Upload
maks007
View
1.045
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
1. UVOD
Karta svjetskih prometnih tokova u posljednjim se godinama mnogo promijenila.
Stvaraju se nova važna gospodarsko-ekonomska područja. Ulažu se golema novčana sredstva
u gradnju novih kontinentalnih i međukontinentalnih željeznica, cestovnih prometnica,
riječno-kanalskih i pomorskih linija. Uvode se nove prijevozne tehnologije sa suvremenom
mehanizacijom za rukovanje kontejnerima i za njihov prekrcaj, što se uspješno koristi na već
izrađenoj i dobro organiziranoj mreži kontejnerskih terminala. Rezultat svega toga je veliko
preusmjeravanje i preljevanje postojećih prometnih tokova. Hrvatska je europska zemlja koja
se nalazi na raskrižju prometnih pravaca od kojih jedan povezuje zapadnu i srednju Europu s
jugoistočnom Europom i sa Bliskim istokom, a druga Baltičko more preko Podunavlja s
Jadranskim morem.
Luka Ploče kao druga najveća morska luka u Hrvatskoj ima značajnu ulogu u povezivanju
svjetskih trgovačkih tokova sa Republikom Hrvatskom i jugoistočnom Europom preko
koridora Vc (Ploče-Sarajevo-Budimpešta). Zbog toga osnovni cilj Hrvatske mora biti
uočavanje problema koji uzrukuju prometno zaostajanje u tehničkom-tehnološkom i
organizacijskom razvitku nasuprot razvijenim zemljama.
Slika 1. Luka Ploče
1
2. POVIJEST LUKE PLOČE
Radovi na izgradnji nove luke počeli su 1939. godine, a odvijali su se i u prvim
godinama Drugog Svjetskog Rata.
Luka Ploče i željeznica prema unutrašnjosti pušteni su u rad 15.07.1945. godine, te ovaj dan
predstavlja početak rada luke Ploče za javni promet. Značajan razvoj luke u Pločama
započinje 1945. godine rekonstrukcijom željezničke pruge Ploče-Sarajevo te jačanjem
ekonomije u Bosni i Hercegovini. Veći brodovi dolaze na novoizgrađenu obalu te donose žito
i ugljen, dok se izvozio boksit i drvo.
Poduzeće "Luka i skladišta" javno počinju poslovati 18. siječnja 1952. godine. Na brz rast
prometa u periodu 1960. do 1990. utjecao je dinamičan razvitak velikih industrijskih
metalurških poduzeća u BiH, drvne i rudarske industrije, a zatim kemijske i aluminijske
industrije. Izgradnjom nekoliko novih obala, skladišta i silosa, terminala za generalne i rasute
terete, nabavljena je plovna dizalica i ostala lučka mehanizacija, te izgrađeni drugi lučki
sadržaji i obala i u luci Metković. Nakon rekonstrukcije lučkih sadržaja u 1966. godini
ukupan promet luke ploče prelazio je jedan milijun tona tereta u nekoliko sljedećih godina.
Za vrijeme Domovinskog rata u periodu 1991.-1996. došlo je do prekida djelatnosti i
značajnog smanjenja rada. Danas je "Luka Ploče" d.d. vlasnik nekoliko trgovačkih društava -
kćeri s ograničenom odgovornosti. Djelatnosti koje iste obavljaju i posjeduju koncesiju su :
privez brodova, odvoz otpada s brodova, transport, održavanje, špediterke usluge, gradnja,
skladištenje tekućih tereta - bunker brodova, opskrba brodova, ugostiteljstvo i dr.
Rekonstruirana je obala br.5, obala br.3, izgrađen RO-RO terminal,promet putničkih brodova
za lokalni i međunarodni promet, novi terminal tekućih tereta i hladnjača.
"Luka Ploče" d.d. posjeduje Potvrdu ISO standarda 9001:2000 i HRN EN ISO 9001:2002. od
2006. godine.
