RFID u Logistici

7/27/2019 RFID u Logistici

1/35

RFID u logistici

Sadraj:

1. Uvod ........................................................................................................................... 1

2. RFID tehnologija ........................................................................................................ 2

2.1.RFID definicija ........................................................................................................... 2

2.2.RFID sustav ................................................................................................................ 2

2.2.1. Tag ........................................................................................................................ 4

2.2.1.1.Tagovi prema nainu napajanja............................................................................ 4

2.2.1.2.Tagoviprema nainu programiranja..................................................................... 5

2.2.1.3.Tagovi prema koritenim frekvencijama.............................................................. 6

2.2.1.4.Tagovi prema izvedbi ........................................................................................... 6

2.2.2. ita...................................................................................................................... 7

2.2.3. Pozadinsko raunalo............................................................................................. 8

2.3.Povijest RFID tehnologije .......................................................................................... 8

2.3.1. Prvi RFID patenti ............................................................................................... 10

2.4.Pozitivne i negativne strane RFID sustava ............................................................... 11

2.5.Ranjivost RFID sustava ............................................................................................ 12

2.6.Sigurnosni elementi RFID sustava ........................................................................... 12

2.7.Podruja primjene RFID-a........................................................................................ 15

2.8.Primjena RFID-a u logistici ...................................................................................... 16

2.8.1. Primjena RFID-a na primjeru skladita.............................................................. 17

2.8.2. Primjena RFID-a na primjeru trgovine ............................................................... 18

2.9.Budunost RFID-a .................................................................................................... 19


2/35

3. Praktina primjena RFID-a na primjerima ............................................................... 20

3.1.Koritenje RFID-a na primjeru Gorenja ................................................................... 20

3.2.Koritenje RFID-a na primjeru Starbucksa .............................................................. 21

3.3.Koritenje RFID-a na primjeru Metro-a ................................................................... 22

3.4.Koritenje RFID-a na primjeru Walmarta ................................................................ 22

3.5.Koritenje RFID-a na primjeru Coca-Cole ............................................................... 23

3.6.Koritenje RFID-a na primjeru Toyote .................................................................... 25

3.7.Koritenje RFID-a na primjeru IKEA-e ................................................................... 26

4. Zakljuak.................................................................................................................. 29

Literatura ........................................................................................................................ 31


3/35

1

1.Uvod

RFID, odnosno radio frequency identification je jedna od tehnologija u usponu koja

koristi radio valove za prenoenje informacija od taga (mikroipa sa pohranjeniminformacijama), preko itaa do raunala i na taj nain omoguuje bre i efikasnije

obavljanje nekih procesa koji su komplicirani, dugo traju ili se radi sa velikom koliinom

jedinica i postoji mogunost da se dogodi pogreka. Tehnologija se koristi u gotovo svim

podrujima poslovanja i industrije, od ipiranja ivih bia, do logistike i farmacije.

Jednostavna je za koritenje, i ima ogroman potencijal za daljnji razvoj u budunosti i

promjene i poboljanja do sada ustaljenih procesa.

Ova je tema vana ekonomistima, kao i svim karikama opskrbnog lanca, jer tehnologija

RFID-a moe drastino smanjiti trokove i podii kvalitetu ako se ispravno koristi, te

uiniti sretnim svaku kariku opskrbnog lanca od prvog dobavljaa do kranjeg korisnika.

Metoda koja je koritena da bi nastao ovaj seminarski rad jest prikupljanje informacija iz

sekundarnih izvora.

U seminaru e biti opisano funkcioniranje RFID sustava, od njegovih poetaka do danas,

diljem cijelog svijeta, to e na poslijetku biti potkrijepljeno i primjerima.

Potekoe koje su postojale pri pisanju rada je nedostatak literature na hrvatskom jeziku, a

posebno praktinih primjera koji ukljuuju hrvatske firme.

Seminar se sastoji od teoretskog dijela u kojem je opisano od ega se RFID sustav sastoji,

opisima svih komponenti i vrsta, povijesti RFID-a, njegovih pozitivnih i negativnih strana,

te sigurnosnih elemenata koji pripomau smanjenju ranjivosti sustava. Takoer, opisana su

i podruja primjene RFID-a, kao i njegova primjena u logistici nakon ega slijede praktiniprimjeri na razliitim tvrtkama koje su uvele RFID, kao to su Gorenje, Starbucks, Metro

Group, Walmart itd.


4/35

2

2. RFID tehnologija

Radijsko frekvencijska identifikacija je tehnologija automatske, bezkontaktne

identifikacije, koja je u posljednjih nekoliko godina pronala svoju primjenu na raznimpodrujima. Bez obzira gdje se koristi njena funkcija je pojednostavljenje procesa,

omoguavanje odraivanja pojedinih aktivnosti na jednostavniji, bri, inovativniji i

efikasniji nain. Ona omoguuje razliite vrste praenja i identifikacije, i svi oni koji su u

korak s tehnologijom i ele biti konkurentni na tritu trebali bi ju razmotriti kao opciju.

2.1. RFID definicija

Radio frequency identification, odnosno, identifikacija putem radijske frekvencije je

tehnologija koja ukljuuje koritenje elektromagnetskih ili elektrostatskihsprega u radijsko

frekvencijskom dijelu elektromagnetskog spektra kako bi se jednoznano identificirao

objekt, ivotinja ili osoba. (Rouse, 2007) odnosno, RFID je opi pojam koji se koristi za

opisivanje sustava koji prenosi identitet (u formi jedinstvenog serijskog broja) nekog

objekta ili osobe putem beine mree, koristei radio valove. (Violino, 2005) Moda

najjednostavnija definicija za shvaanje je ona Byte Lab-a koja kae da je RFIDtehnologija koja koristi radio valove za prijenos podataka izmeu elektronikog kljua

(kartica, tag) i odgovarajueg itaa u svrhu identifikacije i praenje objekata. Prijenos

podataka se odvija beino na udaljenostima od nekoliko cm do nekoliko metara. (Byte

Lab, 2011)

2.2. RFID sustav

RFID sustav, kao to je prikazano na Slici 1. , se sastoji od taga, itaa s antenom i

raunala. Antena odailje radio valove kratkog dometa. Takvo radijsko- frekvencijsko

zraenje radi dvije stvari- omoguava komunikaciju taga i itaa, te prua energiju tagu


5/35

3

koja mu je potrebna za komunikaciju. Kada se tag nae u blizini antene ona e detektirati

signal i akumulirati dovoljno energije da probudi tag. Tada tag alje podatke koje sadrava ,

kojezaprima antena itaa. (Byte Lab, 2011) ita zatim alje raunalu, i obrnuto- raunalo

moe slati podatke itau koje eli da se ispiu na tag. (Dujak, 2006)

Slika 1. RFID sustav

Izvor: Bar Code Graphics (2014), What is RFID?http://www.epc-rfid.info/rfid (25.03.2014.)
http://www.epc-rfid.info/rfidhttp://www.epc-rfid.info/rfidhttp://www.epc-rfid.info/rfidhttp://www.epc-rfid.info/rfid


6/35

4

2.2.1. Tag

RFID tag je mikroip privren za antenu pakiranu tako da se moe nanijeti/ privrstiti za

bilo koji objekt. Tag prima signal od itaa, i alje ga itau. Sadrava jedinstveni serijskibroj, ali moe nositi i druge informacije, kao to je npr. broj rauna kupca. Tag dolazi u

puno razliitih formi, kao u obliku pametnih etiketa koje na sebi imaju isprintan barkod, ili

se jednostavno moe montirati unutar kartona ili ugraditi u plastiku. (RFID

Journal,2014)Mikroip i antena su najee zaliveni u kuite otporno na utjecaj okoline.

Mikroip sadri radio prijemnik, radio modulator za slanje odgovora itau, upravljaku

logiku, memoriju i sustav za upravljanje napajanjem.(Carnet, 2007)

Tagove je mogue podjeliti prema nainu napajanja, mogunosti programiranja, koritenimfrekvencijama i fizikoj izvedbi. (Carnet, 2007)

2.2.1.1. Tagovi prema nainu napajanja

Pasivni RFID tag nema unutranji izvor napajanja, pa se za napajanje sklopovlja

ovakvih tagova koristi energija prikupljena iz dolaznog radio signala odreenihsvojstava. Kako nemaju unutranji izvor napajanja, oni moraju imati mogunost

skladitenja energije tijekom primanja signala, kako bi se omoguilo slanje

odgovora kada ita prestane odailjati ili ita alje tijekom cijele komunikacije to

znai da tag odgovara na razliitoj frekvenciji. Odgovor osim identifikcijskog broja

moe sadravati i druge podatke iz memorije taga. Nepostojanje unutarnjeg

napajanja omoguuje izvedbe pasivnih tagova vrlo malih dimenzija, prikladnih za

ugradnju na naljepnice ili u kou. Takoer, mogu se i prilino jeftino proizvesti to

ih ini najpopularnijima kod masovinih primjena u trgovakim lancima. Ovisno o

veliini i dizajnu antene, njihov domet signala je od oko 10 cm do nekoliko metara.


