Rije~ urednice

“Ali to ve} sada radim, smireno sjedim u luci i drijemam”, odgovorio je ribar turistu. Tako je pri~u zavr{io Heinrich Böll, pri~u u kojoj turist simbolizira dana{nje tipi~no potro{a~ko dru{tvo koje ne mo`e razumjeti ribara zadovoljnog kad jednom dnevno isplovi da ulovi ribu, a ostatak dana se odmara i u`iva. Jer kako turist obja{njava ribaru od vi{ka ulova mogao bi puno vi{e zaraditi i imati ~ak svoj riblji restoran i jo{ puno toga u cilju da jednog dana mirno sjedi u luci, na suncu, drijema i gleda prekrasno more!

Ova pri~a ilustrira va`nost organiziranja vremena. Ljeto, raspust, vrijeme je kada mnogi mladi ljudi imaju puno slobodnog vremena. Neki imaju cijelo ljeto ispunjeno, dok drugi ne rade gotovo ni{ta. I jedno i drugo pona{anje je prostor za stvaranje ovisnosti. A mi govorimo o dobrom doziranju i ravnote`i.

U ovom broju na dnu svake stranice mo`ete pro~itati neke re~enice koje vas mogu uputiti na svjesno `ivljenje svog `ivota. Na{a `elja je da idete svjesni i radosni kroz `ivot, imate prijatelje, smijete se, u~ite i osposobite se za budu}nost.

Za ovaj broj Preventeena vi{e su se anga`irali ~lanovi redakcije Ivan Kutle{a i Dajana Mi{kovi} pa im i ovim putem zahvaljujemo.

Od novosti isti~emo da UG NARKO-NE ove godine slavi pet godina svog postojanja. Na ro|endanskoj proslavi 15. 9. 2007. dodjelit }emo priznanja za 135 volontera koji su u svoje slobodno vrijeme volontirali i tako doprinijeli kako razvoju vlastite li~nosti, tako i razvoju dru{tva.

Novost je i da je edukaciju za novinarstvo pro{lo jo{ 15 volontera iz nekoliko bh. gradova. Rezultat obuke su tekstovi o vlastitom do`ivljaju i dru`enju kroz volontiranje, o konstruktivnim ljudima i stvarima koje se de{avaju u njihovim gradovima... Nadamo se da }e njihovi pozitivni primjeri potaknuti nekog od vas da pokrene stvari u svojoj zajednici, jer vi to mo`ete.

Pozivamo i vas da se uklju~ite u na{ magazin, {aljete sugestije, komentare i kritike kako bismo vas ~uli i u skladu s va{im preporukama nastavili daljnji rad.

Veliki pozdrav

Nataša Kovačević

KONTAKTIRAJTE NAS:Udru`enje za prevenciju ovisnosti NARKO-NE • Josipa Vanca{a 21/2, Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Tel/fax: +387 (0)33 223-285 • E-mail: preventeen@narkone.org

IMPRESUM

Odgovorni: fra Stipan Radi}, ravnatelj HKO “Kruh sv. Ante”; vl~. dr [imo Mar{i}, povjerenik za pastoral mladih Vrhbosanske nadbiskupije; s. Magdalena Schildknecht, direktorica UG NARKO-NE

Urednica: Nata{a Kova~evi}

Redakcija: Irena Fi{i}, Ana Cviti}, Ivan Kutle{a, Jelena Mo~evi} i Dajana Mi{kovi}

Dopisnici: Antonio Filipovi}, Bojan Radonja, Amir Berbi}, Adis Vezir, Sedina Huri}, Zerina Alihod`a, Nasiha Sivro, Amina Hrusti}, Arnes D`ido, Tiana Prki}, Senija Sarajli}, Anja Krsmanovi} i Andreas Monning

Suradnici: UG INFOHOUSE (D`enana Ala|uz i [evko Baji}), UG NARKO-NE (Tamara Mi{kovi}, Ileana [nur i s. Magdalena Schildknecht)

Lektor: Renata Dlouhi

Tehni~ki asistent: Dejan Mikovi}

Nositelji projekta: HKO “Kruh sv. Ante“, Ured za mlade Vrhbosanske Nadbiskupije, Emaus, Frama, UG NARKO-NE

Fotografije: Arhiv UG NARKO-NE

Foto na naslovnoj strani:

Dizajn i DTP: TRIPTIH Sarajevo

ISSN 1840-2461

Sadr`ajDon't wait, just do it! . . . . . . . . . . .3

Kako iskoristiti slobodno vrijeme? - volontiraj... . . . . . . . . . . . . . .4

Slobodno vrijeme iskoristite mudro . . . . . .6

Svi za jednog...... . . . . . . . . . . . .7

Ko{ heroj . . . . . . . . . . . . . . .9

Ovisan sam o kubicima . . . . . . . . . 11

Da li me zna[? . . . . . . . . . . . . 12

”Samo}a razvija ma{tu a dru{tvo karakter...” . 13

[etnja po oblacima . . . . . . . . . . . 15

Da li slobodno vrijeme vodi u ovisnost ili ne? . 16

Tijelo kao hram - {to to zna~i? . . . . . . 17

Preuzimaju vlast nad nama! . . . . . . . 18

Ispovijest kampera . . . . . . . . . . 19

U backstage - u seminara . . . . . . . . 20

IKS i hop! . . . . . . . . . . . . . . 21

Rije{i i osvoji . . . . . . . . . . . . . 23

3

svega je to da su vje`be lagane, nema puno znojenja, mi{i}i se oblikuju, pove}ava se samopouzdanje. Vrlo privla~no, zar ne?

5. Budite kreativni. Originalnost se cijeni i to puno. Ne morate odmah da napravite neko remek-djelo, dovoljno je napraviti sitnicu koja }e biti sinonim za vas i va{u energi~nost. Mo`ete npr. ro|endanski poklon frendu sami zapakovati - {to {arenije i {to blje{tavije, to bolje. Ili od neke stare majice iz 60-tih uz malo ma{te napraviti ~udo.

6. Dosadile su vam klasi~ne `urke tipa |us-|us na ~ijem su repertoaru samo najnoviji hitovi turbo folk zvijezda? I za to ima rje{enje. Napravite maskenbal ili pid`ama party kod ku}e. Idealan na~in da poka`ete va{u dra`esnu pid`amu ili

Koliko vam se puta dogodilo da ne znate {ta biste sa sobom? Ponekad biste u~inili i najve}u glupost da biste se zabavili? Ne dozvolite da vam dosada upropasti vikend, raspust, odmor. Va{ mozak je aktivan 24 sata - budite i vi! Uvijek postoji milion na~ina kako iskoristiti slobodno vrijeme. Tu su samo neki od njih:

1. Putujte! Putujte kada god vam se pru`i prilika. Tako }ete upoznati druga~ije ljude, druge kulture i civilizacije, a poslije svakog putovanja }ete se osje}ati ispunjeno.

2. Da li ste znali da je spremanje sobe prvi korak ka neopisivoj sre}i? Znam {ta ste sada pomislili: “Ova sigurno nije ba{ sva svoja”. Zavr{ite ovaj mukotrpni posao i ima}ete osje}aj da dr`ite sve stvari pod kontrolom, a mo`da vam roditelji pove}aju d`eparac zbog truda, ko zna?

3. Skratite telefonske razgovore! Umjesto da pri~ate po sat vremena telefonom, bolje iza|ite i na|ite se sa sagovornikom. U`ivat }ete u svje`em vazduhu, vidjeti se s dru{tvom, lijepo se provesti, a vrijeme }e pro}i k'o dlanom o dlan.

4. Pilates je postao jedna od najpopularnijih metoda vje`banja. Za{to i vi ne biste poku{ali? Za sve one koji to nisu znali, pilates je kombinacija tehnika opu{tanja i sportsko-rekreativnih aktivnosti. Najzanimljivije od

Naspavam se

STRU^NI KUTAK

Anja savjetuje:

Don't wait, just do it!

10 na~ina kako da ispunite svoje vrijeme

Pilates je postao jedna od najpopularnijih metoda vje`banja

Budite kreativni

4Na zabavi }u u`ivati bez alkohola

STRU^NI KUTAK

Saznajemo od Adnana Brki}a

Kako iskoristiti slobodno vrijeme?

VOLONTIRAJ!

Raspust je vrijeme na{eg slobodnog vremena, ali kako ga iskoristiti? Jedan od boljih na~ina je uklju~ivanje u nevladine organizacije.

Ove godine prvi put volontiram u NARKO-NE-u i uop}e u nekoj nevladinoj organizaciji. Smatrala sam da trebam svoje slobodno vrijeme iskoristiti na neki drugi na~in. I iskreno - isplatilo se.

Prvo sam samu sebe pitala kako }u se sna}i u dru{tvu ljudi koje i ne poznajem, jer kada sam odlu~ila da volontiram saznala sam da }emo biti sedam dana u kampu iznad Vogo{}e. Prijavilo nas se ~etvero iz Vare{a, Adnan Brki}, Arnes D`ido, Minela Ro`ajac i ja. Prvenstveno smo se prijavili zbog glume jer smo saznali da radimo predstavu sa profesoricom sa Akademije scenskih umjetnosti. Ve} smo imali dodira s glumom u {koli, profesorica je smatrala da bi bilo uredu da ba{ mi idemo. U kampu nas je bilo dvadeset dvoje. Iako nas je bilo

Anja Krsmanovi}, Sokolac

18.10.1990. god.

S[ Sokolac

Volonter u projektu “Intercity teatar”

4

pak kostim klovna, gusara ili Petra Pana i da ple{ete i zabavljate se s prijateljima do mile volje u opu{tenoj atmosferi.