2
3. POLOŽAJ LUKE PLOČE
3.1. Klimatski uvjeti i položaj
Luka Ploče je luka srednjeg Jadrana i nalazi se na 43° 03´ sjeverne geografske širine i
17° 26´ istočne geografske dužine.
Ima vrlo povoljan prirodni položaj. Smještena je u zaljevu sjeverozapadno od ušća rijeke
Neretve na udaljenosti 3 km. S južne i jugozapadne strane zaljev zatvara poluotok Pelješac
koji djeluje kao prirodni lukobran.
Mediteranska klima daje glavna obilježja cijelom podneblju : sunčano i toplo sa umjerenim
količinama padalina tijekom cijele godine.
3.2. Gravitacijsko područje
Luka Ploče ima vrlo povoljan prirodni i prometni položaj. Smještena je u središnjem
dijelu Jadrana između Splita i Dubrovnika.
Povezana je cestovnim prometnicama iz tri smjera, od kojih je prometnica sjever-jug najkraća
i prometno najpogodnija veza između Baltičkog i Jadranskog mora.
U smjeru sjever-jug luka Ploče je povezana i željezničkom prugom, kao ogranak Vc
Paneuropskog koridora.
Položaj luke Ploče omogućava kvalitetnu pomorsku vezu s talijanskim lukama na drugoj
strani Jadrana, HUB-lukama na Mediteranu, kao i s lukama cijelog svijeta.
Luka Ploče je hrvatska luka, ali luka od iznimne važnosti za gospodarstvo susjedne Bosne i
Hercegovine, budući izgradnjom koridora Vc osigurava se brži i kraći put kako do
industrijskog zaleđa susjedne Bosne i Hercegovine, tako i šireg gravitacijskog područja
zemalja srednje Europe.
3
Slika 2. Paneuropski koridor Vc
3.3.Robni i putnički tokovi
Vanjskotrgovinske razmjene Republike Hrvatske, usmjerenosti vanjskotrgovinske i
prekomorske razmjene europskih država te struktura tranzitnog prometa luke Ploče potvrđuje
da srednjoeuropske države predstavljaju važne vanjskotrgovinske partnere Hrvatske i vrijedno
tranzitno tržište vitalnih hrvatskih koridora i luka, među kojima je zasigurno i luka Ploče te
pripadajući koridor Vc.
Paneuropski koridor Vc (Ploče – Sarajevo – Osijek – Budimpešta) kao infrastrukturni je
pravac koji prolazi teritorijem Hrvatske na dijelu od luke Ploče do teritorija Bosne i
Hercegovine. Kao intermodalni koridor od luke Ploče pa dalje cestovnom i željezničkom
komunikacijom spomenuti pravac direktno sudjeluje u opsluživanju srednjoeuropskog
područja (Austrije, Češke, Slovačke i Mađarske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore,…),
kao strateškog tranzitnog tržišta.
Analizom relevantnih makroekonomskih indikatora definirani su glavni vanjskotrgovinski
partneri Hrvatske, dinamika, količina i usmjerenost robnih tokova Hrvatske te usmjerenost
vanjskotrgovinske i prekomorske razmjene europskih država. Slijedom toga proizlazi da je,
analizirani koridor Vc koridor bitan za formiranje robnih tokova između Republike Hrvatske i
važnih vanjskotrgovinskih partnera Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Češke, Slovačke
4
i Mađarske, a s tim u svezi i koridor od značajnog geoprometnog značaja za Republiku
Hrvatsku i druge spomenute države kojima koridor prolazi. Temeljem relevantnih statističkih
podataka o strukturi robnih tokova u zavisnosti od vrste tereta, intenzitetu, dinamici i
usmjerenosti robnih tokova kroz luku Ploče kao stratešku tranzitnu točku koridora Vc mogu
se izvesti značajni zaključci o robnim tokovima na koridoru Vc. Sukladno povećanju prometa
u luci Ploče ostvarenom 2007. godine (32% u odnosu na 2006.godinu) moguće pretpostaviti
sličnu tendenciju intenziteta i dinamike kretanja robnih
tokova na pripadajućem koridoru. Jednako tako, obzirom na strukturu robnih tokova
zabilježen je rast svih kategorija, dakle generalnih, suhih rasutih kao i tekućih tereta, pri čemu
treba posebno istaknuti kontejnerske robne tokove koji su 2007. godine nadmašili iznos od