7/35

5

Djelomino aktivni RFID tag sadri bateriju koja napaja mikroip, a za napajanje

antene koristi se energija prikupljena iz signala itaa. Po strukturi napajanja kao i

po radnim karakteristikama nalaze se izmeu pasivnih i aktivnih tagova.

Aktivni RFID tag posjeduje unutranji izvor napajanja koji se koristi za napajanje

sklopovlja i za emitiranje radio signala. Vea snaga emitiranog signala koju

omoguuje vlastito napajanje ini ove tagove mnogo uinkovitijim u zahtjevnim

radnim okolinama. Mnogi aktivni tagovi upotrebljivi su na udaljenostima od

nekoliko stotina metara i imaju ivotni vijek baterije do 10 godina. U ovakve tagove

mogue je ugraditi razne senzore, kao to su temperaturni senzori, senzori vlanosti,

vibracija, svijetla, radijacije itd. Takoer, mogu sadrvati vie memorije od pasivnih

tagova, te postoje i njihovi oblici na koje ita ponovo moe ispisivati podatke.(Carnet, 2007)

2.2.1.2. Tagovi prema mogunosti programiranja

Tagovi koje je mogue samo itati(read only) su tagovi iju je memoriju mogue

samo itati. On tokom proizvodnje dobiva svoj identifikacijski broj i jednom

pohranjena informacija na njemu ne moe se mjenjati. Tagovi koji omoguuju jednostruko programiranje(write once read meny) su tagovi

gdje korisnik sam programira memoriju taga prema svojim potrebama. Informacija

se u memoriju taga moe unijeti samo jedan puta, ali se moe nebrojeno puta sa

njega iitavati.

Tagovi koji omoguuju viestruko programiranje ( read/ write)su tagovi kod kojih

se informacija moe vie puta upisati i iitati. Ovo je trenutno i najskuplja vrsta

tagova. (Dujak, 2006)


8/35

6

2.2.1.3. Tagovi prema koritenim frekvencijama

Tagovi niske frekvencije (125 kHz)

Tagovi visoke frekvencije (13.56 MHz) Tagovi ultravisoke frekvencije (UHF-860 do 960 MHz)

Tagovi mikrovalne frekvencije (2.45 GHz)

Domet signala taga prvenstveno je vezan uz vrstu napajanja i koritenu frekvenciju.

Tipian domet taga koji radi na niskim frekvencijama je do 30 cm, na visokim

frekvencijama do 1 m, a na ultravisokim frekvencijama je do 6 m. Upotrebom aktivnih

tagova koji imaju svoju bateriju za napajanje, ovi se dometi mogu poveati. Potronja

energije i sposobnost emitiranja signala takoer ovisi o frekvenciji na kojoj tag radi, pa

tako niskofrekvencijski tagovi troe manje energije i imaju veu sposobnost emitiranja

signala kroz razliite materijale, dok je kod ultrafrekvencijskih tagova najvea prednost

vei domet i bri protok podataka. (Carnet, 2007)

2.2.1.4. Tagovi prema izvedbi

RFID etiketese proizvode u razliitim oblicima, veliinama, s razliitim

kapacitetima memorije i razliitim fizikim karakteristikama. Mogu biti dovoljno

male da se smjeste recimo pod kou ivotinje, mogu biti oblika avla ili vijka za

oznaavanje drvene grae, ili u obliku kreditne kartice za koritenje u aplikacijama

kontrole pristupa. RFID etikete su i veliki plastini privjesci za sprijeavanje krae

odjee u trgovinama. Gotovo sve etikete zatiene su nekom vrstom kuita

otpornog na vanjske utjecaje.

RFID naljepnice koriste se slino kao barkod, meutim nadilaze neka ogranienja

koja barkod ima. Na primjer, one imaju integriran elektroniki sklop koji sadri

memoriju i moe biti programiran i reprogramiran koritenjem radiovalova.


9/35

7

RFID tiskane ploicenamjenjene su ugradnji uproizvod ili ambalau. Prednosti su

joj nia cijena i sposobnost podnoenja uvjeta okoline koje, recimo, RFID

naljepnica nebi podnijela. (Carnet, 2007)

2.2.2. ita

itai se razlikuju po sloenosti, ovisno o vrsti taga koji se koristi i o koritenim

frekvencijama. Zadatak itaa je posredovanje izmeu taga i raunala, odnosno

komunikacija s tagom, te prenoenje podataka do raunala gdje se obavlja daljnja obrada.

Kod jednostavnih RFID sustava impuls energije itaa na tag djeluje kao sklopka za

ukljuivanje i iskljuivanje. Kod sloenijih sustava, radio signal kojeg ita odailje moe

sadravati i naredbe tagu, tj. instrukcije za itanje i pisanje memorije, pa i zapo rke.

Najjednostavniji itai omoguuju itanje samo jedne vrste taga, koristei samo jednu

frekvenciju i jedan protokol, dok oni sloeniji koriste razliite protokole, omoguuju odabir

podataka, provjeru i ispravljanje greaka. itai su najee stalno aktivni, te konstantno

odailju energiju, tj. signal u potrazi za tagovima koji su im uli u domet. Kod nekih

primjena ovo je nepotrebno, recimo kod tagova koji imaju vlastito napajanje ovo znaidvostruki gubitak energije. Zbog toga je neke itae mogue postaviti tako da odailju

signal kao odgovor na neki vanjski podraaj. Takoer, postoje i itai razliitih oblika i

veliina. Oni najvei mogu se sastojati od stolnog raunala s posebnomkarticom i veeg

broja antena koje su sa karticom povezane oklopljenim kablovima. Ovakvi itai najee

su povezani na raunalnu mreu preko koje dijele podatke oitane sa taga. Najmanji itai

veliine su potanske marke i namjenjeni su ugradnji u mobilne telefone. (Carnet, 2007)

Detaljnije funkcioniranje itaa odnosi se na njegovo sadravanje modula koji se ponaa

ujedno kao odailja i prijemnik frekvencije radio signala. Odailja se sastoji od oscilatora

koji stvara glavnu frekvenciju, modulatora koji pridodaje naredbe za podatke i pojaalo koji

pojaa signal dovoljno da probudi tag. Prijemnik ima demodulator koji izvlai vraene

podatke i takoer ima pojaalo koje pojaava signal za procesiranje. Mikroprocesor


10/35

8

oblikuje kontrolnu jedinicu, koja daje zadau operacijskom sustavu i memoriji da filtriraju i

spremaju podatke. Podaci su sad spremni da ih se poalje na mreu.(RFID Reader, 2013)

2.2.3. Pozadinsko raunalo

Veina tagova alje itau samo svoju identifikacijsku oznaku. Nakon oitavanja takvog

broja ita ga alje raunalu s kojim je povezan. Postupak koji se nakon toga provodi na

raunalu ovisi o namjeni RFID sustava. Npr, ako se radi o sustavu za kontrolu pristupa-

raunalo e provjeriti nalazi li se uitani broj na listi brojeva kojima je dozvoljen pristup

odreenom podruju. U sluaju da je broj prisutan, raunalo moe pokrenuti postupakotkljuavanja vrata. Ako se recimo radi o sustavu za oznaavanje proizvoda EPC

(electronic product code), serijski broj oitan sa taga alje se na mreu raunala. Ondje

postoji object name service sustav, odnosno velika distribuirana baza podataka koja se

koristi za prikupljanje podataka o proizvodima oznaenim EPC oznakama. Baza podataka

sastoji se od sredinjeg posluitelja i distribuiranih posluitelja u svakoj tvrtci koja svoje

proizvode oznaav EPC tagovima. Upit o oitanom EPC kodu sredinji posluitelj

usmjerava na posluitelj odgovarajue tvrtke koji odgovara podacima o dotinom

proizvodu. (Carnet, 2007)

2.3. Povijest RFID tehnologije

Korijeni identifikacije putem radijske frekvencije se mogu pratiti od Drugog svjetskog rata.

Naime, Njemci, Japanci, Amerikanci i Britanci su koristili radar- kojeg je 1935. godine

otkrio Sir Robert Alexander Watson, kotski fiziar, da bi ih upozoravao na avione koji sepribliavaju, a koji su jo uvijek miljama odaljeni. Problem je predstavljalo to to je bilo

nemogue odrediti je li avion koji se pribliavao pripadao neprijatelju ili zemlji u koju

dolazi. Njemci su otkrili da ako pilot zavrti avion kada se vraau bazu, to promjeni radio


11/35

9

singal koji se reflektira nazad. Ova metoda je upozoravala vojsku koja je pratila radar da su

to njemaki avioni, i ovo je u sutini predstavljalo prvi pasivni RFID sustav.

Slika 2. Watson-Watt sa prvim radarom

Izvor: Roberti M. (2005), The History Of RFID Technologyhttp://www.rfidjournal.com/articles/view?1338(25.03.2014.)

