Upload
others
View
4
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
ZAGREB
ZVONIMIR BUŽANIĆ
RJEŠENJA CESTOVNIH ČVORIŠTA U
HRVATSKOJ
SEMINARSKI RAD
Zagreb, 2014
SVEUČILIŠTE U ZAGREBU
FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI
ZAGREB
RJEŠENJA CESTOVNIH ČVORIŠTA U
HRVATSKOJ
SEMINARSKI RAD
Kolegij: Osnove prometne infrastrukture
Mentor: Prof. dr.sc. Jasna Blašković-Zavada
Student: Zvonimir Bužanić, II godina studija
Matični broj: 1192 010 413
Zagreb, 2014
2
Sadržaj
1. Uvod ..................................................................................................................... 3
2. Raskrižja s kružnim tokom prometa ..................................................................... 4
2.1. Posebnosti kružnog raskrižja ............................................................................ 4
2.2. Podjela kružnih raskrižja................................................................................... 5
2.3. Projektno-oblikovni elementi kružnog raskrižja ................................................. 5
3. Kružno raskrižje „rotor Remetinec“ ....................................................................... 6
4. Zaključak .............................................................................................................. 11
5. Literatura .............................................................................................................. 12
3
1. Uvod
Cestovna čvorišta su točke u cestovnoj mreži u kojima se povezuju dvije ili
više cesta, a prometni tokovi spajaju razdvajaju, križaju ili prepliću. To su vrlo važna
mjesta na kojima se omogućuje funkcioniranje prometnog sustava. Prilikom
rješavanja čvorišta potrebno je detaljno proučiti ulazne parametre poput lokacije,
načina rješavanja, glavne i sporedne ceste ili privoze, sigurnosne preduvjete,
ekološke i ekonomske zahtjeve, propusnu moć, dopuštene brzine kretanja u zoni
čvorišta, razmak između čvorišta, estetski izgled i slično.
Raskrižja možemo podijeliti prema razinama razdjeljivanja tokova i broju privoza:
- raskrižja u razini tj. RUR
- raskrižja s kružnim tokom, tj. RKT
- raskrižja izvan razine, tj. RIR
Slika 1. Raskrižje u razini, izvor [2] Slika 2. Raskrižje s kružnim tokom, izvor [2]
Slika 3. Raskrižje izvan razine, izvor [2]
Daljnja podjela raskrižja moguća je ovisno o prometnom planiranju, tehničkim i
građevinskim svojstvima.
Odabir vrste raskrižja uvjetovan je čimbenicima poput propusne moći, sigurnosti
prometa, prisutnosti nemotoriziranog prometa (pješaci i biciklisti), brzina vožnje,
preglednosti, itd.
4
2. Raskrižja s kružnim tokom prometa
Kružno je raskrižje prometna građevina , gdje je kretanje vozila određeno
središnjim kružnim otokom i kružnim kolnikom te privozima s razdjelnim otocima i
prometnim znakovima.
2.1. Posebnosti kružnog raskrižja
to raskrižja s kombinacijom prekinutoga i neprekinutoga prometnog toka,
na cestama (naseljima) omogućuju vožnju smanjenim brzinama,
vozilo se na ulazu u kružni tok ne treba zaustaviti ukoliko je kružni tok sloboda,
već može smanjenom brzinom ući u kružni tok,
prvenstvo prolaza imaju vozila u kružnom toku jer ne vrijedi „pravilo desnog“,
duga vozila mogu koristiti i prošireni dio kružnog kolničkog traka (tj. središnji
otok),
zabranjena je (i ne potrebna) vožnja unatrag.
za pješake i bicikliste vrijede jednaka pravila kao i za druge oblike raskrižja u
razini.
