba ima odnose određene vrste s devi-znim nerezidentima?

Prema odredbama Naredbe o vođenju nadzorne knjige o kapitalnim poslovima s inozemstvom (Nar. nov., br. 127/13.), sve pravne osobe koje imaju sjedi-šte u RH smatraju se deviznim nerezidentima i tre-baju za kapitalne poslove voditi posebnu poslovnu knjigu – nadzornu knjigu za kapitalne poslove.

Za potrebe iskazivanje prometa s deviznim ne-rezidentima u ovu nadzornu knjigu uključuju se i

poslovi koji nemaju obilježje kapitalnog posla, ali se smatraju za njezine potrebe kretanjima kapitala. Ri-ječ je o autorskim naknadama (patentima, dizajni-ma, trgovačkim markama, izumima), povratima u slučaju otkaza ugovora i povrati za nepotrebne upla-te, obeštećanja i sl. U ovu nadzornu knjigu unose se i transferi koji se mogu smatrati kapitalnim (npr. da-rovi, donacije, plaćanja po sudskim presudama i sl.

Jesu li uvažene odredbe Zakona o porazu na dobit u vezi s plaćanjem poreza na dobitak po odbitku?

Bez obzira na to je li riječ o osobama koje su ob-veznici poreza na dobitak ili je riječ o onima koje to nisu, u skladu s odredbom čl. 31. Zakona o porezu na dobit (Nar. nov., br. 177/04. - 148/13.), ako tuzemni isplatitelji, dakle ne samo porezni obveznici, pla-ćaju, između ostaloga, neke naknade i neke usluge inozemnim osobama koje nisu fizičke osobe, treba-ju obračunati i platiti porez (na dobitak) po odbitku. Porezna se stopa kreće u rasponu od 12 % do 20 %. O kojim naknadama i uslugama je riječ, uređuje čl. 31. Zakona o porezu na dobit.

9 Primjer:Udruga je sklopila ugovor o reviziji praćenja izvr-

šenja projekta koji donira inozemna vlada. Ugovor je sklopljen na vrijednost od 800,00 eura - tečaj, 7,45 kn. Ugovorna strana je upoznata s tim da se mora platiti porez na dobitak po odbitku čija je porezna stopa 15 %.

Usluga je plaćena 15. veljače 2014. - tečaj, 7,50 kn. Plaćanje je bilo s deviznog računa.

Porez na dobitak po odbitku je obračunan i plaćen.

111 1 - Devizni račun

1111 - Žiro račun

900,00 (4)

2941 - Obveze za poreze

(4) 900,00

Knjižne oznake i njihov opis:(1) Za primljeni račun.(2) Za plaćanje računa.(3) Za obračun poreza na dobit po odbitku.(4) Za tečajnu razliku(5) Za plaćanje poreza na dobit po odbitku

SSP (€) kunska protuvrijednost SSP (€)

5.100,00 680,00 (2)

2426 - Dobavljači u inozemstvu

SSP (€) kunska protuvrijednost SSP (€)

5.960,00 800,00 (1)(2) 680,00 5.100,00(3) 120,00 900,00(4) 40,00

900,00 (3)

4259 - Ostale usluge

(1) 5.960,00

443 2 - Negativne tečajne razlike

(4) 40,00

2.2. OBVEZE ZA KREDITE I ZAJMOVE (SKUPINA 26)Uz načelne provjere koje su opisane u okviru sku-

pine 24 – Obveze za rashode, u skupini 26 – Obveze za kredite i zajmove treba provjeriti sljedeće:

� Jesu li odvojene obveze za kredite i zajmove od obveza za kamate u vezi s njima?

Obveze za kamate iskazuju se odvojeno od obve-za za primljene kredite i zajmove. Obveze za kredi-te i zajmove iskazuju se na skupini 26, a za kamate po tim zajmovima i kreditima na skupini 24. Stoga tome treba uskladiti i promete.

� Odgovaraju li podatci na knjigovodstvenim ra-čunima skupine 24 i 26 u vezi s primljenim kreditima i zajmovima podatcima koje imaju kreditori ili za-jmodavci?

To usklađenje treba obaviti prije popisa obveza. � Ako su kamate za primljeni zajam isplaćivane, a

zajmodavac je fizička osoba, jesu li obračunane pore-zne obveze?

Naime, najmodavac fizička osoba ostvarila je do-hodak od kapitala. Na taj se dohodak obračunava porez na dohodak po odbitku (od kapitala) i plaća se istodobno s isplatom kamate. On se iskazuju za-jedno s mogućom obvezom za plaćanje prireza na odjeljku računa 2491.

� Je li možda neki zajmodavac ili kreditor otpu-stio dug?

Otpust duga nastupa kada obveza prestaje vje-rovnikovom izjavom dužniku da neće zahtijevati njezino ispunjenje, a dužnik se s tim suglasi (Zakon o obveznim odnosima, čl. 203.).


Dakle, nema obveze na temelju otpusta duga ako je to volja kreditora ili zajmodavca. Tada se dug pre-tvara u dar i iskazuje se prihod od darivanja.

� Jesu li pravilno razvrstane obveze za primljene kredite i zajmove?

Naime, otvoren je poseban odjeljak za kredite, a poseban za zajmove. Kredite daju banke i slične or-ganizacije, a zajmove daju ostale osobe.

� Jesu li odvojeni domaći krediti i zajmovi od onih koji su odobreni iz inozemstva?

Posebnim se odjeljkom prate krediti i zajmovi do-biveni u zemlji od onih dobivenih u inozemstvu.

� Jesu li kao obveze iskazane i obveze dane po na-čelu odobrenja negativnog stanja na računu kod po-slovne banke ili je samo negativno stanje određenog dana iskazano kao obveza za primljeni kredit?

Ne bi bilo primjerno iskazati kao obveze za zajam samo ono što je negativno stanje posljednjeg dana obračunskog razdoblja jer je zajam dan u svoti koja je jednaka najvećem negativnom stanju računa kod poslovne banke.

2.3. ODGOĐENO PLAĆANJE RASHODA I NAPLAĆENI PRIHODI BUDUĆIH RAZDOBLJA (SKUPINA 29)

Na računu skupine 29 nalaze se i prihodi i rasho-di: obračunani rashodi koji nisu fakturirani, a terete tekuće razdoblje (odjeljak 2911) i naplaćeni prihodi koji se odnose na buduća razdoblja (unaprijed pla-ćeni prihodi – odjeljak 2921 te odgođeno priznava-nje prihoda – odjeljak 2922).

Računi skupine 29 su poveznica poslovnih pro-mjena koje se istodobno trebaju prikazati u nekoliko obračunskih razdoblja.

Provjera � Iskazuju li se potraživanja za nerecipročne prihode?

Ako se iskazuju potraživanja za nerecipročne prihode, treba za svotu nenaplaćena potraživanja povećati potražni promet podskupine 292. Tu treba pripaziti na mogući pomak priznavanja nereciproč-nih prihoda do dana koji omogućuje njihovo uklju-čivanje u financijske izvještaje.

� Je li specificirano stanje otvorenih pozicija skupi-ne 29 sa stanjem na dan kontrole stanja?

Takva će razrada pomoći pravilnom rasknjižava-nju otvorenih pozicija u sljedećoj godini.

3. PRIHODI (RAZRED 3)Prihodi se iskazuju u nekoliko podskupina: od

podskupine 311 – Prihodi od prodaje robe i pružanja usluga do 363 – Ostali nespomenuti prihodi.

Neki od njih imaju obilježje recipročnih, a neki nerecipročnih prihoda.

S obzirom na tu podjelu, različita su pravila njiho-va priznavanja (Dremel, 2008. b, str. 9.).

Za iskazivanje nerecipročnih prihoda (donacija, članarina, pomoći, doprinosa i ostalih sličnih pri-hoda) bitno je ostvarenje novčanog tijeka ili neke druge imovinske koristi, a za iskazivanje reciproč-nih prihoda (prihoda na temelju isporučenih dobara i usluga) nije bitan novčani tijek. Dakle, prihodima razdoblja iskazuju se naplaćeni nerecipročni priho-di (bez obzira na oblik namire: stvari, obračunske

namire i dr.) i zaračunani recipročni prihodi koji se odnose na 2014.

Za iskazivanje (priznavanje, knjiženje) prihoda bitno je odrediti razdoblje na koje se oni odnose, odnosno kojem pripadaju. Ako oni ne pripadaju iz-vještajnom obračunskom razdoblju, moraju se iska-zati kao odgođeni prihodi (skupina 29). Oni se sa skupine 29, odnosno odgođenih prihoda, uključuju u razred 3, odnosno prihode izvještajnog razdoblja, kada nastupi razdoblje na koje se odnose.

Provjera � Je li pravilno utvrđena vrsta prihoda s obzirom

na različito vrijeme njihova iskazivanja?

� U kojoj su svoti ostvareni prihodi koji se prema pravilima oporezivanja porezom na dodanu vrijed-nost smatraju poduzetničkim prihodima?

Ako će poduzetničkih prihoda biti ostvareno više od 230.000,00 kn, neke se neprofitne organizacije trebaju prijaviti u registar obveznika poreza na do-danu vrijednost do 15. siječnja 2015.

� Jesu li prihodima iskazani i novčani tijekovi koji-ma ne raspolaže neprofitna organizacija?

Naime, da bi se novčani tijek iskazao prihodom, potrebno je da neprofitna organizacija tim novcem i raspolaže. Ako ona njime ne raspolaže, primitkom novca priznaje se obveza za daljnje usmjeravanje novca. Kada se novac proslijedi, smanjuje se obveza (Dremel, 2008. c, str. 63–64.).

No, bez obzira na ovu temeljnu odredbu u vezi s priznavanjem prihoda, one neprofitne organizacije koje moraju iz primljenih sredstava financirati dru-ge neprofitne organizacije, poglavito prema odred-bama posebnih propisa (primjerice, u sustavu spor-ta, tehničke kulture i sl.), i ona sredstva koja moraju usmjeriti tim organizacijama moraju prikazati svojim prihodom prema njegovoj prirodnoj vrsti. Kada će ta sredstva usmjeravati tim povezanim organizacijama, iskazat će rashod u skupini 47 – Rashodi vezani uz fi-nanciranje povezanih neprofitnih organizacija. Te će organizacije ovako primljene prihode iskazati na sku-pini računa 37 - Prihodi od povezanih organizacija. Te se organizacije ovako ponašaju od početka 2014.

� Je li prodavana dugotrajna imovina?Ako je prodavana, prihodi se ne iskazuju u sku-

pini računa 31, nego u podskupini 362 – Prihodi od prodaje dugotrajne imovine. Riječ je o recipročnim prihodima.

� Je li iznajmljivana dugotrajna imovina?Ako je iznajmljivanja, prihodi se ne iskazuju u

skupini 31, nego u podskupini 341 – Prihodi od nefi-nancijske imovine.

Ti prihodi pripadaju skupini recipročnih prihoda. � Jesu li obračunavane kamate koje su povezane s

potraživanjima?Ako su obračunavane, treba ih iskazati prihodima

podskupine 341 – Prihodi od financijske imovine. � Jesu li donacije pravilno iskazane?

Donacije su prema računskom planu razvrstane prema osobama koje su ih dale i pripadaju skupini nerecipročnih prihoda.

No, ne iskazuju se sve primljene donacije kao pri-hod u trenutku primitka novca.


Ako su primljene donacije za preraspodjelu, ne iskazuju se prihodom u trenutku primitka novca, nego kao obveza za raspodjelu. Kada se proslijede osobi kojoj su namijenjene, iskazuju se prihodom i rashodom od donacija.

9 Primjer:Humanitarna udruga prikuplja sredstva za pruža-

nje pomoći potrebitim kućanstvima.Ona je od kućanstava prikupila stvari (odjeće) čija je

procijenjena vrijednost 600,00 kn. Prikupila je i gotova novca u svoti od 1.500,00 kn. Gotov se novac položio na račun. Udruga je podigla novac za raspodjelu. (3)

Ona je kućanstvima podijelila svu odjeću i 700,00 kn novčane pomoći.

9 Knjiženje: Prikupljena i podijeljena sredstva pomoći


Svota

Duguje Potražuje

1. Zalihe za preraspodjeluKunska blagajna

Obveze za donacije za prikupljena sredstva pomoći

Za prikupljena sredstva

06111113100

2451

600,001.500,00

2.100,00

2. Kunski računPrijelazni račun

Za polog na račun u poslovnoj banci - izvod o prometu na računu

1111011130

1.500,001.500,00

2.a Prijelazni računKunska blagajna

Za isplatu iz blagajne na račun u poslovnoj banci - promet blagajne

11130113100

1.500,001.500,00

3. Prijelazni računKunski račun

Kunska blagajnaPrijelazni račun

Za podizanje gotovine s računa u blagajnu (promet poslovnog računa i blagajne)

1113011110

11310011130

700,00

700,00700,00

700,00

4. Obveze za donacije za prikupljena sredstva pomoći

Kunska blagajnaZalihe za preraspodjelu

Dane tekuće donacijeDonacije od kućanstava

Za podijeljenu prikupljenu pomoć

245111310006111

45111035410

1.300,00

1.300,00

700,00600,00

1.300,00

Na toj podskupini ne mogu se iskazivati obveze za prikupljene tuđe prihode. Te obveze bi se trebale iskazati na odjeljku 2493.

Podskupina 245 ne smije biti rabljena za izbjega-vanje iskazivanja prihoda, odnosno za uravnoteže-nje prihoda i rashoda, kako bi se izbjeglo iskazivanje viška / manjka prihoda.

Ni kada su donacije primljene za provedbu proje-kata ne iskazuju se odmah kao prihodi izvještajnog razdoblje, nego kao odgođeni prihod na odjeljku 2922 – Odgođeno priznavanje prihoda. Tek u svoti iskaza-nih rashoda koji se odnose na provedbu tog projekta otpuštaju se odgođeni rashodi tako da se tereti odje-ljak 2922 i odobri odgovarajuća skupina računa 35. Prirodna vrsta rashoda može biti različita.

S prihodima se jednako postupa ako je riječ o sredstvima koja su primljena za nabavu dugotraj-ne imovine koja se amortizira, odnosno o primitku dugotrajne imovine u stvarima i pravima. Razlika

u odnosu na prethodni slučaj je što se tu iskazuju samo rashodi na računu odjeljka 4311.

Tim zahtjevima, odnosno utvrđivanju rashoda koji će biti temelj za utvrđivanje odgođenih prihoda koji se otpuštaju u prihode izvještajne godine, treba prilagoditi i evidencije, bez obzira na to je li riječ o knjigovodstvenim ili pomoćnim evidencijama.

� Postoje li zastarjele obveze?Ako su obveze zastarjele, mogu se ispuniti vjerov-

niku. No neprofitna osoba može donijeti odluku da će, ako vjerovnik postavi zahtjev za namirenje obve-ze, staviti prigovor zastare i da neće platiti obvezu.

Ako takvu odluku donese tijekom 2014., tu vrstu smanjenja obveza može iskazati kao ostale prihode. Ne može je iskazati kao otpis obveze jer za otpis ob-veze treba vjerovnikova suglasnost.

Zastara nastupa u različitim razdobljima (Pavi-čić, 2008., str. 258.).

� Treba provjeriti otvorene stavke na računima vri-jednosno usklađenih potraživanja.

Smatramo da se na računu 3632 mogu iskazati i naplaćena potraživanja koja su bila vrijednosno usklađena naniže, a ne samo naplaćena otpisana potraživanja. Naime, bit jedne i druge naplate je da su ostvarena iza razdoblja u kojem su bila smanjena.

Razlika između otpisanih i vrijednosno usklađe-nih potraživanja je što otpisana potraživanja nesta-ju iz bilance, dok se vrijednosno usklađena potra-živanja bilančno iskazuju na dugovnoj i potražnoj strani knjigovodstvenog računa imovine.

4. RASHODI (RAZRED 4)U razredu 4 rashodi su grupirani u nekoliko sku-

pina: rashodi za zaposlene – skupina 41, materijalni rashodi – skupina 42, rashodi amortizacije – skupi-na 43, financijski rashodi – skupina 44, donacije – skupina 45 i ostali rashodi – skupina 46.

Osnovno je načelo da se rashodima razdoblja mogu iskazati samo rashodi koji se odnose na izvje-štajno razdoblje. Rashodi koji nemaju obilježje pri-padnosti izvještajnom razdoblju iskazuju se na knji-govodstvenom računu budućih rashoda – odjeljku 1911. Oni se s tog računa u odgovarajućem razdoblju prevode u rashode razdoblja i iskazuju prema svojoj prirodnoj vrsti u razredu 4.

Sve obveze za rashode ne iskazuju se odmah ras-hodima, nego se mogu iskazati kao imovina (dugo-trajna, kratkotrajna, sitan inventar).

U vezi s kratkotrajnom imovinom, treba upozoriti na to da neprofitna organizacija samostalno određu-je hoće li nabavu stvari koje ne skladišti, koje ne drži na zalihama ili kod koje zalihe nemaju stanje iskazi-vati kao povećanje vrijednosti imovine i njezino sma-njenje ili će ih odmah iskazati kao materijalni rashod.

Provjera � Jesu li odgođeni rashodi iz početnog stanja sku-

pine 19 pravilno uključeni u rashode 2014., odnosno odnose li se na 2014. ili na neku godinu u budućnosti?

� Je li kao rashod amortizacije iskazan samo onaj obračun amortizacije koji se odnosi na dugotrajnu imovinu koja je nabavljena počevši od 2008., odnosno onu koja je nabavljena zaključno s 31. prosinca 2007., ali pri čijoj nabavi rashod nije bio odmah priznat?


Tom problemu treba posvetiti osobitu pozornost. Analitička evidencija dugotrajne imovine mora se dobro ustrojiti kako bi se svakoj dugotrajnoj imovini dalo obilježje obračunane amortizacije: za rashod amortizacije – razred 4 ili za ispravak vrijednosti vlastitih izvora – razred 5.

� Je li se pravilno razvrstala dugotrajna od krat-kotrajne imovine s obzirom na različit pristup otpisu njezine nabave vrijednosti?

Ako je nabavljana kratkotrajna imovina kojom možemo, prema naslijeđenim pravilima struke, smatrati sitan inventar, tada njegov otpis nije propi-san. Dakle, sve su metode otpisa dopustive. Rashod u vezi s tim otpisom knjiži se na račun 4264 – Sitni inventar i auto gume.

On se ne može iskazati na računu 4311 – Amortiza-cija jer rashodi amortizacije obu-hvaćaju trošak nabave dugotrajne imovine koja se amortizira u vijeku uporabe prema propisanim stopa-ma amortizacije (Uredba, čl. 55.).

Ako je nabavljena dugotrajna imovina čiji je vijek uporabe dulji od godinu dana, a njezina je na-bavna vrijednost niža od 3.500,00 kn, može se otpisati jednokrat-no. Ta je granica propisana od početka 2014. Do tada je iznosila 2.000,00 kn.

Taj je jednokratan otpis mo-gućnost, a ne obveza. O tome od-lučuje neprofitna organizacija.

� Je li ujednačen otpis sitnog inventara?S obzirom na to da postoje različite mogućnosti

izračuna vrijednosti za koju se smanjuje vrijednost sitnog inventara preko računa ispravka vrijednosti sitnog inventara, neprofitna organizacija mora u vezi s tim imati poznatu računovodstvenu politiku i nje se pri obračunu treba pridržavati.

� Je li ispravno iskazan rashod u vezi s otuđenjem dugotrajne imovine?

Knjižna se vrijednost (nabavna vrijednost sma-njena za ispravak vrijednosti) mora otpisati na teret računa 4621 – Neotpisana vrijednost i drugi rashodi otuđene i rashodovane dugotrajne imovine.

� Je li tijekom godine rashodovana dugotrajna imovina?

Ako je rashodovana, a još postoji dio neotpisane vrijednosti, treba je proknjižiti na teret računa 4621.

� Postoji li povezanost prometa između nekih ra-čuna obveza i njima odgovarajućih računa rashoda?

Za neke skupine računa rashoda postoje odgova-rajući računi obveza. No nema ih za sve.

Potražni bi prometi na navedenim knjigovodstve-nim računima obveza trebali odgovarati dugovnim prometima na njima odgovarajućim računima ras-hoda. Ako ne odgovaraju, za to odstupanje mora po-stojati opravdan razlog.

Upotrebljavaju li se od početka novi odjeljci raču-na razreda 4?

Od početka 2014. rabe se dva nova odjeljka računa koja su povezana s doprinosima:

4133 Doprinosi za mirovinsko osiguranje koja pla-ća poslodavac

4134 Posebni doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Je li za određene izdatke od 1. siječnja 2014. kori-šten odgovarajući račun skupine 47 – Rashodi vezani za financiranje povezanih neprofitnih organizacija?

Ovim se računom iskazuje prijenos sredstava koja u sustavu financiranja „nadređene“ neprofitne organizacije moraju prenositi svojim „podređenim“ neprofitnim organizacijama s kojima je povezana osnivačkim ili drugim općim aktima.

9 Primjer:Vatrogasna zajednica platila je račun dobrovoljno-

ga vatrogasnog društva za kupnju vatrogasnog apa-rata u svoti od 5.000,00 kn.

1111 - Žiro račun

191 1 - Rashodi budućih razdoblja

5.000,00 (2a)

249 3 - Ostale nespomenute obveze

Knjižne oznake i njihov opis:(1) Za preuzimanje obveze(2) Za namirenje preuzete obveze.

472 1 - Kapitalni rashodi povezanih NO

Vatrogasna zajednica

5.000,00 (2) 5.000,00 (1)

(1) 5.000,00

(2) 5.000,00 (2a) 5.000,00

0221 - Uredska oprema

372 1 - Kapitalni prihodi od povezanih NO

5.000,00 (3)


Knjižne oznake i njihov opis:(1) Za nabavu vatrogasnog aparata.(2) Za prijenos obveze vatrogasnoj zajednici.

Dobrovoljno vatrogasno društvo

5.000,00 (1)(2) 5.000,00(1) 5.000,00

292 2 - Odgođeno priznavanje prihoda

5.000,00 (2)(3) 5.000,00

5. VLASTITI IZVORI (RAZRED 5)Razred vlastitih izvora (razred 5) čine vlastiti izvori

– skupina 51 i rezultat poslovanja – skupina 52.Uredba ne propisuje da se vlastiti izvori formiraju

iz nabavne vrijednosti dugotrajne imovine kao što je to bilo prethodnih godina.

Stoga se vlastiti izvori u skupini 51 mogu formi-rati na ostale načine na koje su se formirali u pret-hodnim godinama. Smatramo da mogu nastati iz viška prihoda prema odluci osnivača. Osnivači određuju i njihovu namjenu. Mogu biti namijenje-ni trajnom obavljanju djelatnosti, pokriću manjka prihoda i dr.

Skupina 52 formira se pri utvrđivanju rezultata izvještajnog razdoblja. Sučeljavanjem prihoda i ras-hoda može biti ostvaren manjak ili višak prihoda (Barberić et al., 2009., str. 174.).


Za što se koristi višak prihoda, odnosno kako se nadoknađuje manjak prihoda, odlučuje neprofitna organizacija u skladu s posebnim zakonom na te-melju kojeg je osnovana i sa svojim statutom.

Višak prihoda ne može se uključiti u prihode teku-ćeg razdoblja samo zato da bi se poboljšao rezultat tekućeg razdoblja. On se ne smije uključiti u prihode razdoblja ni kako bi bio usporediv s planom djelat-nosti za izvještajnu godinu. Samo kada rezultatom koji ima protutežu u imovini može raspolagati oso-ba koja je izvan neprofitne osobe (npr. osnivač) i ako se ona te imovine odriče u korist neprofitne osobe, za odrečenu se svotu može iskazati prihod. To nije prihod iz viška prihoda, nego prihod iz imovine ko-jom raspolaže ta osoba. To odricanje od raspolaga-nja ne treba pratiti novčani tijek.

U ostalim okolnostima višak prihoda izvještajnog razdoblja ostaje neraspoređen. U sljedećim obra-čunskim razdobljima ostvarit će se višak ili manjak. Višak će povećati postojeći višak koji je donesen iz prethodnog razdoblja, a manjak će smanjiti višak donesen iz prethodnog razdoblja.

Provjera � Ako je za obračunsko razdoblje siječanj – rujan

utvrđen višak / manjak prihoda, treba li ga stornirati ili će se raditi ispravak tog rezultata u skladu s rezul-tatom kraja godine?

� Je li u početnom stanju iskazan višak i manjak prihoda ili je iskazano njihovo prebijeno stanje?

S obzirom na to da nije postojao poseban sinte-tički račun za manjak prihoda, može se dogoditi da neprofitna osoba ne zna točno strukturu stanja na bivšem računu – saldo fonda.

� Treba provjeriti je li stornirana obračunana amortizacija za razdoblje siječanj – rujan 2014.?

S obzirom na to da se na izvorima mora proknji-žiti svota ukupno obračunane amortizacije koja se odnosi na „staru“ imovinu, treba već proknjiženu amortizaciju stornirati ili doknjižiti.

Preporučujemo storniranje zbog jednostavnosti i usklađenja s izvještajnim razdobljem.

9 LITERATURA1. Barberić et al. (2011.) Računovodstvo neprofitnih or-

ganizacija. VI. izdanje. Zagreb: RRiF plus.2. Dremel, N. (2008. a) Športske organizacije. Računo-

vodstvo, revizija i financije, Zagreb, god. XVIII., br. 11/08., str. 57–68.

3. Dremel, N. (2008. b) Temeljne postavke i prijelaz iz starog sustava u novi sustav. Računovodstvo, revizija i fi-nancije. Prilog: Poslovanje neprofitnih organizacija, Za-greb, god. XVIII., br. 3/08., str. 9–22.

4. Dremel, N. (2008. c) Transferi i ugovori o djelu. Ra-čunovodstvo, revizija i financije, Zagreb, god. XVIII., br. 5/08., str. 63–66.

5. Dremel, N. (2008. d) Revalorizacija i nabava dugo-trajne imovine. Računovodstvo, revizija i financije, Za-greb, god. XVIII., br. 6/08., str. 51–53.

6. Dremel, N. (2008. e) Nabava dugotrajne imovine koja je započela prije 1. siječnja 2008. Računovodstvo, re-vizija i financije, Zagreb, god. XVIII., br. 6/08., str. 51–53.

7. Glavota, M. (2008.) Dugotrajna nefinancijska imovi-na. Računovodstvo, revizija i financije, Zagreb, god. XVIII., br. 11/08., str. 53–57.

8. Gorenc, V. (2005.) Osnove statusnog i ugovornog trgo-vačkog prava. Zagreb: Gorenc i dr.

9. Pavičić, D. (2008.) Zastara tražbina prema ZOO-u i nekim posebnim propisima. Računovodstvo, revizija i fi-nancije, Zagreb, god. XVIII., br. 2/08., str. 258–268.

Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. UDK 657

Godišnji popis (inventura) kod neprofitnih organizacija

Na temelju Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija utvrđena je obveza da neprofitne

pravne osobe na kraju poslovne godine obvezno uskla-de knjigovodstveno stanje imovine i obveza sa stvarnim stanjem utvrđenim popisom (inventurom).

Provedba redovitog popisa cjelokupne imovine i ob-veza za neprofitne pravne osobe neupitna je, a propisa-na obveza popisa na početku poslovanja i na kraju svake poslovne godine omogućuje utvrđivanje stvarnog stanja imovina i obveza na 31. prosinca.

Popis imovine i obveza omogućuje i kontrolu pravil-nosti rada i rukovanja svih onih kojima je imovina povje-rena na čuvanje i rukovanje.

1. INVENTURA – POPIS IMOVINE I OBVEZANa temelju odredaba Uredbe o računovodstvu

neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08., 7/09.,

153/13., 1/14 - ispravak, i 44/14 dalje: Uredba) utvr-đena je obveza da neprofitne organizacije obave po-pis imovine i obveza, i to u sljedećim slučajevima:

- na početku poslovanja i - na kraju svake poslovne godine sa stanjem na

datum bilance.Redoviti godišnji popis imovine i obveza za ne-

profitne pravne osobe prema našem mišljenju predstavlja potrebu i vrlo je bitan jer sama obveza obavljanja popisa osigurava utvrđivanje stvarnoga zatečenog stanja imovine i obveza i uspoređivanje tog stanja sa stanjem imovine i obveza na dan 31. prosinca. Osim toga, popis imovine i obveza omogu-ćuje i kontrolu pravilnosti rada i rukovanja svih onih kojima je imovina povjerena na čuvanje i rukovanje.

www.rrif.hr


Za neprofitne pravne osobe koje svoje poslov-ne događaje iskazuju u knjigovodstvenom susta-vu jednostavnog knjigovodstva Uredba nije dala pojašnjenje u vezi s godišnjim popisom imovine i obveza.