Slika 2. prikazuje Watsona- Watta sa prvim radarom, on je vaan za razvoj RFID-a jer jevodio tajni projekt koji je pomogao britancima da razviju prvi aktivni IFF (identify friend

or foe) sustav koji je identificirao da li se radi o prijateljskom ili neprijateljskom avionu.

Naime, stavljeni su odailjai usvaki britanski zrakoplov, i kada bi on zaprimio signal od

radarske stanice na zemlji, zapoelo bi emitiranje signala nazad koje bi pokazalo da je rije

o prijateljskom zrakoplovu. RFID funkcionira na istom principu. Signal se alje do

ureaja koji se budi i reflektira signal nazad ukoliko je rije o pasivnom sustavu, ili emitira

signal dalje, ako je rije o aktivnom sustavu. Napredak u sustavima radarske i radio-

frekvencijske komunikacije se nastavio kroz pedesete i ezdesete godine dvadesetog

stoljea. Znanstvenici u SAD-u, Europi i Japanu su radili istraivanja na ovu temu i

prezentirali rijeenja na papiru o tome kako bi radijsko- frekvencijska energija mogla biti

koritena za udaljeno identificiranje objekata. Nakon toga su kompanije poele
http://www.rfidjournal.com/articles/view?1338http://www.rfidjournal.com/articles/view?1338http://www.rfidjournal.com/articles/view?1338http://www.rfidjournal.com/articles/view?1338


12/35

10

komercijalizirati sustave za zatitu od krae koji su koristili radio valove, kako bi odredili

da li je neki predmet plaen ili nije. Tagovi za elektronski nadzor, koji su i danas u upotrebi

imaju 1-bitni tag. Bit je ili ukljuen ili iskljuen. Ako netko kupi proizvod i plati ga, bit

uzima vrijednost 0 i iskljuuje se, pa osoba moe napustiti trgovinu. Meutim, ako osobane plati i pokua izai iz trgovine, itai koji se nalaze na vratima e detektirati da je tag

ukljuen (vrijednost mu je 1) i oglasiti alarm. (Roberti, 2005)

2.3.1. Prvi RFID patenti

1973. Mario W. Cardullo je tvrdio da je primio prvi ameriki patent za aktivni RFID tag samemorijom koja se moe ponovno ispisivati. Iste godine, Charles Walton, kalifornijski

poduzetnik prima patent za pasivni tag koji se koristi za otkljuavanje vrata bez kljua.

Kartica sa ugraenim transponderom emitira signal itau koji se nalazi blizu vrata. Kada

ita detektira valjan identifikacijski broj pohranjen unutar RFID taga, on otkljua vrata.

Vlada SAD-a je takoer radila na RFID sustavima. 1970-ih, ministarstvo energetike je

zatrailo od dravnog laboratorija Los Almos da razvije sustav za praenje nuklearnih

materijala. Grupa znanstvenika je dola do koncepta stavljanja taga u kamione, a itaa na

vrata sigurnosnih postrojenja. Antena na vratima bi probudila tag u kamionu, koji bi

odgovorio slanjem identifikacijskog broja i eventualno nekakvih drugih podataka. Sustav je

komercijaliziran sredinom 1980-ih kada su znanstvenici koji su radili u Los Almos-u dali

otkaze kako bi otvorili tvrtku koja bi se bavila razvojem sustava za automatizirano plaanje.

Ovakvi se sustavi danas koriste na cestama, mostovima i tunelima diljem svijeta. Na

zahtjev ministarstva poljoprivrede, Los Almos je razvio pasivni RFID tag kako bi se

omoguilo praenje krava. Problem zbog kojeg je uvden ovaj sustav je bio da su bolesne

krave primale razliite vrste i koliine hormona ili ljekova, ali je bilo teko pratiti kojojkravi treba dati koju dozu, i postojala je opasnost da se istoj kravi dva puta sluajno

zaredom da ista doza.U ovom sluaju je koriten pasivni tag. Tag je uzimao energiju od

itaa i jednostavno reflektirao nazad preoblikovani signal nazad itau. Kasnije su tvrtke

razvile nisko frekvencijski sustav koritenjem manjih tagova. Tag oklopljen staklom bio bi


13/35

11

ubrizgan ispod koe krave, to se koristi i danas. Nisko frekventivni tagovi se takoer

koriste na karticama za kontroliranje pristupa zgradama. (Roberti, 2005)

2.4. Pozitivne i negativne strane RFID sustava

Neke od pozitivnih strana RFID sustava su:

proizvodi oznaeni RFID tagom mogu se oitati i u sluajevima kada nisu izravno

dostupni itau

ita moe oitavati podatke sa udaljenosti i do 10 metara

brzina oitavanja prilino je velika, tako da se u jednoj sekundi moe oitati i vie

stotina tagova

RFID tagovi su izuzetno otporni na fizika oteenja

u pojedine vrste tagova mogu se dodatno upisivati informacije

Neke od negativnih strana RFID sustava su:

RFID je relativno skup (za razliku od npr. barkoda)

budui da se RFID bazira na radio valovima, pati od svih nedostataka radio

komunikacije, u to se ubraja loe ponaanje radio valova u vlanim uvjetima, u

uvjetima gdje postoji prisutnost veekoliine metala i sl.

mnotvo podatka koji se ele memorirati na tag poskupljuje njegovu izradu, jer je

potrebno izraivati sve vee memorijske ipove

kod naknadnog zapisivanja informacija na tag potrebno je osigurati sigurnosne

mehanizme kako se nebi unijele krive informacije od neovlatenih osoba

(ubrini, 2004 )


14/35

12

2.5. Ranjivost RFID sustava

Jednostavnost uporabe RFID-a i njegova sveprisutnost najvee su pozitivne strane RFID-

sustava, ali ujedno i izvori njegove ranjivosti. Glavni problem sustava je zatita privatnosti,jer tagovi na upit itaa odgovaraju slanjem informacija koje mogu biti osjetljive i koje

neovlatenom korisniku mogu omoguiti kompromitiranje sustava. Problem usko vezan uz

zatitu privatnosti je neovlateno praenje. Do njega dolazi zato to su informacije koje

tagovi odailju predvidljive, esto i do te mjere da tag uvijek na upit odgovara jednakim

identifikacijskim brojem. Zbog navedenog je zlonamjernom korisniku lako povezati tag s

njegovim nosiocem. Uz prethodno navedeno, RFID sustavi ranjivi su i na fizike napade,

napade uskraivanjem usluga (npr. ometanjem radio signala), krivotvorenje koje se odnosi

na promjenu identiteta artikla najee manipuliranjem tagova, prevare u kojima napada

preuzima ulogu nepostojeeg taga, prislukivanje ili neovlatena analiza komunikacije

(presretanje i analiza poruka kako bi se priskrbile informacije ili uoili komunikacijski

uzorci, ovakvu analizu mogue je provesti ak i kada su poruke kriptirne i nije ih mogue

dekriptirati). (Carnet, 2007)

2.6. Sigurnosni elementi RFID sustava

Kako bi se uklonile ranjivosti RFID sustava i sprijeili napadi na njih, potrebno je

primjeniti neke od sigurnosnih elemenata opisanih u nastavku.

Samounitenje Svaki tag s ovom mogunou prilikom proizvodnje dobiva

jedinstvenu lozinku. Kada tag oita ovu lozinku on se

automatski nepovratno deaktivira. Primjer je deaktiviranje

tagova nakon to kupac kupi proizvod kako bi se

onemoguilo njihovo daljnje praenje nakon to kupac izae

iz trgovine.


15/35

13

Faradayev kavez Mogue je postii sigurnost taga njegovom izolacijom od

vanjskih elektromagnetskih utjecaja. To je mogue uiniti

pomou Faradayevog kaveza graenog od metalne folije tj.

folije koja blokira signale odreenih frekvencija.

Aktivno ometanje Ova metoda predstavlja alternativu Faradayevom kavezu, tj.

ureajem koji odailje radio signale onemoguuje se daljnja

radio komunikacija i time onemoguuje rad RFID itaa.

Blokirajui tag Blokirajui tag je pasivni tag koji moe simulirati vei broj

obinih tagov istovremeno. Takvim djelovanjem blokirajui

tag onemoguuje rad itaa. Mogue je simulirati velik brojraznorodnih tagova ili ograniiti simuliranjem odabranog

podskupa tagova, npr. onih odreenog proizvoaa, te takvim

prikrivanjem stvarnog stanja zatititi privatnost sustava.

Potroaka prava Poznavanje i potivanje prava potroaa, korisnika predmeta

oznaenih tagovima, uvelike moe pridonijeti sigurnosti

sustava i smanjiti opasnost zloupotrebe.

Klasina kriptografija Koritenjem taga sa mogunou viestrukog programiranja

mogue je kriptirati identifikacijsku oznaku taga, to uz

uestalo mjenjanje kriptografskog kljua onemoguuje

njegovo praenje.