Prednosti kružnog raskrižja:
mnogo veća sigurnost prometa uz manje posljedice prometnih nezgoda (bez
čelnih sudara i pod pravim kutom),
manja zauzetost zemljišta i troškovi održavanja,
veća propusna moć raskrižja uz manje buke i štetnih plinova,
kraće čekanje na privozima,
dobro rješenje za ravnomjerno opterećenje privoza ili kao mjera za smirivanje
prometa,
dobro rješenje za slučajeve s više privoza (pet i više),
Nedostaci kružnog raskrižja:
slabo rješenje za slučaj velikog prometnog toka sa skretanjem u lijevo (dulje
putovanje, otežano presijecanje i preplitanje),
povećanjem broja kružnih prometnih trakova smanjuje se razina prometne
sigurnosti,
velika tj. višetračna kružna raskrižja nisu pogodna za osobe sa posebnim
potrebama,
produljenje putanje pješaka i vozila obzirom na izravno kanalizirana klasična
raskrižja,
problemi sa biciklističkim ili pješačkim prometom koji presjecaju jedan ili više
privoza prema raskrižju.
5
2.2. Podjela kružnih raskrižja
Kružna raskrižja se mogu podijeliti po lokaciji i veličini, broju privoza i prometnim
trakovima, svrsi i namjeni i slično.
Podjela po lokaciji i veličini:
kružna raskrižja u naselju,
kružna raskrižja izvan naselja
Podjela po broju privoza i prometnih trakova:
Prema broju privoza dijele se na:
s tri privoza
s četiri privoza
s pet ili više privoza
Prema broju prometnih trakova dijele se na:
jednotračna,
dvotračna.
Broj prometnih trakova u kružnom toku mora biti jednak ili veći broju prometnih
trakova na ulazima i izlazima privoza.
Podjela s obzirom na namjenu:
raskrižja za smirivanje prometa,
raskrižja za ograničavanje propusnosti prometa,
raskrižja za postizanje veće propusnosti prometa.
2.3. Projektno-oblikovni elementi kružnog raskrižja
U naseljima s kontroliranim brzinama vozila istaknuta su vozno-geometrijska mjerila
za određivanje projektnih elemenata. Prema redoslijedu u projektiranju osnovni
elementi i postupci su:
vođenje linije privoza,
prometni trakovi,
razdjelnici i otoci,
pješački i biciklistički promet,
javni putnički promet,
prilagodba osobama s posebnim potrebama.
6
3. Kružno raskrižje „rotor Remetinec“
Kružno raskrižje „rotor Remetinec“ (RKT) najopterećenije je raskrižje u naselju
s četiri privoza u Republici Hrvatskoj s prosjekom dnevnog prometa od ~100.000
vozila koja ulaze na jednoj razini (Tablica 1.).
Teren čvorišta je morfološki ravničasti bez većih ograničenja, a promet je
ujednačenog intenziteta sa povećanjima u sklopu radnih ciklusa. Iz Tablice 2. može
se vidjeti broj prometnih nezgoda prema statističkim podacima MUP-a te zaključiti da
se broj nezgoda smanjuje obzirom da su kružna raskrižja u uporabi tek zadnjih 20-30
godina, no još uvijek je izuzetno veliki, te je potrebno provesti analizu rekonstrukcije
križanja.
Tablica 1. Rezultati cjelodnevnog brojanja prometa na raskrižju, izvor [6]
Slika 4. Područja sudara izražena u postocima, izvor [4]
desno ravno lijevo UKUPNO
Jadranska avenija 11 11.060 12.817 23.888
Remetinečka cesta 3.928 7.126 20 11.074
Avenija Dubrovnik 24.647 8.344 1.513 34.504
Jadranski most 12.975 4.575 12.007 29.557
99.023SVEUKUPNO
Skretač
Dnevni promet, brojanje 24.10.2008.
Privoz
7
Tablica 2. Vrste prometnih nezgoda, izvor [5]
Raskrižje „Remetinec“ nalazi se na jugozapadnom dijelu ulazu u grad Zagreb
na križanju: Jadranska avenija, Avenija Dubrovnik, Jadranski most, Remetinečka
cesta (n=4) sa pretežito lokalnim prometom.