Smatramo da bi bilo primjereno da i one obave popis imovine i obveza.

Naime, neprofitne pravne osobe koje vode jedno-stavno knjigovodstvo mogle bi se sljedeće ili nekih od sljedećih godina naći u obvezi ulaska u sustav dvostavnog knjigovodstva pa bi im za iskazivanje stanja imovina i obveza pri uknjižavanju u sustav dvostavnog knjigovodstva pomogla upravo činjeni-ca da imaju točno iskazano i utvrđeno stanje imo-vine i obveza.

Na temelju čl. 13. Uredbe određeno je u kojim se slučajevima mora obaviti popis imovine i obveza.

Spomenuta odredba određuje obvezu popisa u sljedećim slučajevima:

- na početku poslovanja- na kraju svake poslovne godine sa stanjem na

datum bilance.Neovisno o tome kada se popis obavlja, podatci o

popisu unose se pojedinačno u naturalnim, odno-sno novčanim pokazateljima u popisne liste.

Neprofitne organizacije koje obavljaju knjižni-čarsku i bibliotečnu djelatnost izuzete su od obveze godišnjeg popisa u skladu s čl. 13. st. 2. Uredbe. Te su neprofitne pravne osobe obvezne obaviti popis u roku koji nije dulji od tri godine.

Odredbe Uredbe ne utvrđuju obvezu popisa imo-vine i obveza:

- pri primopredaji dužnosti rukovatelja pojedi-nih vrsta sredstava ili njihovih dijelova

- tijekom poslovne godine u slučajevima statu-snih promjena

- u slučajevima otvaranja postupka stečaja i li-kvidacije.

Neovisno o tome, smatramo da se i u tim slučaje-vima treba popisati imovina i obveze radi utvrđiva-nja stvarnog stanja.

Iako Uredbom nije utvrđen rok do kojeg se mora obaviti godišnji popis sa stanjem na 31. prosinca, ne-profitne pravne osobe moraju imati u vidu odredbu čl. 70. Uredbe prema kojoj se financijski izvještaji za poslovnu godinu dostavljaju u roku od 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja.

Popis kao mjera provjere i usklađenja stvarnog i knjigovodstvenog stanja od velike je koristi i važ-nosti i za same neprofitne organizacije jer se upra-vo na taj način, između ostalog, osigurava vjerodo-stojnost financijskih izvještaja.

2. PREDMET POPISAPredmet obveznog popisa neprofitnih pravnih

osoba su njezina imovina i obveze koje se knjigo-vodstveno evidentiraju ukupno na sljedećim skupi-nama računa:

Skupina Naziv

IMOVINA

01 – Neproizvedena dugotrajna imovina (Materijalna imovina – prirodna bogatstva, Nematerijalna imovina)

02 – Proizvedena dugotrajna imovina (Građevinski objekti, Postrojenja i oprema, Prijevozna sredstva, Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti, Višegodišnji nasadi i osnovno stado, Nematerijalna proizvedena imovina)

03 – Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti 04 – Sitan inventar (Zalihe sitnog inventara, Sitan

inventar u uporabi)05 – Nefinancijska imovina u pripremi (Građevinski

objekti u pripremi, Postrojenja i oprema u pripremi, Prijevozna sredstva u pripremi, Višegodišnji nasadi i osnovno stado u pripremi, Ostala nematerijalna proizvedena imovina u pripremi, Ostala nefinancijska imovina u pripremi)

06 – Proizvedena kratkotrajna imovina u pripremi (Zalihe za obavljanje djelatnosti, Proizvodnja i proizvodi, Roba za daljnju prodaju)

11 – Novac u banci i blagajni (Novac u banci, Izdvojena novčana sredstava, Novac u blagajni, Vrijednosnice u blagajni)

12 – Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo (Depoziti u bankama i ostalim financijskim institucijama, Jamčevni polozi, Potraživanja od zaposlenih, Potraživanja za više plaćene poreze i doprinose, Ostala potraživanja)

13 – Zajmovi (Zajmovi građanima i kućanstvima, Zajmovi poduzetnicima, Zajmovi ostalim subjektima)

14 – Vrijednosni papiri (Čekovi, Komercijalni i blagajnički zapisi, Mjenice, Obveznice, Opcije i drugi financijski derivati, Ostali vrijednosni papiri)

15 – Dionice i udjeli u glavnici (Dionice i udjeli u glavnici banaka i ostalih financijskih institucija, Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava)

16 – Potraživanja za prihode (Potraživanja od kupaca, Potraživanja za članarine i članske doprinose, Potraživanja za prihode po posebnim propisima, Potraživanja za prihode od imovine, Ostala nespomenuta potraživanja)

19 – Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgraničenja) (Rashodi budućih razdoblja, Nedospjela naplata prihoda)

24 – Obveze za rashode (Obveze za zaposlene, Obveze za materijalne rashode, Obveze za financijske rashode, Obveze za prikupljena sredstva pomoći, Obveze za kazne i naknade šteta, Ostale obveze)

25 – Obveze za vrijednosne papire (Obveze za čekove, Obveze za mjenice)

26 – Obveze za kredite i zajmove (Obveze za kredite banaka i ostalih kreditora, Obveze za robne i ostale zajmove)

Prema našem mišljenju, popisom treba obu-hvatiti i popisati izvanbilančne zapise jer je u izvanbilančne zapise također uključena imovina i obveze. Osim toga, imovina koja je evidentirana u pomoćnim knjigama i u financijskom knjigovod-stvu (glavnoj knjizi) također treba biti obuhvaće-na popisom.

Nebitno je pritom ima li ta imovina knjigovod-stvenu vrijednost jer se imovina bilančno prati sve dok se rabi.www.rrif.hr


3. OSNIVANJE I ZADATCI POPISNOG POVJERENSTVA

Zakonski predstavnik neprofitne pravne osobe obvezan je u skladu s čl. 14. Uredbe osnovati povje-renstvo za popis. Uredba nije uredila način osniva-nja povjerenstva za popis.

Prema našem mišljenju, zakonski predstavnik pismenom odlukom provodi osnivanje povjeren-stva za popis. S obzirom na to da se podatci u po-slovne knjige unose na temelju vjerodostojne doku-mentacije, na taj se način osigurava i vjerodostojna dokumentacija.

Prirodno je da je uloga zakonskog predstavnika neprofitne pravne osobe da brine o organiziranju fi-nancijskog poslovanja, kao i da poduzima odgovara-juće mjere radi zakonite uporabe njezinih sredstava.

Isprava je istinita i realno pokazuje poslovni do-gađaj odnosno transakciju ako zakonski predstav-nik ili osoba koju on za to ovlasti jamči svojim pot-pisom na ispravi ili memoriranom šifrom ovlaštenja (čl. 9. Uredbe).

Iz formulacije navedenih obveza, a u vezi s tim i odgovornosti, proizlazi obveza zakonskog predstav-nika da odredi interna „pravila poslovanja“ za odre-đene dijelove materijalno-financijskog i ukupnog poslovanja.

Prema našem mišljenju, zakonski predstavnik treba odrediti sva bitna pitanja za pravodobno, sveobuhvatno i kvalitetno obavljanje popisa imo-vine i obveza.

Uredba nije detaljno uredila sam postupak popi-sa imovine i obveza.

U skladu s odredbama Uredbe određuje se samo:- predmet popisa – usklađenja stvarnog i knji-

govodstvenog stanja- vrijeme popisa – usklađenja, i to na početku

poslovanja i na kraju godine- obveza zakonskog predstavnika da osnuje

popisno povjerenstvo- pravo i obveza zakonskog predstavnika da

na temelju izvještaja popisnog povjerenstva donese odluke i provede mjere u skladu s utvrđenim rezultatima popisa.

Prema našem mišljenju, zakonski bi predstavnik trebao donijeti interne akte kojima bi uredio sva ostala pitanja koja se odnose na način i rokove po-pisa, kao i usklađivanje knjigovodstvenog stanja sa stvarnim stanjem.

Formu internog akta Uredba nije propisala te ona može biti različita. To može biti npr. odluka o popisu imovine i obveza, obavijest popisnom povjerenstvu, odluka o obavljanju popisa, interni pravilnik i sl.

Popisno povjerenstvo obično čine predsjednik i dva člana.

Odluka osim imena članova povjerenstva i njiho-ve funkcije u povjerenstvu treba sadržavati djelo-krug rada popisnog povjerenstva te rokove i način obavljanja popisa i izvještavanja o rezultatima po-pisa. Treba napomenuti da broj članova popisnog povjerenstva nije propisan. Povjerenstva za popis se u praksi obično osnivaju prema veličini i specifično-stima neprofitne pravne osobe.

Nema zapreke da povjerenstvo za popis kod ne-profitnih pravnih osoba ima dva člana ili samo jed-nog člana, što se može dogoditi kod manjih nepro-fitnih pravnih osoba.

Ako je riječ o jednom članu popisnog povjeren-stva, vjerodostojnost popisne liste dvojbena je, stoga preporučujemo angažiranje vanjskih članova popi-snog povjerenstva.

Uredbom nije propisano tko sve može biti član popisnog povjerenstva, no neovisno o tome, sma-tramo da članovi povjerenstva ne mogu biti osobe materijalno zadužene za sredstva koja se popisuju kao ni njihovi neposredni voditelji.

Dakle, član popisnog povjerenstva može biti sva-ki djelatnik koji nije izravno odgovoran za predmet popisa.

Pri izboru predsjednika i članova povjerenstva osobito treba voditi brigu o njihovoj stručnosti kao jamstvu kvantitativnog i kvalitativnog izvještaja o stvarnom stanju imovine i obveza.

Na temelju čl. 14. Uredbe, popisno je povjerenstvo obvezno popisati imovinu i obveze na dan koji je odredio zakonski predstavnik.

Izvještaj (zapisnik) o rezultatima obavljenog po-pisa s priloženim popisnim listama obvezno je sa-staviti popisno povjerenstvo, a zatim ga predati zakonskom predstavniku u roku određenom njego-vom odlukom.

Neprofitna pravna osoba može imati potrebu osnivanja više od jednog povjerenstva zbog vrste, količine i vrijednosti imovine i obveza, a sa svrhom kvalitetnijeg i pravodobnijeg obavljanja popisa.

Ako postoji potreba za osnivanjem više povje-renstava, tada se, u pravilu, osniva i središnje po-vjerenstvo kojem su odgovorna ostala osnovana povjerenstva i koje koordinira i nadzire rad svih po-vjerenstava.

4. PLAN I ORGANIZACIJA POPISAPovjerenstvo za popis, kao i odjel u kojem se obav-

lja popis, trebalo bi obaviti određene pripremne rad-nje radi obavljanja popisa u što kraćem roku. Osigu-ravanjem pripremnih radnja omogućuje se lakša provedba popisa te se osigurava izvršenje popisa u predviđenim rokovima.

Kod većih i specifičnih neprofitnih pravnih osoba se pri osnivanju povjerenstva za popis zbog veličine popisa detaljno razrađuje i planira tko obavlja po-pis. Uobičajeno se osniva središnje povjerenstvo te se o obvezi i rokovima pripremnih radnja pisanim putem obavještava predsjednike i članove povjeren-stva. Pripremne radnje obuhvaćaju plan popisa u kojemu su razrađeni svi poslovi popisa, pribavljanje popisnih lista, način popisa i rok, utvrđuje se datum do kojeg treba napisati izvještaj o obavljanjem popi-su. Ako neprofitna pravna osoba u svom sastavu ima određen broj organizacijskih dijelova (podružnica, ogranaka i sl.), i organizacijski su dijelovi te neprofit-ne pravne osobe obvezni obaviti pripremne radnje.

Popisnom se povjerenstvu pri popisu obvezno osigurava dostupnost imovine, dostupnost doku-mentacije o imovini i obvezama koje su predmet po-pisa, provjerava se postojanje inventarnih brojeva na imovini i sl.


Ako je riječ o popisu koji se odnosi na potraživanje i obveze, treba provjeriti je li za svako potraživanje odnosno obvezu izdan dokument te jesu li iskaza-ni svi poslovni događaji iz dokumenata. Neprofitna pravna osoba treba uskladiti podatke evidentirane u pomoćnim knjigama i evidencijama s podatcima u glavnoj knjizi.

Pri obavljanju popisa treba sve osobe koje su od-govorne za popis upozoriti na svrhu popisa, njihove zadatke, odgovornost i druge okolnosti koje su bitne za obavljanje popisa.

9 Primjer 1. Odluka o popisu i osnivanju povje-renstva za popis:

Na temelju čl. 14. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija, Nar. nov., br. 10/08., 7/09., 158/13., 1/14. – ispravak i 44/14., donosim

Odluku o godišnjem popisu i osnivanju popisnih povjerenstava

1. Sa stanjem na 31. prosinca 2014. treba obaviti sveobuhvatni popis imovine i obveza Udruge “ Izvor” i to:

- dugotrajne i kratkotrajne nefinancijske imovine- financijske imovine- potraživanja- obveze.

2. Za obavljanje popisa osnivam popisno povjerenstvo u sastavu:2.1. Povjerenstvo za popis dugotrajne i kratkotrajne

nefinancijske imovine, Ana Glavaš – predsjednik povjerenstvaLuka Milić – članMarina Ivanković – član

2.2. Povjerenstvo za popis financijske imovine Damir Čivrag – Gašpar predsjednik komisijeMateja Galić – članFilip Gović – član

2.3. Povjerenstvo za popis potraživanjaIvan Mrčela – predsjednikAna-Marija Bašić – članŽeljko Podrug – član

2.4. Povjerenstvo za popis obvezaMartina Jakuš – predsjednikMirela Erceg – član Lorena Miletić – član

3. Organizaciju popisa vodi Ivan Gašpar, voditelj računovodstva. 4. Popis će se obavljati u razdoblju od 20. prosinca do 29.

prosinca 2014. prema planu rada pojedinog povjerenstva.5. Mjesto i način obavljanja popisa odredit će rukovoditelj popisa

u planu i uputama za provođenje popisa, koje će se dostaviti popisnim povjerenstvima 8 dana prije početka popisaIzvještaj o popisu i rezultati popisa s obrazloženjima, mišljenjima i prijedlozima u svezi inventurnih razlika mora biti izrađen i dostavljen najkasnije do 08. siječnja 2015 .

U Zagrebu 1. prosinca 2014. Zakonski predstavnik: M. P. Mirela Glavota, dipl. oec. _____________________

5. POVJERENSTVO ZA POPIS I POPISPopisno povjerenstvo ima zadatak pri provedbi

samog popisa utvrditi stvarno stanje predmeta po-pisa (količinu, vrstu i vrijednost). Mjerenje i prebro-javanje predmeta popisa način su utvrđivanja pred-meta popisa. Pojedinačno u naturalnim i novčanim pokazateljima dobiveni podatci unose se u popisne liste. Zadatak povjerenstva je da nakon unosa stvar-nih stanja u popisne liste unese podatke o knjigo-

vodstvenom stanju te utvrđene popisne (inventurne) razlike (viškove i manjkove). Oblik i sadržaj popisnih lista nije utvrđen Uredbom, stoga se popisna lista može razlikovati ovisno o predmetu popisa. Prema našem mišljenju, popisna bi lista trebala sadržavati naziv i vrstu imovine, jedinicu mjere, cijenu, nomen-klaturni broj, stvarno stanje, knjigovodstveno stanje te popisne razlike. Istinitost popisnih lista svojim potpisom potvrđuju predsjednik povjerenstva za popis te svi članova povjerenstva. U skladu s odred-bama Uredbe, tako potpisane liste smatraju se knji-govodstvenim ispravama, što znači da se na temelju njih podatci unose u poslovne knjige.

Povjerenstvo za popis osim utvrđivanja razlika između stvarnog stanja i knjigovodstvenog stanja utvrđuje i uzroke tih razlika te daje prijedlog njiho-ve likvidacije.

Redoslijed obavljanja popisa materijalne i nema-terijalne imovine, potraživanja i obveze te utvrđe-nih razlika također je od velike važnosti za popisno povjerenstvo.

Patenti, koncesije, licencije, ostala prava, go-odwill, osnivački izdatci, izdatci za razvoj i ostala nematerijalna imovina predstavljaju nematerijalnu imovinu. U skladu s iznesenim, navedena je imovi-na neopipljiva imovina bez fizičkog obilježja, a nje-zino stvarno stanje popisno povjerenstvo utvrđuje uvidom u knjigovodstvene isprave. Dakle, spome-nuta se imovina popisuje unošenjem knjigovodstve-nih podataka u popisne liste. Nasuprot navedenom, ako je riječ o popisu materijalne imovine, utvrđiva-nje stvarnog stanja podrazumijeva popis materijal-ne imovine prije nego što se knjigovodstveni podatci o navedenoj imovini unesu u popisne liste.

Ako je došlo do promjena od dana popisa do 31. prosinca, sve se promjene moraju dodati ili oduze-ti od iskazanog stanja u popisnim listama, ovisno o poslovnim događajima, tako da se dobije stanje na 31. prosinca.

U tom se slučaju stanje popisa svodi na 31. pro-sinca. Svođenje se obavlja na dva načina. Ako je po-pis obavljen na dan koji je prethodio 31. prosinca, na utvrđena stanja treba dodati sve nabave, a oduzeti sve utroške predmeta popisa. Nasuprot tomu, ako je popis obavljen dana koji je poslije 31. prosinca, popi-snom stanju treba dodati utroške, a oduzeti nabave.

Predsjednik popisnog povjerenstva i članovi tre-baju biti upoznati sa svojim obvezama koje proizla-ze iz dodijeljenih im zadataka, ali i sa svojim odgo-vornostima.

Popisno povjerenstvo snosi odgovornost za stanje utvrđeno popisom, ispravno sastavljanje popisnih lista, pridržavanje rokova za obavljanje popisa te za istinitost i točnost izvještaja o obavljenom popisu.

6. IZVJEŠTAJ O OBAVLJENOM GODIŠNJEM POPISUIzvještaj o rezultatima popisa nakon obavljenog

popisa sastavlja povjerenstvo za popis, a uz izvještaj popisno je povjerenstvo obvezno priložiti i popisne liste. Ako je zbog potreba neprofitne pravne osobe osnovano središnje povjerenstvo, obvezno je objedi-niti pojedine izvještaje o popisu svih povjerenstava.

Sadržaj izvještaja ovisi o tome što je povjerenstvo popisivalo.


Izvještaj bi trebao, prema našem mišljenju i uvri-ježenoj poslovnoj praksi, sadržavati:

- naturalne i vrijednosne podatke o razlici stvar-nog i knjigovodstvenog stanja

- prijedloge o načinu knjiženja manjkova od-nosno viškova (razlika) i ispravak vrijednosti sredstva

- mišljenje o sumnjivim, spornim i zastarjelim potraživanjima

- mišljenja o neplaćenim obvezama kojima je prošao rok plaćanja

- mišljenje o nenaplaćenim potraživanjima koji-ma je prošao rok naplate

- mišljenje o načinu likvidacije neuporabljive dugotrajne nefinancijske imovine

- primjedbe i objašnjenja radnika koji rukuju materijalnim i novčanim vrijednostima o utvr-đenim razlikama

- objašnjenja o nastalim razlikama koje su po-sljedica zamjene pojedinih sličnih vrsta od-nosno dimenzija istovrsnog materijala, sitnog inventara, proizvodnje, proizvoda i robe i

- različite druge prijedloge i primjedbe vezane za popis.

7. ODLUČIVANJE O POPISNIM RAZLIKAMA Popisno je povjerenstvo obvezno sastaviti izvještaj

o popisu i dostaviti ga zakonskom predstavniku za-jedno s priloženim popisnim listama. U skladu s čl. 15. Uredbe zakonski predstavnik donosi odluku o:

- načinu nadoknađivanja utvrđenih manjkova- priznavanju i evidentiranju utvrđenih viškova- načinu na koji će otpisati nenaplativa i zastar-

jela potraživanja i obveze- rashodovanju opreme i sitnog inventara, kao i

ostalih sredstava- mjerama koje treba poduzeti protiv osoba odgo-

vornih za nastale manjkove, oštećenja, neuskla-đenost knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem te zastaru i nenaplativost potraživanja i sl.

Izvještaj popisnog povjerenstva zajedno s popi-snim listama i odlukom zakonskog predstavnika o obavljenom popisu imovine i obveza na 31. prosinaca dostavlja se u računovodstvo. Na temelju dostavljenih dokumenata u knjigovodstvu i drugim evidencijama neprofitne će pravne osobe uskladiti stanje sredstava i obveza iskazanih u knjigovodstvu sa stvarnim sta-njem utvrđenim popisom. Usklađivanje u poslovnim knjigama treba obaviti pod 31. prosinca.

8. POPISNE RAZLIKES računovodstvenog motrišta, razlike utvrđene

popisom imaju, u pravilu, obilježje prihoda ili ras-hoda. Iskazani viškovi utvrđeni popisom povećava-ju prihode i evidentiraju se na odjeljku 3633 – Ostali nespomenuti prihodi jer u računskom planu koji je sastavni dio Uredbe nije predviđen poseban odje-ljak za iskazivanje popisnih viškova. Viškovi utvr-đeni godišnjim popisom imovine i obveza pretežito su rezultat pogrešnog iskazivanja u knjigovodstvu. Kada nastane promet dobara uknjiženih na temelju popisnih viškova, porez na dodanu vrijednost pla-tit će se (ako je riječ o neprofitnoj organizaciji koja je obveznik PDV-a) ili se neće platiti (ako je riječ o

neprofitnoj organizaciji koja nije obveznik PDV-a). Kada je višak utvrđen, nije nastao promet pa nema ni temelja za obračun PDV-a.

9 Primjer 2. 1. Udruga Sunce je na temelju izvještaja o obav-

ljenom popisu imovine i obveza utvrdila da je računalna oprema popisni višak. Procijenjena vrijednost računalne opreme je 4.000,00 kn.

2. Popisno je povjerenstvo utvrdilo višak od 200,00 kn u glavnoj blagajni.

02210 - Uredska oprema i namještaj

(1) 4.000,00

1131 - Glavna blagajna3633 - Ostali nespome-

nuti prihodi

(2) 200,00 4.000,00 (1)200,00 (2)

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za utvrđeni višak opreme(2) Za utvrđeni višak u blagajni

Način utvrđivanja procijenjene vrijednosti imo-vine nije utvrđen odredbama Uredbe, tj. utvrđuje li se po bruto-načelu (procijenjena vrijednost imovine u trenutku nabave i ispravak vrijednosti u trenutku uknjiženja) ili po neto-načelu – samo procijenjena (tr-žišna) vrijednost nabave imovine koja se uknjižava.

U pretežitom broju slučajeva teško je odrediti vri-jeme nabave imovine, a samim tim i utvrditi njezinu procijenjenu vrijednost nabave u trenutku kada je bila kupljena. Prema našem mišljenju, procjenu tr-žišne vrijednosti imovine najprimjerenije bi trebalo odrediti u vrijeme u kojem se višak i utvrdio.

Smatramo da bi samo u pojedinim okolnostima bila primjerena bruto-metoda.

S računovodstvenog motrišta manjkovi utvrđeni inventurom ovise o načinu postupanja s njima.

Na odjeljku 4623 – Ostali nespomenuti rashodi iskazuju se kao rashod inventurni manjkovi dugo-trajne nematerijalne i materijalne imovine za koje se tereti odgovorna osoba.

Za svotu tzv. subjektivnog manjka teretit će se osoba koja je prouzročila manjak ili odgovorna oso-ba, a prihod ostvaren na spomenutoj osnovi može se iskazati na odjeljku 3633.

Računskim planom koji je sastavni dio Uredbe nije propisan poseban odjeljak za iskazivanje priho-da od namirenja manjkova.

Ako neprofitna pravna osoba odluči da za manjak neće teretiti odgovornu osobu, tada manjak treba evidentirati na teret rashoda neprofitne pravne oso-be (tzv. objektivni manjak).

Neprofitne pravne osobe koje nisu u sustavu PDV-a oslobođene su plaćanja PDV-a na manjkove.

Neprofitne pravne osobe, obveznici PDV-a, ob-vezene su za manjkove za koje se tereti odgovorna osoba plaćati PDV ako je manjak na osnovi kala, ra-sipa, kvara i loma nastao u svoti većoj od svote koja je utvrđena Odlukom nadležne komore, tehnološki manjak iznad normativa, kao i za manjkove koji su utvrđeni bez prisutnosti ovlaštene osobe iz Porezne uprave, a odnose se na neodgovarajuću kvalitetu ili zastarjelost zalihe.

9 Primjer 3. Povjerenstvo za popis udruge Radost utvrdilo je

manjak jednog računala. Podatci u knjigovodstvu su


sljedeći: nabavna vrijednost 6.000,00 kn, a ispravak vrijednosti 4.000,00 kn. Procijenjena tržišna vrijed-nost računala je 3.000,00. Utvrđen je i manjak materi-jala u svoti od 800,00 kn za koji je terećena odgovorna osoba s kojom je sklopljen ugovor o radu. Naknadno je utvrđeno da je manjak materijala prouzročen pro-valom o kojoj postoji policijski zapisnik pa se za prou-zročeni manjak tereti Udruga Radost. Udruga Radost nije u sustavu PDV-a.

Razlike nastale inventurom radi usklađenosti sin-tetičke i analitičke evidencije obvezno treba provesti u analitičkoj i sintetičkoj evidenciji (glavnoj knjizi).

9 Literatura1. Barberić et al. (2011.) Računovodstvo neprofitnih

organizacija,VI. izdanje, Zagreb, RRiF plus.


St 6.000,00

4624 - Ostali nespome-nuti rashodi

(1) 2.000,00(3) 800,00

0291 - Ispravak vrijedno-sti dugotrajne proiz-vedene imovine

1231 - Potraživanja od zaposlenih

3633 - Ostali nespome-nuti prihodi

6.000,00 (1) (1) 4.000,00 4.000,00 St 3.000,00 (2)

Pojašnjenje knjižnih oznaka:St Za stanje(1) Za utvrđeni manjak pri inventuri(2) Za potraživanja od odgovorne osobe za manjak(3) Za manjak prouzročen provalom

(2) 3.000,00

0612 - Zalihe materijala za redovne potrebe

St 800,00 800,00 (3)

Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. UDK 657.1

Obračun amortizacije kod neprofitnih organizacija

Imovina jesu resursi koje neprofitna pravna osoba kontrolira kao rezultat prošlih događaja i od kojih

u budućnosti u obavljanju djelatnosti očekuje koristi. Vrijednost dugotrajne imovine postupno se smanjuje i s te joj se osnove smanjenje nabavna / procijenjena vri-jednost. Obveznici primjene Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija obvezni su pri smanjenju vrijed-nosti dugotrajne imovine provoditi obračun amortizaci-je, odnosno otpis (ispravak) vrijednosti, u skladu s propi-sanim stopama amortizacije dugotrajne imovine koje su sastavni dio navedene Uredbe.

1. DUGOTRAJNA IMOVINANeprofitne pravne osobe obvezne su u skladu s

odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08., 7/09., 158/13.,1/14. - ispravak i44/14. dalje: Uredba) provoditi obračun amortizacije, odnosno otpis (ispravak) vrijednosti. To znači da su obvezne vrijednost dugotrajne imovi-ne postupno otpisivati i s te osnove iskazivati rashod amortizacije, odnosno ispravljati vlastite izvore.

Pojavni oblik dugotrajne nefinancijske imovine čine stvari i prava, a u skladu s navedenim ona se dijeli u dvije skupine:

- materijalnu imovinu i- nematerijalnu imovinu.Vijek trajanja dugotrajne nefinancijske imovine

dulji je od godinu dana, odnosno dugotrajna nefi-nancijska imovina isti pojavni oblik zadržava dulje od godinu dana.

U računskom planu koji je sastavni dio Uredbe predviđena je podjela dugotrajne nefinancijske imo-vine, i to na:

01 neproizvedenu dugotrajnu imovinu i02 proizvedenu dugotrajnu imovinu.

U skladu s odredbama Uredbe imovina se po-četno iskazuje prema trošku nabave (nabavnoj vri-jednosti), odnosno prema procijenjenoj vrijednosti (ako su sredstva primljena bez naknade).