30.000 TEU, i time ostvarili porast prometa za čak 65%, odnosu na 2006. godinu.
S obzirom na pravce kretanja, treba istaknuti da najveći udio u ukupnom prometu luke Ploče
ima tranzitni promet. Naime, podatak da je u ukupnom prometu luke Ploče 2007. tranzitni
promet sudjelovao s oko 84% potvrđuje da je luka Ploče preko koridora Vc u potpunosti u
funkciji opsluživanja srednjoeuropskih tranzitnih država u zaleđu. Pri tome se prvenstveno
misli na opsluživanje gospodarstva susjedne Bosne i Hercegovine, a u manjoj mjeri i
gospodarskih partnera iz Srbije, Crne Gore, Mađarske te drugih zemalja Srednje Europe
kao što su Češka, Slovačka, Rumunjska i Poljska.
Predviđeni rast prometa luke Ploče do 2010. godine od čak 73% (u odnosu na 2006. godinu),
može se smatrati relevantnim indikatorom rasta robnih tokova na pripadajućem koridoru Vc.
Navedenu prognozu opravdavaju nove investicije u samoj luci u svezi s izgradnjom
višenamjenskog (kontejnerskog terminala), te novog terminala za suhe i rasute terete, kao i
izgradnja koridora Vc čime će se omogućiti kvalitetna komunikacija s postojećom
gravitacijskom zonom. Unatoč geoprometnim predispozicijama, te pozitivnim prognozama o
prometnom rastu i dinamici robnih tokova na analiziranom koridoru Vc koji luku Ploče
povezuje s neposrednim i širim europskim zaleđem, neophodno je definirati odgovarajuću
strategiju koja će integriranim i koordiniranim pristupom spram svih subjekata u logističkom
lancu koridora učiniti te pravce konkurentnim na vrijednom srednjoeuropskom tranzitnom
tržištu i širem europskom okruženju. U tom je kontekstu nužno istaknuti važnost izgradnje
plovnog puta Bosanski Šamac – Vukovar, izgradnju cestovnog pravca Vc Budimpešta –
Osijek – Sarajevo – Ploče, te dionice Jadranske autoceste Split – Ploče, kao važnih
pretpostavki temeljem kojih luka Ploče i koridor Vc može valorizirati svoje važno prometno
značenje u kombiniranom transportu s državama u užem i širem srednjoeuropskom zaleđu te
5
odigrati važnu ulogu u integraciji Hrvatske (i drugih država kojima prolazi predmetni pravac)
u europski prometni i gospodarski sustav.
Razvojna vizija
- Izgradnja dvaju novih terminala: terminal za rasute terete i kontejnerski terminal
- Informatizacija lučkog sustava : trenutno u fazi inplementacije sustav upravljanja
kontejnerskim poslovanjem; u budućnosti informatizacija cjelokupnog lučkog sustava.
- Kompletna logistička podrška (integriranje usluga sa drugim sudionicima u procesu) u
cilju povećanja konkurentnosti transparentnog pravca preko Ploča.