Hash funkcije Ove funkcije slue za hash zakljuavanje kod kojeg svaki

tag ima jedinstvenu oznaku. Zakljuan tag odailje tu oznaku

i eka da mu ita na nju odgovori kljuem koji je pohranjen

na raunalu koje je povezano s itaem. Sljedee

iskoritavanje hash funkcije je nasumino hash

zakljuavanje koje funkcionira isto kao i hash


16/35

14

zakljuavanje, osim to se oznake neprestano nasumino

mjenjaju. Postoji i hash chain metoda koja koristi dvije ili

vie hash funkcija ugraenih u tag za onemoguavanje

fizikih napada na tagove.

PRF autorizacija Ova vrsta autorizacije omoguuje meusobnu autorizaciju

itaa i taga, uz osiguranu privatnost taga koji sudjeluje u

procesu. Ovaj protokol koristi djeljenji klju (pseudo random

function) za osiguravanje poruka izmeu itaa i taga.

TBP autorizacija Tree-Based Private autorizacija uklanja optereenje

posluitelja koje se javlja kod metoda temeljenih na hashfunkcijama i koje je proporcionalno broju tagova.

HB+ autorizacija HB+ (prema tvorcima Hopperu i Blumu) protokol koristi

simetrian kriptografski klju, a jednostavnost ga ini

primjenjivim i na jeftinim tagovima. Prua zatitu od

aktivnog i pasivnog prislukivanja.

Metode koje ne koriste enkripciju Ove metode obuhvaaju niz izrazito jednostavnihautorizacijskih algoritama koji se temelje na odgovoru na

upite. Jedan od pristupa je i pohranjivanje jedinstvene liste

znakova na svakom tagu gdje tag na svaki upit odgovara

sljedeim znakom s liste, te se na temelju takvog niz provodi

i njegova identifikacija.

(Carnet, 2007)


17/35

15

2.7. Podruja primjene RFID-a

RFID je mogue upotrijebiti praktino na svim poljima i u svim industrijama, potrebno je

samo procjeniti potrebe i odluiti na koji e se nain i za koju namjenu RFID koristiti.RFID je upotrebljiv u lancu nabave, kod e-putovnica, bezkontaknog plaanja, praenja

proizvoda, implantaciji u iva bia, itd. (Dujak, 2006) U nastavku su prikazani neki od

primjera koritenja RFID-a kroz razliite industrije.

Proizvodnja- Proizvoa guma moe umetnuti RFID tagove unutar guma. Tagovi

e u tom sluaju sadravati pohranjen jedinstveni broj svake gume, koji e biti

povezan sa identifikacijskim brojem auta.

Farmaceutska industrija- Farmaceutske tvrtke ugrauju RFID ipove u kontejnere s

ljekovima kako bi pratili i sprijeili krae visoko kontroliranih ljekova.

Avioindustrija- Delta Airlines stavlja tagove na torbe punika kako bi smanjio broj

izgubljene prtljage i uinio jednostavnijim preusmjeravanje prtljage ukoliko osoba

koja leti avionom promjeni plan leta.

Ceste s naplatom cestarine- mnoge ceste s naplatom cestarine u SAD-u imaju

ugraen sustav koji koristi RFID tehnologiju za naplaivanje naknade bez potrebe

za naplatnim kuicama i osobljem. Maloprodaja- ExxonMobil, amerika multinacionalna naftna i plinska koroporacija,

koristi RFID tehnologiju za brzi prolazak, koja automatski izvrava naplatu na

benzinskim stanicama putem taga na vozaevom privjesku za kljueve.

Morske luke- Tri morske luke u SAD-u koje zauzimaju 70% svjetskog lunog

prometa su odluile uvesti RFID tagove kako bi mogli pratiti dnevno pristizanje

kontejnera.

Vlada- Ministarstvo obrane u SAD-a planira koristiti RFID tehnologiju kako bi

pratio vojne opskrbnepoiljke.

Banke- Europska Centralna Banka razmatra stavljanje RFID ipove u monete Euro

valute kako bi se borila protiv krivotvoritelja i onih koji peru novac. To bi takoer


18/35

16

omoguilo bankama prebrojavanje velike koliine gotovine u sekundi. (Williams,

2008)

2.8. Primjena RFID-a u logistici

Razvoj tehnologije svakim danom sve vie utjee na svjetsko gospodarstvo. Kako bi ostali

ili postali trini lideri, najvee tvrtke si ne mogu dopustiti samo praenje tehnolokih

trendova. Sve jaa konkurencija i pritisak trinih izazivaa i sljedbenika tjera lidere na

stalne inovacije i u tehniko- tehnolokom segmentu poslovanja. Uz proizvodnju, logistika

je poslovna funkcija koju najvie zahvaaju tehnoloke inovacije i unapreenja. (Dujak,2006) tovie, u cijelom lancu nabave je mogue napraviti znaajne pomake koritenjem

RFID-a. Proizvoa ve u procesu proizvodnje ugradi RFID-tag u proizvod koji e pruati

informacije svim potrebnim karikama u lancu, tj. svima koji su ovlateni da te informacije

vide, takoer, ovlatene strane kroz opskrbni lanac, informacije na tagu prema potrebama

mogu i mjenjati. Na ovaj nain olakava se kvantitativna i kvalitativna kontrola

proizvodnje, te se poveava vidljivost u opskrbnom lancu. Pri izlazu proizvoda iz tvornice,

proizvodi se skeniraju pomou itaa to omoguuje lake kontroliranje isporuka i

smanjivanje greaka. Informacije o isporuci takoer mogu biti zapisane na tagu, a moe ih

zapisati prijevoznik dok vozi proizvode prema distribucijskom centru. Proizvodi nakon

toga mogu biti na putu prema kranjem korisniku ili prema sljedeem proizvodnom koraku,i

dolaskom na bilo koju lokaciju, podaci opet mogu biti proitani ili nadopunjeni, npr. na

maloprodajnom nivou, mogue je dopuniti informacije poput cijene, datuma isteka roka

trajanja, stanja zaliha i slino, koje e rezultirati uspjenijim poslovanjem i zadovoljnim

kupcem. (Dujak, 2006)


19/35

17

2.8.1. Primjena RFID-a na primjeru skladita

U skladite se moe postaviti fiksni RFID ita, kao to se moe vidjeti na Slici 3. koji e

kontrolirati kompletan protok robe u i iz skladita. Svaki prolazak robe kroz vrata aktiviraita koji oita robu koja ulazi ili izlazi iz skladita. Na ovakav nain je omogueno

automatsko oitavanje predmeta robe i odravanje aurne evidencije skladinog stanja.

(ubrini, 2004)

Slika 3. Koritenje RFID-a u skladitu

Izvor: ubrini K. (2004), Koritenje sustava za radijsko frekvencijsku identifikaciju u poslovanju

https://bib.irb.hr/datoteka/578624.KZubrinic-Koristenje_RFID_sustava.pdf(27.03.2014.)
https://bib.irb.hr/datoteka/578624.KZubrinic-Koristenje_RFID_sustava.pdfhttps://bib.irb.hr/datoteka/578624.KZubrinic-Koristenje_RFID_sustava.pdfhttps://bib.irb.hr/datoteka/578624.KZubrinic-Koristenje_RFID_sustava.pdf


20/35

18

2.8.2. Primjena RFID-a na primjeru trgovine

Kao to se moe vidjeti na Slici 4. u trgovini, na teoretskom primjeru, po prolasku kupca

ispred itaa, automatski se oitavaju svi kupljeni proizvodi i izraunava ukupna vrijednostkoju kupac treba platiti. Time se ubrzava protok kupaca kroz prodavaonicu, te smanjuje

mogunost krae i nepravilnog oitavanja proizvoda.(ubrini, 2004)

Slika 4. Koritenje RFID-a u trgovini

Izvor: ubrini K. (2004), Koritenje sustava za radijsko frekvencijsku identifikaciju u poslovanju

https://bib.irb.hr/datoteka/578624.KZubrinic-Koristenje_RFID_sustava.pdf(27.03.2014.)
https://bib.irb.hr/datoteka/578624.KZubrinic-Koristenje_RFID_sustava.pdfhttps://bib.irb.hr/datoteka/578624.KZubrinic-Koristenje_RFID_sustava.pdfhttps://bib.irb.hr/datoteka/578624.KZubrinic-Koristenje_RFID_sustava.pdf