Imovina koja ima pojedinačnu vrijednost nižu od 3.500,00 kn može se, u skladu s čl. 17. Uredbe, otpi-sati jednokratno, stavljanjem u uporabu, uz obvezu pojedinačnog ili skupnog praćenja u korisnom vije-ku uporabe.

Trošak nabave (nabavnu vrijednost) nefinancij-ske imovine čini kupovna cijena uvećana za carine, nepovratne poreze na promet (PDV kod neprofitnih organizacija koje nisu obveznici PDV-a, porez na pro-met nekretnina), troškove prijevoza i sve druge troš-kove koji se mogu izravno dodati troškovima nabave i osposobljavanja za početak uporabe imovine.

Nabava dugotrajne nefinancijske imovine u ra-čunovodstvu neprofitnih organizacija knjiži se zaduženjem odgovarajućeg računa dugotrajne imovine u razredu 0 – Nefinancijska imovina i u načelu odobrenjem odjeljka 2425 – Obveze prema dobavljačima u zemlji, odnosno 2426 – Obveze prema dobavljačima u inozemstvu. Pritom nije bitno je li račun plaćen.

2. AMORTIZACIJA ILI ISPRAVAK VRIJEDNOSTIRashodi amortizacije u pravilu se iskazuju samo

za imovinu koja je nabavljena od 1. siječnja 2008., a za imovinu koja je nabavljena u prijašnjim godi-nama, do 31. prosinca 2007., iskazuje se smanjenje trajnih izvora.

Obračun amortizacije provodi se za svaki pred-met dugotrajne imovine od prvog sljedećeg mjeseca nakon mjeseca u kojem je imovina predana u upo-rabu do trenutka potpunog otpisa, odnosno povla-čenja iz uporabe radi rashoda ili otuđenja.


U skladu s čl. 55. Uredbe, amortizacija dugotrajne nefinancijske imovine obuhvaća trošak nabave du-gotrajne imovine koja se amortizira u vijeku upora-be prema propisanim stopama amortizacije koje su sastavni dio Uredbe.

9 Tablica: Propisane stope amortizacije

Tek. br. Naziv sredstva ili skupine sredstva Vijek

trajanjaGodišnja stopa (%)

1 2 3 4

I GRAĐEVINSKI OBJEKTI 1. Stambeni i poslovni objekti od betona, metala, kamena i opeke 80 1,25 od drveta i ostalog materijala 20 5

2. Ceste, željeznice i slični građevinski objekti 25 4

3. Ostali građevinski objekti 20 5II POSTROJENJA I OPREMA 1. Uredska oprema i pokućstvo računala i računalna oprema 4 25 uredsko pokućstvo 8 12,5 ostala uredska oprema 5 202. Komunikacijska oprema 5 20 komunikacijski uređaji 5 20 pokretni komunikacijski uređaji 2 503. Oprema za održavanje i zaštitu 5 204. Medicinska i laboratorijska oprema 5 205. Instrumenti, uređaji i strojevi 8 12,5 precizni i optički instrumenti 5 20 mjerni i kontrolni uređaji: - mehanički 8 12,5 - elektronički 5 206. Sportska i glazbena oprema 5 20

7. Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 5 20

III PRIJEVOZNA SREDSTVA

1. Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 8 12,5

osobni automobili i vozila hitne pomoći 5 20

2. Prijevozna sredstva u željezničkom prometu 8 12,5

Tek. br. Naziv sredstva ili skupine sredstva Vijek

trajanjaGodišnja stopa (%)

1 2 3 4

3. Prijevozna sredstva u pomorskom i riječnom prometu 8 12,5

brodovi veći od 1000 brt 20 5

4. Prijevozna sredstva u zračnom prometu 10 10

IV KNJIGE Knjige u knjižnicama 5 20

V VIŠEGODIŠNJI NASADI I OSNOVNO STADO 5 20

VI NEMATERIJALNA PROIZVEDENA IMO VINA

1. Ulaganja u istraživanja rudnih bogatstva 10 10

2. Ulaganja u računalne programe 4 25

VII NEPROIZVEDENA NEMATERIJALNA IMOVINA

patenti, koncesije, licencije, pravo korištenja tuđim sredstvima, višegodišnji zakup i slično

prema trajanju iz ugovora

2.1. ISPRAVAK VRIJEDNOSTIDugotrajna nefinancijska imovina koja je na-

bavljena do 31. prosinca 2007. i koja je iskazana u bilanci na dan početka primjene Uredbe, a za koju je pri nabavi u cijelosti iskazan rashod u svoti nje-zine nabavne vrijednosti, obračunana amortizacija za tu dugotrajnu imovinu izravno tereti (ispravlja) vlastite izvore.

Tako se iskazna imovina može pratiti na po-sebnim analitičkim računima s njoj pripadajućim izvorima vlasništva, koji se evidentiraju na odjelj-ku računa 5111 – Vlastiti izvori od osnivača i od poslovanja.

9 Primjer 1. Ispravak vrijednosti za imovinu na-bavljenu do 31. prosinca 2007Dana 1. siječnja 2014. udruga Život ima u bilanci

iskazanu sljedeću dugotrajnu nefinancijsku imovinu razvrstanu po skupinama prema popisu propisanih stopa amortizacije iz tablice:

9 Tablica: Ispravak vrijednosti

Tek. br. Vrsta imovine Nabavna

vrijednostIspravak

vrijednosti StopaSvota

godišnjeg otpisa

Ukupnootpis

Sadašnjavrijednost

1 2 3 4 5 6 7 8

1. Poslovni objekt 900.000,00 146.250,00 1,25 11.250,00 157.500,00 742.500,00

2. Prijevozno sredstvo u cestovnom prometu 200.000,00 150.000,00 12,5 25.000,00 175.000,00 25.000,00

Ukupno 1.100.000,00 296.250,00 - 36.250,00 332.500,00 767.500,00

Sustav računa prema kojemu se vodi glavna knjiga i sastavljaju financijski izvještaji PODUZETNIKA sadržan je u:

RRiF-ovom računskom planu za poduzetnikeXIX. izdanje, Zagreb 2014.

NOVO IZIŠLO IZ TISKA

Opseg: 136 str. Cijena: 73,50 kn

Narudžbenica na kraju

časopisa RRiF


9 Knjiženje: Ispravak vrijednosti za imovinu nabavljenu do 31. pro-sinca 2007.

02120 – Poslovni objekti – Od betona, metala kamena i opeke

St 900.000,00

0231 – Prijevozna sredstva u cestovnom prometu

St 200.000,00

02910 - Ispravak vrijednosti proizveden dugotrajne imovine – Građevinski objekti

146.250,00 St11.250,00 (1)

212.000,00 St25.000,00 (1)

02910 - Ispravak vrijednosti proizveden dugotrajne imovine – Prijevozna sredstva

803.750,00 St(1) 36.250,00

5111 - Vlastiti izvori od osnivača i od poslovanja

Pojašnjenje knjižnih oznaka:St ) Za stanje 1. siječnja 2014.(1) Za otpis za 2014.

Prema našem mišljenju, navedene or-ganizacije trebaju pri nabavi dugotrajne imovine istodobno evidentirati imovinu na dugovnoj strani odgovarajućeg raču-na razreda 0 i potražnoj strani vlastitih izvora na računu odjeljaka 5111.

No, neka dugotrajna imovina ne podliježe obračunu amortizacije, npr. zemljišta, rudna bogatstva i ostala pri-rodna materijalna imovina. Zemljišta, bilo građevinska bilo poljoprivred-na, imaju neograničeni vijek trajanja. Obračun amortizacije za zemljišta provodio bi se jedino ako bi se kori-štenjem zemljištem trošilo prirodno

bogatstvo tog zemljišta. Prema odredbama Uredbe, ako neprofitna organizacija nabavlja zgradu i osta-le građevinske objekte, treba voditi brigu o tome da odvojeno iskaže zemljište od građevinskog dijela.

Ako neprofitna organizacija nije u mogućnosti odvojeno iskazati zemljište od građevinskog dijela, tada čitavu svotu treba knjižiti na onu imovinu koja ima veću vrijednost. U skupinu dugotrajne imo-vine za koju smatramo da ne se treba obračunati amortizacija između ostalih svrstavamo i umjet-nička djela i ostale izložbene vrijednosti te pleme-nite materijale i ostale pohranjene vrijednosti, spo-menike kulture, knjige i sl.

9 Primjer 2. Jednokratni otpis dugotrajne imovi-ne čija je nabavna vrijednost do 2.000,00 knUdruga Lotos nabavila je stroj za rezanje papira.

Vijek trajanja stroja prema prosudbi udruge dulji je od godinu dana. Nabavna vrijednost stroja za reza-nje papira je 900,00 kn. Udruga je u svojim računo-vodstvenim politikama odredila jednokratan otpis dugotrajne imovine čija je pojedinačna nabavna vri-jednost do 2.000,00 kn. Račun prema dobavljaču pod-miren je s transakcijskog računa udruge Lotos.

Riječ je o poslovnom objektu i prijevoznom sredstvu u cestovnom prometu nabavljenom pri-je stupanja na snagu Uredbe za čiju je nabavu u trenutku nabave u svoti nabavne vrijednosti u ci-jelosti iskazan rashod. Obračunana amortizacija za 2014. za navedenu imovinu ne može se ponovo evidentirati kao trošak amortizacije jer je u tre-nutku nabave poslovnog objekta rashod već bio priznat u cijelosti pa bi ponovnim iskazivanjem troška amortizacije rashod na istoj osnovi bio knjižen dva puta, a to bi značilo i pogrešno iskazi-vanje financijskog rezultata.

Početna stanja za sljedeću godinu (1. siječnja 2015.) za analitičku evidenciju dugotrajne nefinan-cijske imovine uzimaju se iz stupca 3 tablice (Na-bavna vrijednost) i 7 (Ukupno otpis).

Obračun ispravaka vrijednosti za imovinu koja je nabavljena do 31. prosinaca 2007. provodi se na jed-nak način kao i za imovinu nabavljenu od 1. siječnja 2008., linearnom metodom primjenom propisanih stopa amortizacije u skladu s Uredbom.

Smanjenje vrijednosti dugotrajne nefinancijske imovine evidentiralo se izravnim zaduženjem raču-na 5111 – Vlastiti izvori od osnivača i od poslovanja bez uporabe računa 4311 – Amor-tizacija.

2.2. OBRAČUN AMORTIZACIJEImovina koja je nabavljena na-

kon 1. siječnja 2008. iskazuje se na rashodima tijekom korisnog vijeka uporabe imovine.

Na temelju Uredbe u račun-skom je planu predviđen odjeljak 4311 – Amortizacija, a propisani su i nazivi amortizacijskih skupi-na za imovinu koja se amortizira te godišnje stope amortizacije za svaku skupinu amortizacije. Obračun amortizacija provodi se linearnom metodom prema sto-pama propisanim Uredbom.

Samo neprofitne organizacije, koje su ujedno i izvanproračunski korisnici državnog proraču-na, iznimno mogu i nadalje trošak stjecanja du-gotrajne imovine u trenutku nabave iskazivati na skupini računa 43 – Rashodi amortizacije u visini ukupnog troška nabave.

9 Knjiženje: Jednokratni otpis dugotrajne imovine čija je nabavna vrijednost do 2.000,00 kn

02219 – Ostala uredska oprema

(1) 900,00

02 911 – Ispravak vrijednosti proizveden dugotrajne imovine – Postrojenja i oprema

900,00 (2)

4311 – Rashod (amortizacija)

(2) 900,00 900,00 (3)

1111 – Novac na računu kod poslovne banke

900,00 (1)(3) 900,00

2424 – Obveze prema dobavljačima

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za račun dobavljača (2) Za otpis (3) Za plaćanje dobavljaču

Udruga Lotos iskoristila je mogućnost jednokrat-nog otpisa stroja za rezanje papira odmah pri njegovoj spremnosti za uporabu. Dakle, ta dugotrajna nefinan-cijska materijalna imovina može se jednokratno ili sustavno otpisati. Bez obzira na metodu otpisa i vri-jednost nižu od 2.000,00 kn, riječ je o dugotrajnoj nefi-nancijskoj imovini čiji je vijek trajanja dulji od godinu


dana. Prema tome, takva vrsta dugotrajne nefinancij-ske imovine, u skladu s odredbama Uredbe, i nakon što se u cijelosti otpisala, zadržava se u evidenciji i iskazuje se u bilanci kao dugotrajna nefinancijsku imovina do trenutka prodaje, darovanja, drugog načina otuđenja ili uništenja. Prema našem mišljenju, neprofitne bi or-ganizacije trebale donijeti odluku o tome hoće li takvu imovinu otpisivati sustavno ili jednokratno predajom u uporabu. Donesenu bi odluku neprofitne organiza-cije trebale usvojiti u svojim računovodstvenim politi-kama i dosljedno je primjenjivati.

U skladu s propisanim stopama amortizacije iz Uredbe možemo zaključiti da su stope amortizacije propisane samo za proizvedenu materijalnu imovi-nu i nematerijalnu imovinu, a da kod neproizvedene nematerijalne imovine neprofitna pravna osoba sama odre-đuje vijek uporabe te imovine.

U skladu s računskim planom koji je sastavni dio Uredbe, riječ je o sljedećoj imovini:

0121 – Patenti0122 – Koncesije0123 – Licence0124 – Ostala prava0125 – Goodwill0126 – Osnivački izdaci0127 – Izdaci za razvoj0128 – Ostala nematerijalna imovina.Ako se ulaganje obavlja na tuđoj

imovini, smatramo da takvo ulaga-nje predstavlja nematerijalnu imovi-nu u skupini računa 01. U računskom planu koji je sastavni dio Uredbe nije navedena imovina koja predstavlja dodatno ulaganje na tuđoj imovini radi prava kori-štenja. Smatramo da bi obavljeno dodatno ulaganje u tuđu imovinu radi prava njezina korištenja treba-lo iskazati na računu odjeljka 0124 – Ostala prava. S obzirom na to da je riječ o dugoročnom ulaganju na neproizvedenoj nematerijalnoj imovini, ovakvo se ulaganje amortizira tijekom vijeka prema sklo-pljenom ugovoru. Dakle, svota ulaganja amortizira se zajedno s predmetom dugotrajne imovine čiji je sastavni dio. Ako je riječ o predmetu ulaganja koji je već u uporabi, koji se već amortizira, dodatnim se ulaganjem povećava nabavna vrijednost. Početna nabavna vrijednost zajedno s dodatnim ulaganjem čini osnovicu za obračun amortizacije.

Više o dodatnim ulaganjima na dugotrajnoj ne-financijskoj imovini pisali smo u RRIF-u, br. 1/12., str. 201.

Ako je riječ o ugovoru za neproizvedenu nema-terijalnu imovinu na temelju koje se ne može odre-diti vijek trajanja ugovora za obračun amortizacije, smatramo da se amortizacija ne bi mogla obračuna-ti. U vezi s tim postoje i druga stajališta. U tom će se slučaju nabavna vrijednost te dugotrajne imovine uključiti u rashode tek u trenutku otuđenja.

S obzirom na to da se neproizvedena nemateri-jalna imovina troši, smatramo da ne bi smjelo biti zapreke da neprofitna pravna osoba samostalno predvidi vijek trajanja ugovora i prema njemu obra-čuna amortizaciju jer je bit uključivanja dugotrajne nefinancijske imovine u rashode da se nabavna vri-

jednost raspoređuje u korisnom vijeku uporabe. U suprotnom nabavna vrijednost dugotrajne imovine ne bi bila raspoređena u korisnom vijeku uporabe (Dremel, str. 26.).

9 Primjer 3. Nabava dugotrajne nefinancijske imovine i obračun amortizacijeUdruga Radost je za naručeni osobni automobil 23.

listopada 2013. platila predujam u svoti od 15.000,00 kn. Naručeni naručeni osobni automobil i račun u svoti od 150.000,00 kn primljeni su 30. listopada 2013. Automobil je zaprimljen. Automobil je predan u upo-rabu 31. listopada 2013. Plaćen je račun dobavljaču. Za automobil obračunana je amortizacija za 2013. u svoti od 30.000,00 kn.

9 Knjiženje: Nabava dugotrajne nefinancijske imovine i obračun amortizacije

02313 – Predujmovi za osobni automobil

(1) 15.000,00 15.000,00 (3)

1111 – Novac na žiro-računu kod tuzemne poslovne banke

15.000,00 (1)135.000,00 (4)

02312 – Osobni automobili i vozila hitne pomoći

(2)150.000,00

4311 - Amortizacija

(5) 30.000,00

30.000,00 (5)

0291 - Ispravak vrijednosti računalne opreme

150.000,00 (2)(3) 15.000,00(4) 135.000,00

2425 – Obveze prema dobavljačima u zemlji

Pojašnjenje knjiženih oznaka:(1) Za plaćeni predujam (2) Za primljen račun za fotokopirni uređaj(3) Za zatvaranje predujma(4) Podmirenje obveze prema dobavljaču(6) Za obračun amortizacije

3. DONACIJE POVEZANE S DUGOTRAJNOM NEFINANCIJSKOM IMOVINOM

U skladu s čl. 20. st. 2. Uredbe propisan je način priznavanja donacija povezanih s nefinancijskom imovinom koja se amortizira.

Donacije koje su povezane s nefinancijskom imo-vinom koja se amortizira priznaju se u bilanci suče-ljavanjem s rashodima amortizacije.

Udruga koja primi donaciju u dugotrajnoj ne-financijskoj imovini koja se amortizira ili ako je donacija u novcu kojim će se nabaviti dugotrajna nefinancijska imovina koja se amortizira knjiži se kao odgođeni prihod u skupni 29 uz priznavanje u prihode izvještajnog razdoblja na sustavnoj osnovi, razmjerno troškovima uporabe nefinancijske imo-vine u razdoblju korištenja.

Navedeni se način knjiženja primjenjuje od 1. si-ječnja 2009. Do 31. prosinca 2008. donacije poveza-ne s nefinancijskom imovinom koja se amortizira odmah su se knjižile u prihode u skupini 35.

9 Primjer:Udruga Izvor primila je 25. rujna 2014. novčanu do-

naciju 300.000,00 kn od međunarodne organizacije.Trgovačko društvo Dobit poklonilo je 18. listo-

pada 2014. udruzi osobni automobil u vrijednosti 100.000,00 kn. Udruzi Izvor je 20. listopada 2014. iz proračuna poklonjeno prijenosno računalo u vrijed-nosti 5.000,00 kn. Primljena donirana sredstva su u istom mjesecu stavljena u uporabu.


Svota obračunane amortizacije za automobil za 2014. iznosi 3.333,33 kn (100.000,00 kn x 20 % =20.000,00 / 12 = 1.666,66 x 2 = 3.333,33 kn), a za prijenosno računalo 166,66 kn (5.000,00 kn x 25 % = 1.250,00 / 12 = 104,17 x 2 = 208,34 kn).

Ako neprofitna organizacija primi donaciju dugotrajne nefinancijske imovine koja se ne amortizira, npr. zemljište, tada ne postoji obveza da neprofitna organizacija primljenu do-naciju nefinancijske imovine koja se ne amortizira u bilanci evidentira kao odgođeno priznavanje prihoda, nego u tom slučaju neprofitna organizaci-ja odmah knjiži prihod od donacije u skupini računa 35, i to ovisno o tome od koga je primila donaciju.

9 Literatura1. Barberić, H. et al. (2011.) Računovod-

stvo neprofitnih organizacija: sa analitič-kim računskim planom, primjerima knji-ženja i propisima. Zagreb: RRiF Plus.

2. Dremel, N. (2008.) Financijski izvje-štaji za prvo polugodište 2008. Računovod-stvo, revizija i financije, prilog: Poslovanje neprofitnih organizacija, XVIII., (7) str. 9–29.


Utvrđivanje viška / manjka prihoda u neprofitnom računovodstvu i postupanja s viškovima / manjkovima

Nakon što su se za 2014. u neprofitnom računovod-stvu iskazale sve poslovne promjene koje su se

trebale bilježiti, a prije izrade financijskih izvještaja koji su propisani za neprofitno računovodstvo, treba utvrditi višak / manjak poslovanja.

Sama tehnika zaključnih knjiženja za 2014. jednaka je onoj za 2013. zato što nije bilo promjena u računovod-stvu koje na to bi utjecale. Ona su izrijekom propisana i od njih se ne smije odstupiti.

O provjeri pozicija knjigovodstvenih računa pisano je u ovom prilogu časopisa RRiF.

Uz tehniku utvrđivanja viška / manjka prihoda (rezul-tata), u ovom se članku upućuje na postupanja s viškom / manjkom prihoda, bez obzira za koju je godinu utvrđen.

1. UVODRačuni na kojima se iskazuju prihodi su računi

razreda 3, a računi na kojima se iskazuju rashodi su računi razreda 4.

Pri utvrđivanju rezultata sučeljavaju se prihodi s rashodima i utvrđuje se njihova razlika.

9 Knjiženje: Donacije u vezi s nabavom dugotrajne nefinancijske imovine

1111 Novac na računu kod tuzemnih poslovnih banaka

(1) 300 000,00

3.333,33 (6)

100.000,00 (2) 5.000,00 (3)

3521 - Prihodi od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija

300.000,00 (1)

3531 - Prihodi od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba

2922 - Odgođeno priznavanje prihoda

(6) 3.541,67


3.333,33 (4) 208,34 (5)

0291 - Ispravak vrijednosti proizvedene dugotrajne imovine

(2) 100.000,00

0231 – Prijevozna sredstva u cestovnom prometu

208,34 (6)

3512 - Prihod od donacija iz državnog proračuna

(4) 3.333,33(5) 208,34

4311 - Rashodi amortizacije

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za primljenu donaciju od međunarodne organizacije(2) Za primljeni donirani osobni automobil(3)Za primljeno prijenosno računalo iz proračuna(4) Za obračun amortizacije – osobni automobili(5) Za obračun amortizacije – računala(6) Za prevođenje u prihode u svoti iskaznog rashoda amortizacije

(3) 5.000,00

Ako su prihodi veći od rashoda, ostvaren je višak prihoda, a ako su rashodi veći od prihoda, ostvaren je manjak prihoda.

Rezultat se utvrđuje i iskazuje u razredu 5.Uredba o računovodstvu neprofitnih organizaci-

ja (Nar. nov., br. 10/08.,7/09., 158/13., 1/14.- ispravak i 44/14., dalje: Uredba) uredila je postupak utvrđiva-nja viška / manjka poslovanja.

Rezultat poslovanja se knjigovodstveno ne pra-ti za grupe djelatnosti odnosno izvore prihoda.

Dakle, knjigovodstveno se zasebno ne iskazuje rezultat redovne djelatnosti, nefinancijske imovine, vlastite djelatnosti i dr.

Iako se knjigovodstveno ne treba pratiti rezultat poslovanja za djelatnosti kojima se bavi neprofitna organizacija, preporučujemo da se on prati. Naime, u načelu se određeni viškovi prihoda mogu rabiti samo za određene namjene. To praćenje može biti u analitičkim ili nekim pomoćnim evidencijama, a nema zapreke da se otvore i analitički računi glavne


knjige. Dakle, nije prijeporno treba li pratiti trošenje sredstava po izvorima (namjenama, osobito tamo gdje su prihodi namjenski), već treba li ih pratiti i računovodstveno.

2. POSEBNI RAČUNI ZA UTVRĐIVANJE REZULTATAZa utvrđivanje rezultata rabe se posebni računi.

9 Tablica 1. Računi koji se rabe za utvrđivanje viška / manjka prihoda

39 Raspored prihoda49 Raspored rashoda52 Rezultat poslovanja

5211 Obračun prihoda i rashoda5221 Višak prihoda5222 Manjak prihoda

Skupina računa 39 – Raspored prihoda sadržava račune za raspored rezultata koji služe za zaključi-vanje razreda 3 na kraju izvještajnog razdoblja.

Skupina računa 49 – Raspored rashoda sadržava račune za raspored rezultata koji služe za zaključi-vanje razreda 4 na kraju izvještajnog razdoblja.

5222 - Manjak prihoda

4.000,00 (St)

5221 - Višak prihoda

522 - Višak / manjak prihoda

1.000,00 (P)

(1) 3.000,00

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(PS) Doneseni višak prihoda(1) Manjak prihoda izvještajnog razdoblja(St) Za stanje podskupine 522

3.1. VIŠAKKada se utvrdi višak prihoda, njegova sudbina

ovisi o osnivačkim aktima neprofitne organizacije.U načelu se taj višak ne može dijeliti osnivačima.

On je mogao postati imovinom osnivača tek kada se neprofitna organizacija likvidirala.

Prema Zakona o udru-gama (Nar. nov., br. 74/14.), koji se primjenjuje od 1. listopada 2014 ., udruga nema pravo imovinu udru-ge dijeliti svojim osniva-čima, članovima udruge, osobama ovlaštenima za zastupanje, zaposlenima ili s njima povezanim oso-bama.

Ako je u aktima ili zakonima na temelju kojih su neprofitne or-ganizacije osnovane određeno da se višak prihoda ne rabi za po-slovanje, već za dugo-ročnije ciljeve, sma-tramo da ne postoji zapreka da ga se i u

računovodstvenom smislu prevede u vlastite izvore. Većina neprofitnih organizacija višak prihoda

rabi za redovno poslovanje. Ako ga rabi za redovno poslovanje, ne smije ga ponovno prevesti u prihode jednog od sljedećih izvještajnih razdoblja.

Dakle, u načelu, višak razdoblja ne može u slje-dećim razdobljima dobiti obilježe prihoda razdo-blja jer je već jednom imao takvo obilježje.

Neprofitna bi organizacija mogla iskazati prihod u svoti viška prihoda ili dijela viška prihoda samo kada bi viškom prihoda mogao raspolagati netko izvan ne-profitne organizacije i kada bi on prenamijenio višak prihoda tako da, umjesto da se višak isplati njemu, on ostane raspoloživ neprofitnoj organizaciji.

9 Tablica 2. Shema utvrđivanja viška / manjka prihoda

Raspored prihoda i rashoda i njihov obračun

pojedinačni računi 3… 3911 Raspored prihoda 5211 Obračun prihoda i rashoda1 stanje 3 1 4 3

pojedinačni računi 4… 4911 Raspored rashodastanje 2 2 4

Dugovno stanje prije utvrđivanja rezultata = manjak prihoda

5211 Obračun prihoda i rashoda 5222 Manjak prihoda100,00 80,00 (1) 20,00

Stanje 20,00 (1)

Potražno stanje prije utvrđivanja rezultata = višak prihoda

5211 Obračun prihoda i rashoda 5221 Višak prihoda150,00 200,00 50,00 (1)

(1) 50,00 Stanje

3. VIŠAK / MANJAK PRIHODA Prema odredbi Uredbe, saldo na kraju godine na

podskupini 522 utvrđuje se prebijanjem računa viška i manjka.

Iz te se odredbe zaključuje da istodobno u pod-skupini 522 ne može postojati višak i manjak.

Smatramo da to može biti samo pravilo financijskog izvještavanja, ali da osnovano, a na temelju osnivačkih i drugih općih akata statusno raznolikih neprofitnih organizacija, istodobno mogu postojati viškovi i manjkovi. Naime, računovodstveni propisi ne mogu imati prisilnu normu na poslovanje neprofitnih organizacija.

Stoga predlažemo da se na računima odjeljaka istodobno iskazuju viškovi i manjkovi, ali da se na podskupini 522 saldira samo ili dugovna ili potražna strana.

www.rrif.hr


Htijenje za poboljšanjem rezultata poslovanja ne može biti razlog prevođenja viška prihoda u prihode novoga izvještajnog razdoblja.

Prema računovodstvenim načelima, ne postoji mogućnost rezerviranja viška prihoda iskazivanjem rashoda izvještajnog razdoblja.

Dakle, rezerviranje se ne može napraviti preko računa razreda 4.

No, ne postoje posebni knjigovodstveni računi na kojima bi se iskazale rezervacije u okviru razreda 5. To ne smatramo zaprekom da se otvore analitički ra-čuni odjeljka 5221 na kojima bi u glavnoj knjizi vid-ljivo iskazao dio viška koji se smije potrošiti samo za određene namjene.

3.2. MANJAKAko organizacija ostvari manjak poslovanja, akti

organizacije trebali bi odrediti kada ga treba pokriti, kako ga pokriti i tko ga treba pokriti. On se može po-kriti iz vlastitih izvora, viška prethodnih razdoblja, osobnih sredstava članova / osnivača i dr.