7. U`ivajte u prirodi i trudite se da {to vi{e vremena provedete u njoj. Da li }e to biti lagana {etnja, lagani d`oging ili izlet, sve to zavisi od vas samih. Svje` vazduh }e vas oporaviti, razbistriti va{ um i bi}ete puni elana.

8. U~inite neko dobro djelo! Ali, ba{ dobro. Ma ne trebate mnogo da razmi{ljate o tome {ta uraditi. Ne{to izme|u davanja bubrega i ustajanja starici u busu. Malo odgovornosti i brige nikada nije bilo naodmet.

9. Folklor je u su{tini narodna tradicija, ali ja ovdje govorim o folkloru kao o igri i pjesmi. Zar nije lijepo priklju~iti se nekoj folklornoj grupi, u~iti nacionalna kolca, dru`iti se?

10. I na kraju, just smile. Radite stvari koje vas vesele, a i sami budite vedri i veseli. Kome su jo{ zanimljivi mrgudi? - Zato, osmijeh na lice! Da li ste znali da svakodnevno glasno smijanje u trajanju od oko 15 minuta sagorijeva 36 kalorija (toliko ih ima u kockici Milke)? E, pa ova ~injenica nije smije{na, ve} istinita. Trudite se da izvu~ete maksimum iz svakog novog ra|anja sunca i radujte se malim stvarima, jer sitnice ~ine `ivot.

U`ivajte u prirodi

Povezani...

5

Prijatelji za `ivot

Ajdin Pugonja (18) iz Busova~e, glumac u predstavi smatra: “Kamp je odli~no iskustvo za cijeli ̀ ivot. Za nas dvadeset dvoje sve je bilo novo, ali smo se dobro sna{li. Iz kampa nosimo veliko prijateljstvo sa svima koji su bili tamo, a treneri su bili fantasti~ni. Pri tome smo stekli znanje iz prevencije ovisnosti. Preporu~ujem svima da se uklju~e, rado bih ovo i ponovio. Pokajao bih se da se nisam uklju~io.“

Tiana Prki}, Vare{

19.1.1989. god.

MS[ Nordbat 2

Volonter u projektu “Intercity teatar“

STRU^NI KUTAK

Smijem se od srca

puno, veoma smo se brzo sprijateljili i na{i treneri su bili veoma iznena|eni (pozitivno, naravno).

Vjerovatno se pitate gdje su ti razlozi o kojima sam pisala na po~etku? Pa da po~nem:

1. sada sam bogatija za 18 novih prijatelja koji razmi{ljaju sli~no kao ja

2. imam jedno novo iskustvo o glumi koje mogu prenijeti na nove generacije

3. tako|er imam novo znanje o prevenciji ovisnosti za sebe i druge

Evo {ta mi je ispri~ao o predstavi glavni glumac Adnan Brki} (17), koji ide u tre}i razred Op}e gimnazije u Vare{u. Glumom se bavi jo{ od malih nogu, a glumio je u jednoj predstavi i u vi{e ske~eva po {kolskim priredbama.

- Kako si se osje}ao kada si tek stigao u kamp?

- Moj prvi susret s Tamarom i ekipom iz NARKO-NE-a je bio... moje emocije su bile jake i nisam ih mogao kontrolisati. Razmijeniti mi{ljenja s rajom iz ostalih gradova bilo je jedno ogromno iskustvo. Smatram da su suze kojih nikad nije bilo

vi{e za tako kratko vrijeme rekle sve, jer smo se jedva oprostili jedni od drugih zadnji dan kampa. Postali smo veoma bliski i veoma te{ko nam je pao rastanak.

- Koji ti je bio prvi utisak o cijeloj grupi?

- Na prvi pogled ~inilo mi se da smo mi svi neki nezreli adolescenti koji nisu spremni da razmijene mi{ljenja sa svojim vr{njacima. Ba{ zbog toga {to se sve de{ava u du{i, zato se du{a i izrazila od po~etka do kraja ovog kampa.

- Kako si se osje}ao kad te je D`enita izabrala za glavni lik na{e predstave?

- Da budem “glavni glumac” u predstavi, o tome nisam mogao ni sanjati. Naravno da mi je bilo drago, ali se ni u kojem slu~aju nisam osje}ao kao zvijezda, jer su sve uloge bile va`ne. Biti “glavni glumac” zna~ilo je mnogo ulo`enog truda i treme, ali uz sjajnu D`enitu i ostatak ekipe ni to nije bio problem. Jednostavno kod D`enite nije postojalo “ja to ne mogu”. D`enita je davala motiv svim onima koji su bili takvog mi{ljenja.

- [ta si ponio novo iz kampa?

- Kad bih nabrojao {ta sam sve ponio iz kampa trebalo bi mnogo papira i vremena. Ono {to smo do`ivjeli za tih sedam dana je od neprocjenjive vrijednosti. Nau~iti da bude{ iskren, odgovoran, fer, ste}i prijatelje, prve ljubavi, pravo je bogatstvo.

- [ta bi rekao drugima kad bi te pitali u vezi volonterstva? Preporu~uje{ li im da se uklju~e u neku nevladinu organizaciju?

- Volonterski rad je jedno neprocjenjivo iskustvo. Mislim da sudjeluju}i aktivno uspostavljamo skladan odnos prema tijelu, tako da nemamo potrebu za uzimanjem bilo kakve supstance.

Tiana Prki}

5

Najbr`a igla

6

Savjeti iz svetih knjiga o slobodnom vremenu

Vrijeme je ne{to {to se ne mo`e vratiti, dati, kupiti ili oteti. Ono se mo`e iskoristiti ili ne, ali i upropastiti (ili ne). Zato islam nare|uje veoma ozbiljno shvatanje vremena. Kur'an ne poznaje slobodno vrijeme kao savremeni svijet, nego je sveobuhvatan sistem koji ka`e: “Sva djela u islamu Bogu su ugodna” i “Za sve dobre radnje zara|uje se sevap”. Po islamskom u~enju, ko vjeruje u Allaha d`. {. i Sudnji dan taj treba cijeniti vrijeme i ne dopustiti da mu ijedan momenat pro|e uzalud.

Na pitanje {ta misle o poslovici "ne mogu mi bolje platit, koliko mogu manje radit!”, koju su mladi smislili, komentar Sad`iba Rami}a, hod`e iz

Vare{a je da je to glupost i da mladi suvi{e vremena

posve}uju ne~emu drugom nego vjeri i poslu. "Kada

~ovjek osvane pa klanja sabah, sretan je i zahvalan

Allahu d`.{. {to mu je pru`io priliku da iskoristi ovaj

dan jer }e mu vrijediti u vje~nom `ivotu”, navodi

vare{ki hod`a. Jo{ dodaje da kada ~ovjek uradi

ne{to, kao npr. obi|e bolesnika, uradi neki posao ili

pomogne kom{iji, to se sve ubraja u dobra djela.

Ne govorim DA, kada mislim NE

STRU^NI KUTAK

Blic razgovor s fra Berislavom Kalfi}em iz Vare{a

Slobodno vrijeme iskoristite mudro

Neko} se za odmor valjalo izboriti i dokazati da je potreban svakom ~ovjeku. Pri tome su ljudi upirali prstom u prirodu koja se odmara u zimskim

mjesecima ili u Bibliju koja ka`e da se ~ak i Bog odmarao nakon stvaranja svijeta. Ali mladi danas imaju previ{e slobodnog vremena koje provode u bu~nim diskotekama i gdje droga uzima sve vi{e maha, umjesto da ga iskoriste u nesto korisnije. [ta religija ka`e o tome pitali smo fra. Berislava Kalfi}a iz Vare{a.

PO BIBLIJI KAKO “MUDRO” ISKORISTITI SLOBODNO VRIJME?

- Vrijeme treba iskori{tavati dobro i koristiti ga na dva kolosijeka - molitva i rad. [est dana rada, sedmi dan odmarati.

VA[E MI[LJENJE O KORI[TENJU SLOBODNOG VREMENA?

- Treba raditi, ali i odmarati se, tj. ne ubijati se radom.Treba se organizirati i s poslom. Pa i svaka se ma{ina pokvari ako je koristite stalno i ne ugasite!

[TA MISLITE O ANEGDOTI "ZA[TO JE MOJSIJE DOBIO DESET ZAPOVIJEDI? - DA NEMAMO SLOBODNOG VREMENA?”

- ^ovjek uvijek mora biti aktivan.

A [TA MISLITE O POSLOVICI "BOLJE D@ABA RADITI, NEGO D@ABA LE@ATI”?

- Posao uvijek treba na}i, jer bolje je d`aba raditi - le`anje ubija. Za sve je potreban rad, ali i umjerena doza odmora.

Sedina Huri}, Vare{

24.6.1990. god.

MSS Nordbat 5

Volonter u projektu “Interkulturalne kreativne sedmice“

7Redovno uzimam vrijeme za sebe

(IN) PUT

Rafting na Tari

Svi za jednog......

"Ljepotica nad ljepoticama, nema toga ko nad njenom ljepotom ne zanijemi, ljepotom koja ostaje u nama - vje~no...” ili "Sve ove ljepote i znamenitosti ne zna~e ni{ta dok bar jednom ne osjetite hladno}u i ukus ~iste vode 'tarske', dok ne ~ujete huk njenih brzaka ili u`ivate u pogledu sa litica njenog kanjona. A kad se sve ili bar dio toga do`ivi, ostaje se vje~no zaljubljen u Taru.” Ovako glase re~enice koje sam pro~itala na internetu i u potpunosti se sla`em s njima, nakon raftinga na Tari.