- Distributivni centar roba
6
A: Višenamjenski kontejnerski terminal
A1: Višenamjenski kontejnerski terminal - 2. Faza
B: Terminal za suhe rasute terete
C: Područje za razvoj lučkih sadržaja
D: Programi u slobodnoj zoni / 1
E: Programi u slobodnoj zoni / 2
F: Postrojenje za prikupljanje brodskog krutog i tekućeg otpada
G: Terminal za tekuće terete
4.TEHNIČKO TEHNOLOŠKI PARAMETRI TERMINALA LUKE PLOČE
TERMINAL ZA GENERALNE TERETE
KAPACITETI
Dužina obale 705 m
Gaz 9,2 m
Broj vezova 6 km
Pokriveno skladište 35 834 m kvadr.
Otvoreno skladište 153 925 m kvadr.
7
MEHANIZACIJA
Obalne dizalice 8 kom
Auto dizalice nosivosti 15-60 t 9 kom
Viljuškari nosivosti 2-28 t 100 kom
Elektroviljuškari nosivosti 1,2-2,5 t 16 kom
Plovna dizalica nosivosti 100 t 1 kom
Dužina željezničkih tračnica 5 600 m
TERMINAL ZA RASUTE TERETE
KAPACITETI
Dužina obale 510 m
Gaz 13 m
Kapacitet skladišta 300 000 t
Broj vezova 3 kom
Mogućnost priveza brodova do 60 000 DWT
Pretovarni kapaciteti 15 000 t/danu
Dužina želj. tračnica na terminal 2 000 m
8
MEHANIZACIJA
Utovarivači 13 kom
Buldožer 1 kom
Vučno vozilo za manipulaciju vagona 2 kom
Obalne dizalice nosivosti 10 t 5 kom
Mobilna dizalica kapaciteta 63 t 1 kom
9
TERMINAL ZA PRETOVAR TEKUĆIH TERETA
KAPACITETI “NAFTNIH TERMINALA FEDERACIJE” d.o.o.
Broj vezova 1 km
Gaz 12 m
KAPACITET JEDNOKRATNOG USKLADIŠTENJA
Mazut 40 000 m kubnih
NaOH (55 %) 17 000 m kubnih
Bijeli produkti (benzini D2 ortoxilen) 20 000 m kubnih
Petrokemijski proizvodi 15 000 m kubnih
TEHNIČKI KAPACITET MAZUTA
Otprema 500 t/h
Prijem 1000 t/h
TEKNIČKI KAPACITET NaOH
Otprema 200 t/h
Prijem 400 t/h
TEHNIČKI KAPACITET BIJELI PRODUKTI
Otprema 350 t/h
Prijem 350 t/h
TEHNIČKI KAPACITET PETROKEMIJSKIH PROIZVODA
Otprema 250 t/h
Prijem 250 t/h
10
KAPACITETI “LPT” d.o.o.
Punilišta kamionskih cisterni i vagonskih cisterni i kolosiječna postrojenja
Brod – skladište s otpremnim pumpaonicama
Transportni cjevovodi za dopremu produkata
Manipulacijski cjevovodi
Sustav zaštite od požara s automatskim javljačima
TERMINAL ZA SIPKE TERETE
KAPACITETI
Dužina obale 180 m
Gaz 9,80 m
Broj vezova 1 km
Kapacitet jednokratnog uskladištenja 45 000 t
Tehnički kapacitet pretovara 400 t/h
Kapacitet linije za uvrećavanje 1000 vreća/h
11
Moguće su sljedeće manipulacije tereta :
- brod - silos- silos – brod- vagon ili cestovno vozilo – silos- silos – vagon ili cestovno vozilo- direktna manipulacija : brod – vozilo i vozilo – brod preko prometnog sistema
TERMINAL ZA DRVO
KAPACITETI
dužina obale 110 m
gaz 9,2 m
broj vezova 1 km
površina terminala 46 464 m kvadr.
natkriveno skladište 2000 m kvadr.
otvoreno skladište 153 925 m kvadr.
kapacitet jednokratnog uskladištenja 20 000 m kvadr.