Odluke o višku / manjku za 2014. donose se u 2015. i stoga bi se trebale i knjižiti kao poslovni do-gađaji 2015.

4. PRIMJER UTVRĐIVANJA VIŠKA / MANJKA PRIHODA

9 Primjer:Neprofitna organizacija ima na različitim računi-

ma razreda 3 iskazan ukupan prihod 16.000,00 kn, a ukupan rashod 10.000,00 kn.

Računi glavne knjige su sljedeći:

5. DONESENI VIŠAK / MANJAK IZ PRETHODNIH RAZDOBLJA

Višak / manjak prihoda koji je ostvaren u pret-hodnim razdobljima poslovanja neprofitne organi-zacije donesen je u 2014. kao početno stanje u jedna-kim svotama u kojima je bio iskazan kao zaključno stanje. U načelu, riječ je o rezultatu koji je utvrđen zaključno za 2013. Između godina mora postojati kontinuitet u iskazivanju tih vrijednosti. Ako ga ne bi bilo, treba ga obrazložiti.

Jedan od razloga mogao bi biti ispravak knjiženja koji je u vezi s poslovnim događajima koji su se odno-sili na prethodne godine, ako bi tako bilo odlučeno. Naime, Uredba nije propisala način ispravka pogreške koja se odnosi na prethodna izvještajna razdoblja pa bi se pogreške mogle ispraviti i promjenom početnog stanja. Prema načelima struke, takav način knjiženja zahtijevao bi i ispravak već predanih financijskih iz-vještaja. Ta mogućnost nije predviđena Uredbom.

S obzirom na navedene okolnosti, preporuču-jemo da se pogreška koja se odnosi na prethodna izvještajna razdoblja ispravi na teret ili u korist re-zultata tekućega izvještajnog razdoblja.

Sve što se financira iz donesenog viška prihoda knjiži se na teret rashoda ili na teret imovine ne-profitne organizacije.

Na temelju akata pravne osobe donesenim viš-kom iz 2013. može se u 2014. pokriti manjak prihoda ostvarenih zaključno s 2013.

Doneseni manjak iz godina zaključno s 2013. može ostati nenamiren. On se može namiriti. Namira može biti iz viška prihoda prethodnih godina, a ako se namiruje iz prihoda 2014., namira se može ostvari-ti tek u 2015., kada se iskaže višak prihoda prethodnih

izvještajnih razdoblja.Dakle, sudbina donesenih

viškova / manjkova u 2014. iz godina koje zaključno uklju-čuju 2013. može biti različi-ta. Ona ovisi o zakonima na temelju kojih je osnovana neprofitna organizacija i o njezinim općim aktima te od-lukama donesenim u skladu s navedenim okvirom.

Rezultat 2014. samo će se osloniti na postojeće stanje 31. prosinca 2013. prije utvrđiva-nja rezultata poslovanja. Te će se vrijednosti prenijeti u 2015. kao početno stanje.

3112 Prihodi od usluga 4211 Službena putovanja Brojevi i pojašnjenja knjižnih oznaka:(P) Za početno stanje(1) Za raspored prihoda(2) Za raspored rashoda(3) Za razliku prihoda i rashoda (4) Za višak prihoda

(1) 8.000,00 8.000,00 (P) (P) 2.000,00 2.000,00 (2)

3511 Prihodi od donacija 4256 Usluge promidžbe

(1) 6.000,00 6.000,00 (P) (P) 8.000,00 8.000,00 (2)

3631 Otpis obveza

(1) 2.000,00 2.000,00 (P)

3911 Raspored prihoda 4911 Raspored rashoda 5211 Obračun prihoda i rashoda

(3) 16.000,00 16.000,00 (1) (2) 10.000,00 10.000,00 (3a) (3a) 10.000,00 16.000,00 (3) (4) 6.000,00

5211 Obračun prihoda i rashoda

6.000,00 (4)

NOVO AKTUALNORadni odnosi

Primjena Zakona o raduVI. IZMIJENJENO IZDANJE 2014.

OPSEG: 740 str.CIJENA: 462 kne-IZDANJE: 400 kn



Financijski izvještaji u neprofitnom računovodstvu za 2014.

Osobe koje vode dvostavno knjigovodstvo u susta-vu neprofitnog računovodstva moraju, u načelu,

predati (godišnje) financijske izvještaje za 2014. Godišnji se financijski izvještaji predaju FINA-i, osim bilježaka uz financijske izvještaje, i Državnom uredu za reviziju.

Financijski se izvještaji za 2014. neznatno razlikuju po sadržaju od financijskih izvještaja za 2013.

1. UVODFinancijske izvještaje za razdoblje od 1. siječnja

do 31. prosinca 2014. organizacije koje svoje knji-govodstvo vode u sustavu neprofitnog računovod-stva (dalje: neprofitne organizacije) predaju prema odredbama Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08., 7/09., 158/14. i 44/14. – ispravak, dalje: Uredba).

Sustav financijskog izvješćivanja u biti se nije mijenjao u 2014., već su, s obzirom na promjene u računskom planu, neznatno promijenjeni obrasci financijskih izvještaja.

Prema čl. 2. st. 1. Uredbe, obveznici izrade i predaje godišnjih financijskih izvještaja jesu obveznici primje-ne neprofitnog računovodstva (udruge i njihovi savezi, zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komo-re, sindikati, vjerske i druge zajednice te sve druge pravne osobe kojima temeljni cilj osnivanja i djelova-nja nije stjecanje dobitka/profita i za koje iz posebnih propisa proizlazi da su neprofitne organizacije). Dakle, obveza predaje financijskih izvještaja propisana je za osobe, a ne za njezine organizacijske cjeline koje su us-postavljene na temelju akata neprofitne organizacije. Obvezu predaje ovakvih financijskih izvještaja može nametnuti svojim organizacijskim cjelinama sama neprofitna organizacija, ali samo u odnosima između tih organizacijskih cjelina i središnjice, koja također ima obilježje organizacijske cjeline.

Dakle, obveza predaje i sastavljanja financij-skih izvještaja u skladu s Uredbom za organiza-cijske cjeline može imati interno obilježje.

Preduvjet predaje financijskih izvještaja je i upis neprofitne organizacije u Registar neprofitnih orga-nizacija (dalje: Registar) koji su one morale provesti na temelju čl. 72.a i b Uredbe. Upisom u Registar neprofitna organizacija (a ne njezini organizacijski dijelovi) dobivaju broj koji služi kao identifikator pri predaji financijskih izvještaja. U ovom prilogu po-sebno je obrađeno područja prijave u Registar i pro-mjene postojećih prijava u Registar.

Prema čl. 71. Uredbe, financijske izvještaje za 2013. nisu obvezne sastavljati niti predavati nepro-fitne organizacije:

čija je vrijednost imovine uzastopno u pret-hodne tri godine manja od 230.000,00 kn na razini godine i

čiji je godišnji prihod uzastopno u prethodne tri godine manji od 230.000,00 kn na razini godine.

Detaljne Upute o primjeni čl. 71. Uredbe nalaze se na internetskim stranicama Ministarstva financija (www.mfin.hr ð Državna riznica ð Računovodstvo ð Neprofitno računovodstvo ð Uputa o primjeni članka 71. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija).

S obzirom na to, neprofitne organizacije osno-vane nakon 1. siječnja 2012. bile su za 2014. obve-zne voditi dvostavno knjigovodstvo te sastavljati i predavati financijske izvještaje.1

Pri tome nije bitno jesu li imale značajnih ili ikak-vih prometa na računima koji se prezentiraju u fi-nancijskim izvještajima.

Dakle, financijske izvještaje predaju sve organi-zacije koje u sustavu neprofitnog računovodstva po obvezujućim odredbama Uredbe vode dvostavno knjigovodstvo i one koje dragovoljno vode dvostav-no knjigovodstvo, ali samo ako su tako odlučile.

Smatramo da bi izjava o neaktivnosti koja se predvi-đa Zakonom o financijskom poslovanju i računovod-stvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14., dalje: Zakon o neprofitnim organizacijama), a koji će stupiti na snagu 1. siječnja 2015. , mogla primijeniti tek na financijsko izvještavanje za 2015. zato što su, izme-đu ostaloga, za 2014. već izvještavale i one organizacije koje nisu imale poslovnih promjena i imovine. To bi se detaljnije moglo urediti provedbenim propisom koji još nije donesen u vrijeme pisanja ovog članka.

Iako će od 1. siječnja 2015. na snazi biti Zakon o neprofitnim organizacijama, za sada se predviđa da će se financijski izvještaji za 2014. predavati u rokovima koji su propisani Uredbom i da će se pre-davati na obrascima koji su sastavni dio Uredbe.

Dakle, iako je sigurno da će se financijski izvješta-ji sastavljati prema Uredbi, sve dok ne budu objav-ljeni odgovarajući pravilnici na temelju Zakona o neprofitnim organizacijama otvoren je prostor i za drukčija uređenja rokova predaje i obrazaca finan-cijskih izvještaja.

2. NAČIN I ROKOVI PREDAJE GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Način i rokovi predaje financijskih izvještaja pro-pisani su čl. 70. Uredbe.

1 Više o ovome može se pročitati u časopisu RRiF, br. 10/14., Financijsko izvještavanja u neprofitnom računovodstvu za razdoblje siječanj - rujan 2014.


Za poslovnu godinu 2014. neprofitne organizacije sastavljaju sljedeće financijske izvještaje (godišnji financijski izvještaji; čl. 70. st. 1.): bilanca na obrascu BIL-NPF, račun prihoda i rashoda na obrascu PR-RAS-

NPF te bilješke uz financijske izvještaje. Financijski izvještaji predaju se: Državnom uredu za reviziju i FINA-i – instituciji ovlaštenoj za obradu poda-

taka za potrebe Ministarstva financija i Držav-nog zavoda za statistiku.

Financijske je izvještaje na propisanim obrasci-ma moguće predati: u elektroničkom obliku s ugrađenim kontrola-

ma koji se može pronaći na internetskim stra-nicama FINA-e i Ministarstva financija (www.mfin.hr “ Državna riznica “ Računovodstvo “ Neprofitno računovodstvo “ Financijski izvje-štaji za neprofitne organizacije s ugrađenim kontrolama) ili

putem papirnatih obrazaca.

Elektronički se obrasci objavljuju na internet-skim stranicama Ministarstva financija i FINA-e u prikladnom roku prije isteka roka za njihovu predaju. Ti su izvještaji objavljeni i na internet-skim stranicama Državnog ureda za reviziju.

Uz elektroničke verzije obrazaca predaju se i izlisti financijskih izvještaja s potpisom zakonskog pred-stavnika i pečatom. Zbog pogrešaka koje su moguće pri ručnom unosu podataka iz papirnatih obrazaca u bazu FINA-e, preporučljivo je predavati izvještaje u elektroničkom obliku. Takav oblik predaje financij-skih izvještaja, iako nije zabranjena njihova predaja i u papirnatom obliku, potiče i Ministarstvo financija.

Financijski izvještaji sastavljeni poslovnu godinu predaju se u roku od 60 dana od isteka izvještajnog razdoblja.

Dakle, financijski se izvještaji za 2014. trebaju predati do 2. ožujka 2015., osim ako se ne bi utvr-dio drugi rok za njihovu predaju u provedbenom propisu Zakona o neprofitnim organizacijama.

Članak 70. Uredbe propisuje da neprofitne orga-nizacije ne predaju bilješke instituciji ovlaštenoj za obradu podatka, međutim to istodobno ne znači da ih nisu obvezne sastavljati. Bilješke su, u skladu s čl. 65. Uredbe, obvezni financijski izvještaj te će ih neprofitne organizacije i dalje sastavljati, ali ih neće predavati u FINA-u, nego će ih čuvati u svojim ar-hivama. Prema odredbama Uredbe, one se predaju Državnom uredu za reviziju.

Neprofitne organizacije, u skladu s čl. 66. Ured-be, čuvaju financijske izvještaje za razdoblja u tijeku godine do dana predaje financijskih izvje-štaja za isto razdoblje sljedeće godine, dok finan-cijske izvještaje sastavljene za poslovnu godinu čuvaju trajno i u izvorniku.

Isti su rokovi propisani i Zakonom o neprofitnim organizacijama.

3. ZAGLAVLJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJASvi financijski izvještaji neprofitnih organizacija

imaju jednaka zaglavlja i podnožja. Njihovo pravil-no popunjavanje omogućuje točno učitavanje fi-nancijskih izvještaja u bazu financijskih izvještaja. Ministarstvo financija preko Registra neprofitnih organizacija i RNO-broja prati i kontrolira predaju financijskih izvještaja neprofitnih organizacija.

Osobni identifikacijski broj je obvezna oznaka svake osobe u komunikaciji s tijelima javne vlasti te se polje „OIB“ mora obvezno popuniti u zaglavlju financijskih izvještaja.

4. BILANCAObrazac bilance na kojem se predaje bilanca za

2014. sastavni je dio izvorne Uredbe (Nar. nov., br. 10/08.). Naime, promjene u računskom planu su pro-mjene na računima uspješnosti (rashoda i prihoda) pa stoga nisu iziskivale promjenu obrasca bilance.

Bilanca je sustavni pregled imovine, obveza i vla-stitih izvora na određeni datum i u obrazac BIL-NPF upisuju se sljedeći podatci: stupac 1 – broj računa iz računskog plana stupac 2 – naziv računa stupac 3 – AOP-oznaka stupac 4 – stanje 1. siječnja godine za koje se

sastavlja izvještaj, odnosno na dan početka po-slovanja u tijeku godine

stupac 5 – stanje 31. prosinca godine za koju se sastavlja izvještaj, odnosno na dan prestanka poslovanja;

stupac 6 – indeks promjene stanja (upisuje se cijeli broj bez decimala).

U bilancu se unose podatci iz glavne knjige. Svo-te se upisuju u kunama bez lipa, a ako nema svote, upisuje se crtica.

U obrascu BIL-NPF ne mogu istodobno biti popu-njeni podatci na AOP-u 200 – Višak prihoda i AOP-u 201 – Manjak prihoda, nego se podatci o viškovima i manj-kovima u jednoj godini u izvještaj unose prebijeno.

Podatke o višku (AOP 199) ili manjku prihoda (AOP 200) obvezno je unositi kao apsolutne vrijed-nosti jer u protivnom AOP 195 – Vlastiti izvori neće davati točnu svotu.

Osim kontrola unutar obrazaca postoji mogućnost usporedbe nekih pozicija između dvaju izvještaja.

Tako podatci o viškovima i manjkovima u obras-cu PR-RAS-NPF na AOP-u 130 i AOP-u 131 mora-ju odgovarati svotama na AOP-u 199 i AOP-u 200 u obrascu BIL-NPF.

Stanje novca u banci i blagajni iskazano na AOP-u 075 obrasca BIL mora odgovarati stanju novčanih sredstva na kraju godine na AOP-u 135 obrasca PR-RAS-NPF.

5. RAČUN PRIHODA I RASHODAIzvještaj o prihodima i rashodima neprofitnih

organizacija (Obrazac PR-RAS-NPF) promijenjen je u odnosu na istoimeni obrazac koji se predavao za 2013., ali je jednak onome koji se rabio za polugodiš-nje financijsko izvještavanje.

Naime, obrazac je morao biti usklađena s dodava-njem u računski plan računa skupine 37 i 47 te 4133 i 4134. Naziv stupaca i zaglavlje obrasca nisu mijenjani.


Prema čl. 68. Uredbe, u obrazac PR-RAS-NPF upi-suju se sljedeći podatci: stupac 1 – broj računa iz računskog plana stupac 2 – naziv računa stupac 3 – AOP-oznaka stupac 4 – ostvareno u izvještajnom razdoblju

prethodne godine stupac 5 – ostvareno u izvještajnom razdoblju

tekuće godine stupac 6 – indeks ostvarenja tekuće godine u

odnosu na prethodnu godinu (upisuje se cijeli broj bez decimala).

Samo u nekim okolnostima neće se u obrascu PR-RAS-NPF za razdoblje od 1. siječnja do 31. pro-sinca 2013. popunjavati stupac 4 – Ostvareno pret-hodne godine.

Stupac 4 – Ostvareno prethodne godine ne popu-njavaju neprofitne organizacije koje su osnovane tijekom 2013. te one koje su početkom 2013. prešle iz proračunskog ili „poduzetničkog“ računovodstva na računovodstvo neprofitnih organizacija. Stupac 4 ne popunjavaju ni osobe koje su 2012. vodile jed-nostavno knjigovodstvo. One u elektroničkoj verziji obrasca PR-RAS-NPF u svako polje stupca 4 upisuju 0 kako bi se zadovoljile kontrole.

Na AOP-ima 128 i 129 unose se podatci o donese-nim viškovima i manjkovima. Podatci o donesenim viškovima i manjkovima u načelu jesu stanja odjelj-ka 5221 – Višak prihoda i 5222 – Manjak prihoda u bilanci prije utvrđivanja rezultata poslovanja u iz-vještajnom razdoblju.

Na AOP-ima 130 i 131 izračunavaju se raspoloživi viškovi prihoda i manjkovi za pokriće u sljedećem razdoblju.

U obrascu PR-RAS-NPF ne mogu istodobno biti popunjeni podatci na AOP-ima: AOP 126 – Višak prihoda poslovanja i AOP 127 –

Manjak prihoda poslovanja AOP 128 – Višak prihoda – preneseni i AOP 129 –

Manjak prihoda – preneseni AOP 130 – Višak prihoda i primitaka raspoloživ

u sljedećem razdoblju i AOP 131 – Manjak priho-da i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju.

Podatci na AOP-u 135 – Stanje novčanih sredstava na kraju godine u obrascu PR-RAS-NPF moraju biti jednaki AOP 132 – Stanje novčanih sredstava na po-četku godine + AOP 133 – Ukupni priljevi na novčane račune i blagajne – AOP 134 – Ukupni odljevi s novča-nih računa i blagajni.

6. BILJEŠKE UZ FINANCIJSKE IZVJEŠTAJEBilješke su obvezni financijski izvještaj i dopuna

podataka uz financijske izvještaje koji se predaju na propisanim obrascima. Njima se riječima obrazlažu bitni podatci kako bi se financijski izvještaji pravilno razumjeli i protumačili. U bilješkama se prezentiraju i podatci koji nisu navedeni u financijskim izvještajima, a koji su bitni za poslovanje neprofitne organizacije.

Bilješke mogu biti opisne, brojčane ili kombinirane.

Kako bi se podatci koji se navode u bilješkama lakše povezivali s podatcima u obrascima finan-cijskih izvještaja koji se pojašnjavaju, treba ih označiti rednim brojevima s pozivom na AOP-oznaku u izvještaju na koju se odnose.

U skladu s odredbama čl. 69. Uredbe, obvezne bi-lješke uz bilancu jesu:9 pregled ostalih ugovornih odnosa i sl. koji, uz

ispunjenje određenih uvjeta, mogu postati ob-veza ili imovina (dana kreditna pisma, hipote-ke, sporovi na sudu koji su u tijeku itd.) i

9 pregled stanja i rokova dospijeća dugoročnih i kratkoročnih kredita i zajmova te posebno rob-nih kredita i financijskih najmova (lizing).

U bilješkama će se naći i informacije iz usvojene računovodstvene politike.

S obzirom na to da Uredba ne navodi druge obve-zne bilješke, o ostalim bilješkama (njihovom broju i sadržaju) odlučuje obveznik primjene neprofitnog računovodstva

7. DODATNI PODATCI U FINANCIJSKIM IZVJEŠTAJIMA

U obrascima PR-RAS-NPF neprofitne organizaci-je uz redovite podatke iz svojih poslovnih knjiga po-punjavaju i dodatne podatke za potrebe Državnog zavoda za statistiku.

Kako je financijski izvještaj račun prihoda i rashoda (obrazac PR-RAS-NPF) poprilično detaljan, nema po-trebe za izdvajanjem dodatnih podataka za Državni zavod za statistiku, osim podataka o vrijednosti ostva-renih investicija u novu dugotrajnu imovinu i stanju novčanih sredstava. U nastavku se daje objašnjenje popunjavanja nekih pozicija dodatnih podataka.

Popunjavanje dodatnih podataka o stanju nov-čanih sredstava u obrascu PR-RAS-NPF

U dodatnim podatcima na AOP-ima 132 – 135 pra-ti se stanje novčanih sredstava na početku i na kraju godine. To znači da se u AOP 132 uvijek unosi sta-nje novčanih sredstava 1. siječnja. Novčani računi uključuju sve kunske i devizne račune koje nepro-fitna organizacija ima otvorene u poslovnim banka-ma, a blagajna uključuje sve kunske i devizne glavne i pomoćne blagajne.

Detaljne upute za popunjavanje podataka o vri-jednosti ostvarenih investicija u novu dugotrajnu imovinu (AOP 138 – AOP 143 u obrascu PR-RAS-NPF) dane su u Uputi za izradu i predaju financijskog iz-vještaja neprofitnih organizacija za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2009. koja se nalazi na internet-skoj stanici Ministarstva financija. O tome je pisano i u prilogu časopisu RRiF, br. 4/09. – Poslovanje ne-profitnih organizacija.

U nastavku će se pojasniti popunjavanje nekih od pozicija dodatnih podataka.

Prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja (cijeli broj) 136

Prosječan broj radnika na osnovi sati rada (cijeli broj) 137

Za popunjavanje tih podatka ne postoje upute. Pri-klonit ćemo se načinu popunjavanja tih podataka koji je bio i pri popunjavanju „starih“ statističkih izvje-štaja za neprofitne organizacije, odnosno istovrsnih izvještaja za druge obveznike njihova popunjavanja.

Prosječan broj radnika na osnovi stanja krajem izvještajnog razdoblja trebao bi se utvrditi kao pro-sjek stanja zaposlenih 1. siječnja i krajem svakog tro-mjesečja izvještajne godine.


Prosječan broj radnika na temelju sati rada (puni broj) utvrđuje se tako da se ukupan broj ostvarenih sati rada u izvještajnom razdoblju podijeli s brojem mogućih sati rada po jednom radniku u istom raz-doblju. U ostvarene sate rada uključuju se sati rada u redovnom i prekovremenom radu te sati rada za koje zaposlenik prima naknadu plaće iz sredstava prav-ne osobe (bolovanje do 42 dana, naknada za godiš-nji odmor, plaćeni dopust).

VRIJEDNOST OSTVARENIH INVESTICIJA U NOVU DUGOTRAJNU IMOVINU

Ovaj se podatak može razlikovati od podataka koji se nalaze na knjigovodstvenim računima.

Ti podatci obuhvaćaju sve vrste ulaganja u novu imovinu, odnosno u nove kapacitete, kao i ulaganja za proširenje, rekonstrukciju i osuvremenjenje posto-jećih ili zamjenu zastarjelih, istrošenih ili slučajnom štetom uništenih kapaciteta. Ne obuhvaća se redovito i tekuće održavanje i popravci dugotrajne imovine.2

Stanje zaliha 144

U ovu se poziciju upisuje stanje zaliha bez obzira o kojim je zalihama riječ. Dakle, upisuje se podatak o svim stanjima na računima skupine 06 – Proizve-dena kratkotrajna imovina 31. prosinca 2014. (za obavljanje djelatnosti, proizvodnja i proizvodi, roba za daljnju prodaju).

Upozoravamo da se u stupac 4 upisuje stanje 1. siječnja 2014.

8. KONTROLE U FINANCIJSKIM IZVJEŠTAJIMASvi elektronički obrasci financijskih izvještaja

sadržavaju matematičke i logičke kontrole. Prije po-punjavanja obrazaca svakako treba proučiti dane kontrole, čime će se uvelike olakšati popunjavanje obrazaca. Neke od kontrola su obvezne, što znači da FINA neće preuzeti obrazac koji ih ne zadovoljava, dok su neke od kontrola neobvezujuće i o njihovom zadovoljavanju neće ovisiti predaja financijskih iz-vještaja. U nastavku navodimo neke od kontrola iz financijskih izvještaja.

a. Kontrole koje moraju biti zadovoljenePopunjenost zaglavlja. Svi podatci moraju biti

popunjeni. Ako ova kontrola nije zadovoljena, zna-či da nisu popunjena sva polja. Takav obrazac neće moći biti zaprimljen i učitan kroz program. Polja OIB i RNO obvezna su polja u zaglavlju financijskih izvještaja za 2014.

Popunjenost podnožja obrasca (podatci u pod-nožju koji moraju biti popunjeni su zakonski pred-stavnik, osoba za kontakt i broj telefona). Ako ova kontrola nije zadovoljena, znači da neki od navede-nih podataka nije upisan. Takav obrazac neće moći biti zaprimljen i učitan kroz program.

Šifra djelatnosti. Odgovarajuće šifre su one koje se nalaze u Šifrarniku djelatnosti NKD 2007 koje su četveroznamenkaste.

Kontrolni broj mora biti vrijednost veća od nule. Ako je kontrolni broj nula ili na mjestu kontrolnog

2 Detaljnije o tome može se pročitati u časopisu RRiF, br. 9/11. u član-ku: Financijski izvještaj u neprofitnom računovodstvu za razdoblje siječanj – rujan 2011.

broja piše #VALUE!, znači da u nekom polju podata-ka nije upisan broj. Tada se u sva polja koja ne sadr-žavaju podatak treba upisati nula. Niti jedno polje ne smije biti nepopunjeno.

Zbroj svih AOP-a mora dati zbrojni AOP. AOP-oznake 128 i 129 (obrazac PR-RAS-NPF) u

stupcu jedne godine ne mogu biti istodobno popu-njene (obveznik može iz prethodnih razdoblja ima-ti ili doneseni višak ili doneseni manjak – ne oboje istodobno).

Stanje na skupini 11 – Novac u banci i blagajni u obrascu BIL-NPF mora odgovarati AOP-u 135 – Sta-nje novčanih sredstava na kraju godine u obrascu PR-RAS-NPF.

Sve svote trebaju biti upisane u apsolutnim vri-jednostima – ne smiju imati negativan predznak. Ako je neka vrijednost upisana s negativnim pred-znakom, tada kontrola nije zadovoljena i obrazac je neispravan.

Sve svote moraju biti zaokružene na cjelobrojne vrijednosti. Ako za neku svotu nije zaokružena cje-lobrojna vrijednost, ova kontrola nije zadovoljena. Takav je obrazac neispravan.

b. Kontrole koje ne moraju biti zadovoljene Upozorenje na broj zaposlenih. – Ova kontrola upozorava na neuobičajeno velik

broj zaposlenih kod neprofitnih organizacija (veći od 1000).

– Ako je broj zaposlenih stvarno veći od 1000, ovu kontrolu treba zanemariti. Dakle, ovdje se ne upisuje broj članova, nego samo broj zapo-slenih osoba.

Ako postoje zaposleni (AOP 137 – PR-RAS-NPF), tada moraju postojati i rashodi za zaposlene (AOP 050 – PR-RAS-NPF) i obratno.

Samo u rijetkim okolnostima može nedostajati je-dan od ovih podataka.

9. ADRESE PODRUČNIH UREDA DRŽAVNOG UREDA ZA REVIZIJU U ŽUPANIJSKIM SREDIŠTIMA3

2

7

20

5

4

19

1514

3

119

12

S

166

17

1013

818

1

S Središnji ured 1 – 20 Područni uredi

3 http://www.revizija.hr/hr/o-nama/kontakti, preuzeto 11. studenog 2014.