Redakcija na{eg ~asopisa na raftingu na rijeci Tari u Crnoj Gori 14. i 15.7. ove godine u`ivala je u obilju prirodnih ljepota i `uboru bistre vode, a u isto vrijeme gr~evito dr`ala vesla, svi, kao jedno, da bismo do{li do kraja puta!

Na{em uzbu|enju nije bilo kraja. Glasan osmijeh iz na{ih ~amaca se neprestano ~uo. [ale na ra~un toga koliko smo se ukvasili - ve}ina {ala je bila na moj ra~un (jer ja nisam veslala, ja sam u`ivala☺) i to od strane Tamare Mi{kovi} iz NARKO-NE-a: "Uh, moja ti, jest ti ru`no, ti kao da snima{ muzi~ki spot pa se namje{ta{". Kada bi voda bila br`a, onda bi se svi ukvasili i onda je opet bilo {ala na moj ra~un: "Izvini, moja ti, {to smo te ukvasili, ne}emo vi{e!" moj odgovor je bio umiruju}i: "Sad sam vam oprostila ali nemojte da se to vi{e ponovi!"

Od euforije do smirenosti

Spust niz rijeku Taru je bio nevjerovatan. Okru`eni netaknutom prirodom, mirom i ti{inom, tek se ponegdje ~uo `ubor vode, gledali smo nepredvidivu i ljepotom obdarenu rijeku, raznovrsnost flore i faune...

Moju pa`nju su najvi{e privukli kanjoni, zatim stijene u vodi na koje smo prilikom spusta nailazili. Posebno jedna ogromna stijena koja se nalazila u rijeci. Tamara i Ana su imale hrabrosti ~ak se i popeti se

Tamara i Ana su imale hrabroosti i sko~ile u hladnu vodu

8

(IN) PUT

Jedan dan `ivim bez sata

na nju i sko~iti u hladnu, zelenu rijeku. Najvi{e me zadivio vodopad, bistra, hladna voda tekla je prema zelenoj Tari, prizor nevjerovatan, kao da sam do{la u raj.

Adrenalin na bukovima

Osim {to smo bili zadivljeni ljepotama rijeke Tare, osjetili smo najve}e udare adrenalina prilikom spu{tanja niz rijeku, tj. na mjestima gdje je voda bila br`a ili gdje su bili ve}i pjenu{avi bukovi.

Osim nas, u ~amcima su bila jo{ po dva skipera koji su nam pomagali da upravljamo ~amcima. Kada je voda bila br`a ili kada smo nailazili na stijene, oni su bili ti koji su nas usmjeravali. Oni su nam pomogli da budemo tim, da budemo kao jedno, jer na svaki njihov povik: "Br`e!” svi su veslali (osim mene ☺, jer sam ja sjedila na sredini ~amca i posmatrala prirodne ljepote koje su me okru`ivale).

Ovo putovanje ne}u nikada zaboraviti jer je to bio prvi put da sam osjetila da su moja sigurnost i moj `ivot u rukama drugih ljudi. Da objasnim: kada sam ulazila u ~amac, osje}ala sam nevjerovatan strah, jer je to bio moj prvi susret s raftingom. Strah sam osje}ala u svakoj ko{~ici. Po{to ja nisam veslala, a drugi jesu, znala sam da sve zavisi od njih, od njihove upornosti i slo`nosti, njihove `elje i borbe. To je bit re~enice: "Svi za jednog, jedan za sve",

jer da je bilo ko od njih popustio, ispustio veslo ili nekako sli~no pogrije{io mi bismo se prevrnuli. No, to se nije dogodilo ba{ zbog toga {to smo bili kao jedno. Tako je nekada i u `ivotu - trebaju nam prijatelji, porodica, ljudi oko nas koji su spremni i}i s nama kroz `ivot i biti s nama do kraja. Jer kada imamo probleme oni su ti koji nam poma`u i koji su uz nas, ali i mi smo tu za njih da im pomognemo kada je to njima potrebno.

Dajana Mi{kovi}

Dajana Mi{kovi}, Sarajevo

13.3.1990. god.

^etvrta gimnazija

Magazin “Preventeen”

“Uh, moja ti, jest ti ru`no, ti kao da snima{ muzi~ki spot pa se namje{ta{”

9

(IN) PUT

@ivim svjesno

Tog proljetnog popodneva iza{ao sam s prijateljima u {etnju na{im malim gradom. Usput smo svratili u jednu prodavnicu da kupimo sok i ko{pice. Kao i obi~no, ubijali smo dosadu na Partizanu, zapu{tenom igrali{tu.

U poslijeratnom vremenu Partizan je prepu{ten propadanju, bez uobi~ajene graje i veselja mladih ljudi. Mladi ljudi se pronalaze samo u cigarama ili kafi}ima jer nema ni{ta zabavno i interesantno u na{em gradu. Golovi za rukomet i mali nogomet su uni{teni, ko{evi odneseni, objekti devastirani, sve izgleda mrtvo. S prijateljima sam razgovarao o nekada{njim “zlatnim” vremenima i razmi{ljao kako bi trebalo ne{to uraditi da pokrenemo stvari s mrtve ta~ke. Popio sam svoj sok i praznu fla{icu ubacio u gotovo punu kantu za sme}e, s nekoliko metara udaljenosti. Taj uba~aj izgledao je poput onih sjajnih pogodaka na ko{arka{koj utakmici. Tada mi je sinula ideja. TREBA NAM KO[!!!

Od ideje do realizacije

Prijatelji su se prvo nasmijali, ali kada su vidjeli da sam sto posto ozbiljan u svojim namjerama, krenuli smo u realizaciju na{eg novog plana. Sutra nakon nastave odmah smo kontaktirali predsjednika MZ i iznijeli ideje. On je vidio da smo mi ozbiljno “zagrizli” da dobijemo ko{, pa se krenulo u akciju. Predsjednik MZ “Vare{ Majdan”

Ahmed Boti} iznio je na{u ideju direktoru Tvornice rezervnih dijelova Omeru Kadri}u koji ju je sa odu{evljenjem prihvatio. Istog je trenutka naru~io novi ko{, a treba naglasiti da je sve tro{kove snosio on sam. Ta informacija nas je jako obradovala jer mi nismo bili ba{ dobri s lovom ☺.

Vijest da ubrzo sti`e ko{ pro~ula se brzinom svjetlosti i svi smo ga `eljno is~ekivali.Vrijeme je sporo teklo. Sje}am se da sam svaki dan odlazio s prijateljima do tvornice da vidimo da li je ko{ gotov.

Jedne subote u jutarnjim satima gledao sam TV i izle`avao se na krevetu. Zazvonio mi je mobitel i prijatelj mi je javio da ko{ sti`e. Odmah sam sko~io, na brzinu ne{to obukao i pravo pred tvornicu. Direktor nam je rekao da je ko{ gotov. Moj brat, prijatelji Kisa i ^ufta i ja htjeli smo da ga nosimo sopstvenim rukama do Partizana, ali direktor se samo nasmijao i rekao da ko{ te`i tonu i po i da je kamion spreman za prevoz ko{a do kilometar udaljenog igrali{ta.

Ko{ je postavljen

Veliki plavi kamion je krenuo, a omladina iz cijelog grada posmatrala je cijeli doga|aj. Kada je stigao do igrali{ta, odmah smo prisko~ili u pomo} pri istovaru i za nepunih sat vremena ko{ je bio postavljen. Na{oj sre}i i radosti nije bilo

Intervju s profesorom i trenerom Marinkom [olakom

Ko{ heroj

Crvena boja za na{ ko{

10

Intervju s profesorom i trenerom Marinkom [olakom

Profesor matematike Marinko [olak. On je u mladosti bio aktivni igra~ ko{arka{kog kluba Vare{, a sa 20-tak godina postao je ~ak i licencirani trener.

- Profesore, kada je ko{arka u{la u va{ `ivot?

Ko{arka je u{la u moj `ivot kada sam imao 13 godina. Ko{arku sam igrao od 1969-1985. godine aktivno, a igram je naravno i danas i igra}u je dok budem `iv. Igrao sam na poziciji playmakera i ona mi je najvi{e odgovarala jer sam ujedno bio igra~ i trener.

- Kako vi provodite slobodno vrijeme?

Slobodno vrijeme najvi{e provodim u radu s mladim ljudima (ko{arka) do prije nekog vremena; a u posljednje vrijeme puno pi{em ali ni{ta ne objavljujem.

- Ko{arka u na{em gradu - paralela izme|u nekad i danas?

Paralelu o ko{arci je nemogu}e uspostaviti izme|u nekada i sada. O ko{arci u Vare{u u ratno i poslijeratno vrijeme niko nije brinuo osim mene, povla~e}i se u {kolu. To nije slu~aj samo sa ko{arkom, to je slu~aj sa svim sportskim disciplinama, a jo{ gori je slu~aj sa kulturnim disciplinama. Ni{ta se ne de{ava.

- [ta mislite o na{em ko{u?

Ovo {to ste vi uradili trebali su uraditi davno oni koji su zadu`eni profesionalno po tim pitanjima, ali po{to ste vi to uradili, budite ubije|eni da }e va{e djelo ostaviti jasnu poruku i to pozitivnu u ovoj sredini. A kad ostarite bit }e vam jasno da se barem na nekoliko mjesta u svijetu ta pozitivna posljedica osjetila.

(IN) PUT

Vjeran sam sebi

kraja. Na{la se je i kanta crvene farbe kojom smo ponovili stare, gotovo nestale dimenzije za ko{arku. O~istilo se svo sme}e koje je tu haralo godinama i svi uslovi za dobar basket bili su tu. Polako je dolazila i ona omladina kojoj je najbolji drug bila cigareta ili kafi}.