21/35

19

2.9. Budunost RFID-a

Razvojem tehnologije javljaju se i novi mogui naini primjene RFID tehnologije, jedna od

takvih ideja je da se minijaturni RFID tagovi implantiraju ivim biima ispod koe u svrhunjihove identifikacije. Tehnologija bioipa razvijena je krajem dvadesetog stoljea, i danas

se koristi u 20-ak zemalja svijeta, u preko 300 zoolokih vrtova, biolokim laboratorijima,

promatranju ivotinja u divljini, te za ipiranje kunih ljubimaca. Kod ljudi bi univerzalni

bioip zamjenio sve postojee kartice koje osoba koristi (osobna iskaznica, vozaka

dozvola, putovnica..). Odgovarajui ita oitavao bi specifian skup informacija za koje je

ovlaten.2001. je razvijen prvi komercijalni bioip, veliine zrna rie, namjenjen koritenju

na ljudima i ugradnji ispod koe. Za sada se sutavi kao to je i RFID koriste u zatvorima u

svrhu oznaavanja zatvorenika kako bi se sprijeio bijeg. Bolnice eksperimentiraju sa ID

narukvicama pomou kojih medicinski djelatnici dobivaju informacije o pacijentu iz baze

podataka, prate pacijente koji se oporavljaju od bolesti i tome slino. Razmatra se i

mogunost koritenja sline tehnologije kako bi se sprijeile neovlatene osobe da koriste

vatreno oruje, odnosno, oruje bi mogao koristiti samo vlasnik. Zagovornici RFID -a

naglaavaju sigurnost koju je koritenjem ove tehnologije mogue postii, dok protivnici

tehnologije istiu da tehnologija omoguava preveliko praenje i kako moe doi do

prebrzog toka i saznavanja informacija koje bi trebale biti osobne ili tajne, te se poveavaopasnost od neovlatenog prislukivanja, nadgledanja i koritenja informacija. (ubrini,

2004) RFID tehnologija je evoluirala od jednostavnog poslovnog sustava za jednostavnu

identifikaciju do naprednog, sloenog sustava. Ovakav sustav omoguava u odreenim

granicama, tj, u granicama do kojih see ovlatenje- praenje, lociranje, kontroliranje i

iskoritavanje poslovne imovine. Kroz veu minijaturizaciju sklopovlja i izradu snanijih

elektronikih, RFID bi mogao doprinjeti sposobnosti da se prate i kontroliraju udaljeni

objekti. Smatra se da e do 2030. RFID tehnologija biti sveprisutna. Potencijalna podruja

otvorena za razvoj RFID-a i njegove primjene odnose se na identifikaciju, razliite oblike

plaanja, vozilai sudjelovanje u prometu (onesposobljavanje od krae,automatske naplate

cestarina itd.), zgrade, postrojenja i pristup istima, te na ivotinje i ljude. (UK RFID, 2014)


22/35

20

3. Praktina primjena RFID-a na primjerima

RFID tehnologija ima veliku vrijednost unutar opskrbnog lanca, svaki proizvod se moe

pratiti od poetne sirovine od koje se proizvodi, do procesa proizvodnje i naposlijetkukupca proizvoda. Takoer, proces moe ii i u obrnutom smjeru- ukoliko kupci pokupuju

sve proizvode na polici, alje se signal dobavljau da dostavi odreenu koliinu, takoer-

alje se i signal proizvoau da mora proizvesti odreenu koliinu. Sve navedeno

omoguuje bre, jeftinije i efikasnije poslovanje, to se moe vidjeti na konkretnim

primjerima koji slijede.

3.1. Koritenje RFID-a na primjeru Gorenja

Gorenje Group je slovenska tvrtka koja funkcionira na internacionalnoj bazi, a sastoji se od

matine tvrtke Gorenje d.d. i jo 47 podrunica. 12 ih je smjeteno u Sloveniji, dok su

ostale rasprostranjene po ostatku Europe. Tvrtka se bavi proizvodnjom i prodajom

kuanskih aparata. U njoj radi preko 10 000 zaposlenika, a njezini proizvodi zastupljeni su

u 60 zemalja. Trenutno koritenje RFID-a usmjereno je na proizvodnju perilica za rublje,

gdje svaka kolica imaju RFID tag na sebi, sa vanim podacima o tome koji se dijelovinanjima nalaze i koja im je krajnja destinacija, na osnovu ega se mogu pratiti razliiti artikli

kroz proces proizvodnje. RFID sustav im omoguava sniavanje trokova prevare

prodavaa, krae robe iz trgovina, administrativnih pogreaka i krae od strane

zaposlenika. Efikasnost zaliha je poveana, takoer, one mogu biti praene u realnom

vremenu. Sadri mnogo vie informacija od standardnog barkoda. Informacije na tagu se

mogu aurirati i mjenjati to ih ini pogodnima za ponovnu upotrebu. Poboljanja koja

RFID donosi u Gorenje su jeftinije cjene svaki dan te omoguiti da se poslovi odrauju na

efikasniji nain. (Lesniar, 2006)


23/35

21

3.2. Koritenje RFID-a na primjeru Starbucksa

Starbucks je amerika, globalno rasprostranjena tvrtka koja se sastoji od lanca uslunih

objekata koji nude razliite vrste toplih i hladnih napitaka, razliite vrste kava i ajeva,kolae, sendvie, grickalice, itd. Sjedite joj se nalazi u Seattlu, a danas broji oko 160 000

zaposlenih i neto prihod preko 8 milijuna amerikih dolara. (Wikipedia, 2014 )

Starbucks se odluio na uvoenje RFID-a kako bi pokvarljive namirnice koje se trebaju

dostaviti njegovim objektima ostale svjee. Kompanija koristi RFID tehnologiju kako bi

pratila temperature u rashlaenim ili zamrznutim pretincima kamiona koji dostavlja

sendvie, salate ili druge prehrambene artikle na njihovu maloprodajnu lokaciju. RFID je

postao izvor interesa za Starbucks onda kada je proirio svoju ponudu u smislu menu-a.

Dok god dodaju svjeu hranu u svoju portfolio proizvoda, sve je kritiniji faktor upravljanje

temperaturom kroz lanac nabave kako bi se odrala odgovarajua kvaliteta, i kako se

proizvodi nebi pokvarili. Starbucks zahtjeva od svih svojih dobavljaa da dre hranu na

specifinoj temperaturi tokom transporta. Sustav je pruen od strane Sensitech-a te koristi

TempTale RF915 MHz aktivni tag sa ugraenim senzorom. Tag biljei temperaturu u

kamionu svakih 10 minuta. Tag se moe reprogramirati i ima doseg oko 90 metara i moe

biti privren ili za unutarnji zid kamiona iznad kutija, ili na paletu. TempTale senzor

poinje mjeriti temperaturu u jednakim, unaprijed podeenim vremenskim intervalima, im

voza napusti skladite. Kada se kamion vrati u distribucijski centar, RFID ita oita

aktivni RFID tag, koji prenosi zabiljeenu temperaturu zajedno sa identifikacijskim brojem,

nako ega te informacije prosljeuje preko Ethernet ili Wi-Fi veze na Sensitech-ov internet

server. Sensitech zatim omoguuje lozinkom zatien pristup podacima o temperaturi

svakog distribucijskog centra koje moe pogledati osoblje Starbucksa ili dobavljai.

Sensitech takoer priprema izvjea s analizama na tjednoj ili mjesenoj bazi koje alje

Starbucksu i njegovim dobavljaima. Ovakav nain omoguuje veu vidljivost u lancu

nabave, te praenje procesa kako bi se osigurala efikasnost i kontinuirani napredak te

sniavanje trokova povezanih sa prikupljanjem podataka i izvjeima koja su za to vezana.

(Swedberg, 2006)


24/35

22

3.3. Koritenje RFID-a na primjeru Metro-a

Metro Group je njemaki, globalno rasprostranjen lanac trgovina maloprodaje i

veleprodaje. Matina tvrtka nalazi se u Dsseldorfu u Njemakoj. Tvrtka ima najvei triniudio na domaem tritu, ima oko 250 000 zaposlenih i bruto prihod od preko 66 milijardi

amerikih dolara. (Wikipedia, 2014) Metro je 2003. godine otvorio prvu future store tj.

trgovinu budunosti u koju je odluio uvesti razliite novitete u smislu koritenja novih

tehnologija i jednostavnijeg obavljanja kupovine. Trgovina budunosti je osnovana uz

podrku 20 partnera iz maloprodaje, IT-a, uslune industrije itd. i sadravala je razliite

nove tehnologije meu kojima je i RFID. (Metro Group, 2013) Neki od noviteta koje RFID

ovdje omoguuje je postojanje osobnog asistenta pri kupnji. Radi se o ureaju koji se

nalazi privren na kolicima za kupovinu. Svi proizvodi koje kupac odabere i stavi u

kolica se skeniraju te se na ekranu ureaja pojavi njihov popis sa cjenama i dodatnim

informacijama o proizvodu. RFID tehnologija takoer omoguuje bezkontaktno plaanje

gdje kupac sa kolicima punim proizvoda oznaenih RFID tagovima prolazi kroz zamiljeno

polje oitavanja RFID- itaa, te oitani podaci putuju u point of sale ureaj nakon ega

ukupni iznos biva zaraunat na kupev raun preko loyalty kartice koja se nalazi u depu

kupca. Takoer, RFID tehnologija omoguuje takozvane pametne police sa integriranim

itaima pomou kojih se oitava koliina i vrsta proizvoda i signalizira da li je proizvod napravom mjestu na polici, te da li se koliina proizvoda spustila na sigurnosnu razinu i da li

je potrebno nadopuniti policu ili izvriti novu narudbu kod dobavljaa. (Dujak, 2006)

3.4. Koritenje RFID-a na primjeru Walmarta

Walmart je amerika multinacionalna maloprodajna korporacija koja vodi lance robnih

kua i skladita. To je sudei prema Fortune Global 500 listi1, druga najvea javna

organizacija i najvei poslodavac u privatnom vlasnitvu (obitelji Walton) sa preko 2

1Fortune Global 500 je lista koja ukljuuje 500 korporacija diljem svijeta rangiranih prema visini prihoda.