SREDIŠNJI UREDUred Adresa Telefon Fax E-adresa

Središnji ured STkalčićeva 19

10 000 Zagreb

01 48 13 29201 48 13 29301 48 13 29601 48 13 298

01 48 13 30401 48 73 385 [email protected]

PODRUČNI UREDI

Ured Adresa Telefon Fax E-adresa

Bjelovar 1 Ivana Gundulića 1/II, 43 000 Bjelovar 043 21 25 23 043 21 25 22 [email protected]Čakovec 2 Zrinsko-Frankopanska 9, 40 000 Čakovec 040 31 35 20 040 31 34 60 [email protected] 3 Vukovarska 6, 20 000 Dubrovnik 020 41 72 76 020 41 72 74 [email protected]ć 4 Kaniška 4, 53 000 Gospić 053 57 36 49 053 57 36 48 [email protected] 5 Ulica Pavla Vitezovića 1, 47 000 Karlovac 047 62 71 55 047 62 72 64 [email protected] 6 Trg bana Josipa Jelačića 16, 48 000 Koprivnica 048 62 41 76 048 62 44 47 [email protected] 7 Gajeva 2/2, 49 000 Krapina 049 37 03 40 049 37 03 50 [email protected] 8 Gundulićeva 16, 31 000 Osijek 031 20 05 44 031 20 05 40 [email protected] 9 Prolaz OtokaraKeršovanija 2, 52 000 Pazin 052 62 34 40 052 62 34 44 [email protected]žega 10 Kamenita vrata 8, 34 000 Požega 034 27 36 11 034 27 36 71 [email protected] 11 Frana Kurelca 8, 51 000 Rijeka 051 21 33 61 051 21 53 75 [email protected] 12 Ivana Kukuljevića Sakcinskog 1, 44 000 Sisak 044 52 13 71 044 52 13 70 [email protected] Brod 13 Kralja Krešimira 20, 35 000 Slavonski Brod 035 44 77 71 035 44 76 40 [email protected] 14 Trg Franje Tuđmana 4, 21 000 Split 021 68 02 33 021 36 27 14 [email protected]Šibenik 15 Obala Hrvatske mornarice 2, 22 000 Šibenik 022 21 81 76 022 21 21 14 [email protected]ždin 16 Kratka 2, 42 000 Varaždin 042 21 25 71 042 21 23 37 [email protected] 17 Trg kralja P. Svačića 23, 33 000 Virovitica 033 72 99 35 033 72 99 36 [email protected] 18 Trg dr. Franje Tuđmana 2, 32 000 Vinkovci 032 33 46 26 032 33 46 18 [email protected] 19 Bedemi Zadarskih pobuna 11, 23 000 Zadar 023 31 46 41 023 31 48 39 [email protected] 20 Bogovićeva 1a, 10 000 Zagreb 01 48 78 933 01 48 78 931 [email protected]

RAČUNSKI PLAN - PRIMJENJIV ZAKLJUČNO SA 31. 12. 2014.

Razred/ Skupina

Pod skupina Odjeljak Naziv

0 Nefinancijska imovina01 Neproizvedena dugotrajna imovina 011 Materijalna imovina - prirodna bogatstva 0111 Zemljište 0112 Rudna bogatstva 0113 Ostala prirodna materijalna imovina 012 Nematerijalna imovina 0121 Patenti 0122 Koncesije 0123 Licence 0124 Ostala prava 0125 Goodwill 0126 Osnivački izdaci 0127 Izdaci za razvoj 0128 Ostala nematerijalna imovina

019 Ispravak vrijednosti neproizvedene dugotrajne imovine

0191 Ispravak vrijednosti neproizvedene dugotrajne imovine

02 Proizvedena dugotrajna imovina 021 Građevinski objekti 0211 Stambeni objekti 0212 Poslovni objekti 0213 Ostali građevinski objekti 022 Postrojenja i oprema 0221 Uredska oprema i namještaj

Razred/ Skupina


0222 Komunikacijska oprema 0223 Oprema za održavanje i zaštitu 0224 Medicinska i laboratorijska oprema 0225 Instrumenti, uređaji i strojevi 0226 Sportska i glazbena oprema 0227 Uređaji, strojevi i oprema za ostale namjene 023 Prijevozna sredstva 0231 Prijevozna sredstva u cestovnom prometu 0232 Ostala prijevozna sredstva 024 Knjige, umjetnička djela i ostale izložbene vrijednosti 0241 Knjige u knjižnicama

0242 Umjetnička djela (izložena u galerijama, muzejima i slično)

0243 Muzejski izlošci i predmeti prirodnih rijetkosti 0244 Ostale nespomenute izložbene vrijednosti 025 Višegodišnji nasadi i osnovno stado 0251 Višegodišnji nasadi 0252 Osnovno stado 026 Nematerijalna proizvedena imovina 0261 Ulaganja u računalne programe 0262 Umjetnička, literarna i znanstvena djela 0263 Ostala nematerijalna proizvedena imovina 029 Ispravak vrijednosti proizvedene dugotrajne imovine 0291 Ispravak vrijednosti proizvedene dugotrajne imovine

03 Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti 031 Plemeniti metali i ostale pohranjene vrijednosti

mailto:[email protected]


















Razred/ Skupina


0311 Plemeniti metali i drago kamenje 0312 Pohranjene knjige, umjetnička djela i slične vrijednosti

04 Sitni inventar 041 Zalihe sitnog inventara 0411 Zalihe sitnog inventara 042 Sitni inventar u uporabi 0421 Sitni inventar u uporabi 049 Ispravak vrijednosti sitnog inventara 0491 Ispravak vrijednosti sitnog inventara u uporabi

05 Nefinancijska imovina u pripremi 051 Građevinski objekti u pripremi 0511 Građevinski objekti u pripremi 052 Postrojenja i oprema u pripremi 0521 Postrojenja i oprema u pripremi 053 Prijevozna sredstva u pripremi 0531 Prijevozna sredstva u pripremi 054 Višegodišnji nasadi i osnovno stado u pripremi 0541 Višegodišnji nasadi u pripremi 0542 Osnovno stado u pripremi 055 Ostala nematerijalna proizvedena imovina u pripremi 0551 Ostala nematerijalna proizvedena imovina u pripremi 056 Ostala nefinancijska imovina u pripremi 0561 Ostala nefinancijska imovina u pripremi

06 Proizvedena kratkotrajna imovina 061 Zalihe za obavljanje djelatnosti 0611 Zalihe za preraspodjelu drugima 0612 Zalihe materijala za redovne potrebe 0613 Zalihe rezervnih dijelova 0614 Zalihe materijala za posebne potrebe 062 Proizvodnja i proizvodi 0621 Proizvodnja u tijeku 0622 Gotovi proizvodi 063 Roba za daljnju prodaju 0631 Roba za daljnju prodaju1 Financijska imovina

11 Novac u banci i blagajni 111 Novac u banci 1111 Novac na računu kod tuzemnih poslovnih banaka 1112 Novac na računu kod inozemnih poslovnih banaka 1113 Prijelazni račun 112 Izdvojena novčana sredstva 1121 Izdvojena novčana sredstva 113 Novac u blagajni 1131 Glavna blagajna 114 Vrijednosnice u blagajni 1141 Vrijednosnice u blagajni

12 Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od radnika te za više plaćene poreze i ostalo

121 Depoziti u bankama i ostalim financijskim institucijama

1211 Depoziti u tuzemnim bankama i ostalim financijskim institucijama

1212 Depoziti u inozemnim bankama i ostalim financijskim institucijama

122 Jamčevni polozi 1221 Jamčevni polozi 123 Potraživanja od radnika 1231 Potraživanja od radnika 124 Potraživanja za više plaćene poreze i doprinose 1241 Potraživanja za više plaćene poreze

1242 Potraživanja za porez na dodanu vrijednost kod obveznika

1243 Potraživanja za više plaćene carine i carinske pristojbe 1244 Potraživanja za više plaćene ostale poreze 1245 Potraživanja za više plaćene doprinose

Razred/ Skupina


129 Ostala potraživanja 1291 Potraživanja za naknade koje se refundiraju 1292 Potraživanja za naknade štete 1293 Potraživanja za predujmove 1294 Ostala nespomenuta potraživanja

13 Zajmovi 131 Zajmovi građanima i kućanstvima 1311 Zajmovi građanima i kućanstvima

132 Zajmovi pravnim osobama koje obavljaju poduzetničku djelatnost

1321 Zajmovi pravnim osobama koje obavljaju poduzetničku djelatnost

133 Zajmovi ostalim subjektima 1331 Zajmovi ostalim subjektima 139 Ispravak vrijednosti danih zajmova 1391 Ispravak vrijednosti danih zajmova

14 Vrijednosni papiri 141 Čekovi 1411 Čekovi - tuzemni 1412 Čekovi - inozemni 142 Komercijalni i blagajnički zapisi 1421 Komercijalni i blagajnički zapisi - tuzemni 1422 Komercijalni i blagajnički zapisi - inozemni 143 Mjenice 1431 Mjenice - tuzemne 1432 Mjenice - inozemne 144 Obveznice 1441 Obveznice - tuzemne 1442 Obveznice - inozemne 145 Opcije i drugi financijski derivati 1451 Opcije i drugi financijski derivati - tuzemni 1452 Opcije i drugi financijski derivati - inozemni 146 Ostali vrijednosni papiri 1461 Ostali tuzemni vrijednosni papiri 1462 Ostali inozemni vrijednosni papiri 149 Ispravak vrijednosti vrijednosnih papira 1491 Ispravak vrijednosti vrijednosnih papira

15 Dionice i udjeli u glavnici

151 Dionice i udjeli u glavnici banaka i ostalih financijskih institucija

1511 Dionice i udjeli u glavnici tuzemnih banaka i ostalih financijskih institucija

1512 Dionice i udjeli u glavnici inozemnih banaka i ostalih financijskih institucija

152 Dionice i udjeli u glavnici trgovačkih društava

1521 Dionice i udjeli u glavnici tuzemnih trgovačkih društava

1522 Dionice i udjeli u glavnici inozemnih trgovačkih društava

159 Ispravak vrijednosti dionica i udjela u glavnici 1591 Ispravak vrijednosti dionica i udjela u glavnici

16 Potraživanja za prihode 161 Potraživanja od kupaca 1611 Potraživanja od kupaca 162 Potraživanja za članarine i članske doprinose 1621 Članarine i članski doprinosi 163 Potraživanja za prihode po posebnim propisima 1631 Potraživanja za prihode po posebnim propisima 164 Potraživanja za prihode od imovine 1641 Potraživanja za prihode od financijske imovine 1642 Potraživanja za prihode od nefinancijske imovine 165 Ostala nespomenuta potraživanja 1651 Ostala nespomenuta potraživanja 169 Ispravak vrijednosti potraživanja 1691 Ispravak vrijednosti potraživanja


Razred/ Skupina


19 Rashodi budućih razdoblja i nedospjela naplata prihoda (aktivna vremenska razgraničenja)

191 Rashodi budućih razdoblja 1911 Rashodi budućih razdoblja 192 Nedospjela naplata prihoda 1921 Nedospjela naplata prihoda2 Obveze

24 Obveze za rashode 241 Obveze za radnike 2411 Obveze za plaće - neto 2412 Obveze za naknade plaća – neto 2413 Obveze za plaće u naravi - neto 2414 Obveze za porez i prirez na dohodak iz plaća 2415 Obveze za doprinose iz plaća 2416 Obveze za doprinose na plaće 2417 Ostale obveze za radnike 242 Obveze za materijalne rashode 2421 Naknade troškova radnicima

2422 Naknade članovima u predstavničkim i izvršnim tijelima, povjerenstvima i slično

2423 Naknade volonterima 2424 Nakanade ostalim osobama izvan radnog odnosa 2425 Obveze prema dobavljačima u zemlji 2426 Obveze prema dobavljačima u inozemstvu 2429 Ostale obveze za financiranje rashoda poslovanja 244 Obveze za financijske rashode 2441 Obveze za kamate za izdane vrijednosne papire 2442 Obveze za kamate za primljene kredite i zajmove 2443 Obveze za ostale financijske rashode 245 Obveze za prikupljena sredstva pomoći 2451 Obveze za donacije iz prikupljenih sredstava pomoći 246 Obveze za kazne i naknade šteta 2461 Obveze za kazne, penale i naknade šteta 249 Ostale obveze 2491 Obveze za poreze 2492 Obveze za porez na dodanu vrijednost

2493 Obveze za predujmove, depozite, primljene jamčevine i ostale nespomenute obveze

25 Obveze za vrijednosne papire 251 Obveze za čekove 2511 Obveze za čekove - tuzemne 2512 Obveze za čekove - inozemne 252 Obveze za mjenice 2521 Obveze za mjenice - tuzemne 2522 Obveze za mjenice - inozemne 259 Ispravak vrijednosti obveza za vrijednosne papire 2591 Ispravak vrijednosti obveza za vrijednosne papire

26 Obveze za kredite i zajmove 261 Obveze za kredite banaka i ostalih kreditora 2611 Obveze za kredite u zemlji 2612 Obveze za kredite iz inozemstva 262 Obveze za robne i ostale zajmove 2621 Obveze za zajmove u zemlji 2622 Obveze za zajmove iz inozemstva 269 Ispravak vrijednosti obveza za kredite i zajmove 2691 Ispravak vrijednosti obveza za kredite i zajmove

29 Odgođeno plaćanje rashoda i prihodi budućih razdoblja (pasivna vremenska razgraničenja)

291 Odgođeno plaćanje rashoda

2911 Obračunati rashodi koji nisu fakturirani, a terete tekuće razdoblje

292 Naplaćeni prihodi budućih razdoblja 2921 Unaprijed plaćeni prihodi 2922 Odgođeno priznavanje prihoda3 Prihodi

31 Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga

Razred/ Skupina


311 Prihodi od prodaje roba i pružanja usluga 3111 Prihodi od prodaje roba 3112 Prihodi od pružanja usluga

32 Prihodi od članarina i članskih doprinosa 321 Prihodi od članarina i članskih doprinosa 3211 Članarine 3212 Članski doprinosi

33 Prihodi po posebnim propisima 331 Prihodi po posebnim propisima 3311 Prihodi po posebnim propisima iz proračuna 3312 Prihodi po posebnim propisima iz ostalih izvora

34 Prihodi od imovine 341 Prihodi od financijske imovine 3411 Prihodi od kamata za dane zajmove 3412 Prihodi od kamata po vrijednosnim papirima 3413 Kamate na oročena sredstva i depozite po viđenju 3414 Prihodi od zateznih kamata 3415 Prihodi od pozitivnih tečajnih razlika 3416 Prihodi od dividendi

3417 Prihodi od dobiti trgovačkih društava, banaka i ostalih financijskih institucija po posebnim propisima

3418 Ostali prihodi od financijske imovine 342 Prihodi od nefinancijske imovine 3421 Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine 3422 Ostali prihodi od nefinancijske imovine

35 Prihodi od donacija 351 Prihodi od donacija iz proračuna 3511 Prihodi od donacija iz državnog proračuna

3512 Prihodi od donacija iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

352 Prihodi od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija

3521 Prihodi od inozemnih vlada i međunarodnih organizacija

353 Prihodi od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba 3531 Prihodi od trgovačkih društava i ostalih pravnih osoba 354 Prihodi od građana i kućanstava 3541 Prihodi od građana i kućanstava 355 Ostali prihodi od donacija 3551 Ostali prihodi od donacija

36 Ostali prihodi 361 Prihodi od naknade štete i refundacija 3611 Prihodi od naknade šteta 3612 Prihodi od refundacija 362 Prihodi od prodaje dugotrajne imovine

3621 Prihodi od prodaje dugotrajne nematerijalne i materijalne imovine

363 Ostali nespomenuti prihodi 3631 Otpis obveza 3632 Naplaćena otpisana potraživanja 3633 Ostali nespomenuti prihodi

37 Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija 371 Prihodi od povezanih neprofitnih organizacija 3711 Tekući prihodi od povezanih neprofitnih organizacija

3721 Kapitalni prihodi od povezanih neprofitnih organizacija

39 Raspored prihoda 391 Raspored prihoda 3911 Raspored prihoda4 Rashodi

41 Rashodi za radnike 411 Plaće 4111 Plaće za redovan rad 4112 Plaće u naravi 4113 Plaće za prekovremeni rad


Razred/ Skupina


4114 Plaće za posebne uvjete rada 412 Ostali rashodi za radnike 4121 Ostali rashodi za radnike 413 Doprinosi na plaće 4131 Doprinosi za zdravstveno osiguranje 4132 Doprinosi za zapošljavanje

4133 Doprinosi za mirovinsko osiguranje koje plaća poslodavac

4134 Posebni doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom

42 Materijalni rashodi 421 Naknade troškova radnicima 4211 Službena putovanja 4212 Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život 4213 Stručno usavršavanje radnika

422 Naknade članovima u predstavničkim i izvršnim tijelima, povjerenstvima i slično

4221 Naknade za obavljanje aktivnosti 4222 Naknade troškova službenih putovanja 4223 Naknade ostalih troškova 4224 Ostale naknade 423 Naknade volonterima 4231 Naknade za obavljanje djelatnosti 4232 Naknade troškova službenih putovanja 4233 Naknade ostalih troškova 4234 Ostale naknade 424 Naknade ostalim osobama izvan radnog odnosa 4241 Naknade za obavljanje aktivnosti 4242 Naknade troškova službenih putovanja 4243 Naknade ostalih troškova 4244 Ostale naknade 425 Rashodi za usluge 4251 Usluge telefona, pošte i prijevoza 4252 Usluge tekućeg i investicijskog održavanja 4253 Usluge promidžbe i informiranja 4254 Komunalne usluge 4255 Zakupnine i najamnine 4256 Zdravstvene i veterinarske usluge 4257 Intelektualne i osobne usluge 4258 Računalne usluge 4259 Ostale usluge 426 Rashodi za materijal i energiju 4261 Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 4262 Materijal i sirovine 4263 Energija 4264 Sitni inventar i auto gume 429 Ostali nespomenuti materijalni rashodi 4291 Premije osiguranja 4292 Reprezentacija 4293 Članarine 4294 Kotizacije 4295 Ostali nespomenuti materijani rashodi

43 Rashodi amortizacije 431 Amortizacija 4311 Amortizacija

44 Financijski rashodi 441 Kamate za izdane vrijednosne papire 4411 Kamate za izdane mjenice 442 Kamate za primljene kredite i zajmove 4421 Kamate za primljene kredite banaka i ostalih kreditora 4422 Kamate za primljene robne i ostale zajmove 4423 Kamate za odobrene, a nerealizirane kredite i zajmove 443 Ostali financijski rashodi 4431 Bankarske usluge i usluge platnog prometa 4432 Negativne tečajne razlike i valutna klauzula

Razred/ Skupina


4433 Zatezne kamate 4434 Ostali nespomenuti financijski rashodi

45 Donacije 451 Tekuće donacije 4511 Tekuće donacije 4512 Stipendije 452 Kapitalne donacije 4521 Kapitalne donacije

46 Ostali rashodi 461 Kazne, penali i naknade štete 4611 Naknade šteta pravnim i fizičkim osobama 4612 Penali, ležarine i drugo 4613 Naknade šteta radnicima 4614 Ugovorene kazne i ostale naknade šteta 462 Ostali nespomenuti rashodi

4621 Neotpisana vrijednost i drugi rashodi otuđene i rashodovane dugotrajne imovine

4622 Otpisana potraživanja 4623 Rashodi za ostala porezna davanja 4624 Ostali nespomenuti rashodi

47 Rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija

471 Rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija

4711 Tekući rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija

4721 Kapitalni rashodi vezani uz financiranje povezanih neprofitnih organizacija

49 Raspored rashoda 491 Raspored rashoda 4911 Raspored rashoda5 Vlastiti izvori

51 Vlastiti izvori 511 Vlastiti izvori 5111 Vlastiti izvori od osnivača i od poslovanja 512 Revalorizacijska rezerva 5121 Revalorizacijska rezerva

52 Rezultat poslovanja 521 Utvrđivanje rezultata poslovanja 5211 Obračun prihoda i rashoda 522 Višak/manjak prihoda 5221 Višak prihoda 5222 Manjak prihoda6 Izvanbilančni zapisi

61 Izvanbilančni zapisi - aktiva 611 Tuđa materijalna imovina 6111 Tuđa materijalna imovina 612 Prava 6121 Prava 613 Vrijednosni papiri 6131 Vrijednosni papiri 614 Ostali izvanbilančni zapisi - aktiva 6141 Ostali izvanbilančni zapisi

62 Izvanbilančni zapisi - pasiva 621 Obveze za tuđu materijalnu imovinu 6211 Obveze za tuđu materijalnu imovinu 622 Obveze za prava 6221 Obveze za prava 623 Obveze za primljene vrijednosne papire 6231 Obveze za primljene vrijednosne papire 624 Ostali izvanbilančni zapisi - pasiva 6241 Ostali izvanbilančni zapisi

www.rrif.hr



Što neprofitne organizacije ne smiju zaboraviti

Sve neprofitne organizacije koje od 1. siječnja 2015. moraju primjenjivati novi propis kojim je uređeno

njihovo poslovanje, nikako ne smiju zaboraviti na bitne promjene koji on donosi u odnosu na onaj koji se primje-njivao do kraja 2014.

Mnoge se neprofitne organizacije nisu još pravilno postavile unutar svojih obveza u vezi s vođenjem knjiga i financijskim izvještavanjem za 2014. pa ih se ovdje upu-ćuje kako ispravno postaviti ishodišnu točku prema kojoj će ispravno primijeniti računovodstveni sustav i sustav financijskog izvještavanja u neprofitnom računovodstvu za 2014.

U nastavku se daje sažetak različitosti u odnosu na dosadašnje poslovanje: neke pravne osobe izlaze iz sustava neprofit-

nog računovodstvaUstanove koje su osnovale fizičke osobe i pravne

osobe koje su obveznici poreza na dobitak odnosno one koje porez na dobitak plaćaju za svu svoju dje-latnost od 1. siječnja 2015. ne mogu biti u neprofit-nom računovodstvenom sustavu. One moraju svoje poslovne knjige voditi na način kako ih vode trgo-vačka društva. Time se ne mijenja njihov položaj u poreznom sustavu. One se moraju ispisati iz Regi-stra neprofitnih organizacija do 31. ožujka 2015. neke pravne osobe ne primjenjuju sve odredbe

računovodstvenog dijela Zakona o neprofitnim organizacijama, nego samo neke od njih: političke stranke: vode poslovne knjige i upisu-

ju se u Registar neprofitnih organizacija vjerske zajednice: dostavljaju samo izvještaje o

potrošnji proračunskih sredstava svaka neprofitna organizacija treba provjeriti svoj

knjigovodstveni sustav za 2015. do roka za podno-šenje godišnjih financijskih izvještaja jednostavno ili dvostavno knjigovodstvo može

biti opredjeljenje samo onih organizacija koje ispune pretpostavke za vođenje jednostavnog knjigovodstva.

Ako su ostvarene pretpostavke za vođenje jedno-stavnog knjigovodstva, o tome treba donijeti odlu-ku nadležno tijelo. U suprotnome, obvezno se vodi dvostavno knjigovodstvo.

Godine koje se promatraju, osim ako neprofitna organizacija nije osnovana 2013. i 2014., su: 2012., 2013. i 2014. Ako je neprofitna organizacija osnovana 2013. i 2014., obvezno vodi dvostavno knjigovodstvo. Neprofitne organizacije koje vode jednostavno

knjigovodstvo imaju veći broj poslovnih knjiga koje moraju voditi za svoje poslovanje u odnosu na prethodna razdoblja, a to su: knjiga primitaka i izdataka (čuva se najmanje

jedanaest godina) knjiga ulaznih računa (čuvanje najmanje se-

dam godina) knjiga izlaznih računa (čuvanje najmanje se-

dam godina) popis dugotrajne nefinancijske imovine (čuva-

nje najmanje sedam godina).U knjigu primitaka i izdataka podatci se unose na

temelju novčanog načela. neprofitne organizacije koje obvezno vode dvo-

stavno knjigovodstvo moraju do kraja 2015. sasta-viti program rada i financijski plan za 2016.

postoje različiti izvještaji financijski izvještaji svi izvještavaju osim onih koje mogu dosta-

viti izjavu o neaktivnosti za prethodnu po-slovnu godinu

1. NOVOSTI OD 1. SIJEČNJA 2015.U nastavku se daje sažetak promjena koje se ne

smije zaboraviti primijeniti od 1. siječnja 2015. kako bi se provele odredbe Zakona o financijskom po-slovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14., dalje: Zakon o neprofitnim or-ganizacijama), između ostaloga i zato što se očekuje donošenje provedbenih propisa.

Donijet će se: Pravilnik o sustavu financijskog upravljanja i

kontrola, izradi i izvršavanju financijskih plano-va neprofitnih organizacija kojim se: utvrđuje način provedbe samoprocjene funkcio-

niranja sustava financijskog upravljanja i kontrola propisuje metodologija izrade financijskog pla-

na, izmjena i dopuna financijskog plana te na-čin i uvjeti izvršavanja financijskog plana

Pravilnik o izvještavanju u neprofitnom računo-vodstvu i Registru neprofitnih organizacija ko-jim se uređuje: minimalni sadržaj i rokovi dostave izvještaja o

potrošnji proračunskih sredstava oblik i sadržaj financijskih izvještaja i izjava o

neaktivnosti razdoblja za koja se izvještaji sa-stavljaju te obveza i rokovi podnošenja

način vođenja Registra neprofitnih organizaci-ja (Registra) te se propisuje izgled i sadržaj pri-jave za upis u Registar neprofitnih organizacija

izgled i sadržaj prijave za upis promjene u Registru način i uvjeti brisanja iz Registra

Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i račun-skom planu kojim se uređuje: način vođenja jednostavnog knjigovodstva i

primjena novčanog računovodstvenog načela raspored i sadržaj te primjena računa u račun-

skom planu minimalni sadržaj knjige primitaka i izdataka,

knjige ulaznih računa, knjige izlaznih računa i popis dugotrajne nefinancijske imovine

propisivanje stope amortizacije prema skupi-nama dugotrajne imovine i procijenjenom ko-risnom vijeku upotrebe dugotrajne imovine.


za različite knjigovod-stvene sustave financij-ski izvještaji su različiti

različiti knjigovodstve-ni sustavi sastavljaju financijske izvještaje u različitim rokovima

financijski izvještaju objavljuju se javno

ako ne postoje poslovne aktivnosti, niti postoji imovina i obveze, preda-je se izjava o neaktivno-sti za izvještajnu poslov-nu godinu

izvještaj o potrošnji prora-čunskih sredstava

sastavljaju ga neprofitne organizacije koje ostvaru-ju sredstva iz javnih izvora (uključujući proračunska sredstva, pri čemu nije bi-tan knjigovodstveni sustav neprofitne organizacije). On se dostavlja nadležnom tijelu proračuna odnosno tijelu koje ima javnu ovlast

uvodi se revizija godišnjih fi-nancijskih izvještaja provedbom revizijskih ak-

tivnosti samo neke osobe bit će obveznici revizije, a

ako i jesu obveznici, provode različite oblike revizije sve neprofitne organizacije koje imaju

iznad 3 milijuna prihoda prethodne godi-ne obveznici su revizije9 ako je prihod od 3 do uključivo 10 mili-

juna kuna, obvezan je revizijski uvid9 ako je prihod iznad 10 milijuna kuna,

obvezna je revizija objava revizijskih nalaza svi, osim sindikata i udruge poslodavca,

objavljuju revizijske nalaze na svojim mrež-nim stranicama

sindikati i udruge poslodavaca svoje revizij-ske nalaze dostavljaju Ministarstvu financija.

2. KAKO POSTAVITI KNJIGOVODSTVENI SUSTAV ZA 2014. AKO KNJIGE NISU PRAVODOBNO VOĐENE

U nastavku se daje predložak tijeka utvrđivanja ispravnoga knjigovodstvenog sustava i obveze pod-nošenja financijskih izvještaja za 2014.

Upozorava se da prema odredbama Zakona o ne-profitnim organizacijama postoji prekršajna odgo-vornost za nepodnošenje financijskih izvještaja.

9 Shema: Slijed utvrđivanja stvarnoga knjigovodstvenog sustava i obveze podnošenja financijskih izvještaja za 2014.

1. Kada je osnovana neprofitna organizacija?

2011. i prije

2. Koliki su prihodi i imovina u 2011., u 2012. i u 2013.?

Do 229.999,00 kn u svakoj od tih godina


Odluka o jednostavnom knjigovodstvu

Odluka o dvostavnom knjigovodstvu

Odluka o sastavljanje financijskih

izvještaja

Odluka o predaji FI

Odluka o nepredaji FI

Odluka o nesastavljanju

FI

300.000,00 kn i više u bilo kojojoj

od tih godina

Dvostavno knjigovodstvo

Financijski izvještaji

2012. i prije

Obvezno dvostavno

knjigovodstvo

Izvor: Izradila autorica prema Uredbi o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08., 7/09., 158/13., 1/14. – ispr. i 44/14.).

Završni odgovor o knjigovodstvenom sustavu i financijskim izvještajima na prethodno postavljena pitanja treba usporediti sa završnim odgovorom na sljedeće postavljeno pitanje.

9 Shema: Provjera podataka u Registru

Je li neoprofitna organizacija prijavljena u Registar neprofitnih organizacija pri Ministarstvu financija (Obrazac RPO)?

Prijavljena je

Što je upisano u dio RNO prijave koji se odnosi na

računovodstvo?