Dolazili su i stariji ljudi, na{ grad je ponovo vra}en u `ivot i to zahvaljuju}i novom ko{u koji je za na{ grad bio Ko{ heroj. Ko{ nam je postao glavna preokupacija (pozitivna ovisnost) ☺.

Na ko{u je bukvalno sve od jutarnjih sati pa do mraka bila gu`va. Svi su `eljeli da poka`u {to znaju i umiju u basketu.

Adis Vezir

Adis Vezir, Vare{

4.8.1988. god.

MSS Nordbat 2

Volonter u projektu “Interkulturalne kreativne sedmice“

10

11

(IN) PUT

Nitko od nas za sebe ne mo`e re}i da nije o ne~emu ovisan, pa tako ni ja. Naime, jo{ sam od malih nogu zavolio aute i brzu vo`nju. U po~etku, auti}i su mi bili zabava i na~in da skratim vrijeme, dok je to danas preraslo u pravu strast i ovisnost iz koje je te{ko na}i izlaz. Po{to jo{ nisam punoljetan i ne mogu da vozim, skoro svaki dan minimalno sat vremena sjedim za ra~unarom i igram svoju omiljenu igru NEED FOR SPEED u kojoj je moj omiljeni, ujedno i najbr`i auto NISSAN SKYLINE.

Redovito pratim sve auto magazine, i strane i doma}e. Ponekad mi se dogodi (a u posljednje vrijeme vrlo ~esto) da neke propustim, pa mi poslije toga bude tako krivo i osje}am se kao da sam propustio ne{to vrlo va`no u `ivotu.

- Ti si lud, ti si totalno opsjednut - ka`e mi najbolji prijatelj kojemu je dosadilo to {to kad se vra}amo zajedno ku}i iz {kole uvijek ~itam oznake s auta, gledam koliko su jaki, koji je motor u njima i sl. Nisu me opametile ni crne statistike,

ni crne kronike koje ka`u da je na hrvatskim cestama u samo 24 sata poginulo ~ak 18 osoba zbog prevelike brzine, ni savjeti roditelja, ni upozorenja stru~njaka i mnogih drugih ljudi zadu`enih za sigurnost u prometu, a ~ak ni rije~i mog ponajboljeg prijatelja J.B. koji je nakon lude vo`nje od ~ak 230 km/h u SEAT IBIZI 1.9 TDI po Vite{kom pravcu rekao. Nikad vi{e, ovo je bio zadnji put. I od tog dana ve} spomenuti svoju utjehu na{ao je u vo`nji bicikla, a sama pomisao na brzu vo`nju zadaje mu glavobolju.

A... ako ste ovisni o kubicima i brzoj vo`nji kao i ja, a mislim da jeste, jer sam proveo malu anketu me|u 20 mladih ispitanika od kojih je njih ~ak 17 odgovorilo da voli brzu vo`nju te da u`ivaju u tome, najiskrenije vam savjetujem da prona|ete ne{to drugo u ~emu }ete u`ivati. Jer ovo {to ja volim i u ~emu u`ivam nije dobro. [to je za druge cigareta, alkohol, kava, internet i sli~ne stvari bez kojih ne mogu, to je za mene brza vo`nja. Poku{ao sam se odviknuti, ali nije i{lo. Naprotiv, sad sam jo{ vi{e ovisan. @elio bih da do|e dan kada }u promijeniti svoje mi{ljenje i ostaviti ovu ovisnost jednom i zauvijek zbog rizika i posljedica koje ona vu~e za sobom.

Antonio Filipovi}, Vitez

3.7.1990. god.

Op}a gimnazija Vitez

Volonter u projektu “Intercity teatar“

11

Mladi sin jednog poduzetnika je usmrtio dvije 16-godi{njakinje na pje{a~kom prijelazu jure}i u BMW-u Z3

Prihva}am izazove

MOJA TAJNA

Ovisan sam o kubicimaAuti}i su mi bili zabava

12

LI^NA KARTA

IME I PREZIME: Jasmin Kavazovi} GODINE:16GRAD IZ KOJEG DOLAZI: Vitez[KOLA: II razred Medicinske {kole u ZeniciSPORT KOJI TRENIRA: fudbal

U Vitezu, malom gradu u srednjoj Bosni, djeluje 19 sportskih dru{tava koja okupljaju zna~ajan broj mladih ljudi. U sportski savez uklju~eno je 13 klubova (pet fudbalskih, dva stolnoteniska, te po jedan ko{arka{ki, rukometni, karate, ragbi, teniski i {ahovski klub) i {est dru{tava (dva planinarska, lova~ko, sportsko-ribolovno, kinolo{ko i dru{tvo za uzgoj i za{titu sitnih `ivotinja). Navedeni klubovi i sportska dru{tva natje~u se u razli~itim kategorijama i segmentima, od kantonalnog do dr`avnog nivoa. Zna~ajnije uspjehe postizali su karatisti, stolnotenisa~i, ragbisti, te fudbaleri i ko{arka{i. Uprkos raznim problemima rezultati pojedinih sporta{a su na

visokom nivou, {to bi dodatnim ulaganjima moglo postati pravilo, a ne izuzetak. Iz Viteza poti~u brojni uspje{ni {ahisti, karatisti, fudbaleri, ko{arka{i, a u novije vrijeme i ragbisti, te brojne plesne skupine. @elimo predstaviti mlade talente na{eg grada, a jedan od njih je Jasmin Kavazovi} koji trenira fudbal u F.K. “VITEZ“. Va`no je spomenuti i dvije fudbalske zvijezde ~iji korijeni i po~eci vode iz ovog kluba, a to su Galib Muj~i} i Zlatan Bajramovi}.

- Mo`e{ li nam re}i za koji klub trenira{ i koliko ve} dugo?

- Treniram za na{ gradski klub F.K. “VITEZ“ ve} sedam godina.

- Koju poziciju na terenu igra{?

- Tokom sedam godina promijenio sam mnogo pozicija na terenu, ali ve} du`e igram na poziciji stopera.

- [ta bi mogao izdvojiti kao tvoje najve}e uspjehe?

- Dva doga|aja koja bih mogao izdvojiti kao moje najve}e uspjehe jesu osvojeno drugo mjesto u Austriji s reprezentacijom kantona i probni trening za reprezentaciju BiH.

- Da li bi mogao izdvojiti nekog fudbalera kao svog uzora?

- Postoji njih vi{e, ali posebno bih izdvojio Johna Terryja.

- Za koji bh. klub bi volio igrati u svojoj skoroj budu}osti?

- Vjerovatno bih se kao i ve}ina mojih vr{njaka odlu~io za Sarajevo. To je jedan od najboljih bh. klubova, a tako|er bih volio da igram za Vele`.

Najve}i problem s kojim se susre}e ve}ina klubova je nedostatak financijskih sredstava za rad i kvalitetu sistema.

- Po{to smo upoznati s te{kom situacijom sportskih klubova u Vitezu, koji je po tvom mi{ljenju razlog tom stanju i postoji li neki na~in da se to rije{i?

- Razlog u na{em gradu, a i u cijeloj Bosni je, kao {to je poznato, vlast koja vrlo slabo podr`ava sport, zatim slaba organizacija sportskih dru{tava, a u Vitezu je prisutna nacionalna podijeljenost sportskih klubova na bo{nja~ki i hrvatski dio {to dodatno ote`ava. Jedan od na~ina da se to rije{i je

Smijem se sebi

Intervju s Jasminom Kavazovi}em

Pravom ljubitelju sporta nije potrebna

medalja

(IN) PUT

Trenirajte i trudite se a svi }emo jednog dana imati priliku da se poka`emo

13

Nasiha Sivro, Vitez

18.2.1992. god.

MS[ Vitez

Volonter u projektu “Interkulturalne kreativne sedmice“

COOL - TURA

ujedinjenje klubova, podr{ka vlasti i vi{e takmi~enja na nivou op}ine i kantona.

- Prima{ li neku stipendiju ili bilo kakvu financijsku pomo}?

- Na`alost, ne.

- Smatra{ li da postoji razlika izme|u sportista koji imaju priliku da treniraju u ve}im gradovima i sportistima koji treniraju u gradovima poput na{eg?

- Naravno da postoji, imaju ve}u {ansu da se doka`u i ve}u podr{ku vlasti.Na jednoj strani gdje se nalazi stadion oko desetak sportista trenira, a na suprotnoj strani nekoliko kafi}a prepuno je mladih i talentovanih ljudi koji svoje vrijeme iskori{tavaju pu{e}i cigarete, alkohol i droge, slu{aju lo{u muziku i tra}e svoje vrijeme...

- I za kraj, mo`e{ li poslati poruku svim mladim ljudima sli~nima tebi?

- Moja poruka je da treniraju i da se trude, a svi }emo jednog dana akobogda imati priliku da se poka`emo. Uostalom, za pravog ljubitelja sporta nije potrebna medalja da zna koliko njegov talent vrijedi i koliko je ljubav prema sportu jaka!!!

Nasiha Sivro

”Samo}a razvija ma{tu a dru{tvo karakter...”

Za Nadu \urevsku mnogi ka`u: “Nada je postojana, iskrena, topla. Svi je vole i po{tuju, od djeteta do penzionera, od radnika do sve}enika, od studenta do glumca i reditelja...” Da li je to tako, uvjerite se i sami.

Kod ”Dva ribara”...

Razgovor smo zapo~eli obi~nog sarajevskog popodneva uz sok u ba{ti restorana “Dva ribara”, uz samu obalu Miljacke. Odmah na po~etku zamolio sam Nadu da se prisjeti trenutka kada je prvi put izlazila na scenu i ukratko ga opi{e...