Slika 5. Dispozicija raskrižja, izvor [2]
8
Slika 6. Prikaz iz zraka, izvor [7]
Kružno čvorište „Remetinec“ je veliko raskrižje sa četiri privozne prometnice u
razini koje sadrže tri prometna traka širine 3,5 m. Kružni dio kolnika se sastoji od tri
prometna traka širine 4,0 m. Spojne rampe su izvedene prema normativima iz 1980-
tih sa tangirajući učinkom i bez smanjenja brzine ulaska u kružni tok. Vanjski radijus
rotora je 74 m.
Poprečni presjeci privoza i kružnog kolnika zadovoljavajućih su dimenzija u odnosu
na opterećenje i razred ceste (Slika 7.).
Preglednost u području raskrižja je dobra, no prilikom ulaska u kružni tok je otežana
zbog metalnih zaštitnih ograda i nagiba privozne ceste prema kružnom toku.
9
Slika 7. Oblikovnost i promet, izvor [2]
Zbog niza problema postojećeg stanja tj. postojanje samo jedne razine, slabe
sigurnosti i propusnosti koji su se tokom godina promijenili, 2009. godine napravljena
je studija izbora rješenja (Slika 8.) te je izabrana najoptimalnija varijanta u odnosu na
zauzeće površine, troškove, propusnost i ostale uvjetovane čimbenike.
Tako se predviđa se zadržavanje postojećeg rotora križanja s tri vozna traka te se
rotor se semaforizira. Desni skretači u sva četiri privoza odvajaju se tangencijalno od
osnovnog rotora i ne ulaze u rotor.
Prometni tok istok – zapad vodi se u tunelu na razini -1
Prometni tok zapad - istok vodi se u tunelu na razini -1
Nakon rekonstrukcije prometno opterećenje rotora bi bilo dva puta manje što je
vidljivo prema izračunu iz Tablice 3.
10
Tablica 3. Opterećenje kružnog raskrižja, izvor [6]
Slika 8. Varijanta predloženog rješenja rekonstrukcije, izvor [6]
Varijanta 2
Privoz Ulazi u rotor
Jadranska avenija 12.817
Remetinečka cesta 7.146
Avenija Dubrovnik 1.513
Jadranski most 16.582
UKUPNO 38.058
11
4. Zaključak
Kao jedno je od najprometnijih kružnih čvorišta u Hrvatskoj „rotor
Remetinec“ izgrađen je 1981. godine, te se na njemu zbog velikog povećanja
prometa godišnje događa veliki broj nesreća (oko 120 godišnje), iako nema fatalnih
ishoda velike su materijalne štete te dolazi do zagušenja prometa zbog postojanja
samo jedne razine tj. nemogućnost obilaska u slučaju prometne nezgode. Sukladno
tome, čvorište je potrebno rekonstruirati u dvije razine dodavanjem direktnih
prometnih trakova u smjeru istok-zapad i prilagoditi potrebama modernog prometa
kako bi se povećala sigurnost i propusnost prometnog čvorišta što će direktno
dugoročno utjecati i na ekonomski i ekološki aspekt.
12
5. Literatura
1. Božičević Josip, Topolnik Dražen: Infrastruktura cestovnog prometa, Fakultet
prometnih znanosti, Zagreb, 1996.
2. Legac Ivan: Raskrižja javnih cesta – cestovne prometnice II., Fakultet
prometnih znanosti, Zagreb, 2008.
3. Legac Ivan: Gradske prometnice, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2011.
4. https://bib.irb.hr/datoteka/519191.ANALYSIS_OF_TRAFFIC_SAFETY_ON_R
OUNDABOUT_JADRANSKA_AVENUE.pdf (prosinac 2014.)
5. https://bib.irb.hr/datoteka/467145.sigurnost_prometa_u_RKT_ZG.doc
(prosinac 2014.)
6. http://www.zagreb.hr/UserDocsImages/PREZENTACIJA_Rotor%20Remetinec
.doc (prosinac 2014.)
7. http://www.vecernji.hr/zg-vijesti/za-sedmu-varijantu-uredjenja-rotora-
remetinec-novih-350-tisuca-kuna-324021 (prosinac 2014.)