Odmah se obvezno prijaviti putem

obrasca RNO

Upis je u skladu sa završnim odgovorom iz prethodnih pitanja

Upis nije u skladu sa zavšnim odgovorom iz prethodnih pitanja

Nije prijavljena

Izvor: Autorica

Ako je odgovor o knjigovodstvenom sustavu i fi-nancijskom izvještavanju koji je položen u Registar suprotan stvarno utvrđenom položaju neprofitne organizacije u knjigovodstvenom sustavu odnosno sustavu financijskog izvještavanja, smatramo da bi podatke trebalo odmah uskladiti sa stvarnim polo-žajem podnošenjem obrasca RNP-P kojim se upisu-ju promjene podataka u Registru.

(uz vaš PIN):01/ 46 99 111

od 800 do 1300

TELEFONSKE

KONZULTACIJE


Jagoda BOTIČKI, dipl. iur. UDK 061.2

Oblici (modaliteti) prestanka udruge i likvidacijski postupak

Zakon kojim su uređene bitne sastavnice poslova-nja udruga uređuje i šest razloga za prestanak po-

stojanja udruge. Neke razloge prestanka postojanja udruge prati i li-

kvidacijski postupak koji je u ovom članku detaljno po-jašnjen, pri čemu se osobita pozornost posvetila postup-cima u prijelaznom razdoblju.

skog postupka, koji je propisan odredbama čl. 49. i čl. 50. Zakona.

Postupak likvidacije provodi se prema daleko ja-snijim pravilima, nego prema starom zakonu. Jed-nako tako treba olakšati i ubrzati provedbu postup-ka i likvidatoru udruge i registracijskim tijelima.

Međutim, iznimno se ne mora provoditi likvida-cijski postupak.

3. KADA SE NE PROVODI LIKVIDACIJSKI POSTUPAKa) Statusne promjeneLikvidacijski postupak se ne provodi kod statusnih

promjena (spajanja s drugom udrugom, pripajanjem drugoj udruzi i podjelom udruge razdvajanjem) od-nosno promjenom pravnog položaja udruge.

Uvođenjem statusnih promjena kao novih insti-tuta Zakona o udrugama, odgovara se na stvarne probleme i situacije s kojima se udruge susreću u svakodnevnoj praksi, čime se promovira pribjega-vanje statusnim promjenama kao jednostavnijem razlogu za prestanak postojanja udruga i nastavak djelovanja u novom obliku.

Zahtjev za prestanak udruge koja je pripojena dru-goj udruzi podnosi osoba ovlaštena na zastupanje pripajatelja, podnošenjem zahtjeva za upis promjena.

Zahtjev za prestanak udruge koje su spojene u novu udrugu podnosi osoba ovlaštena za zastupa-nje nove udruge nastale spajanjem, podnošenjem zahtjeva za upis nove udruge. Kada je riječ o podje-li udruge razdvajanjem, zahtjev podnose ovlaštene osobe novih udruga, podnošenjem pojedinačnih zahtjeva za upis novih udruga.

Registracijsko će tijelo nakon upisa promjene kod pripajatelja, odnosno upisa novih udruga nastalih spajanjem i podjelom, izvršiti brisanje udruga koje su prestale postojati promjenom pravnog položaja. Pro-mjena pravnog položaja udruge i međusobne veze udruga sudionica statusnih promjena bit će vidljiva u rješenju registracijskog tijela o statusnoj promje-ni, kao i u registru udruga primjerenom bilješkom (sljedništvo). Imovina, članstvo udruge kao i obveze udruga koje su prestale postojati, ovisno o obliku sta-tusne promjene, prelazi na nove udruge, u skladu s odlukama skupštine udruga i njihovom sporazumu.

b) Skraćeni postupak prestanka udrugeNovi zakon nudi jednostavnije rješenje – skraćeni

postupak za prestanak postojanja udruge, s obzirom na to da se ne provodi likvidacijski postupak.

Osim kod statusnih promjena, postupak likvida-cije također se neće provoditi ako većina svih člano-va upravnog (izvršnog) tijela udruge da izjavu pred javnim bilježnikom (ovjerom potpisa) da udruga ne djeluje, da su ispunjene sve obveze udruge i da je preostala imovina udruge raspodijeljena u skladu s odredbama čl. 53. Zakona.

Članovi upravnog tijela mogu dati navedenu izja-vu ako postoji jedan od razloga propisan Zakonom za prestanak djelovanja, i to:

1. UVODOd uspostave Registra udruga Republike Hrvat-

ske u isti je upisano više od 52.000 udruga, a izbri-sano nešto više od 800 udruga. To je posljedica vrlo složenog postupka likvidacije i brisanja udruga iz Registra koji je propisivao Zakon o udrugama iz 2001., a ne realnog stanja aktivnosti udruga u Repu-blici Hrvatskoj. Isto se potkrepljuje i činjenicom da je samo nešto više 24.000 udruga upisano u Registar neprofitnih organizacija, iako je obveza svih udru-ga da se upišu u Registar neprofitnih organizacija (RNO) pri Ministarstvu financija.

U registru udruga nalazi se velik broj udruga koje ne održavaju redovite skupštine, tijela upravljanja su im izvan mandata, a ta njihova pasivnost dovodi i do neažurnosti registra udruga. Dio udruga zapo-čeo je postupke likvidacije koji nisu dovršeni zbog dugog i složenog postupka.

Novim Zakonom o udrugama (stupio je na snagu 1. listopada 2014.), zakonodavac je nastojao omogu-ćiti lakše brisanje neaktivnih udruga iz Registra, iz-mijenivši odredbe o prestanku postojanja, likvida-ciji i brisanju udruga.

Time će ujedno javnost dobiti točniji uvid u stvar-nu brojnost i aktivnost udruga te općenito dinamiku osnivanja i prestanka postojanja udruga u Hrvatskoj.

2. PRESTANAK UDRUGE PREMA ODREDBAMA NOVOG ZAKONA O UDRUGAMA

Prema odredbama čl. 48. Zakona o udrugama (Nar. nov., br. 74/14.), razlozi za prestanak djelovanja udruge jesu:

1. odluka skupštine o prestanku udruge2. pripajanje drugoj udruzi, spajanje s drugom

udrugom, podjela udruge razdvajanjem3. protek dvostruko više vremena od vremena

predviđenog za održavanje redovite sjednice skup-štine, a ona nije održana

4. pravomoćna odluka suda o ukidanju udruge5. pokretanje stečajnog postupka6. na zahtjev člana, ako je broj članova udruge pao

ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udru-ge, a nadležno tijelo udruge u roku od godinu dana od nastupanja te činjenice nije donijelo odluku o prijmu novih članova.

Ispunjenjem navedenih razloga za prestanak udruge, u pravilu, započinje provedba likvidacij-


- odluka skupštine o prestanku udruge- protek dvostruko više vremena od vremena

predviđenog za održavanje redovite sjednice skupštine, a ona nije održana

- ako je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge, a nadležno tijelo udruge u roku od godinu dana od nastupanja te činjenice nije donijelo odluku o prijmu novih članova.

Zahtjev za upis prestanka postojanja udruge po skraćenom postupku nadležnom uredu podnosi osoba ovlaštena za zastupanje udruge, odnosno je-dan od članova upravnog tijela udruge.

Članovi upravnog / izvršnog tijela udruge koji su dali izjavu, solidarno odgovaraju za obveze udruge pet godina od dana brisanja udruge iz registra udru-ga. Uz naznaku da se udruga briše iz registra udru-ga, u Registar se upisuju osobna imena, prebivalište i OIB članova tijela udruge, s naznakom njihove so-lidarne odgovornosti za obveze udruge.

Kod prestanka djelovanja udruge po skraćenom postupku nužno je napomenuti da se preostala imo-vina udruge raspodjeljuje u skladu s odredbama no-vog Zakona o udrugama, što znači da se preostala imovina predaje udruzi, ustanovi ili zakladi koje ima-ju iste ili slične statutarne ciljeve, a nikako se ne može dijeliti osnivačima udruge, članovima udruge, osoba-ma ovlaštenim za zastupanje, zaposlenima u udruzi ili s njima povezanim osobama (čl. 53. Zakona).

Iz istog proizlazi da udruga, koja želi prestati djelovati po skraćenom postupku prije usklađi-vanja statuta s odredbama sada važećeg zakona, može provesti skraćeni postupak za prestanak djelovanja. Međutim, preostalu imovinu može predati samo pravnoj osobi koja ima slične statu-tarne ciljeve, ako je također predviđeno statutom.

Ako se ne može provesti postupak s imovinom kako je udruga odredila statutom, preostalu imovinu stječe jedinica lokalne samouprave na čijem je po-dručju sjedište udruge. Ako udruga ne želi postupiti na opisani propisan način, može provesti postupak usklađivanja statuta s odredbama novog Zakona te nakon toga provesti postupak prestanka djelovanja i preostalu imovinu predati pravnoj osobi koja ima slične statutarne ciljeve u skladu sa statutom.

4. PROVEDBA LIKVIDACIJSKOG POSTUPKA UDRUGE

Redoviti postupak likvidacije udruge u skladu s odredbama važećeg (novog) Zakona je preciziran, s jasno razgraničenim ovlastima tijela udruge i likvi-datora te kraćim rokovima za provedbu.

Dodatno su precizirani i uvjeti raspolaganja imo-vinom udruge u slučaju prestanka postojanja udruge.

Likvidacijski se postupak provodi u sljedećim slu-čajevima:

- ako postoji odluka skupštine o prestanku udruge- proteka dvostruko više vremena od vremena

predviđenog za održavanje redovite sjednice skupštine, a ona nije održana

- ako postoji pravomoćna odluka suda o ukida-nju udruge

- na zahtjev člana, ako je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potrebnog za osni-

vanje udruge, a nadležno tijelo udruge u roku od godinu dana od nastupanja te činjenice nije donijelo odluku o prijmu novih članova

4.1. PROVEDBA LIKVIDACIJSKOG POSTUPKA NA ZAHTJEV LIKVIDATORA

U slučaju kada skupština udruge donese odluku o prestanku udruge, likvidator inicira provedbu likvi-dacijskog postupka. Obvezan je nadležnom uredu podnijeti zahtjev za upis prestanka djelovanja udru-ge u roku od osam dana od dana donošenja odluke. Uz zahtjev podnosi i zapisnik sa skupštine na kojoj je donesena odluka o prestanku udruge. Odluka može sadržavati i uputu o načinu provedbe likvidacijskog postupka, podjeli preostale imovine, pa i visini na-knade za likvidatora.

Nadležni ured donosi rješenje o prestanku djelo-vanja udruge i pokretanju likvidacijskog postupka. Rješenje sadržava razloge za pokretanje postupka, osobno ime ili naziv likvidatora i način provedbe li-kvidacijskog postupka te podatke o promjeni naziva udruge, tako da se uz naziv udruge dodaje oznaka „u likvidaciji“, a što mora biti upisano u registar udruga.

Likvidacijski se postupak smatra započetim donošenjem rješenja nadležnog ureda, a ne do-nošenjem odluke skupštine o prestanku udruge.

Pokretanjem likvidacijskog postupka prestaju ovlasti tijela i osoba ovlaštenih za zastupanje udru-ge, njihove ovlasti preuzima likvidator te se upisuje u registar kao ovlaštena osoba za zastupanje. On je ovlašten za zastupanje udruge do okončanja postup-ka likvidacije i brisanje udruge iz registra udruga.

Likvidator je obvezan provesti likvidacijski po-stupak u roku od 60 dana od dana primitka rješenja o otvaranju likvidacijskog postupka.

U postupku likvidacije likvidator je obvezan utvr-diti stanje na poslovnom računu udruge, knjigo-vodstveno stanje dugovanja i potraživanja, utvrditi ostalu imovinu udruge te pribaviti iz službene evi-dencije Ministarstva financija – Porezne uprave po-tvrdu o nepostojanju duga s osnove javnih davanja.

U slučaju da utvrdi da udruga ima dugovanja, li-kvidator je obvezan objaviti poziv vjerovnicima da prijave svoje tražbine prema udruzi u roku od 30 dana od dana objave poziva, a za možebitna potraži-vanja obvezan je pozvati dužnike na plaćanje dugo-va u roku od 30 dana. Nakon namirenja vjerovnika i troškova likvidacijskog, sudskog i drugih postupa-ka, preostalu će imovinu likvidator raspodijeliti u skladu s odredbom čl. 53. ovog Zakona, što znači da se preostala imovina predaje udruzi, ustanovi ili za-kladi koje imaju iste ili slične statutarne ciljeve.

Udruga nema pravo imovinu udruge dijeliti svojim osnivačima, članovima udruge, osobama ovlaštenima za zastupanje, zaposlenima ili s nji-ma povezanim osobama.

Povezanim osobama, u smislu ovog Zakona, sma-traju se osobe koje su bračni ili izvanbračni drug, istospolni partner, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre, skrbnik te posvojitelj, odnosno posvo-jenik te ostale fizičke i pravne osobe koje se prema


drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s osnivačima, čla-novima udruge, osobama ovlaštenima za zastupa-nje i zaposlenima.

Ovakvim reguliranjem nemogućnosti da se imo-vina udruge, nakon njezina zatvaranja, može preni-jeti u vlasništvo fizičke osobe, dodatno se naglašava neprofitni karakter udruga.

S obzirom na to da likvidator ima ovlasti osobe ovlaštene na zastupanje i tijela udruge, on raspo-djeljuje preostalu imovinu udruge u skladu sa Zako-nom i statutom.

Ako se u slučaju prestanka postojanja udruge iz bilo kojih razloga ne može provesti postupak s imo-vinom udruge koji je udruga odredila svojim statu-tom, preostalu imovinu stječe jedinica lokalne sa-mouprave na čijem je području sjedište udruge.

Nakon raspodjele preostale imovine, likvidator je obvezan u roku od osam dana od dana okončanja likvidacijskog postupka podnijeti nadležnom uredu završni račun i izvješće o provedenom likvidacij-skom postupku, a nadležni ured donosi rješenje o brisanju udruge iz registra.

Ako likvidator utvrdi da imovina udruge nije dovoljna za namirenje obveza, dužan je u roku od osam dana o tome obavijestiti nadležni sud prema sjedištu udruge radi pokretanja stečaj-nog postupka.

Dakle,u tom slučaju obveza je likvidatora izraditi i dostaviti izviješće o provedenom likvidacijskom po-stupku nadležnom uredu te podnijeti zahtjev sudu za pokretanje stečajnog postupka.

Na temelju zaprimljenog izvješća o provedenom likvidacijskom postupku, nadležni ured donosi rje-šenje o brisanju udruge iz registra udruga, osim ako su utvrđeni dugovi udruge. U tom se slučaju brisa-nje udruge iz registra provodi tek nakon provedbe stečajnog postupka.

4.2. PROVEDBA LIKVIDACIJSKOG POSTUPKA PO SLUŽBENOJ DUŽNOSTI

Likvidacijski postupak udruge provodi se i u slu-čajevima smanjenje broja članova udruge ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge, a nadležno tijelo udruge u roku od godinu dana od na-stupanja te činjenice nije donijelo odluku o prijmu novih članova (osim ako je prijam novih članova, zbog prirode statutarnih ciljeva udruge, objektivno nemoguć), proteka dvostruko više vremena od vre-mena predviđenog za održavanje redovite sjednice skupštine, a ona nije održana, te u slučajevima pra-vomoćne odluke suda o zabrani djelovanja udruge ili o ukidanju udruge.

U tim slučajevima registracijsko tijelo, nakon provedbe inspekcijskog nadzora, donosi rješenje o prestanku djelovanja udruge i provedbi likvidacij-skog postupka po službenoj dužnosti (na inicijativu člana, likvidatora, odluke suda ili provedenoga in-spekcijskog nadzora). Rješenje, kao i u prethodnom likvidacijskom postupku, koja se provodi na temelju odluke skupštine o prestanku udruge, sadržava ra-zloge za pokretanje postupka, osobno ime ili naziv likvidatora (koji je upisan u registar udruga) i način

provedbe likvidacijskog postupka te podatke o pro-mjeni naziva udruge, tako da se uz naziv udruge do-daje oznaka „u likvidaciji“, a što mora biti upisano u registar udruga. Likvidacijski postupak provodi se na jednak način, ali će likvidatoru rad vjerojatno biti otežan zbog evidentne neaktivnosti udruge, a što otežava pribavljanje odgovarajuću dokumentaciju o imovini i financijsko-knjigovodstvenom stanju koja je nužna za provedbu postupka.

4.3. TKO MOŽE BITI LIKVIDATOR UDRUGE Udruga statutom treba propisati način izbora i

opoziva likvidatora. Likvidator može biti svaki član udruge, pa i osoba ovlaštena za zastupanje.

U skladu s odlukom nadležnog tijela udruge, li-kvidator udruge može biti i svaka pravna ili fizič-ka osoba koja nije član udruge (računovodstveni servis, odvjetničko društvo i tome slično).

Ime i prezime ili naziv likvidatora upisuje se u registar udruga. Likvidator nema mandat i njegova obveza postoji sve dok je upisan u registar udruga.

Likvidator ima pravo na naknadu za možebit-ni angažman, ali taj odnos autonomno uređuje s udrugom.

Stoga, visina naknade likvidatora više nije sastav-ni dio rješenja o provedbi likvidacijskog postupka.

Kod svake promjene osobe likvidatora, udruga je obvezna prijaviti promjenu koju nadležni ured evi-dentira u registru.

Do trenutka donošenja odluke o prestanku udru-ge odnosno nastupanja drugih okolnosti za presta-nak djelovanja udruge, likvidator nema nikakvih obveza niti ovlasti.

Međutim, donošenjem rješenja o prestanku udruge i provedbi likvidacijskog postupka, pre-staju sve ovlasti tijela upravljanja i osoba ovlašte-nih na zastupanje te ista preuzima likvidator.

Potrebno je podsjetiti da, prema odredbama no-vog Zakona, likvidator uz jasno propisane i pobroje-ne ovlasti, ima i obveze i odgovornost za koje je za-priječena i prekršajna sankcija (čl. 54.st. 3. Zakona), a sve sa željom da se započeti likvidacijski postupci i provedu te udrugama koje ne djeluju olakša postu-pak prestanka i brisanja iz registra.

4.4. ŠTO SA ZAPOČETIM LIKVIDACIJSKIM POSTUPCIMA PREMA STAROM ZAKONU

Prema podatcima registracijskih tijela, postoje udruge koje su prema odredbama starog zakona za-počele likvidacijske postupke udruge, međutim, likvi-dacijski postupci, zbog vrlo složenog postupka likvida-cije, nejasnih odredaba o osobi likvidatora, inertnosti likvidatora i nepostojanja njegove odgovornosti zbog neprovedbe likvidacijskog postupka, nisu okončani.

Riječ je o udrugama koje prije 30. rujna 2014. ima-ju rješenje ureda o prestanku udruge i pokretanju likvidacijskog postupka te udrugama koje su do tog datuma podnijele zahtjev za prestanak udruge i po-kretanje likvidacijskog postupka.


Kako te udruge ne bi bile u obvezi provoditi po-stupak usklađivanja statuta s odredbama novog Za-kona, mogu dovršiti likvidacijske postupke.

Naime, prema odredbama čl. 53. Zakona, udruga nema pravo svoju imovinu prenijeti u vlasništvo fi-zičke osobe, dijeliti svojim osnivačima, članovima udruge, osobama ovlaštenima za zastupanje, zapo-slenima ili s njima povezanim osobama. Stari je za-kon to omogućavao.

Udrugama čiji su članovi unijeli svoju imovinu u udrugu, a nalaze se u likvidacijskom postupku, ovo može biti poticaj da dovrše postupak, s obzirom na to da se na započete postupke primjenjuju odredbe starog zakona.

4.5. ŠTO S UDRUGAMA U PRIJELAZNOM RAZDOBLJU

Udruge koje udovoljavaju uvjetima za prestanak djelovanja, ne moraju usklađivati statute s odredba-ma Zakona da bi proveli postupak likvidacije u prije-laznom razdoblju, što znači od 1. listopada 2014. do isteka roka za usklađivanje statuta (listopad, 2015.), mogu podnositi zahtjeve za prestanak udruge, uz određivanje osobe likvidatora.

Postupak likvidacije provesti će se prema odred-bama sada važećeg Zakona, a što znači da će se i preostala imovina predati pravnoj osobi sa sličnim ciljevima, ako je tako propisano postojećim statu-tom. U protivnom imovina se predaje jedinici lokal-ne samouprave u skladu s čl. 53. Zakona.

Dvojbe se javljaju u situaciji kada je udruga doni-jela odluku o prestanku djelovanja prije 1. listopada 2014., ali je podnijela zahtjev uredu nakon tog roka.

Potrebno je napomenuti da se svi zahtjevi koje su uredi državne uprave zaprimili nakon stupanja Za-kona na snagu, rješavaju prema odredbama sada va-žećeg Zakona, a što nedvojbeno proizlazi i iz odred-be čl. 58. Zakona.

Međutim, ostaje činjenica da su udruge svojim statutima propisivale mogućnost davanja imovine nakon prestanka djelovanja i fizičkim osobama, što je bilo u skladu s postojećim zakonom.

5. ZAKLJUČAKJednostavnijom provedbom likvidacijskog po-

stupka i mogućnošću prestanka udruge bez proved-be istog nastojalo se pomoći prvenstveno udrugama da na lakši način prestanu s radom. S druge strane, registar će biti ažurniji, a time i vjerodostojniji izvor aktivnosti i djelovanja neprofitnih organizacija.

Međutim, činjenica je da su u registar udruga upi-sane udruge za koje je iz stanja registra vidljivo da nema nikakve aktivnosti, da su ispunjeni uvjeti za prestanak, ali nema osoba koje bi mogle provesti li-kvidacijski postupak.

Udruge za koje se ne može provesti propisani po-stupak prestanka djelovanja, neće se brisati iz registra.

Javnost registra osigurat će veću transparentnost i javnost djelovanja udruga putem većeg opsega po-dataka i dokumenta koji se javno objavljuju u regi-stru udruga.

S obzirom na to da će vidljivost podataka biti veća, sastavni dio registra bit će napomene o nedje-lovanju udruge, isteku mandata tijelima upravljanja i osobama ovlaštenim na zastupanje te o nedovrše-nim postupcima likvidacije .

Mirela GLAVOTA, dipl. oec., ovl. rač. i ovl. rev. UDK 657.1

Stjecanje poduzetničkih prihoda kod neprofitnih organizacija

Isporuke dobara i usluga određenog dijela neprofitnih organizacija oslobođene su plaćanja poreza na doda-

nu vrijednost u skladu sa Zakonom o porezu na dodanu vrijednost, a dio neprofitnih pravnih osoba, uz ispunjenje određenih kriterija, u načelu podliježe oporezivanju pore-zom na dodanu vrijednost kada obavlja isporuke dobara i usluga. Neprofitne organizacije koje ostvaruju prihode od obavljanja određenih usluga u ugostiteljstvu i turizmu te od prodaje svojih proizvoda i usluga stječu poduzetničke prihode. Više o tome, u nastavku članka.

organizacija (Nar. nov., br. 121/14.) za 2015., u načelu, tko se podrazumijeva pod neprofitnim organizaci-jama, odnosno uređuje obveznike primjene Uredbe. Prema odredbama Uredbe neprofitne organizacije su udruge i njihovi savezi, strane udruge, zaklade, fondacije, ustanove, političke stranke, komore, sin-dikati, vjerske i druge zajednice i sve druge pravne osobe kojima osnovni cilj osnivanja i djelovanja nije stjecanje dobitka, za koje se iz osnovnih posebnih propisa može utvrditi da su neprofitne organizacije te da su upisane u Registar neprofitnih organizacija. Razvidno je da su pod pojmom neprofitnih organi-zacija obuhvaćene neprofitne organizacije različitih aktivnosti.

Svrha osnivanja neprofitnih organizacija u pra-vilu je motivirana ostvarenjem i poticanjem nekog društveno korisnog cilja ili interesa određene skupi-ne građana ili skupine pravnih osoba.

Položaj svih neprofitnih pravnih osoba prema odredbama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 73/13. – 77/14., dalje: Zakon o PDV-u) i

1. NEPROFITNE PRAVNE OSOBE 1.1. NEPROFITNE PRAVNE OSOBE KAO OSOBE

KOJE SE NE SMATRAJU POREZNIM OBVEZNICIMA

Uredba o računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 10/08., 7/09., 158/14., 1/14. – ispravak i 44/14. –, dalje: Uredba) određuje za 2014. a Zakon o fi-nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih


Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (Nar. nov., br. 79/13. – 35/14., dalje: Pravilnik o PDV-u) nije jed-noznačno uređen.

U skladu s čl. 6. st. 5. Zakona o PDV-u, poreznim obveznicima ne smatraju se tijela državne vlasti, ti-jela državne uprave, tijela i jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave, komore te druga tijela s javnim ovlastima (dalje: javnopravna tijela) kada ubiru pristojbe, naknade i druga plaćanja u vezi s obavljanjem djelatnosti ili transakcija u okviru svo-jeg djelokruga ili ovlasti. Osim navedenih kriterija, Pravilnikom o PDV-u uređeno je da Porezna upra-va može rješenjem utvrditi da su javnopravna tijela porezni obveznici i za djelatnosti ili transakcije u okviru njihova djelokruga ili ovlasti ako bi neopore-zivanje tih djelatnosti dovelo do znatnog narušava-nja načela tržišnog natjecanja. Iz navedene odredbe proizlazi da javnopravna tijela mogu postati pore-zni obveznici za djelatnosti ili transakcije u okviru svojeg djelokruga samo na temelju rješenja Porezne uprave. Jesu li se stekli uvjeti za ulazak javnoprav-nih tijela u sustav PDV-a, procjenjuje Porezna upra-va na vlastitu inicijativu ili na prijedlog druge zain-teresirane osobe. Osim navedenoga, Zakon o PDV-u također uređuje i posebne kriterije po kojima će se javnopravna tijela smatrati poreznim obveznicima. Jednako je tako bitno voditi brigu i o tome tko se sve podrazumijeva drugim tijelima s javnim ovlastima.

U skladu s čl. 6. st. 5. Zakona o PDV-u, javnoprav-na tijela smatrat će se poreznim obveznicima ako obavljaju djelatnosti koje su navedene u Dodatka I. Zakona o PDV-u, osim ako ih obavljaju u zanema-rivom opsegu. To znači da će se javnopravna tijela smatrati poreznim obveznicima i za to dobiju rješe-nje prema čl. 5. st. 3. Pravilnika o PDV-u ako obavlja-ju djelatnosti iz Dodatka I. Zakona o PDV-u.

Sve ostale neprofitne organizacije koje nisu izrije-kom navedene u čl. 6. st. 5. Zakona o PDV-u kao osobe koje se ne smatraju poreznim obveznicima u smislu Zakona o PDV-a smatraju se poreznim obveznicima.

1.2. NEPROFITNE PRAVNE OSOBE S OBILJEŽJEM POREZNOG OBVEZNIKA

Neprofitne organizacije, osim onih za koje je na temelju Zakona o PDV-u navedeno da se ne smatra-ju poreznim obveznicima i onih za čije su isporu-ke propisana oslobođenja PDV-a, ako ne obavljaju neku poduzetničku djelatnost, još uvijek ne obraču-navaju porez na dodanu vrijednost (dalje: PDV). Ako neprofitne pravne osobe nisu u sustavu PDV-a, ne-maju ni obvezu da na svoje isporuke obračunavaju PDV, a nemaju ni pravo da za nabave dobra i usluga priznaju PDV sadržan u primljenim računima. One se smatraju krajnjim potrošačima jer im PDV u ci-jelosti ulazi u trošak nabave. Ako izdaju račun za isporuke dobara i usluga, obvezne su pri izdavanju računa naznačiti da nisu u sustavu PDV-a. Nepro-fitne organizacije koje isporučuju dobra i pružaju usluge trebaju voditi brigu o poreznom statusu tih isporuka, odnosno jesu li se obvezne prijaviti u su-stav oporezivanja PDV-om i kada.

Ako neprofitne pravne osobe nisu upisane u re-gistar obveznika PDV-a, one mogu biti osobe regi-strirane za potrebe PDV-a ako su obveznici plaćanja PDV-a kao:

- stjecatelji dobara iz druge države članice – ako su na osnovi stjecanja dobara na području EU-a prešli prag stjecanja (ili odustali od pra-ga) te su obveznici plaćanja PDV-a na stjecanje dobara iz druge države članice, za što su dobili PDV identifikacijski broj

- primatelji usluga za koje je propisan prijenos porezne obveze, ili engleski izraz reverse charge, u skladu s čl. 75. st. 1. t. 6. i čl. 75. st. 2. Zakona o PDV-u.