Objavljuje ju jednom godinje Fortune magazin.


25/35

23

milijuna zaposlenika i neto prihodom od preko 16 milijardi amerikih dolara. Posjeduje 11

000 trgovina u 27 zemalja pod razliitim imenima. (Wikipedia, 2014) Walmart je izrastao u

ovako velikog trgovca na malo hvatajui svaku priliku da uini efikasnijim svoj lanac

nabave i smanji trokove kako bi mogao uvijek imati niske cijene za svoje kupce. Takoer,Walmart je voa u uvoenju novih tehnologija koje omoguuju postizanje operativne

efikasnosti koja u konanici donosi utede za kupce. Walmart ve skoro jedno desetljee

koristi RFID i navodi benefite koji su iz toga proizali, kao to je efikasnije upravljanje

zalihama. 2007. godine uveli su RFID da prati palete sa artiklima du cijelog opskrbnog

lanca, ukljuujui i skladita. 2010. je najavljena sljedea faza RFID strategije- postavljanje

tagova na pojedine odjevne predmete, budui da tagovi nude iri raspon predno sti u

usporedbi sa barkodom. Naime, tehnologija radijsko frekvencijske identifikacije pohranjuje

vie podataka, prua informaciju u realnom vremenu i moe biti skenirana iz daljine i bez

preglednosti. Meutim, uvoenjem ove tehnologije pojavile su se i brojne potekoe. Zalihe

su morale biti upravljane ne samo od strane maloprodavaa, nego i od strane njegovih

dobavljaa. To je znailo da su maloprodavai mogli diktirati uvoenje RFID tehnologije i

imeplementacijskih metoda, koje su bile skupe za neke dobav ljae. Sljedei problem je

predstavljala briga o privatnosti. Neke od javnih interesnih grupa su se zabrinule da e

Walmart koristiti podatke o profilima kupaca, povezivajui kupnje sa identifikatorima kao

to su kreditne kartice ili vozake dozvole. Walmart je na to reagirao sa smjetanjem RFID

tagova na pakiranja ili naljepnice koje se mogu maknuti, radije nego da ih se ugradi u

odjeu. Za organizacije svih vrsta, pa tako i Walmart, sposobnost da omogui brzo tono

odreivanje i kvantificiranje prodaje i druge imovine moe biti neprocjenjiva komponenta

lanca nabave koja dodaje vrijednost poslovanju i ini ga konkurentnim. (Univeristy

Alliance, 2014)

3.5. Koritenje RFID-a na primjeru Coca-Cole

The Coca-Cola Company je amerika multinacionalna korporacija koja se bavi

proizvodnjom raznih gazirana i negazirana pia. Broji oko 150 000 zaposlenih i neto dobit


26/35

24

od preko 5 milijardi amerikih dolara. Sjedite joj je u Atlanti, a zanimljivost je da je Coca -

Cola najpoznatija rije na svijetu, odmah nakon rijei OK. (Wikipedia, 2014) Ono to

Coca-Colu takoer ini posebnom je iskoritavanje RFID tehnologije za inovacije u

poslovanju. Naime, tvrtka je 2009. godine zapoela sa testiranjem automata za pieopremljenog RFID tehnologijom za kojeg je tvrdila da e transformirati industriju automata

sa bezalkoholnim piima, pruajui vie od 100 opcija za odabir pia iz jednog aparata.

Automat, poznat kao Freestyle prikazan na Slici 5. koristi RFID tehnologiju kako bi

identificirao 30 ili vie kaseta odreujui broj okusa u svakoj, i prenosei podatke nazad

tvrtki koja su pia konzumirana i kada.

Slika 5. Coca-Colin freestyle automat

Izvor: Swedberg C. (2009), RFID To Revolutionize Coca-Colas Despensers

http://www.rfidjournal.com/articles/view?4967(22.03.2014.)
http://www.rfidjournal.com/articles/view?4967http://www.rfidjournal.com/articles/view?4967http://www.rfidjournal.com/articles/view?4967


27/35

25

Sustav nudi potroaima ogroman izbor pia, od sokova do vode s okusom, a u isto vrijeme

prua tvrtki uvid u ono to se u realnom vremenu dogaa u restoranima diljem SAD-a.

Freestyle sustav pomou RFID-a osigurava i da je svaka kaseta kako treba namontirana, te

trenutno zaustavljanje doziranja odreenog pia ako Coca-Cola treba povui kasetu ilinjezin sadraj potreban za proizvodnju tog pia. Tokom razvijanja tehnologije sustava,

Coca-Cola je uzela u obzir nekoliko solucija koje e pomoi praenju kaseta s piima.

Svako pie se sastoji od mika nekoliko sastojaka. Odabir Coca-Cole (pia), primjera radi,

ukljuuje koncentriranu aromu iz kasete, zaslaiva (kao to je kukuruzni sirup), vodu i

ugljikov dioksid koji stvara mjehurie. Kada je slijed odabran na automatu, prikladan mix

svih tih elemenata se umee u au potroaa. Kasete su klju iroke palete pia koja se

prua na izbor, a praenje kaseta- osiguravanje da nisu krivo umetnute ili potroene je

kljuno za uspjeh automata. Kada se kaseta proizvede i popuni u Coca-Colinom

postrojenju, oprema se pasivnim RFID tagom. ita u proizvodnji zatim ispisuje podatke

na tag, kao to su detalji o piu u kaseti, kao i o njegovom volumenu. (Swedberg, 2009)

3.6. Koritenje RFID-a na primjeru Toyote

Toyota Motor Corporation je japanski proizvoa automobila i trenutano najvei svjetski

proizvoa automobila. (Wikipedia, 2013) Obzirom da kupac neeli potroiti puno novca

na bljetavi, novi auto koji e morati ekati tjednima, Toyotin distributer u Texasu je u

suradnji sa IBM Global Services i WhereNetom kreirao rjeenje koje prati aute i ubrzava

proces ugraivanja opcionalne opreme za auto. Sustav sniava trokove i ini Toyotine

distributere i kupce sretnima.

Toyotin distributer u Texasu zaprima nove automobile iz Toyotinih tvornica u Japanu i

SAD-u putem motornog vlaka. Centar zaprima narudbe od 145 distributera na jugu,dodaje irok raspon razliitih opcionalnih svojstava, i onda ih podvrgava finalnoj kontroli

kvalitete prije nego to ih transportna kompanija preuzme i dostavi distributerima.

Meutim, centar se morao suoiti sa problemom- trebao se nositi sa sve vie i vie vozila, i

opskrbni lanac je time postajao sve zamreniji i kompleksniji, sa autima i dijelovima koji


28/35

26

stiu iz sve veeg broja zemalja. Kao rezultat toga, trokovi lanca nabave su rasli za oko

10% godinje. Tvrtka je koristila voje zaposlenike kako bi pronali tono odreene aute za

distributera, zatim ih vozili od jedne radne stanice do druge kako bi u njih ugradili razliite

dodatne potreptine. Osoblje je koristilo radio komunikaciju, ali narudbe su esto bile naekanju jer stanice za nadogradnju nisu imale odreene djelove. Distribucijski centar je

trebao efikasniji nain da pomie aute kroz postrojenje. Otprilike godinu nakon toga tvrtka

je poela suraivati sa IBMom i WhereNetom na sustavu koji e moi locirati aute bilo

gdje u lotu, usmjeriti njihovo kretanje prema odreenoj radnoj stanici i upravljati procesom

ugradnje dodatnih potreptina. Prva faza je bila WhereNet-ova instalacija 40 toaka

pristupa WhereLAN wireless mrei oko podruja parkinga i 74 WherePoint ureaja na

ulazima i izlazima iz radnih stanica. WherePoint ureaji su sluili kao okida aktivnim

RFID tagovima, koji su bili smjeteni u automobilima, da emitiraju signal kada ulaze ili

izlaze iz odreene zone. WhereNet je takoer kreirao digitalnu mapu postrojenja. Sada,

kada auto sie s motornog vlaka na njega se stavlja tag povezan sa identifikacijskim brojem

auta u bazi. Svaki puta kada je tag oitam, lokacija vozila se aurira na digitalnoj mapi, to

naravno omoguuje bolju vidljivost u opskrbnom lancu, ubrzanje procesa ugradnje

dodatnih djelova i dostavljanja kupcima, manje potrebnih zaposlenika da bi se isti posao

obavio, a time i manje trokove na godinjoj razini. (Roberti, 2005)

3.7. Koritenje RFID-a na primjeru IKEA-e

IKEA je jedan od najveih svjetskih koncerna koji se bavi prodajom namjetaja. O sim

namjetaja prodaje i nekretnine, te restorane koji se nalaze u IKEA trgovakim centrima.