- Toliko je vremena pro{lo da se vi{e i ne sje}am. Uglavnom, svaki nastup je isti. Su{ta nepoznanica. Nekad u~inite sve i mislite da ste na{li put do publike, a ono obrnuto. A nekad kad mislite da niste dali sve

13@ivim s ciljem

Interview s glumicom Nadom \urevskom

Photo www.uefa.com

14

Amir Berbi}, Vitez

22.12.1987. god.

Medicinski fakultet

Volonter u projektu “Mladi Vite`ani”

COOL - TURAod sebe, ono opet bude odli~no prihva}eno. Srce u glavi, strah od prvog teksta koji }ete izgovoriti, stvarno stresno.

Da li je jo{ uvijek prisutan taj stres i kako ga savladavate?

- Pa, danas ne u tolikoj mjeri koliko je to nekad bilo. Iako se desi neka pogre{ka na sceni, iskusna sam glumica, mogu uvijek improvizirati. Najva`nije je koncentrisati se, a to se posti`e procesom pravilnog disanja, a onda dolazi i sistem smirivanja.

Slobodno vrijeme...

Uz poneki pozdrav Nadinih poznanika i obo`avatelja, razgovor smo nastavili dalje. Pitao sam je da li i pored svih obaveza ima slobodnog vremena i kako ga koristi.

- Jako malo. Probe, predstave, radim i sa studentima Franjeva~ke teologije, porodica, ku}a... Odmaram se u prirodi. Volim sjesti ispred svog stepeni{ta i buljiti u ni{ta, nekad tako i zaspim... ^esto pro{etam, izvedem svog psa napolje...

Mo`ete li povu}i paralelu izme|u na~ina na koji su mladi koristili slobodno vrijeme prije i danas?

- Mladi su danas aktivniji... Ja sam stra{no voljela {etati po mahalama na Vratniku, pogotovo kad bi momci i djevojke krenuli na igranke, iako nikad nisam i{la na te igranke. Imala sam 20 godina, a do tad nikad nisam ni imala momka. Bila sam jako povu~ena, voljela sam samo}u, voljela sam ma{tati. Samo}a je negativna, ne valja biti sam. Iako ona razvija ma{tu, a dru{tvo karakter...

Glumite u predstavi re`isera Sulejmana Kupusovi}a “@enski turbo folk bend”. Da li predstavu vi{e posje}uje mla|a ili starija populacija i kako vi gledate na turbo folk?

- Mje{ovito... ima tu starijih, vi{e ih privla~i, ali do|u i mladi. U po~etku mi je bilo te{ko igrati mal’ te ne kurvu, `enu sa dna, li~nost bez dimenzije, koja nije nikada pokazala svoju pozitivnu stranu... A {to se ti~e folka, to je jedna potpuna erotizacija! Gole `ene nisu toliko potrebne. To nije moj svijet... Vidim sve ne{to otmjene `ene, a kad ~uju neku pjesmu, ~ini mi se da odmah polude, postanu kao pijane... Folk budi niske strasti, a svi mi imamo svoje niske strasti...

Orijentiram se prema svojim sposobnostima

Da li je u redu da se zatvara Narodno pozori{te, osipa plafon u Zemaljskom muzeju, a da se gradi 20-katnica s restoranom od dva sprata za na{e parlamentarce?

- Ne. Svi bi voljeli da nas smjeste na jednu livadu, i eto tu glumite... Te{ki su uslovi za rad, ~esto putujemo, poput putuju}ih trupa kako ja to zovem, pa ako smo do{li i ̀ elimo da radimo i pored te{kih uslova mo`e se barem o~istiti mjesto gdje }emo sjesti...

Va{ posao prije i poslije rata?

- Uglavnom sli~no. Iako danas mo`da veliko nepo{tovanje prema starijima... "Batina je iz raja iza{la”, ali prestara sam za batine... Nije fino kada se reditelj od 25 godina izvi~e na nekoga od 55 godina ili ~ak opsuje mater...

Da li za umjetnost u BiH ima nade ili je i njoj potrebna viza za budu}nost?

- Ima nade! Ni~u talenti. Talenat mora prokuljati, ostaviti trag, to je tako od Boga... Nekad je potrebno da pro|e mnogo vremena... Triput je imat', triput nemat'. Valjda je tako sa svim svijetom...

I za kraj, nisam mogao da odolim a da ne pitam. U jednom intervjuu ste spomenuli ma~ka koji se zove Amir. Otkud ideja za takvo ime?

Uz smije{ak Nada odgovara:

- Ah, Amir... milo mi kad neko spomene Amir, ja se odmah sjetim svog Amira... Lijep ma~ak, stariji, jo{ ratni ma~ak. Ba{ neki dan me jedan taksista u Biha}u vozio, zove se Amir... i tako ka`em sebi, ba{ me ne{to ho}e Amiri...

Za ovu glumicu mnogi ka`u: “Nada \urevska je postojana, iskrena, topla...”, a ja bih jo{ dodao i da je nevjerovatno mudra, osoba jakog karaktera koju male stvari ~ine tako velikom li~no{}u.

Amir Berbi}

15

Fi{i} Irena, Travnik

16.9.1984. god.

FPN, @urnalistika

Magazin “Preventeen“

COOL - TURA

[ETNJA PO OBLACIMA

Nek´ sam sanjar - sanjat }u i dalje,

U oblacima plovit }u sve vi{e,Nek´ me lome,

Zvijezdama stremit }usve bli`e;

Ja ~udak sam Na `ivotnoj niti {to snove ni`e...

Ovako je pisala Marina Ugrin u svojoj pjesmi “Buntovnik s razlogom”. A da li ste i vi ponekad poput Marine “pro{etali oblacima”? Uvjerena sam da jeste. Moji prijatelji i ja to zapravo radimo svaki dan. Mo`da nemamo nadnaravne mo}i da “gazimo” po oblacima, ali zato imamo ne{to jo{ ljep{e {to nas uzdi`e gotovo do samih oblaka.

Da. Sanjarenje. To je to. Ne{to {to nas vodi u ̀ ivotu i na{ `ivot ~ini ljep{im. ^isto gubljenje vremena, rekli bi neki. No, da li ste se ikada pitali {to sve mo`emo posti}i sanjarenjem, tj. s na{om glavom u oblacima?

Sanjarenjem do zvijezda

Imaj vremena za sanjarenje - to je put k zvijezdama, ka`e stara irska molitva. To isto bi nam vjerojatno savjetovali Nikola Tesla i Leonardo Da Vinci. Naime, obojica su upravo zahvaljuju}i sanjarenju “dotaknuli” zvijezde.

Nikola Tesla postao je genij tako {to je svoje izume stvarao najprije u svom umu, sanjario o njima, pa ih tek onda zapisivao na papiru, i napokon realizirao.

Leonardo Da Vinci je, ba{ kao i Einstein, Picasso, Edison, Agatha Christie i Walt Disney imao disleksiju, bolest koju izme|u ostalog karakterizira sanjarenje. Ali svi su oni svoju bolest iskoristili kao dar i uspjeli je nadvladati. Da Vinciju je bilo dovoljno da sanjari i samo petnaest minuta, nakon ~ega bi slikao svoje slike.

Antoine de Saint-Exupéry poznati je veliki sanjar koji nikada nije ̀ elio odrasti i zbog toga je uvijek bio druga~iji od drugih. No, zahvaljuju}i tome, napisao je najljep{u knjigu o ljubavi, sre}i i djetinjstvu, najpoznatiju sanjarsku knjigu “Mali princ”.

Svi mi, dakle, imamo sanjarenje koje nas ~ini tako jednakima sa ovim velikim ljudima, samo ga trebamo znati iskoristiti na pravi na~in.

Dar ili mana?

Nekima je to ljep{a strana `ivota, nekima bijeg od stvarnosti, za neke izvor kreativnosti, a za neke samoobmana. No, sanjarenje mo`e biti sve to.

Sanjarenje je u biti normalna i zdrava aktivnost, mo`e biti vrlo ugodno i mo`e pomo}i da se oslobodimo stresa. Ali, ono lako mo`e pre}i u opsesiju, npr. ako zbog toga po~ne ispa{tati va{e u~enje ili postajete “odsutni” kada ste s prijateljima.

Idealno bi bilo sanjariti a pritom ostati “na zemlji”. I zato zapamtite: Ne sanjajte svoj `ivot, nego `ivite svoj san!

Irena Fi{i}

Taman prije nego zaspim,i kad mi je stvarno dosadno,le`im i neko vrijeme razmi{ljam dok ne padnem u poluhipnoti~ko stanje podsvijesti.Neki to zovu sanjarenje, neki upravo j....o tonu}e, Ali ja se osje}am kao da nisam tu, i nema veze,jer mi je zlo od toga da se uvaljujem u dosadne situacije i razgovore.

Kurt Cobain

15Svjestan sam da sam va`an

16

Bojan Radonja, Isto~no Sarajevo

23.9.1988. god.

Filozofski fakultet Pale, Psihologija

Volonter u projektu “Stariji brat, starija sestra“

CAFFÈ

Preuzimam odgovornost

Ovisnosti svuda oko nas

Da li slobodno vrijeme vodi u ovisnost ili ne?Dva sata pred ra~unarom - dozvoljena granica

Mladi ljudi se s ovisnostima sre}u svaki dan. Ve}ina mladih ne zna da pretjerana upotreba ra~unara i mobilnog telefona tako|er predstavlja izlaganje riziko-faktorima koji vode do stvaranja ovisnosti.