Neprofitne pravne osobe koje su upisane u regi-star obveznika PDV-a obveznici su plaćanja PDV-a pri stjecanju dobara iz druge države članice bez ob-zira na prag stjecanja. Jednako tako, te osobe mogu biti i obveznici plaćanja PDV-a na temelju čl. 75. st. 3. Zakona o PDV-u. Riječ je o graditeljskim usluga-ma kada za izvedene graditeljske usluge isporučitelj može te usluge isporučiti drugom poreznom ob-vezniku bez zaračunavanja i iskazivanja PDV-a na izlaznom računu. Riječ je o prijenosu porezne obveze u tuzemstvu, kada umjesto izvođača (isporučitelja) porez obračunava primatelj usluge.

U skladu s čl. 6. st. 1. Zakona o PDV-u, poreznim obveznikom smatra se svaka osoba koja samostal-no obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost, bez obzira na svrhu i rezultat obavljanja te djelatnosti. Gospodarskom djelatnošću smatra se svaka djelat-nost proizvođača, trgovaca ili osoba koje obavljaju usluge, uključujući rudarske i poljoprivredne dje-latnosti te djelatnosti slobodnih zanimanja. Osim navedenoga, gospodarskom djelatnošću smatra se i iskorištavanje materijalne ili nematerijalne imovine radi trajnog ostvarivanja prihoda.

Obvezan uvjet za ulazak poduzetnika u sustav PDV-a, osim onih za čije su isporuke propisana oslobođenja PDV-a, jest da je ukupna godišnja vri-jednost isporučenih dobara i usluga u poduzetničke svrhe ostvarena u svoti većoj od 230.000,00 kn.

Pravo na odbitak pretporeza neprofitne pravne osobe ostvaruju samo na poduzetničku djelatnost zbog koje su postali obveznicima PDV-a. Ako ne-profitna pravna osoba primi račun koji se odnosi na poduzetničku i nepoduzetničku djelatnost, u tom je slučaju obvezna u knjigovodstvenim i izvan-knjigovodstvenim evidencijama osigurati podatke o pretporezu koji se odnosi na isporuke dobara i usluga koje su oslobođene PDV-a te na dio koji se odnosi na poduzetničku djelatnost i koji mogu od-biti kao pretporez.

Neprofitna pravna osoba može svotu pretporeza po ulaznim računima, koja se odnosi na isporuke za koje je dopušten odbitak pretporeza, odrediti na temelju knjigovodstvene i druge dokumentacije ili na godišnjoj razini izračunati postotak koji se može odbiti kao razmjerni dio.

Evidentiranje podataka o poduzetničkoj djelat-nosti može se osigurati i u knjigovodstvu neprofitne organizacije koje se vodi prema odredbama Uredbe. U skladu s računskim planom koji je sastavni dio Uredbe, propisani su računi za evidentiranje PDV-a kod obveznika PDV-a, i to:

1242 – Potraživanja za porez na dodanu vrijed-nost kod obveznika, koji se analitički razrađuje kao što je dano u prijedlogu analitičkog računskog plana objavljenom u Prilogu uz knjigu koju je izdao RRiF


plus: Barberić, H. et al. (2011.) Računovodstvo nepro-fitnih organizacija s analitičkim računskim planom, primjerima knjiženja i propisima. VI. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, str. 1-23.

U skladu s čl. 62. st. 2. Zakona o PDV-u, svota pretporeza koja se odnosi na isporuke dobara i us-luge za koje je dopušten odbitak, a koji se ne može izravno pripisati tim isporukama na temelju knji-govodstvene i druge dokumentacije, određuje se na godišnjoj razini kao postotak koji se dobije stav-ljanjem u odnos ukupnih oporezivih isporuka bez PDV-a za koje je dopušten odbitak pretporeza u odnosu na ukupnu svotu isporuka bez PDV-a. Ob-veznici PDV-a trebaju taj postotak utvrditi na kraju godine na temelju prometa cijeloga poreznog raz-doblja na sljedeći način:

% podjele pretporeza =

oporezive isporuke (bez PDV-a) za koje je mogao biti korišten pretporez

oporezive isporuke (bez PDV-a) za koje je mogao biti korišten pretporez + isporuke

za koje nije dopušten odbitak pretporeza te svote subvencija (osim onih koje su izravno

povezane s ciljevima isporuke)

Utvrđeni postotak treba zaokružiti najviše do sljedećega cijelog broja. Pri izračunu svote brojnika i nazivnika ne uzimaju se sljedeće vrijednosti: vrijednost isporuka gospodarskih dobara koja

je porezni obveznik rabio za obavljanje svoje gospodarske djelatnosti (npr. prodaja strojeva, opreme i dr.)

vrijednost isporuka koje se odnose na povre-mene isporuke nekretnina (smatra se da ispo-ruka nekretnina nije uobičajena djelatnost po-reznog obveznika)

vrijednost isporuka koje se odnose na povre-mene financijske transakcije.

Neprofitna pravna osoba obvezna je kao porezni obveznik u sustavu PDV-a, u skladu s čl. 78. Zakona o PDV-u, izdati račun za isporuke dobara i usluga koje je obavila drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik. Bitno je naglasiti da one neprofitne organizacije koje nisu obveznici PDV-a ne smiju izdavati račune s posebno iskaza-nim PDV-om. Ako bi neprofitna pravna osoba ipak izdala račun s posebno iskazanim PDV-om iako nije u sustavu PDV-a, ona bi u tom slučaju na temelju čl. 79. st. 11. Zakona o PDV-u iskazani PDV i dugovala, osim ako ne ispravi račun onako kako je uređeno čl. 33. st. 7. Zakona o PDV-u. Osim navedenog, nepro-fitna pravna osoba koja nije u sustavu PDV-a nema pravo na odbitak pretporeza. Ako porezni obveznik obavlja usluge koje su oslobođene plaćanja PDV-a, obvezan je na računu naznačiti da PDV nije zaraču-nan i članak Zakona o PDV-u kojim je uređeno oslo-bođenje od plaćanja PDV-a.

1. Izdavanje računa udruge koja je obveznik PDV-a

9 Primjer 1. Izdavanje računa kod udruge koja je obveznik PDV-aUdruga Život, obveznik PDV-a, daje u zakup u po-

slovni prostor trgovačkom društvu Program d.o.o. iz Zagreba. Ugovorena je svota zakupnine 4.000,00 kn (3.200,00 kn naknada + 800,00 kn PDV-a) za svaki

mjesec. Zakup počinje teći od studenoga 2014. Udru-ga je izdala račun trgovačkom društvu za zakup.

9 Knjiženje 1. Naplata usluge na temelju izda-nog računa kod udruge koja je obveznik PDV-a

1642 - Potraživanja za prihode od nefinancijske imovine

111 21- Novac na žiro-računu kod tuzemnih poslovnih banaka

(1) 4.000,00

Pojašnjenje knjižnih oznaka:(1) Za potraživanja za usluge reklamiranja(2) Za naplatu potraživanja

2492 0 - Zaračunani porez na dodanu vrijednost

4.000,00 (2) (2) 4.000,00

342 1 – Prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine

3.200,00 (1)800,00 (1)

9 Slika 1. Račun udruge koja je u sustavu PDV-a

Udruga ŽivotVlaška 68, ZagrebOIB 15029663339

Program d.o.o.Gajeva 710 000 ZagrebOIB 24061993246

Zagreb, 5. prosinca 2014.Nadnevak isporuke: 1. – 30. studenog 2014.

RAČUN BR. 66Za uslugu najma poslovnog prostora za studeni 2014. 3.200,00 PDV (25 %) 800,00Ukupna svota računa 4.000,00 PlaćanjeU korist transakcijskog računa otvorenog kod Privredne banke Zagrebbroj: HR2340009-1101243899Rok plaćanja 15. prosinca 2014.Pečat i potpis odgovorne osobe

Obveza je poreznog obveznika da za isporučena dobra ili obavljene usluge izda račun koji sadržava podatke utvrđene čl. 79. st. 1. Zakona o PDV-u. Za-konom o PDV-u porezni obveznici, kao i do sada, imaju obvezu za obračunsko razdoblje sami utvrditi obvezu PDV-a. Prijava se predaje elektroničkim pu-tem do 20. dana u mjesecu koji slijedi po završetku obračunskog razdoblja, ovisno o tome je li riječ o mjesečnom ili tromjesečnom poreznom obvezniku, nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu ili prebivalištu / uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Porezni obveznici koji obavljaju isporu-ke / stjecanje dobara i usluga unutar EU-a isključi-vo su mjesečni obveznici PDV-a. Konačni obračun PDV-a porezni obveznik ima obvezu predati nadlež-noj ispostavi Porezne uprave do kraja veljače tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu ili, ako je riječ o likvidaciji djelatnosti, u roku od dva mjeseca od prestanka poslovanja.

Obračunani i prijavljeni PDV za obračunsko raz-doblje plaća se najkasnije do zadnjeg dana u mjese-cu za prethodno obračunsko razdoblje. Pravilnikom o PDV-u propisane su i evidencije koje moraju voditi porezni obveznici, a riječ je o novim knjigama U-RA i I-RA.


Za transakcije s državama članicama također su propisani obrasci, i to:

- obrazac PDV-S – za praćenje podataka o stje-canju dobara i primljenim uslugama iz drugih država članica EU-a za koje je porezni obveznik obvezan obračunati porez na dodanu vrijed-nost, predaje se do 20. u mjesecu za prethodni mjesec

- obrazac PDV-ZP – zbirna prijava za isporuke dobara i usluga u drugu državu članicu EU-a, predaje se do 20. u mjesecu za prethodno obra-čunsko razdoblje

- obrazac Stjecanje NPS – za stjecanje novoga prijevoznog sredstva iz druge države članice EU-a za koje se porezna obveza prenosi na stje-catelja, predaje se u roku od 10 dana od dana stjecanja novoga prijevoznog sredstva

- obrazac Isporuka NPS – za isporuke novoga prijevoznog sredstva iz RH u drugu državu čla-nicu.

2. PRIHODI OD PODUZETNIČKE I NEPODUZETNIČKE DJELATNOSTI

Samo neke neprofitne pravne osobe za svoje ak-tivnosti imaju trajno riješeno financiranje.

Neke od njih prihode ostvaruju iz proračuna, a neke od svojih osnivača. Postoje i iznimke kojima je na temelju propisa utvrđeno plaćanje doprinosa ili članarine. Jedan je dio neprofitnih pravnih oso-ba unutar svoje organizacije ustrojio i gospodar-sku djelatnost pa takvim načinom u potpunosti ili u značajnom dijelu uspijevaju na načelu pružatelja usluga ili isporuka dobara ili neke druge protučinid-be, za što naplaćuju svoje usluge, osigurati sredstva potrebna za svoj rad (Brkanić, 2011., str. 293.).

2.1. ČLANARINENeprofitne pravne osobe, u pravilu, prihode

ostvaruju iz članarine i članskih doprinosa. U skla-du s odredbama čl. 24. Pravilnika o PDV-u utvrđeno je da kada udruge osnovane na temelju posebnih propisa radi ostvarivanja svojih ciljeva i zadataka propisanih statutom ubiru članarinu, tada ta čla-narina ne predstavlja naknadu za isporuku dobara ili usluga. Osnovno obilježje članarine je da je ona prema određenim kriterijima jednako utvrđena za sve članove. To ne znači da članarina mora biti utvrđena u jednakim svotama za sve vrste članova. Kriterij za određivanje članarine može biti određen prema tome odnosi li se članarina na radno aktivne članove ili na umirovljenike, studente i sl.

Bitno je da svota članarine nije utvrđena i vezana za neke posebne koristi člana udruge.

Ako je članarina vezana za određene koristi čla-na, tada nije riječ o članarini, već o poduzetničkom prihodu u sustavu oporezivanja PDV-om.

2.2. DAROVANJE (DONACIJA)Česti oblik financiranja neprofitnih pravnih oso-

ba su različiti oblici darovanja (donacija). U skladu s odredbama Uredbe, donacija je prihod ostvaren u novcu i drugoj imovini koju bez obveze vraća-nja neprofitne organizacije koje dobiju iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područ-

ne (regionalne) samouprave, od inozemnih vlada i međunarodnih institucija, od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba te od građana i kućanstava.

U skladu s čl. 479. – 498. Zakona o obveznim od-nosima (Nar. nov., br. 34/05., 41/08. i 125/11., dalje: ZOO), darovanje je uređeno kao davanje dara u nov-cu ili u naravi, i to bez ikakve protučinidbe. Prema odredbama ZOO-a uređeno je da ugovor o darova-nju nastaje kada se darovatelj obveže bez protuči-nidbe prepustiti obdareniku određenu stvar ili imo-vinsko pravo, a obdarenik to prihvati.

Darom se bespovratno prenosi novac, stvari, us-luge ili prava sa svrhom darivanja, ne očekujući pro-tučinidbu.

Dakle, smatramo da darovanje i donacija s raču-novodstvenog i poreznog motrišta imaju jednako značenje. Za darovatelja (donatora) dar predstavlja trošak, a za primatelja (udrugu) prihod. Osim nave-denog, darovanjem se smatra i otpust duga.

Prema odredbama ZOO-a, propisano je da se ugo-vor o darovanju sklapa u pismenom obliku samo ako je predmet darovanja nekretnina. Naša je pre-poruka da se ugovor o darovanju uvijek sklapa u pi-smenom obliku (Dremel, 2011., str. 53.).

Ako je darovatelj donacije obveznik PDV-a, za da-rovanja u novcu ne obračunava se PDV. Obveznik PDV-a koji udruzi daruje stvari ili usluge obvezan je za vrijednost dara udruzi izdati račun i u njemu iska-zati poreznu osnovicu i svotu PDV-a obračunanu na tržišnu vrijednost dobra ili usluge. Na računu za da-rovanje darovatelj treba staviti napomenu da račun služi za obračun PDV-a i da udruga (primatelj dara) po njemu nema obvezu plaćanja. Obračunani se PDV pribraja ukupnoj vrijednosti dara, a trošak se sastoji od vrijednosti dara (dobra ili usluge) i PDV-a. Ako je udruga (primatelj dara) obveznik PDV-a, ima pravo koristiti pretporez po primljenom računu za darova-ne stvari ili usluge neovisno o tome što je primljene stvari ili usluge dobila na dar. Jednako tako, darova-telj i udruga mogu se dogovoriti da udruga, ako je ob-veznik PDV-a, plati račun u svoti PDV-a, zato što ima pravo priznati pretporez. Nasuprot navedenom, ako davatelj donacije nije obveznik PDV-a, pri darovanju u naravi ne obračunava PDV.

2.3. UGOSTITELJSKE USLUGE Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (Nar.

nov., br. 138/06. – 89/14.,), ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati trgovačka društva, zadruge, trgovci pojedinci i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisa-ne za obavljanje te djelatnosti, tj. ugostitelji, a pod određenim uvjetima ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati neke udruge i ustanove. Nadalje, na pri-premanje i usluživanje toplih i hladnih napitaka, bezalkoholnih pića i jela koje udruge, ustanove i druge (neprofitne) pravne osobe organiziraju za po-trebe svojih djelatnika i članova u svojim poslovnim prostorijama i prostorima ne primjenjuje se Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti.

3. UGOSTITELJSTVOU praksi neprofitnih pravnih osoba pojavljuje se

obavljanje ugostiteljske usluge te se nameće pitanje mogu li one obavljati navedenu djelatnost.


U skladu s odredbama čl. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, ugostiteljska djelatnost je pripremanje i pružanje usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka te pružanje usluga smještaja, priprema-nje hrane za posluživanje na drugom mjestu s usluži-vanjem ili bez usluživanja i opskrba tom hranom.

Prema odredbama čl. 5.. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, on se u određenim okolnostima ne pri-mjenjuje. Tako, ako ustanove socijalne skrbi, zdrav-stva, odgoja, obrazovanja i druge slične ustanove te Oružane snage RH, Ministarstva unutarnjih poslova i javna ustanova „Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar“ pružaju u svojim prostorijama usluge prehrane i smještaja isključivo svojim djelatnicima, pripadnicima ili korisnicima, na njih se ne primjenju-ju odredbe Zakona, uz uvjet da te usluge pružaju nji-hovi djelatnici isključivo svojim djelatnicima, pripad-nicima ili korisnicima, a djelatnici ustanova socijalne skrbi i korisnicima druge ustanove socijalne skrbi.

3.1. NEPROFITNE PRAVNE OSOBE KOJE MOGU OBAVLJATI UGOSTITELJSKU DJELATNOST

U skladu s čl. 3. st. 2. Zakona o ugostiteljskoj dje-latnosti, uređeno je da pod uvjetima propisanim tim Zakonom ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati:

– javne ustanove koje upravljaju nacionalnim parkovima i parkovima prirode

– zdravstvene ustanove lječilišta – specijalne bolnice i lječilišta

– ugostiteljske obrazovne ustanove te učenički i studentski domovi u svojim poslovnim prosto-rijama i prostorima

– Hrvatski ferijalni i hostelski savez u objektima omladinskog turizma (hostel) za svoje članove i članove međunarodnih udruga omladinskog turizma čiji je savez član

– Hrvatski planinarski savez i njegove članice u svojim planinarskim objektima prvenstve-no za svoje članove i članove međunarodnih udruga planinara čiji je savez član

– lovačke udruge koje su na području lovišta pra-vo lova stekle koncesijom ili zakupom suklad-no posebnim propisima i ribičke udruge, u svo-jim prostorijama i prostorima, za svoje članove i druge registrirane lovce i ribolovce

– udruge pripadnika nacionalnih manjina u svo-jim prostorijama i prostorima za potrebe svo-jih članova i drugih pripadnika te nacionalne manjine, odnosno pripadnika istog naroda u svrhu održavanja kulturnih i drugih događanja radi očuvanja, promicanja i iskazivanja nacio-nalnog i kulturnog identiteta nacionalne ma-njine

– ustanove koje obavljaju kazališnu djelatnost u svojim poslovnim prostorijama i prostorima, u svrhu pripreme i usluživanja napitaka, pića, slastica i sl., najdulje dva sata prije do dva sata nakon kazališnog događaja za potrebe svojih korisnika

– Savez izviđača Hrvatske u izviđačkim centrima za svoje članove i članove međunarodnih ska-utskih udruga

– amaterske sportske udruge za svoje potrebe u svojim poslovnim prostorijama i prostorima

– Hrvatska glazbena mladež u objektima Među-narodnoga kulturnog centra u Grožnjanu za svoje članove i članove međunarodnih glaz-benih udruga čiji je Hrvatska glazbena mladež član ili partner i

– muzeji osnovani kao javne ustanove u svojim poslovnim prostorijama i prostorima u okviru svog radnog vremena.

Nabrojene pravne osobe ne moraju biti registrira-ne za obavljanje ugostiteljske djelatnosti s obzirom na to da nisu ugostitelji u skladu s čl. 3. st. 1. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Neprofitne pravne osobe navedene u čl. 3. st. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti koje mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost obvezne su is-hoditi rješenje nadležnog ureda da ugostiteljski objekt u kojem pružaju ugostiteljske usluge ispu-njava minimalne propisane uvjete za obavljanje ugostiteljske djelatnosti za vrstu objekta koji se ne kategoriziraju, odnosno uvjet za vrstu i kategoriju ako je riječ o objektu koji se kategorizira.

Nadležni ured je ured državne uprave u županiji odnosno u upravnom tijelu Grada Zagreba nadlež-nom za poslove ugostiteljstva prema mjestu sjedišta ugostiteljskog objekta u kojem se želi obavljati ugo-stiteljska djelatnost.

Ako navedene pravne osobe navedene u čl. 3. st. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti pružaju ugosti-teljske usluge, moraju poštovati odredbe čl. 9. Zako-na kao i ostali ugostitelji.

To znači da su prilikom obavljanja ugostiteljske djelatnosti obvezni pridržavati se sljedećeg:

– vidno istaknuti, na propisan način, na ulazu u ugostiteljski objekt, odnosno u ulazu ugostitelj-skog objekta smještenog u građevini zaštićenoj kao kulturno dobro, natpis s oznakom vrste i kategorije ugostiteljskog objekta

– na ulazu u objekt na vidljivom mjestu istaknuti obavijest o radnom vremenu i radnim i nerad-nim danima te se pridržavati istaknutoga rad-nog vremena

– utvrditi i istaknuti kućni red u ugostiteljskim objektima za smještaj i na recepciji te izvadak iz kućnog reda istaknuti u svim sobama i apar-tmanima

– utvrditi normative o utrošku namirnica za sva-ko pojedino jelo, piće i napitak, pružiti usluge u količinama i kakvoći u skladu s normativima te normativ na zahtjev predočiti gostu

– vidno istaknuti cijene usluga koje se nude, na način dostupan gostima, i pridržavati se ista-knutih cijena, a kod pružanja usluga smještaja u cjenicima istaknuti i svotu boravišne pristoj-be, cjenike staviti na raspolaganje gostima u dovoljnom broju primjeraka

– svakom gostu izdati račun za svaku pruženu ugostiteljsku uslugu s naznakom vrste, količine i cijene pruženih usluga, odnosno odobrenog popusta, a kod pružanja usluga smještaja nave-sti u računu i svotu boravišne pristojbe

– obvezno se pridržavati propisanoga radnog vremena


– onemogućiti iznošenje pića i napitaka radi konzumiranja izvan zatvorenih prostora ugo-stiteljskog objekta iz čl. 8. st. 1. podst. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti

– u ugostiteljskom objektu za smještaj na propi-sani način voditi knjigu gostiju

– omogućiti korisniku usluge podnošenje pisme-nih prigovora u skladu sa Zakonom o zaštiti po-trošača (Nar. nov., br. 41/14.)

– u ugostiteljskom objektu za smještaj osigurati goste od posljedica nesretnog slučaja

– pismenim putem obavijestiti nadležni ured ili ministarstvo o prestanku obavljanja djelatno-sti u ugostiteljskom objektu u roku od osam dana od nastale promjene

– za obavljanje ugostiteljske djelatnosti trebaju biti ispunjeni uvjeti koji se odnose na higijenu i zdravstvenu ispravnost hrane te na obveze su-bjekata koji se bave ugostiteljskom djelatnošću glede higijene i zdravstvene ispravnosti hrane te ostali zdravstveni uvjeti za rad u skladu s po-sebnim propisima.

Osim navedenog čl. 12., Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti propisuje i zabranu usluživanja i dopu-štanje konzumiranja alkoholnih pića u ugostitelj-skom objektu osobama mlađim od 18 godina. Ako se uslužuju alkoholna pića, mora se na vidljivom mjestu istaknuti oznaka o zabrani usluživanja i konzumiranju alkoholnih pića osobama mlađim od 18 godina. Predstavničkom je tijelu dana moguć-nost da može zabraniti usluživanje alkoholnih pića u ugostiteljskim objektima u određenom razdoblju tijekom dana.

3.2. OSTALE NEPROFITNE PRAVNE OSOBENeprofitne pravne osobe koje nisu navedene u čl.

3. st. 2. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ne mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost u smislu Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti. One mogu prema odred-bama čl. 5. Zakona pripremati i posluživati tople i hladne napitke, bezalkoholna pića i jela za potrebe svojih djelatnika i svojih članova u svojim poslov-nim prostorijama, a da se na njih ne primjenjuju odredbe Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Tako, na primjer, ako udruga Sunce, Šarengradska bb, Zagreb, priprema i poslužuje kavu, čaj i sva be-zalkoholna pića te priprema i poslužuje jela isključivo svojim djelatnicima i svojim članovima u svojim pro-storijama, udruga Sunce ne mora ispunjavati mini-malne uvjete, ne mora biti registrirana za obavljanje ugostiteljske djelatnosti, a prema odredbama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti te se usluge ne smatraju obavljanjem ugostiteljske djelatnosti.

Turistički inspektori nadziru primjenu zakona i drugih propisa koji se obvezno primjenjuju pri obav-ljanju ugostiteljske djelatnosti. Oni pružanje usluga u skladu s čl. 5.. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti pri-marno ne nadziru, ali obavljaju inspekcijski nadzor povodom prijave da se u prostorijama neprofitnih pravnih osoba obavlja ugostiteljska djelatnost, odno-sno ako bi se posluživala alkoholna pića i ako bi se usluge pružale trećim osobama koje nisu djelatnici ili članovi neprofitne pravne osobe. U tom slučaju turistički inspektori tijekom inspekcijskog nadzora

utvrđuju tko pruža ugostiteljske usluge, koje se us-luge pružaju i kome se usluge pružaju te ostvaruje li se tako dobitak. Ako se utvrdi pružanje ugostiteljskih usluga protivno zakonskim odredbama, turistički in-spektori imaju obvezu postupiti u skladu s čl. 40. i 41. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

4. USLUGE U TURIZMUNeke neprofitne pravne osobe mogu radi ostvari-

vanja svojih ciljeva i zadataka propisanih statutom organizirati putovanje uz uvjet da je takvo putova-nje isključivo za članove te neprofitne pravne osobe.

Propis koji uređuje pružanje usluga u turizmu je Zakon o pružanju usluga u turizmu (Nar. nov., br. 68/07., 88/10., 30/14. i 89/14.).

U skladu s odredbama Zakona, usluge u turizmu su pružanje usluga turističke agencije, turističkog vodiča, turističkog pratitelja, turističkog animatora, turističkog zastupnika, turističke usluge u nautič-kom turizmu, turističke usluge u seljačkom gospo-darstvu ili obiteljskom poljoprivrednom gospodar-stvu, turističke usluge u ostalim oblicima turističke ponude te ostale usluge koje se pružaju turistima u vezi s njihovim putovanjem i boravkom.

Ako je riječ o putovanjima koja bez svrhe stjecanja dobitka organiziraju izvođačke (skautske) udruge za svoje članove u svojim objektima ili opremi za kam-piranje na takva putovanja, odredbe Zakona o pru-žanju usluga u turizmu se ne primjenjuju. Jednako vrijedi i za putovanja koja organiziraju amaterski športski klubovi ako organiziraju putovanja za svoje članove kada odlaze na pripreme i natjecanja.

4.1. ORGANIZIRANJE PAKET-ARANŽMANA I IZLETAU skladu s odredbama čl. 6. st. 1. Zakona o pruža-

nju usluga u turizmu, sindikati, udruge umirovljeni-ka, udruge planinara i slične udruge (dalje: udruge) mogu povremeno organizirati putovanja (paket-aranžman i izlet) koja mogu trajati do dva dana, uk-ljučujući jedno noćenje, ako na taj način ostvaruju svoje ciljeve i zadatke koji su propisani statutom udruge bez namjere stjecanja dobitka. U skladu s čl. 6. st. 3. Zakona o pružanju usluga u turizmu pri organiziranju paket-aranžmana i izleta, udruga-ma nije dopuštena promidžba i predstavljanje pu-tovanja sredstvima javnog priopćavanja. Udruga je obvezna najkasnije tri dana prije početka puto-vanja prijaviti putovanje mjesnoj nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva turizma (dalje: Ministarstvo) prema svom sjedištu. Propisana je i obveza koristiti se samo prijevoznim sredstvima u kojima su putnici i prtljaga osigurani.

Prema odredbama čl. 6. st. 4. Zakona o ugostitelj-skoj djelatnosti, propisana je mogućnost da škola ili odgojno-obrazovna ustanova može organizirati izlet radi ostvarivanja nastavnih i odgojno-obrazov-nih sadržaja ako na taj način postiže svoje ciljeve i zadatke koji su utvrđeni kao djelatnost škole ili dru-ge odgojno-obrazovne ustanove. Utvrđena je i obve-za škole ili odgojno-obrazovne ustanove da mjesnoj nadležnoj službi turističke inspekcije Ministarstva prema svom sjedištu. Rok za prijavu putovanja je tri dana prije početka putovanja. Škole i druge odgoj-no-obrazovne ustanove pri organizaciji izleta tako-


đer su obvezne koristiti se samo prijevoznim sred-stvima u kojima su putnici i prtljaga osigurani.

Osim navedenog, pravne osobe, udruge, škole i druge odgojno-obrazovne ustanove obvezne su pre-ma odredbama Zakona o pružanju usluga u turizmu pridržavati se i sljedećeg:

– objaviti uvjete, sadržaj i cijenu te se pridržavati tih uvjeta za svaku pojedinu uslugu

– za svaku pojedinu izvršenu uslugu korisniku izdati račun, kartu ili potvrdu s brojem kojom se potvrđuje primitak uplate i čuvati preslike tih dokumenata najmanje tri godine od dana njihovog izdavanja

– postupati s povećanom pažnjom, prema pravi-lima struke i običajima (pažnja dobrog struč-njaka).