doradna radionica – pilana 100 m kubnih/danu
MEHANIZACIJA
Viljuškari 10 kom
Vučna mehanizacija 7 kom
12
TERMINAL ZA GLINICU I PETROLKOKS
KAPACITETI
SILOS ZA GLINICU
Dužina obale 80 m
Gaz 9,2 m
Kapacitet jednokratnog uskladištenja 20 000 t
Tehnički kapacitet pretovara 600 t/h
SILOS ZA PETROLKOKS
Kapacitet jednokratnog uskladištenja 10 000 t
Tehnički kapacitet pretovara 260 t/h
Površina zatvorenog skladišta 30 002 m
Moguće manipulacije robe su :
- brod-kamioni-skladište
- skladište-vagoni
13
KONTEJNERSKI TERMINAL
MEHANIZACIJA
Reachsteker 45 t 2 kom
Hevy lift “Linde” 42 t 1 kom
Tag master sisu 2 kom
Prikolice 6 kom
GODINA TEU
1999 1440
2000 2930
2001 4471
2002 7298
2003 13300
2004 14520
2005 17065
2006 18150
2007 29385
14
POSLOVNA JEDINICA METKOVIĆ
KAPACITETI
TERMINAL ZA PRETOVAR RASUTOG CEMENTA
Dužina obale 110 m
Dužina rijeke 5 m
Kapacitet jednokratnog uskladištenja 4000 t
Tehnički kapaciteti pretovara 200 t/h
TERMINAL ZA PRETOVAR GENERALNIH TERETA
dužina obale 200 m
dubina rijeke 5 m
auto-dizalice 3 kom
viljuškari 4 kom
traktori 1 kom
otvorena skladišta 10 000 m kvad.
zatvorena skladišta 1 300 m kvad.
TERMINAL ZA PRETOVAR TROSKE
Dužina obale 500 m
Dužina rijeke 5 m
Kapacitet jednokratnog uskladištenja 10 000 t
Obalna dizalica nosivosti 5 t 1 kom
Utovarivač 1 kom
Vučno sredstvo 1 kom
15
5. PROMETNE VEZE LUKE PLOČE
Cestovni promet
Okosnicu cestovnih veza čini:
Jadranska magistrala koja se pruža od Trsta, preko Rijeke, Splita do krajnje točke
Republike Hrvatske. Ovaj putni pravac je dio europske mreže i nosi oznaku E-65
Magistralni put Mađarska – Osijek – B.Šamac – Zenica – Sarajevo – Mostar –
Metković – Ploče, koji ima oznaku E-73, predstavlja najkraću i prometno
najpovoljniju vezu između Baltičkog i Jadranskog mora
Željeznički promet
U pravcu sjever-jug pruža se željeznička pruga Sarajevo – Ploče (195 km), koja predstavlja
dio željezničke trase ogranka C (Budimpešta – Osijek – B. Šamac – Sarajevo – Ploče duljine
809 km) Petog Paneuropskog koridora (Venecija – Trst – Budimpešta – Uzgorod – Lavov) i
time čini luku Ploče morskom lukom ovog ogranka.
Pomorski promet
Pozicija luke Ploče omogućava kvalitetnu pomorsku vezu kako s gradovima na jadranskoj
obali Hrvatske i Italije tako i s lukama čitavog svijeta. Posebna kvaliteta postignuta je
uspostavljanjem tjedne feeder linije, koja luku Ploče povezuje s Maltom i talijanskim lukama
Taranto i Gioa Taurom.
Zračni promet
Zračne luke u Splitu (127 km) i Dubrovniku (120 km) omogućuju veze sa svim zračnim
lukama u svijetu.
16
6. PROGNOZA ROBNIH TOKOVA LUKE PLOČE I PANEUROPSKOG
KORIDORA V (Vc)
Procjena prometne potražnje i robnih tokova na prometnom pravcu zavisna
je od mnogobrojnih čimbenika i subjekata koji sudjeluju u proizvodnji prometne
usluge na prometnom pravcu. Unatoč tome, u ovom se dijelu za potrebe
procjene intenziteta, strukture i dinamike robnih tokova na koridoru Vc koriste
i analiziraju prognoze preuzete iz određenih studija i razvojnih planova luke
Ploče kao referentne točke u formiranju robnih tokova na koridoru Vc.