Ovaj i mnogo sli~nih podataka na{ao sam na internetu, na forumima koje kreiraju mladi. Ali niko ne radi ni{ta na ovom problemu. Tokom istra`ivanja ove teme susreo sam se s doktoricom iz KC Kasindol Radmilom M. koja se nekoliko godina bavi ovisnostima, posebno onima koje su nastale neispunjenom svakodnevnicom.

Ona ka`e: "Dana{nja mlade` i ne zna {ta da radi od svog `ivota... ako neko sjedi pred ra~unarom preko dva sata dnevno, {to je maksimalna granica koja je dozvoljena, ne {tete nikom drugom do sebi. Dolazi do mnogih promjena, kao npr. gubitak svijesti o realnom, glavobolje i hroni~ni umor, krivljenje ki~me, bolovi u le|ima i vratu, slaba cirkulacija i sli~no. Vjeruj mi spisak je veliki. Bit je da mladi pretjeruju sa svim tim, da ne znaju granice. Lijepo je to {to je nauka uznapredovala,

ali i pretjerana upotreba nauke i tehni~kih dostignu}a dovodi do kidanja veza me|u ljudima, da vi{e nema one komunikacije koja se vodila prije dvadeset godina, da mladi vi{e nemaju o ~emu pri~ati do o igricama, melodijama na telefonima i sli~no. Ako bismo se dr`ali tradicije, `ivot bi nam bio mnogo bolji.”

^ega nema bez toga se mo`eMnogi volonteri projekta "Stariji brat, starija sestra” i dopisnici na{eg magazina slobodno vrijeme provode na internetu ili igraju igrica, mobitel koriste radi video i audio zapisa. Svi se mi pravdamo da nam je to potrebno, da se bez toga ne mo`e.

Na jednom sajtu sam na{ao interesantan komentar, a vezan je upravo za ove riziko-faktore:

TO SU OVISNOSTI. SVUDA DOSTUPNE POPUT HEROINA, I PO NISKOJ CIJENI. NE MO@EMO BEZ NJIH. ONI SU PRESTI@, ONI SU @IG SADA[NJICE. AKO NISI U TRENDU I NE U@IVA[ U NJIMA, IZMAKNI SE I NEKOME USTUPI SVOJE MJESTO...

Da li mi trebamo razmi{ljati ovako?

Bojan Radonja

Kom{inica Rada, majka dvanaestogodi{njeg sina, izme|u ostaloga, ka`e:

- Ma moj ti, ja i ne znam {ta sve danas ima, ja sam patrijarhalno odgojena i u moje vrijeme toga nije bilo. Eno, onaj moj mali vidi od druge djece pa mu daj sva{ta ne{to, a ne zna kako to sve ko{ta... Ja i moj mu` mu ne mo`emo priu{titi ra~unar, mobitel mo`emo, i on je opravdan, jer `elimo znati gdje je i s kim je, jer ostaje do kasno... ali neki dan mi tra`i pare za ne{to, a ja jadna i ne znam {ta je to... to ti je ne{to za slu{anje onih jada, ne znam ni ja {ta je to...

Rezultati istra`ivanja tr`i{ta mobilne telefonije

• Mobilni telefoni postali su vremenom sastavni dio svakodnevice. Trend koji je zahvatio svijet brzo se pro{irio i u BiH. Prema istra`ivanju koje je pro{log mjeseca proveo Centar za istra`ivanje tr`i{ta GfK BH, u BiH mobilni telefon posjeduje oko 60% gra|ana u dobi izme|u 15 i 65 godina.

• Mobilni telefoni su izgleda posebno va`ni mu{karcima, jer podatak da njih ~ak 71% u dobi izme|u 15 i 65 godina ima mobitel u svom d`epu svakako zaslu`uje posebnu pa`nju. Ipak, i svaka druga ̀ ena ove dobi u BiH tako|e posjeduje mobilni telefon, a ~ak 86% bh. gra|ana u dobi izme|u 15 i 24 godine ima mobitel.

• Najvi{e korisnika mobilnih telefona ima me|u studentima (86%) i me|u osobama koje se nalaze na pozicijama menad`era i stru~njaka (87%).

(www.gfk.ba/)

16

17

Senija Sarajli}, Busova~a

18.2.1990. god.

MS[ Busova~a

Volonter u projektu “Intercity teatar“

CAFFÈ

Tra`im pomo} i dopu{tam da mi se pomogne

TIJELO KAO HRAM-[TO TO ZNA^I?

Hram je uto~iste za klonule du{e, mjesto gdje uvijek mo`emo prona}i mir i spokoj, mjesto gdje posti`emo duhovnu smirenost i ispunjenje, odakle crpimo snagu i volju da nastavimo dalje...

Upravo to je tijelo, prema kome bismo se trebali ophoditi s po{tovanjem. Kao {to je ~itanje, odnosno u~enje duhovna nadogradnja, tako je i vje`banje, to jest rad na sebi fizi~ka nadogradnja te oblik po{tovanja samog sebe.

TERETANA-@RTVOVANJE ILI...

Dvije djevojke su se hrabro odlu~ile “`rtvovati” i oti}i u teretanu vje`bati.

Ve} na vratima po~ele su se kolebati i ne}kati. Naime, vidjele su da u toj prostoriji vje`ba 10-tak mu{karaca, ali niti jedna jedina djevojka.

Na njihovu `alost, instruktor im se predstavio i uz osmijeh ih uputio ka svla~ionici.

Sad su dobile i mogu}nost izbora - da se presvuku i iza|u ili da ostanu u svla~ionici do kraja radnog vremena!:-))) Uz zvuke tehno muzike djevojke su zaboravile na tremu i nervozu te se pobli`e upoznale sa spravama i njihovom namjenom.

Tr~e}i na pokretnoj traci pogleda usmjerenog ka brdovitom momku koji di`e tegove. Jedna od djevojaka M.K. mi ka`e: ”Prili~no je nezgodno za djevojku u}i u prostoriju u kojoj 10 mu{karaca vje`ba. Mislim, ti pogledi, osmijesi koji nose neku kritiku i sumnju... Ali to traje samo par minuta. Svu pa`nju usmjerila sam na svoj odraz u ogledalima koja se nalaze na zidovima. Kako sam po~ela vje`bati tako sam se i opustila, ~ak smo se po~eli i zezat.”

“Uh, mora da mi je vje`banje udarilo u glavu, ali meni je stvarno bilo ekstra zabavno. Ti tipovi su super, kao i instruktor, tako da mi je vrijeme u`asno brzo pro{lo.

A osje}aj poslije vje`banja je neopisiv, mislim da imam dovoljno snage da napravim bilo {to..” -ka`e A.S.

Od tada misle da je mnogo bolje i pametnije oti}i u teretanu sat vremena, nego ga provesti u kafi}u jer tamo

je poprili~no monotono. Uostalom, {to je zanimljivo u tome da provede{ sat ili vi{e u zadimljenoj prostoriji gdje pu{taju muziku od koje se je`i{?

Poznato je da vi{ak slobodnog vremena mo`e dovesti do razli~itih ovisnosti.

Zato napravite promjenu u svakodnevnici, napravite jo{ jedan korak kako biste se udaljili od poroka i ovisnosti.

Stoga, ako imate par sati vi{ka i ne znate kamo biste s njima, oti|ite u teretanu.

I, cure, neka vas ne bude stid, podignute glave u|ite jer tamo su tipovi koma - ne}ete za`alit!:-)))

“Ma, dajte, kao mu{karac smatram da je super i potpuno prirodno vidjeti djevojku kako vje`ba u teretani.Tako bar znate da brine o sebi, a posljedica te brige je to da izgleda odli~no.:-))

Mu{karci se okre}u za zgodnim djevojkama, a ne za onima koje imaju {laufe.

Usput re~eno, svoju suprugu sam upoznao u teretani. Odatle je sve po~elo; zaljubili smo se, zabavljali, a onda i vjen~ali.” -uz smijeh govori instruktor Dario.

17

18

Amina Hrusti}, Vitez

30.7.1991. god.

MS[ Vitez

Volonter u projektu “Interkulturalne kreativne sedmice“

Zahvalan sam

CAFFÈ

Agent M3P i misterija Mp2 ure|aja

Preuzimaju vlast nad nama!

Skoro 12 miliona ljudi slu{a Mp2

Ja, tajni agent M3P, odlu~ila sam da istra`im {ta se to skriva iza misterioznog naziva Mp2. Za dobrobit ~ovje~anstva otkrila sam najve}u tajnu kojom je obavijena sva ta pri~a o Mp2. Spasit }u ~ovje~anstvo od vanzemaljaca i te njihove ~udnovate sprave za hipnotisanje. Ne o~ekujem da odmah na po~etku shvatite o ~emu ja to pri~am, jer je ljudskoj vrsti Mp2 poznat pod nazivom radio, a Mp2 je {ifrovani naziv koji koriste samo obavje{tajci i tajni agenti s druge planete, udaljene od na{e Zemlje nekoliko miliona svjetlosnih godina.

Slijedi moje zapanjuju}e otkri}e. Taj misteriozni ure|aj instalirali su, ni manje ni vi{e nego - vanzemaljci. Ta ~udna bi}a su se `eljela pribli`iti nama, ljudima, kako bi nas {to bolje upoznali, te zatim hipnotisali i zavladali nad nama i na{om planetom.

Vanzemaljci nas hipnoti{u

Naivni ljudi nikako da se odupru tome, neki od nas danono}no slu{aju Mp2. Provode sate i sate u svojim naslonja~ima, slu{aju}i svoje omiljene radio emisije, Ne izlaze iz ku}e niti se odvajaju od tog {tetnog ure|aja. Niko od nas osim mene, naravno, jo{ uvijek nije svjestan da nas putem tog ure|aja vanzemaljci hipnoti{u i po~inju kontrolisati.