4.2. ODREĐENE USLUGE HRVATSKOGA FERIJALNOG SAVEZA I HOSTELSKOG SAVEZA

U skladu s čl. 7. st. 6. Zakona o pružanju usluga u turizmu propisana je mogućnost da Hrvatski feri-jalni i hostelski savez može pružati određene uslu-ge putničke agencije, prema odredbama čl. 7. st. 1. podst. 1., 4., 5., 7., 10., 11. i 13., sa svrhom promicanja omladinskog (mladežnog) turizma i turističke kul-ture mladih za svoje članove i članove međunarod-nih udruga omladinskog (mladežnog) turizma čiji je savez član, uz uvjet da te usluge obavlja u svojim poslovnim prostorima.

4.3. UDRUGE TURISTIČKIH VODIČAUdruge turističkih vodiča mogu u ime i za račun

svojih članova, prema odredbama čl. 36. Zakona o pružanju usluga u turizmu, posredovati u pružanju usluga turističkog vodiča, uz obvezu izdavanja ra-čuna korisniku usluge.

4.4. ORGANIZIRANJE KONFERENCIJA Sve više neprofitnih organizacija dvoji o tome

mogu li i pod kojim uvjetima sa svrhom ostvari-vanja svojih ciljeva za svoje članove organizirati skupštine, stručne konferencije, savjetovanja i sl. te na svojim mrežnim stranicama objaviti mjesto odr-žavanja takvih skupova ako u okviru toga skupa za sudionike navode da su za vrijeme stanke osigurani kava, domjenak dobrodošlice i svečana večeru ili se za takvu organizaciju ipak mora angažirati turistič-ka agencija. Odgovor na navedeno pitanje ponudilo nam je mišljenje Ministarstvo turizma u vezi s orga-nizacijom konferencije za međunarodnu znanstve-nu udrugu (KLASA: 011-03/13-02/81, URBROJ: 529-06-13-02, od 20. svibnja 2013.):

Smatramo da međunarodna znanstvena udruga može organizirati konferenciju te sudionicima orga-nizirati kavu na pauzi, domjenak dobrodošlice te sve-čanu večeru, uz objavljivanje na web stranici lokacije održavanja konferencije i napomene da su za sudio-nike cijene smještaja snižene. Naime, smatramo da se navedeno ne bi trebalo smatrati pružanjem usluga turističke agencije jer se ne radi o posredovanju ugo-stiteljskih usluga tj. o prodaji i rezervaciji smještaja i drugih ugostiteljskih usluga niti posredovanju u skla-panju ugovora o organiziranom putovanju (paket-aranžman i izlet). No, smatramo da, ukoliko bi pored

organiziranja znanstvene konferencije organizirali i paket-aranžmane ili izlet, da bi se u tom slučaju radi-lo o pružanju usluga turističke agencije, a što je pro-tivno Zakonu o pružanju usluga u turizmu.

To znači da neprofitne pravne osobe mogu na svojoj mrežnoj stranici objaviti mjesto održavanja određenih skupova ako imaju potrebu za takvim isticanjem, odnosno objavom. Nema zapreke da ne-profitne pravne osobe istaknu i da su cijene smje-štaja za sudionike snižene, pod uvjetom da sudioni-ci takvih skupova sami plaćaju smještaj i prehranu ugostitelju. Jednako tako, nema zapreke niti da se za sudionike organizira i kava za vrijeme pauze, do-mjenak dobrodošlice i svečana večera.

5. TRGOVINANeke neprofitne pravne osobe pri stjecanju svojih

prihoda, koji im služe za obavljanje djelatnosti radi koje su i osnovane, obavljaju i trgovačku djelatnost. Osnovni propisi koji uređuje djelatnost trgovine je Zakon o trgovini (Nar. nov., 87/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13. i 30/14). Osim zakona, ovisno o vrsti robe koja je predmet trgovanja, primjenjuju se i ostali zakonski i podzakonski propisi. Od provedbenih pro-pisa za obavljanje djelatnosti trgovine kod neprofit-nih pravnih osoba upozorava se na Pravilnik o mini-malnim tehničkim i drugim uvjetima koji se odnosi na prodajne objekte, opremu i sredstva u prodajnim objektima i uvjetima za prodaju roba izvan proda-vaonica (Nar. nov. br., 66/09., 108/09., 8/10. i 108/14.).

U skladu s čl. 5. st. 1. podst. 6. Zakona o trgovi-ni udrugama, zadrugama, ustanovama i sl. nepro-fitnim pravnim osobama omogućeno je obavljanje prodaje vlastitih proizvoda na malo samo u nekim oblicima izvan prodavaonica.

5.1. DJELATNOST TRGOVINEU skladu s odredbama čl. 3. Zakona o trgovini,

trgovina je gospodarska djelatnost kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini u svrhu ostva-rivanja dobitka ili drugog gospodarskog učinka, na domaćem ili inozemnom tržištu. Trgovina se obav-lja kao trgovina na veliko i kao trgovina na malo.

Trgovina na veliko je kupnja robe radi daljnje prodaje profesionalnim korisnicima ili drugim pravnim ili fizičkim osobama koje obavljaju neku registriranu ili zakonom određenu djelatnost.

Trgovina na malo je kupnja robe radi daljnje pro-daje potrošačima za osobnu uporabu ili uporabu u kućanstvu, kao i profesionalnim korisnicima ako za tu prodaju nije potrebno ispunjavanje dodatnih minimalnih tehničkih i drugih uvjeta propisanih posebnim propisima.

Prema odredbama Zakona o trgovini, trgovac je pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini.

Člankom 5. st. 1. podst. 6. Zakonom o trgovini neprofitne pravne osobe izrijekom se navode kao osobe koje mogu obavljati djelatnost trgovine pod uvjetom da prodaju samo svoje proizvoda, i to samo na načine uređene navedenom odredbom. Spome-nutom odredbom, u skladu s čl. 10. Zakona, propi-san je i način na koji neprofitne pravne osobe mogu obavljati trgovinu na malo izvan prodavaonica, i to:


– na štandovima i klupama izvan tržnica na malo– na klupama i štandovima unutar trgovačkih

centara, ustanova i sl.– putem kioska– putem prigodnih prodaja (sajmovi, izložbe,

priredbe i sl.)– u prostorima kulturnih, sakralnih, obrazovno-

pedagoških, znanstvenih i drugih javnih usta-nova te prostorima koji se smatraju zaštićenim područjem prirode.

Ostali načini trgovine na malo izvan prodavaoni-ca propisani čl. 10. Zakona o trgovini za neprofitne pravne osobe nisu dopušteni. Prema tome, neprofit-nim je pravnim osobama u skladu sa Zakonom o tr-govini omogućena prodaja samo svojih proizvoda, ali ne i kupnja tuđih proizvoda radi njihove daljnje prodaje, i to samo na način određen odredbom čl. 5. st. 1. podst. 6. Zakona o trgovini.

Ako bi neprofitna pravna osoba htjela obavljati djelatnost trgovine i na ostale načine propisane Za-konom o trgovini, u tom slučaju ima obvezu registri-rati se kao trgovac za obavljanje djelatnosti trgovine.

Poslovni subjekti iz čl. 5. st. 1. Zakona o trgovini (osim zastupnika) mogu u skladu s čl. 5. st. 2. tog Za-kona obavljati djelatnost trgovine ako su ispunjeni uvjeti iz čl. 12. navedenog Zakona.

Prema odredbama čl. 12. Zakona o trgovini utvrđe-no je da za obavljanje trgovine moraju biti ispunjeni:

– minimalni tehnički uvjeti kojima moraju udo-voljavati prodajni objekti, oprema i sredstva pomoću kojih se obavlja trgovina te drugi uvje-ti određeni posebnim propisom s obzirom na oblik i način obavljanja trgovine

– opći sanitarni i zdravstveni uvjeti prema propi-sima o hrani kojima moraju udovoljavati prodaj-ni objekti, oprema, sredstva i osobe koje nepo-sredno posluju s robom, koja može utjecati na zdravlje ljudi, sukladno posebnim propisima.

Prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i do-punama Zakona o trgovini (Nar. nov., br. 30/14.), ne-profitne pravne osobe pri prodaji svojih proizvoda nisu trebale ispunjavati uvjete propisane odredbom čl. 12. Zakona o trgovini, odnosno nisu bile obvezne pri prodaji na malo izvan prodavaonica ispunjavati minimalne tehničke i druge propisane uvjete koji-ma moraju udovoljavati prodajni objekti oprema i sredstva kojima se prodaja vlastitih proizvoda.

Dakle, neprofitne pravne osobe pri prodaji svo-ji proizvoda nisu bile obvezne od nadležnog ureda ishoditi rješenje da prodajni objekt, oprema i sred-stva uz pomoć kojih se obavlja prodaja robe ispunja-vaju uvjete propisane čl. 12. Zakona.

No, danom stupanjem na snagu Zakona o izmje-nama i dopunama Zakona o trgovini, odnosno od 6. ožujka 2014., i neprofitne pravne osobe imaju obve-zu pri prodaji svojih proizvoda na malo izvan proda-vaonica ishoditi rješenje da ispunjavaju minimalne tehničke i druge uvjete propisane čl. 12. Zakona o trgovini. Ako bi neprofitne pravne osobe prodavale i hranu, u tom slučaju moraju biti ispunjeni i opći sanitarni i zdravstveni uvjeti i uvjeti u skladu s pro-pisima o hrani kojima moraju udovoljavati prodajni objekti, oprema, sredstva i osobe koje neposredno posluju s robom, koja može utjecati na zdravlje ljudi, u skladu s posebnim propisima.

U skladu s čl. 13. Zakona o trgovini, zahtjev za iz-davanje rješenja o ispunjavanju uvjeta za obavljanje djelatnosti trgovine, iz čl. 12. st. 1. Zakona, podnosi se mjesno nadležnom uredu državne uprave u žu-paniji, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za gospodarstvo prema mjestu gdje se nalazi prodajni objekt koji mora sadržavati sljedeće podatke i dokaze:

– o pravu uporabe poslovnog prostora– da prodajni objekt ispunjava uvjete propisane

ovim Zakonom i propisima donesenim na te-melju ovoga Zakona

– druge uvjete propisane posebnim propisima.O ispunjavanje uvjeta za obavljanje djelatnosti

utvrđuje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.

Ako mjesno nadležni ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba utvrdi da su ispunjeni uvjeti, donijet će, u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog za-htjeva, rješenje da prodajni objekt, oprema i sred-stva uz pomoć kojih se obavlja trgovina udovoljavaju minimalnim tehničkim, općim sanitarnim i zdrav-stvenim uvjetima i uvjetima u skladu s propisima o hrani za obavljanje registrirane djelatnosti trgovine te drugim uvjetima propisanim posebnim propisi-ma. Jednako tako, mjesno nadležni ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba dostavit će navedeno rješenje i nad-ležnoj ispostavi područnog ureda Porezne uprave, nadležnoj ispostavi inspekcije, nadležnoj sanitar-noj inspekciji, Državnom zavodu za statistiku te Ministarstvu u pisanom i/ili elektroničkom obliku.

Neprofitna pravna osoba ne može obavljati djelat-nost trgovine prije nego što mjesno nadležni ured dr-žavne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba izda rješenje da prodajni objekt, oprema i sredstva uz pomoć kojih se obavlja trgovi-na ispunjava uvjete propisane Zakonom o trgovini i propisima donesenim na temelju tog Zakona te druge uvjete propisane posebnim propisima.

Iznimno neprofitna pravna osoba može obavljati djelatnost trgovine izvan prodajnog objekta povre-meno (za vrijeme trajanja manifestacija, sajmova, prigodnih priredaba i sl.) u skladu sa sanitarnim propisima.

Neprofitna pravna osoba nema obvezu pribaviti rješenje nadležnog ureda o tome da su ispunjeni mi-nimalni tehnički i drugi propisani uvjeti u slučaju obavljanja prigodne prodaje.

Više o obavljanju trgovine neprofitnih pravnih oso-ba pisano je u časopisu RRiF, br. 4/14., na str. 143.

6. ZAKLJUČAKNeprofitne pravne osobe koje prema odredbama

Zakona o ugostiteljstvu, osim ugostitelja, mogu pod određenim uvjetima obavljati ugostiteljsku djelat-nost, te neprofitne pravne osobe koje u skladu sa Zakonom o pružanju usluga u turizmu mogu pru-žati određene usluge u turizmu i neprofitne pravne osobe koje prema odredbama Zakona o trgovini, iako nisu trgovci, mogu obavljati prodaju svojih proizvoda na malo bez namjere da tom prodajom


ostvaruju dobitak, pri čemu se ponašaju kao poslov-ni subjekti iz čl. 5. Zakona o trgovini (osim zastupni-ka), evidentiraju prihode ostvarene s te osnove na skupini računa 31 – Prihodi od prodaje roba i pruža-nja usluga. Bavljenje navedenim djelatnostima nije uobičajeno za neprofitne pravne osobe i uglavnom je riječ o dodatnim djelatnostima. Osim navedenih djelatnosti, neprofitne pravne osobe mogu obavljati i ostale gospodarske djelatnosti koje su kao dopušte-ne izričito utvrđene posebnim propisima. Prihode koje neprofitne pravne osobe ostvare od osnovne i poduzetničke djelatnosti trebaju isključivo utrošiti

za obavljanje i unaprjeđenje djelatnosti radi koje su osnovane ili one kojima se ostvaruju njihovi ciljevi predviđeni statutom ili drugim aktom o osnivanju.

9 Literatura: 1. Magdić Hanžek, N. (2013.) Neprofitne pravne osobe

– obavljanje ugostiteljske djelatnosti i pružanje usluga u turizmu. Računovodstvo, revizija i financije, Zagreb, god. XVIII., br. 10/13., str. 42.

2. Barberić et al. (2011.) Računovodstvo neprofitnih or-ganizacija. VI. izdanje, Zagreb: RRiF plus.

PRETPLATA - PRAVO I POREZI ZA 2015.Opseg: cca 140 strCijena za 2015.

Tiskano izdanje (br.1-12) .............................................. 1.130,00 knTiskano + internetsko izdanje (br. 1-12) ..................1.469,00 knE-pretplata + internet pretplata (br.1-12) ................1.375,00 kn

OBAVIJESTI U VEZI S PRETPLATOM I NARUDŽBAMA:

01/4699-760; mob. 099/4699-760 ili na: www.rrif.hr

Časopis za pravnu i ekonomsku praksu iz po dručja radnog prava, trgovačkog pra-va, obveznih odnosa, poreznog prava, financijskog prava, prava trgovačkih društava, stvarnog (vlasničkog) prava, upravnog prava, tumačenja u primjeni propisa, mjero-davnih stajališta pojedinih ministarstava (MF-PU, MG, MRiMS, MGrad iteljstva i dr.) s primjerima akata iz prakse. Ovo je jedini časopis u nas koji uz domaću sudsku praksu objavljuje i inozemnu sudsku praksu i stajališta Europskog suda koja postaju izni-mno bitna s ulaskom RH u EU.

Prilozi pojedinim brojevima su tiskani priručnici s pročišćenim tekstovima aktualnih propisa.

Jer, porezi i pravo pogađaju svakoga!

je časopis koji Vam sada još

više treba!


CONTENTS

ACCOUNTINGNada DREMEL, MSEc, CPA, CA

Guidelines to Accountants Working with Non-Profit Organizations �� 3

Nada DREMEL, MSEc, CPA, CA; Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CAAccounting Check-ups upon Preparation of Financial Reports for 2014 in Non-Profit Accounting �� 9

Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CAAnnual Listing (Stocktaking) by Non-Profit Organizations �� 23

Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CACalculation of Depreciation in Non-Profit Organizations ��28

Nada DREMEL, MSEc, CPA, CADetermination of Surplus/Deficit of Income in Non-Profit Accounting and Dealing with Surpluses/Deficits �� 32

Nada DREMEL, MSEc, CPA, CAFinancial Reports in Non-Profit Accounting for 2014 �� 35

CHART OF ACCOUNTS �� 39

Nada DREMEL, MSEc, CPA, CAWhat Should Not Be Forgotten by Non-Profit Organizations ��43

Jagoda BOTIČKI, LLBTypes (Models) of Termination of Work of Association and Liquidation Procedure ��45

Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CAAcquisition of Entrepreneurial Income by Non-Profit Organizations ��48

SUMMARIES ��58

Registar za više od 9 300 vrijedećih propisa i međunarodnih ugovorakoje možemo pronaći;- prema pravnim područjima;- prema kazalu pojmova.

Svaka tri mjeseca izlazi ažurirani registar svih propisa

Narudžbenica je na kraju časopisa RRiF

Već 15 godina kao vaša potpora u pronalaženju propisa!

Godišnja pretplata iznosi 380,00 + 5% PDV = 399,00 kn.

Godišnja pretplata obuhvaća četiri broja PREGLEDA PROPISA.

Opseg svakog broja je oko 300 stranica formata A-4.

U TIJEKU JE PRETPLATA ZA 2014. / 2015. (od 1. listopada 2014. do 30. rujna 2015.)

na RRIF-ovo stalno izdanje u koju se možete uključiti i tijekom godine.

PREGLED PROPISA


SUMMARIES

Nada DREMEL, MSEc, CPA, CAGUIDELINES TO ACCOUNTANTS WORKING WITH NON-PROFIT

ORGANIZATIONSDue to the large number of business entities, accountants are

mostly familiar with the business operations and accounting of companies-

This article provides the basic guidelines on the non-profit acco-unting and should primarily help the accountants who encounter the non-profit accounting for the first time. It also points to the basic differences in the taxation systems and a few instructions regarding labour law and the contributions for the mandatory insurances of physical persons.

Keywords: entrepreneurs, non-profit organizations, tax posi-tion, register of non-profit organizations.

Page: 3

Nada DREMEL, MSEc, CPA, CAMirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CA

ACCOUNTING CHECK-UPS UPON PREPARATION OF FINANCIAL REPORTS FOR 2014 IN NON-PROFIT ACCOUNTING

In the non-profit accounting system for 2014 there were minor changes that which the persons engaged in non-profit accounting should take into consideration when checking the accounting volu-me of the business events and the way of their recording.

Due to the fact that the final accounting checks, in principle, are performed at the end of the year, this article explains the accounting of a series of business events that are inherent in the work of non-profit organizations included in the accounting system.

This article explains the check-ups of the data recorded in double-entry bookkeeping with a special reference to the changes that have been applied since 1 January 2014 and are relevant in accounting.

Keywords: non-profit accounting, liabilities, assets, income, expenditure, donations, depreciation, cash

Page: 9

Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CAANNUAL LISTING (STOCKTAKING) BY NON-PROFIT ORGANIZATIONS

According to the Directive on Non-Profit Accounting non-profit legal persons are at the end of the business year obliged to adjust their bookkeeping state of assets and liabilities with the real state determined by the listing (stocktaking).

The regular listing of the total assets and liabilities by non-profit legal persons represents an undisputable obligation. The obligation of performing the listing at the beginning of business operations and at the end of each business year enables the determination of the real state of the assets and liabilities as at 31 December.

The listing of assets and liabilities enables the control of work and handling by all those persons to whom the assets have been entrusted for keeping and handling.

Keywords: non-profit accounting, assets, liabilities, stockta-king committee, stocktaking deficit, stocktaking surplus.

Page: 23

Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CACALCULATION OF DEPRECIATION IN NON-PROFIT

ORGANIZATIONSAssets represent the resources controlled by the non-profit

legal person as the result of the past events, from which benefits are expected in the future. The value of the fixed assets is gradually being reduced, resulting in the decreased net/estimated value. The persons applying the Directive on Non-Profit Accounting are obli-ged to calculate depreciation upon the decrease of the value of the fixed assets, i.e. a write-off (adjustment) of the value, according to the defined depreciation rates for fixed assets stated in the above stated Directive.

Keywords: non-profit accounting, long-term non-financial assets, depreciation, depreciation rates.

Page:28

Nada DREMEL, MSEc, CPA, CADETERMINATION OF SURPLUS/DEFICIT OF INCOME IN NON-

PROFIT ACCOUNTING AND DEALING WITH SURPLUSES/DEFICITS

After recording all the business events for 2014 in the non-pro-fit accounting and before preparation of the financial reports, the surplus/deficit resulting from the business operations should be determined.

The technique of the final recordings for 2014 is equal to the technique applied in 2013 due to the fact that there were no chan-ges in the accounting procedure. It is determined by the correspon-ding legal regulations which have to be considered.

This issue also contains the article on the check-up of the acco-unts.

Besides the technique of determination of surplus or deficit of income (results), this article points to the procedures of dealing with the surplus/deficit of income, regardless of the year for which it was determined.

Keywords: non-profit accounting, income, expenditure, peri-od, surplus of income, deficit of income, associations, reservation

Page: 32

Nada DREMEL, MSEc, CPA, CAFINANCIAL REPORTS IN NON-PROFIT ACCOUNTING FOR 2014

The persons engaged in double-entry bookkeeping in the non-profit accounting system are principally obliged to submit the annu-al financial reports for 2014. The annual financial reports, except the notes to the financial reports, are to be submitted to the FINA and the State Audit Office.

The contents of the financial reports for 2014 are slightly diffe-rent than those of the financial reports for 2013.

Keywords: non-profit accounting, financial reports, accoun-ting period, reporting forms, bookkeeping.

Page: 35

Nada DREMEL, MSEc, CPA, CAWHAT SHOULD NOT BE FORGOTTEN BY NON-PROFIT

ORGANIZATIONSAll the non-profit organizations, obliged to apply the new regu-

lations on their business operations as of 1 January 2015, should not forget to take into consideration the essential changes compared to those applied until the end of 2014.

Many non-profit organizations have not made the proper steps in view of their obligations of keeping the records and financial re-porting for 2014. This article provides the instructions how to set a starting point for the correct application of the accounting system and the system of financial reporting in non-profit accounting.

Keywords: non-profit organization, bookkeeping, financial reports, annual program, financial plan, audit.

Page: 43

Jagoda BOTIČKI, LLBTYPES (MODELS) OF TERMINATION OF WORK OF

ASSOCIATION AND LIQUIDATION PROCEDUREThe Act which regulates the operations of associations also de-

termines six reasons for termination of work of an association.Certain reasons are connected with the liquidation procedure,

which is explained in detail in this article, with the specific stress on the liquidation procedures in the transitional period.

Keywords: udruge, likvidacijskipostupak, likvidator, imovina, upravnipostupak

Page: 45

Mirela GLAVOTA, BSEc, CPA, CAACQUISITION OF ENTREPRENEURIAL INCOME BY NON-

PROFIT ORGANIZATIONSThe deliveries of goods and services made by a certain number

of non-profit organizations do not subject to VAT taxation according to the VAT Act, whereas a certain number of non-profit legal persons are in certain conditions obliged to pay VAT on the delivered goods and services. The non-profit organizations which receive income from rendering services in catering and tourism or the sales of their products and services acquire entrepreneurial income.

Keywords: non-profit organizations, activity, services, trade, catering industry, tourism.

Page: 48

NOVO IZIŠLO IZ TISKA NOVO

Iz tiska je izašao RRiF-ov računovodstveni priručnik, ažuriran i usklađen s najnovijim promjenama u poreznom sustavu. Ovo je u nas najkompe-tentnija knjiga za praktično knjigovodstvo, kojom se objašnjavaju brojni

poslovni događaji na primjerima knjiženja.

RAČUNOVODSTVO PODUZETNIKAX. izmijenjeno i dopunjeno izdanje

Najveće promjene nastale su u odnosu na pret-hodno IX. izdanje u primjeni EU sustava PDV-a, u po-rezu na dohodak i dobit, te ostalim propisima koji ure-đuju poslovanje poduzetnika. To je pred autore stavilo dodatne zahtjeve koje je trebalo uzeti u obzir prilikom pisanja ovog izdanja.

Knjiženje poslovnih događaja prikazana su prema redoslijedu izvornoga RRiF-ovog Računskog plana za poduzetnike, XIX. izdanje (studeni) 2014. Svaki je au-tor pisao ono područje u kojemu ima specijalistička znanja, što je s obzirom na golemo područje obuhva-ta bilo logično kako bi se postigla najveća pouzdanost prezentirane građe.

Knjiženje poslovnih događaja objašnjava se uz primjenu Hrvatskih standarda financijskog izvješćiva-nja te MSFI i MRS-a, poreznih ili nekih drugih propisa (npr. ZTD, ZOO i dr.) koji uređuju određene postupke u knjigovodstvu poduzetnika. Brojni primjeri poslov-nih događaja s knjiženjima obrađeni su prema mode-lu te meljnice ili na “T” kontima. Na kraju knjige dano je kazalo za lakše pronalaženje tražene problematike.

Knjiga je podijeljena u pet poglavlja, i to:

I. Uvod u računovodstvo poduzetnika

II. Knjiženje poslovnih događaja redoslijedom RRiF-ovog Računskog plana za poduzetnike

III. Računovodstvene politike

IV. Bilanciranje – bilančne promjene

V. Direktiva 2013/34 EU Europskog parlamenta i Vijeća EU

Knjiga je namijenjena trgovačkim društvima svih djelatnosti, obrtnicima i OPG-ima dobitašima, zadrugama i onima koji se žele upoznati sa praktičnim poslovnim događajima.

Opseg: 1.182 str. ♦ Cijena (s PDV-om): 567,00 kn

Narudžbu možete poslati na: tel.: 01/ 4699-760 ♦ faks: 01/ 4699-766 ♦ e-pošta: [email protected]

Prodavaonica radi svaki dan od 8.00 do 16.00 sati (osim subotom i nedjeljom)

Pozivamo Vas na pretplatu na

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2015.POREZI POGAĐAJU SVE!!

Zašto platiti ono što nije obveza?

Za sve ostale informacije molimo javite se na broj 01/4699-760; mob. 099/4699-766 ili e-poštom: [email protected]

RRiF-ov POREZNI PRIRUČNIK 2015. je najkompletnija zbirka propisa, naputaka i službenih stajali-šta koja je sadržajno namijenjena za praktičan rad.Dva toma s uvezanim knjigama sadržavaju 10 poglavlja izvornih ili pročišćenih tekstova svih po-reznih propisa i doprinosa, ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja, te službena stajališta Ministarstva financija i sudsku praksu o poreznim pitanjima. Poglavlje „Porezni postupak“ sadržava naputke i praktične primjere kako sastaviti prigovor, žalbu i tužbu u poreznim stvarima.Ažuriranje je tijekom godine, a dopune i izmjene uključene su u cijenu pretplate. Uz osnovno izdanje daje se i CD sa svom tiskanom građom, programom za pretraživanje i s moguć-nošću ispisa. U pretplatu je uključeno i 20 minuta pristupa našim poreznim i pravnim savjetnicima.Pretplatiti se možete i na e-izdanje Poreznog priručnika pa umjesto tiskanih knjiga, koje sačinja-vaju Porezni priručnik, e-poštom dobivate poveznice (linkove) za svaku knjigu i trajno ih čuvate na računalu (koje je prethodno registrirano na Adobe stranicama, te je preuzet čitač u programu Adobe Digital Editions). Porezni priručnik se može preuzeti na jedno računalo i jedan prijenosni uređaj (tablet ili pametni telefon), a mogućnost ispisa je dopuštena.Priručnik izlazi iz tiska početkom 2015., a očekivani opseg je oko 4.000 stranica.Cijena pretplate za RRiF-ov porezni priručnik 2015. (tiskano izdanje+CD+ažuriranje tijekom 2015.) iznosi 987,00 kn (940,00 kn + PDV 5%).Cijena e-pretplate za RRiF-ov porezni priručnik 2015. iznosi 750,00 kn (600,00 kn + PDV 25%).

- Sadržaj je razvrstan u uvezane knjige – nema zamjenjivih listova- Nove izmjene u novoj knjizi koja sadrži pročišćeni tekst propisa ili novi propis- Kompletni propisi se arhiviraju radi naknade uporabe u slučaju nadzora ili

kontrole u ukrasno oblikovane kutije

Documents

Revizija i PRILOG UZ RRiF br. 12/14. Financije...U sustavu neprofitnog računovodstva za 2014. bilo je neznatnih promjena koje će obveznici primjene neprofitnog računovodstva morati