Do danas ima 285 trgovina u 37 drava svijeta. Najvee trite ima u Njemakoj gdje je

otvoreno 43 prodajna centra. Sjedite tvrtke je u Nizozemskoj, i broji preko 120 000

zaposlenih. (Wikipedia, 2013) Klaipedos Baldai, Litvanski proizvoa namjetaja, koristi

RFID kako bi pratio palete proizvoda koje se otpremaju brodom iz njegovog postrojenja. Sa

RFID itaima postavljenim blizu vrata pristanita (dokova), kao i na raunalo koje

prikazuje podatke itaa na viliaru koji se nalazi na brodu, tvrtka koristi ovu tehnologiju


29/35

27

kako bi poboljala uinkovitost dostavljanja velike koliine dobara u IKEA-ine trgovine.

Klaipedos Baldai, IKEA-in dobavlja namjetaja prodaje mjeseno 7.5 milijuna amerikih

dolara vrijedna dobra koja su uobiajeno pohranjena n 20 000 kvadratnih metara skladita, i

dostavlja ih IKEA-inim trgovinama izvan Litve. Taj distribucijski centar se fokusira na

veliku koliinu outputa, prema tome u interesu mu je uvesti tehnologiju koja moe

poveati uinkovitost u procesu ispunjavanja i otpreme dobara brodom. Dobra su obino

pakirana u kompozicije jedinica nesastavljenih komponenti, i razliiti proizvodizbog toga

mogu izgedati slino. Takoer, prijevoz brodom ukljuuje razliite palete, sa asortimanom

proizvoda koji je zajedno pakiran, to oteava kontroliranje poiljke i osiguravanje od

greaka pri slanju to moe uzrokovati to da kasnije neke sastavnice proizvoda fale, a nekih

ima vika, ili da sadre potpuno krive proizvode. Prije uvedene RFID tehnologije, tvrtka je

zaposlila managera koji e se brinuti za ukrcaj robe, to je ukljuivalo provjeravanje svake

dostavljene narudbe na vrata pristanita, kako se ne bi poinila neka greka. Bez obzira to

je roba konstantno provjeravana, tvrtka je dobivala dvije do tri pritube na to da su

dostavljeni krivi proizvodi. Takve pritube na tvrtku su utjecale smanjivanjem prihoda, te

nezadovoljstvom kupaca. Kako bi se uklonile ovakve greke i poveala uinkovitost,

Klaipedos Baldai je traio da koristi svoj SAP sustav kako bi upravljao podacima koji su

ukljuivali detalje kao to je kad je proizvod ukrcan, za kojeg je kupca namjenjen itd,

nakon toga je testiran CAEN R4300P-ION ita spojen na mobilno raunalo na jednom od

skladitna etiri doka i njegova mogunost itanja kroz period od dva do tri tjedna. Kada je

ustanovljeno da ova tehnologija dobro funkcionira, tvrtka je nastavila sa implementacijom

opreme.


30/35

28

Slika 6. RFID sustav u IKEI-nom distribucijskom centru

Izvor: Swedberg (2012), RFID Helps IKEA Furniture Maker Eliminate Shipping Errors


Kada IKEA-ina trgovina narui proizvode, SAP sustav tvrtke izlista detalje za specifinu

narudbu koje treba popuniti. Zaposlenici skupljaju komponente potrebne za svaku

narudbu i pakiraju ih u kutije, koje se smjetaju na palete. Nakon to radnici zavre sa

sklapanjem palete, prekriju ju najlonom, te na nju stavljaju pasivni tag na vanjski sloj

najlona. Nakon toga lan osoblja podesi ita da povee identifikacijski broj taga sa

barkodom pakiranog proizvoda, tako tvorei jedinstveni ID povezan sa proizvodom u SAP

sustavu. Sustav, takoer, biljei ostale podatke kao to je koliina obavljenog posla

pojedinih lanova osoblja. Na Slici 6. moemo vidjeti kako se viliar pribliava vratima
http://www.rfidjournal.com/articles/view?10217http://www.rfidjournal.com/articles/view?10217http://www.rfidjournal.com/articles/view?10217


31/35

29

doka, RFID ita registrira tag na paleti s kojeg oita identifikacijski broj, te na ovaj nain

omoguuje odobrenje da su dobra ispravno ukrcana u pravi prtljanik. Na ovaj nain IKEA

kao i njezini dobavljai, posluju uinkovitije, s manje pogreaka, sa zadovoljnim kupcima,

smanjenim trokovima i vei prihodom. (Swedberg, 2012)

4. Zakljuak

RFID, odnosno radio frequency identification je tehnologija koja koristi radio valove za

prijenos podataka izmeu elektronikog kljua (kartica, tag) i odgovarajueg itaa u svrhu

identifikacije i praenje objekata. Prijenos podataka se odvija beino na udaljenostima od

nekoliko cm do nekoliko metara, a RFID sustav se sastoji od taga, itaa s antenom i

raunala. Tag sadri mikroip koji sadri pohranjen identifikacijski broj i druge relevantne

podatke. Kada se tag nae u blizini antene ona e detektirati signal i akumulirati dovoljno

energije da probudi tag. Tada tag alje podatke koje sadrava, a zaprima ih antena itaa.

ita zatim alje podatke raunalu, i obrnuto- raunalo moe slati podatke itau koje eli

da se ispiu na tag. RFID tehnologija je nastala tokom Drugog svjetskog rata, od britanskog

razvoja IFF-a (identify friend or foe) koji su u svoje avione stavljali odailjae, pa kada bi

radarska stanica na zemlji detektirala zrakoplov, ako bi on odailjao signale znali bi da jezrakoplov prijateljski. To su, naime, bili sami poeci, no danas je tehnologija RFID -a

uznapredovala i mogue ju je praktino primjeniti na svim poljima ukljuujui proizvodnju,

farmaceutsku industriju, avioindustriju, promet, banke Tehnologija je neto skuplja od

rairenih barkodova, ali zato moe sadravati puno vie informacija i znatnije olakati

poslovanje. Budui da je prilino jednostavna za koritenje i iroko rasprostranjena, postoji

mogunost da doe do problema zatite privatnosti, manipuliranjatagovima, prislukivanja,

neovlatenog koritenja informacija i slino. Da bi se uklonile ovakve vrste ranjivosti

sustava koriste se razliit metode, kao to su: samounitenje, Faradayev kavez, aktivno

ometanje itd. Razvoj tehnologije openito utjee na svjetsko gospodarstvo, a tvrtke koje

ele ostati lideri i konkurirati okreu se novim tehnologijama. Trini pritisak tjera sve

karike opskrbnog lanca da uvedu nove tehnologije, ubrzaju procese, smanje greke i


32/35

30

poveaju kvalitetu, ako ele drati korak na tritu, pa tako npr. Starbucks koristi tagove sa

ugraenim senzorima koji mjere temperaturu kamiona njihovih dobavljaa, kako bi im lako

pokvarljive namirnice stigle svjee. Coca- Cola je iskoristila RFID tehnologiju za

proizvodnju automata za pie koji moe ponuditi vie od 100 opcija pia na nain dapostoje osnovni sastojci razliitih aroma i njihovim mjeanjem u odreenim omjerima se

stvara svaka vrsta pia posebno. RFID tagovi u tom sluaju brinu da prava aroma stoji u

pravoj kaseti, i da se obavjetava skladite im zalihe u kaseti dou na odreenu razinu kad

je potrebna ponovna nabavka. Budunost RFID-a je u poboljavanju sklopovlja,

minimizaciji i primjeni u bolnicama za praenje lijeenja pacijenata, ipiranje ljudi i slino,

ali jedno je sigurno- RFID ima dobru perspektivu razvoja u budunosti.


33/35

31

Literatura:

[1] Bar Code Graphics (2014), What is RFID? http://www.epc-rfid.info/rfid(25.03.2014.)

[2] Byte Lab (2011), RFID Sustavi http://www.byte-lab.com/hr/products/access-

control/rfid(25.03.2014.)

[3] Carnet (2007), RFID identifikacija

http://security.lss.hr/documents/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2007-01-179.pdf

(26.03.2014.)

[4]Dujak D. (2006), RFID- tehnologija u logistici- s posebnim osvrtom na upotrebu umaloprodajihttp://bib.irb.hr/datoteka/445161.RFID_u_logistici-2006.pdf(22.03.2014.)

[5]Lesniar T. (2006), RFID in Production Company Gorenje http://ecom.fov.uni-

mb.si/eComENG/Labs/lesnicar_internet.pdf(21.03.2014.)

[6]Metro Group (2013), Future Store Initiative http://www.future-

store.org/internet/site/ts_fsi/node/387810/Len/index.html(22.03.2014.)

[7]RFID Journal (2014), RFID tag http://www.rfidjournal.com/glossary/term?137

(26.03.2014.)

[8] RFID Reader (2013), What is an RFID reader? http://www.rfidreader.info/

(27.03.2014.)