Kako su samo mudri ti alieni! Oni su jako uporni u svojoj nakani i jako su sposobni u svom poslu, ~ak su nau~ili i na{ zemaljski jezik, zvu~e poput nas kada slu{amo njihove glasove putem Mp2. Znaju oni kako manipulisati nama. Prodrli su u na{e umove, upoznali su {ta nas ljude zanima, pa prave radio emisije o aktuelnim temama, zanimljivostima i jo{ pored svega toga

pu{taju nam najnovije hit pjesme. Preuzimaju vlast nad nama! Ispiru nam mozgove! Mi se po~injemo pona{ati kao hodaju}i zombiji.

I jo{ jedan va`an podatak. Skoro 12 milijuna ljudi tj. 25% odraslog stanovni{tva slu{a programe preko Mp2 ure|aja...

Upala sam u njihov {tab

Toliko sam bila uporna u svojoj nakani da razotkrijem sve te zle Mp2-ovce, da sam odlu~ila “upasti” u jedan od njihovih glavnih {tabova. Jedan takav {tab nalazi se u mom gradu, Vitezu. Poznat je pod imenom “Radio postaja Vitez”.

Na prvi pogled njihov {tab izgleda sasvim obi~no, ali kada sam se u{unjala unutra, uslijedilo je iznena|enje... Svi su bili uniformisani u maskirne odore! Neki od njih su sjedili zatvoreni u sku~enim staklenim sobicama. Na u{ima su imali nekakve ~udne sprave, vjerovatno oda{ilja~e, a pred njima je stajao {tap sa spu`vom na vrhu. Nisam prije bila upoznata s takvim spravama, sigurno su ih donijeli sa sobom s Marsa.

U drugoj sobi, u staroj, ko`noj fotelji, sjedio je neki pro}elavi obavje{tajac. Pred njim je bila ogromna kontrolna plo~a s hiljadama dugmadi na njoj. To mi je bilo sumnjivo, pitala sam se ~emu li slu`e sva ta dugmad? Mislim da pomo}u njih oda{ilju sve te hipnoti~ke valove kroz Mp2.

Jo{ sam saznala kako neobi~na imena imaju svi ti ~udaci u glavnom {tabu. Sve neki novinari, tonci, producenti, direktori... Ma sve je to pomalo i zastra{uju}e i zbunjuju}e.

U granicama

Poslije ove moje te{ke misije, protkane misterijama, strahom, odlu~no{}u i hrabro{}u, svi ljudi na svijetu su upoznati s prijetnjom koja ih iz dana u dan vreba kroz, na izgled, ne{tetni radio odnosno Mp2 ure|aj. Iako su vanzemaljci na dobrom putu da preuzmu kontrolu nad nama, mi se jo{ uvijek mo`emo spasiti. Izlaz postoji! Potrebno je samo da granicama normale slu{amo sve te informacije i zanimljivosti koje emituje Mp2 i na taj na~in nam obavje{tajci ni{ta ne}e mo}i. Jer sve {to je umjereno to ne {teti. Ovaj put smo se te{ko “izvukli”, ali va`no je da jesmo, pa bilo kako bilo, opet smo nadmudrili vanzemaljce!! Do moje druge misije i nevjerovatnih otkri}a, ~uvajte se stanovnici Zemlje, pozdravlja vas tajni agent M3P, vama na usluzi!

Amina Hrusti}

18

19

Arnes D`ido, Vare{

11.9.1989. god.

MS[ Nordbat 2

Volonter u projektu “Intercity teatar“

CAFFÈKako je `ivjeti bez TV-a, interneta i mobitela

Ispovijest kampera Daske koje `ivot zna~e

Kada sam krenuo na kamp mislio sam kako }u sigurno tamo na}i novu ljubav. I jesam, zaljubio sam se u pozori{te i “daske koje `ivot zna~e”. ^ini mi se da je to bila ljubav na prvi pogled koja }e trajati cijeli `ivot! Kona~no je osvanuo i taj ponedjeljak, 2.7.2007. kada smo stigli u Vogo{}u. Dugo nam je trebalo dok smo na{li put do Doma mladih. “Bo`e dragi, kuda ja to idem?!”, mislio sam u sebi dok smo prolazili uskom stazom kroz {umu.

Kad smo se napokon smjestili, prvo {to sam zapazio je da nema mre`e na mobitelu, nema TV-a, intereneta, ama ba{ ni{ta. HO]U KU]I!!! Tada su stigli i drugi mladi. I oni su bili kao ja. Kiselo se smiju, a u sebi pla~u.

Nakon ru~ka po~ele su radionice. Ostatak dana smo se dru`ili i bolje upoznali. A nave~er smo imali KULTURNO VE^E. Naredni dan stigle su sestra Magdalena i D`enita Imamovi} s kojom smo po~eli praviti predstavu. “A Bog te stvorio, na {ta }e ovo li~iti, teksta ni za lijeka, narod ovo ne}e razumjeti!”, zabrinuto je komentirala Minela kad smo po~eli raditi. Ali u roku od pet dana obavili smo fantasti~an posao.

Nema signala - pa mater sam zaboravio, a ona jadnica mene nije. @ena zvala, zvala, zvala al' d`aba.

Bio sam specijalni gost

Svi smo, kroz zabavu u prirodi, zaboravili i na TV i na mobitel i na internet. Kako nam je bilo super! Kroz pedagogiju do`ivljaja stekli smo nevjerovatno prijateljstvo, ono - postali smo ko bra}a i sestre.

Taj period proveden u kampu nikad ne}u zaboraviti. Tiana mi je jednom rekla: "D`ido, kad smo tek do{li i sve vidjeli, spremala sam atentat na tebe jer si me nagovorio na ovo, al' }u te sad ~astiti i hvala ti mnogo!"

Svako ve~e, svaki dan, prolazili su tako brzo, kao dlanom o dlan, kroz igrice. Posebno da naglasim dernek na kojem je bilo ludo - svi mu{karci su se obukli u ̀ ensku odje}u, a ja sam bio specijalni gost (Selma Bajrami).

Niko ni u jednom trenutku nije spomenuo ni internet ni TV, a mobitel nam d`aba spominjat kad nema signala. Zaboravili smo na ku}u i telefon tako da su se roditelji u jednom trenutku zapitali {ta je s njihovom djecom, kako

su i je li sve uredu. Po~eli su zvati sestru Magdalenu u Sarajevu... A nama SUPER!!! Mi slobodni kao pti~ice. Ne zvrnda mobitel. Rekoh jednom Tiani: "Hej bona Tiana, jest ovo dobro, a seriju nisam gledao ni ne pamtim kad.” Kad me je mama napokon ~ula, `ena samo {to nije po~ela plakati, a ja ti njoj: "Stara, ne}u ku}i!” Zadnji dan je bio nezaboravan. RASTANAK I PREMIJERA PREDSTAVE!!!

Svi su plakali

Po~eli su stizati roditelji i malo nas je nervoza spucala. Ja sam ve} ranije glumio i meni je bilo lak{e u odnosu na one kojima je to bilo prvi put. Jedina misao koja mi je prolazila kroz glavu bila je ho}e li ovo dobro pro}i, da li }e to narod prihvatiti. Nakon generalne probe pred publikom svi smo se zagrlili i po~eli plakati.

Do suza smo natjerali i ostale ljude koji su gledali predstavu. Svi su plakali i grlili se, prvo zbog na{eg uspjeha, pa onda zbog rastanka. Jedino nas je tje{ilo to {to }emo se opet vidjeti u Sarajevu. Bilo mi je te{ko {to se rastajemo i bio sam malo "skrhan”. Svi su govorili: "Joj, jest nam `ao i jedva ~ekamo august da se ponovo vidimo”, a u o~ima su im blistale suze.

Shvatili smo da nam je ovaj cijeli period proveden zajedno pomogao da u`ivamo na druga~iji na~in. Nismo sjedili u zagu{ljivim kafi}ima niti "blejali” u TV i kompjuter. Mi smo postali ti koji su na sceni i koji zaokupljaju pa`nju gledatelja. Izvukli smo se iz svakodnevnice, postali slobodni umjetnici, pomjerili svoje granice i stekli prijatelje.

Taj trenutak koji smo proveli zajedno niko od nas ne}e zaboraviti, jer je to zaista jedno predivno iskustvo u `ivotu. I naravno, zahvaljujem u ime svih nas sestri Magdaleni, Tamari Mi{kovi}, Samiru Selimovi}u, Dejanu Mikovi}u i D`eniti Imamovi}. Isto tako bih preporu~io ko god mo`e da se uklju~i u NARKO-NE, jer sigurno se ne}e pokajati.

D`ido Arnes

19Slavim uspjeh

Kulturno ve~eProba predstave

20Druge volim od srca

CAFFÈ

Znam da mnogi misle da je “uzaludno i bezveze” tro{iti vrijeme okupljaju}i se na nekim “dosadnim” seminarima i satima slu{aju}i predavanja. Vjerujte - nije !!!

Ono {to je najbolje, NIKAD VAM NE NEDOSTAJE ZABAVE I PRIJATELJA, uvijek ste tu s najboljom rajom iz cijele BiH, a s njima vam nikad ne mo`e biti dosadno.

NARKO-NE je i ovog ljeta pru`io priliku grupi od 16 mladih da prisustvuju ~etverodnevnoj edukaciji o novinarstvu odr`anoj u Sarajevu. Dobili su priliku da postanu dopisnici magazina za mlade Preventeen. Kao u~esnik u tom seminaru tvrdim da nije bilo bolje edukacije i sticanja znanja kroz zabavu. Isprva smo svi mislili da }e biti te{ko i dosadno, ali ispalo je potpuno suprotno - bilo nam je ludo i nezaboravno.