[9]Roberti M. (2005), Active RFID Keeps Toyota Distributor Rolling


[10] Roberti M. (2005), The History Of RFID Technology

http://www.epc-rfid.info/rfidhttp://www.epc-rfid.info/rfidhttp://www.byte-lab.com/hr/products/access-control/rfidhttp://www.byte-lab.com/hr/products/access-control/rfidhttp://www.byte-lab.com/hr/products/access-control/rfidhttp://security.lss.hr/documents/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2007-01-179.pdfhttp://security.lss.hr/documents/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2007-01-179.pdfhttp://bib.irb.hr/datoteka/445161.RFID_u_logistici-2006.pdfhttp://bib.irb.hr/datoteka/445161.RFID_u_logistici-2006.pdfhttp://bib.irb.hr/datoteka/445161.RFID_u_logistici-2006.pdfhttp://ecom.fov.uni-mb.si/eComENG/Labs/lesnicar_internet.pdfhttp://ecom.fov.uni-mb.si/eComENG/Labs/lesnicar_internet.pdfhttp://ecom.fov.uni-mb.si/eComENG/Labs/lesnicar_internet.pdfhttp://www.future-store.org/internet/site/ts_fsi/node/387810/Len/index.htmlhttp://www.future-store.org/internet/site/ts_fsi/node/387810/Len/index.htmlhttp://www.future-store.org/internet/site/ts_fsi/node/387810/Len/index.htmlhttp://www.rfidjournal.com/glossary/term?137http://www.rfidjournal.com/glossary/term?137http://www.rfidreader.info/http://www.rfidreader.info/http://www.rfidjournal.com/articles/view?1769http://www.rfidjournal.com/articles/view?1769http://www.rfidjournal.com/articles/view?1338http://www.rfidjournal.com/articles/view?1338http://www.rfidjournal.com/articles/view?1338http://www.rfidjournal.com/articles/view?1769http://www.rfidreader.info/http://www.rfidjournal.com/glossary/term?137http://www.future-store.org/internet/site/ts_fsi/node/387810/Len/index.htmlhttp://www.future-store.org/internet/site/ts_fsi/node/387810/Len/index.htmlhttp://ecom.fov.uni-mb.si/eComENG/Labs/lesnicar_internet.pdfhttp://ecom.fov.uni-mb.si/eComENG/Labs/lesnicar_internet.pdfhttp://bib.irb.hr/datoteka/445161.RFID_u_logistici-2006.pdfhttp://security.lss.hr/documents/LinkedDocuments/CCERT-PUBDOC-2007-01-179.pdfhttp://www.byte-lab.com/hr/products/access-control/rfidhttp://www.byte-lab.com/hr/products/access-control/rfidhttp://www.epc-rfid.info/rfid


34/35

32

[11] Rouse M. (2007), RFID (radio frequency identification)

http://searchmanufacturingerp.techtarget.com/definition/RFID(25.03.2014.)

[12]Swedberg C. (2006), Starbucks Keeps Fresh with RFIDhttp://www.rfidjournal.com/articles/view?2890(22.03.2014.)

[13]Swdberg C. (2009), RFID To Revolutionize Coca-Colas Despensers


[14]Swedberg (2012), RFID Helps IKEA Furniture Maker Eliminate Shipping Errors


[15]UK RFID (2014), The Future Of RFID

http://ukrfid.innoware.co.uk/RFID_and_IoT_and_NFC/future_of_rfid(27.03.2014.)

[16]University Alliance (2014), RFID Tehnology Boosts Walmarts Supply Chain

Management http://www.usanfranonline.com/resources/supply-chain-management/rfid-

technology-boosts-walmarts-supply-chain-management/#.Uy1Huc7BPQQ(22.03.2014.)

[17] Violino B. (2005), What is RFID? http://www.rfidjournal.com/articles/view?1339

(25.03.2014.)

[18]Wikipedia (2013), IKEAhttp://hr.wikipedia.org/wiki/IKEA(22.03.2014.)

[19]Wikipedia (2013), Toyotahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Toyota(22.03.2014.)

[20]Wikipedia (2014), Metro AGhttp://en.wikipedia.org/wiki/Metro_AG(22.03.2014.)

[21]Wikipedia (2014), Starbuckshttp://en.wikipedia.org/wiki/Starbucks(22.03.2014.)
http://searchmanufacturingerp.techtarget.com/definition/RFIDhttp://searchmanufacturingerp.techtarget.com/definition/RFIDhttp://www.rfidjournal.com/articles/view?2890http://www.rfidjournal.com/articles/view?2890http://www.rfidjournal.com/articles/view?4967http://www.rfidjournal.com/articles/view?4967http://www.rfidjournal.com/articles/view?10217http://www.rfidjournal.com/articles/view?10217http://ukrfid.innoware.co.uk/RFID_and_IoT_and_NFC/future_of_rfidhttp://ukrfid.innoware.co.uk/RFID_and_IoT_and_NFC/future_of_rfidhttp://www.usanfranonline.com/resources/supply-chain-management/rfid-technology-boosts-walmarts-supply-chain-management/#.Uy1Huc7BPQQhttp://www.usanfranonline.com/resources/supply-chain-management/rfid-technology-boosts-walmarts-supply-chain-management/#.Uy1Huc7BPQQhttp://www.usanfranonline.com/resources/supply-chain-management/rfid-technology-boosts-walmarts-supply-chain-management/#.Uy1Huc7BPQQhttp://www.rfidjournal.com/articles/view?1339http://www.rfidjournal.com/articles/view?1339http://hr.wikipedia.org/wiki/IKEAhttp://hr.wikipedia.org/wiki/IKEAhttp://hr.wikipedia.org/wiki/IKEAhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Toyotahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Toyotahttp://hr.wikipedia.org/wiki/Toyotahttp://en.wikipedia.org/wiki/Metro_AGhttp://en.wikipedia.org/wiki/Metro_AGhttp://en.wikipedia.org/wiki/Metro_AGhttp://en.wikipedia.org/wiki/Starbuckshttp://en.wikipedia.org/wiki/Starbuckshttp://en.wikipedia.org/wiki/Starbuckshttp://en.wikipedia.org/wiki/Starbuckshttp://en.wikipedia.org/wiki/Metro_AGhttp://hr.wikipedia.org/wiki/Toyotahttp://hr.wikipedia.org/wiki/IKEAhttp://www.rfidjournal.com/articles/view?1339http://www.usanfranonline.com/resources/supply-chain-management/rfid-technology-boosts-walmarts-supply-chain-management/#.Uy1Huc7BPQQhttp://www.usanfranonline.com/resources/supply-chain-management/rfid-technology-boosts-walmarts-supply-chain-management/#.Uy1Huc7BPQQhttp://ukrfid.innoware.co.uk/RFID_and_IoT_and_NFC/future_of_rfidhttp://www.rfidjournal.com/articles/view?10217http://www.rfidjournal.com/articles/view?4967http://www.rfidjournal.com/articles/view?2890http://searchmanufacturingerp.techtarget.com/definition/RFID


35/35

[22]Wikipedia (2014), The Coca-Cola Company http://en.wikipedia.org/wiki/The_Coca-

Cola_Company(22.03.2014.)

[23]Wikipedia (2014), Walmarthttp://en.wikipedia.org/wiki/Walmart(22.03.2014.)

[24]Wiliams R. (2008), 12 examples of RFID across industries

http://www.pixelpod.co.uk/blog/2008/12/04/12-examples-of-rfid-across-industries/

(21.03.2014.)

[25]ubrini K. (2004), Koritenje sustava za radijsko frekvencijsku identifikaciju u

poslovanju https://bib.irb.hr/datoteka/578624.KZubrinic-Koristenje_RFID_sustava.pdf

(27.03.2014.)
http://en.wikipedia.org/wiki/The_Coca-Cola_Companyhttp://en.wikipedia.org/wiki/The_Coca-Cola_Companyhttp://en.wikipedia.org/wiki/The_Coca-Cola_Companyhttp://en.wikipedia.org/wiki/Walmarthttp://en.wikipedia.org/wiki/Walmarthttp://en.wikipedia.org/wiki/Walmarthttp://www.pixelpod.co.uk/blog/2008/12/04/12-examples-of-rfid-across-industries/http://www.pixelpod.co.uk/blog/2008/12/04/12-examples-of-rfid-across-industries/http://www.pixelpod.co.uk/blog/2008/12/04/12-examples-of-rfid-across-industries/https://bib.irb.hr/datoteka/578624.KZubrinic-Koristenje_RFID_sustava.pdfhttps://bib.irb.hr/datoteka/578624.KZubrinic-Koristenje_RFID_sustava.pdfhttps://bib.irb.hr/datoteka/578624.KZubrinic-Koristenje_RFID_sustava.pdfhttp://www.pixelpod.co.uk/blog/2008/12/04/12-examples-of-rfid-across-industries/http://www.pixelpod.co.uk/blog/2008/12/04/12-examples-of-rfid-across-industries/http://en.wikipedia.org/wiki/Walmarthttp://en.wikipedia.org/wiki/The_Coca-Cola_Companyhttp://en.wikipedia.org/wiki/The_Coca-Cola_Company