A {to je najbolje, nikad nam nije bilo dosta zeze i zabave.

“Predavanja nam nisu bila klasi~na i sumorna, ve} puna smijeha i provala koje su nam prire|ivali na{i novinari D`enana i [evko” - izjavila je Amina, u~esnica u ovom seminaru.

A o svim na{im do`ivljajima iza scene intervjuisali smo jednu od u~esnica seminara novinarstva, Nasihu Sivro iz Viteza.

Da li ste se zaista mogli zabaviti na seminaru u Sarajevu?

- Naravno da jesmo, iako je seminar bio poprili~no te`ak mogli smo ipak ukrasti vremena za zabavu, pa makar to bila {etnja po gradu.

[ta se to sve de{avalo u backstage-u ?

- Pa bilo je puno zezanja, zabave, prvih ljubavi, no}nih izlazaka s urednicom Nata{om... Najsmje{nije je bilo to {to smo sami sebi odredili vrijeme spavanja, a na kraju niko to nije po{tovao, uvijek se de{avalo da neko tr~i do ne~ije sobe, ili se u nekoj ~uje smijeh. Ali, morali smo ~ekati da Nata{a zaspi da bismo se dru`ili zajedno do jutarnjih sati.

Da li ti je neko posebno ostao u sje}anju?

- Pa da, to je “na{a Selma Bajrami”. Za one koji ne znaju, to je Arnes D`ido iz Vare{a. On je izvrstan komi~ar koji nas je sve zabavljao i nasmijavao. Sje}am se da je uvijek kada smo bili umorni od predavanja i kad smo mislili da ne mo`emo dalje, namjerno provaljivao i tako nas razbu|ivao. Ali ne mogu da izostavim i ostale, jer su svi oni posebni. Svako od njih ima}e posebno mjesto u mom sje}anju i srcu.

Da li ste imali neke posebne igre?

- Uglavnom da, ali najvi{e se sje}am jedne, “vru}a stolica”, gdje je jedna osoba sjedila na stolici, a drugi su joj postavljali pitanja. Pored toga, bili smo

U BACKSTAGE - u SEMINARA

Trening za dopisnike

21

Zerina Alihod`a, Vitez

5.8.1991. god.

MS[ Vitez

Volonter u projektu “Interkulturalne kreativne sedmice“

IKS i hop!Po~etkom ovog mjeseca spontano sam se odlu~io da napustim Berlin i jedan mjesec provedem u Bosni, kako bi putovao i radio, ali i da bi opet vidio mnoge ljude, koje sam prije dvije godine upoznao prilikom interkulturalnih kreativnih sedmica. Doista sam se tome radovao! Preko sestre Magdalene znao sam da za vrijeme moje posjete biti }e IKS (Interkulturalne kreativne sedmice) 2007. Prije dvije godine i sam sam bio u~esnik IKS-a. Vodio sam radionicu u Vitezu i sa jednom grupom mladih sam pripremao dokumentaciju za zavr{nu manifestaciju. Kako smo kao grupa “reporetera“ dan za danom bili u`ivo na razli~itim projektima, imao sam mnogo prilika da vidim i saznam za{to ovaj rad mladima toliko zna~i.

Moj dojam IKS-a je bio, da razli~iti projekti, koji su mladi sa studentima iz [vicarske i Njema~ke zajedno razvili, nude mnoge mogu}nosti, da mladi poka`u potencijale, njihovu kreativnost, sposobnost rada u timu, spretnost u organizacijskim stvarima i ru~nom radu, da ne{to smisleno naprave u svoje slobodno vrijeme. Kao nagradu mogli su do`ivjeti, kako zahvaljuju}i njihovoj energiji nastaje igrali{te, park ili slika na zidu i na kraju se mo`e prezentirati kao gotovi projekt. I ove godine, kada sam posjetio zavr{nu manifestaciju u Vare{u i Vitezu, vidio sam {to IKS mo`e u~initi, ponosni teenager-i su pripremali ru~ak, pjevali pjesme, zajedno plesali i

U svakom problemu vidim {ansu

vrlo produktivni i odlu~ili da }emo pisati neke teme na primjer o tome {to nam nudi NVO i kako mudro iskoristiti slobodno vrijeme, a dogovorili smo i neke intervjue...

Da li si do`ivjela posebno iskustvo u Sarajevu?

- Pa, dobila sam prvenstveno novo iskustvo, upotpunila sam svoje znanje novim stvarima, upoznala nove ljude i stekla nove prijatelje.

Da li bi ne{to poru~ila mladima koji imaju priliku da u~estvuju u ovakvom seminaru?

- Ne o~ajavajte, u~lanite se u NARKO-NE i nikad vam ne}e biti dosadno jer tu }ete se dobro zabaviti, mo`da i “zaljubiti”, ali i sigurno sresti prave prijatelje do groba.

Alihod`a Zerina

21

CAFFÈ

Volonteri pred Vije}nicom u Sarajevu

Bojili smo zidove

22

Andreas Monning, Berlin, Deutschland

2.5.1973. god.

Freier Journalist

posjetiteljima prezentirali svoje rezultate.Tu je bilo radosti, zabave, i osje}aj da se zajedno ne{to mo`e napraviti.

Mladi trebaju perspektive

Tokom moje dvije posjete Bosni i Hercegovini obi{ao sam mnoga mjesta i razgovarao sa mnogim ljudima. Znam da jo{ uvijek premalo znam, ali mislim da sam dobio dobar utisak, {to to zna~i nakon rata u ovoj zemlji odrastati, `ivjeti i raditi. Politi~ku, religijsku i dru{tvenu pozadinu mislim da nikad ne}u uspjeti stvarno razumijeti. Neke stvari, sam siguran, neke stvari va`e svugdje, ne samo ovdje, na balkanu, i ne samo u Europi, nego na cijelom svijetu, da bi sa rado{}u `ivjeli u jednom gradu, jednoj dr`avi, mladima su potrebne perspektive i okvirni uslovi, koji ih motiviraju, kako bi pokrenuli ne{to vlastito. Posebno te{ki gospodarski uvjeti ovdje u zemlji to naravno ote`avaju. Znati da {anse da se dobije posao nakon {kole ili studija i nisu dobre, su demotiviraju}e. Pri tome su Bosni i Hercegovini u ovom trenutko motivirani mladi potrebniji nego ikada.

Ljudi rado `ive ovdje

Ova zemlja ima pote{ko}a, ali je i prelijepa, kulutra je o~aravaju}a i uvijek sam iznova osjetio, kako rado ljudi ovdje `ive. Mislim da projekti kao IKS pridonose tome, da mladi opet spoznaju smisao, ne{to poduzmu i grade u njihovoj zemlji, za sebe i duge. Kada do`ive {ta mogu stvoriti iz vlastitog pogona, snage, kreativnosti, to im vra}a osje}aj da je mnogo toga mogu}e. Da stvari nisu nepromijenjive onakve kakve su. Isplati se raditi na ne~emu, {to zna~i vlastita budu}nost, Bosna i Hercegovina, u kojoj razli~ite kulture imaju svoje mjesto, razli~ite religije, raznovrsne ideje i u kojem je zajedni~ki ̀ ivot odre|en jednom misli: biti slobodan, radostan ~ovjek.

Andreas Monning

@ivim svoje snove

Napravili smo TWISTER

CAFFÈ

23

Preventeen-ova nagradna igra

Rije{i i osvojiNa posljednjoj stranici magazina nalaze se fotografije na kojima mo`ete vidjeti na{e volontere na djelu. Tu }ete prona}i i mozaik kri`aljku ~ijim rje{enjem }ete dobiti odgovor na nagradno pitanje koje glasi: “Gdje se nalaze na{i volonteri?”

Dakle, va{ zadatak je da pojmove iz prilo`enog popisa razmjestite u mre`u kri`aljke. Pravilnim odabirom i upisom u posebno ozna~enim poljima dobi}ete odgovor na nagradno pitanje. Malo }emo vam i pomo}i. U kvadrati}e ozna~ene brojem 1 upi{ite slovo A, a u kvadrati}e ozna~ene brojem 2 upi{ite slovo R.

Pojmovi: ADA IS OVISAN THE ALANES ISTI OVNMOIZ TI AORV ISHOD PRUTI] VAVONIL ARENA KARIV PJ VISOK DO MIR RAI VA[E EOL MO SH VNRUR GAR NVO STELR VONG HEJV RITA OR [ARA ZDRAVA IRI OI [AVOVI ZNO IRRUL O[ TALA ZOV

Po{aljite nam odgovor u kome }ete navesti rje{enje mozaik kri`aljke.

Odgovore mo`ete slati:

Sms-om na broj: 062 422 333

E-mailom: preventeen@narkone.org

Po{tom: UG NARKO-NE/PREVENTEENJosipa Vanca{a 21/2, 71 000 Sarajevo

Pored odgovora obavezno navedite svoje ime i prezime, telefon i adresu.

Sretni dobitnici bit }e nagra|eni, a pravo na sudjelovanje imaju svi srednjo{kolci iz BiH.Odgovore po{aljite do 7.10.2007. god. / Nagrade }e biti uru~ene do 1.11.2007. god.

Nagrade:1. Rje~nik engleskog jezika (Longman)

2. MP33. Lopta za pilates

Odgovori koji pristignu nakon 7.10.2007. ne}emo uzeti u obzir.

Dobitnica prve nagrade za pro{li broj je Maja [e}erovi} (Zenica), druge Miljan Cvijeti} (Sokolac), a tre}e Ivana Arlovi} (Ora{je).