Prognoza prometa luke Ploče koja predstavlja izlaz srednjoeuropskih država
na more, može biti u funkciji značajnog pokazatelja prognoze robnih tokova
na koridoru Vc. Stoga se podaci o prognoziranim količinama prometa u luci
Ploče (Tablica 1. i Tablica 2.) mogu komentirati na način da se sukladno predviđenom
rastu prometa luke Ploče do 2010. godine za čak 73% (u odnosu na
promet koji je ostvaren u 2006. godini), predviđa rast robnih tokova na pripadajućem
koridoru Vc, u otprilike istoj mjeri.
Tablica 1. Promet luke Ploče prema pravcima kretanja (u 000 tona)
17
Tablica 2. Prognoza prometa luke Ploče od 2005. – 2010. godine (u 000 tona)
Grafikon 1. Prognoza prometa luke Ploče od 2007. – 2010. godine
Navedenu prognozu opravdavaju nove investicije u samoj luci u svezi s izgradnjom
višenamjenskog (kontejnerskog terminala), te novog terminala za suhe i rasute terete, kao i
izgradnja koridora Vc čime će se omogućiti kvalitetna komunikacija s postojećom
gravitacijskom zonom i iskoristiti preduvjeti za proširenje tržišta lučkih usluga prema
Hrvatskoj, Češkoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Pozicija luke Ploče omogućuje kvalitetnu
pomorsku vezu kako s gradovima na jadranskoj obali Hrvatske i Italije tako i s lukama
čitavog svijeta. Posebna kvaliteta je postignuta uspostavljanjem tjedne feeder linije koja luku
Ploče povezuje s Maltom i Gioa Taurom. Navedena feeder linija uz luku Ploče povezuje
18
još luke Rijeka, Kopar i Bar. Prognoza potražnje mediteranskih kontejnerskih luka prikazana
u tablici 2. ., temeljena je na postojanju hub luka na Mediteranu, koje će uvelike utjecati na
još veće količine kontejnerskog prometa u tom području, a time i na veću potražnju za lučkim
uslugama kontejnerskih luka na Mediteranu, među kojima posebno značenje imaju i jadranske
luke (luka Rijeka i luka Ploče). Prognoza o značajnom rastu potražnje za lučkim uslugama
kontejnerskih luka u Središnjem Mediteranu, implicira i prognozu veće potražnje za lučkim
uslugama hrvatskih luka – luke Rijeka i luke Ploče, a samim time formiranje većih
količina robnih tokova na koridoru V uključujući ogranke Vb i Vc. S tim u svezi interesantna
je prognoza usmjerenosti kontejnerskog prometa iz neposrednog gravitacijskog područja luke
Ploče, odnosno susjednih država Srbije i Bosne i Hercegovine na sjevernojadranske i
južnojadranske luke (Tablica
3).
Tablica 3. Prognoza usmjerenosti kontejnerskog prometa susjednih država nasjevernojadranske i južnojadranske luke
Dakle, podaci u prethodnoj tablici upućuju na zaključak o “konkurentnim lukama” luci Ploče
kada je riječ o opsluživanju neposrednog, ali i šireg zaleđa, s napomenom na “samo” 25%
“sigurnog” kontejnerskog prometa susjednih država koji se odnosi na neposredno zaleđe, tj.
teritorij Bosne i Hercegovine. Ipak, pod pretpostavkom unapređenja poslovanja i prilagodbe
novonastalim uvjetima kako unutar same luke Ploče, tako i u odnosu na makrookruženje
(razvijanje slobodne lučke zone, razvijanje trgovačke i industrijske funkcije luke, ulaganja u
kontejnerski terminal te razvijanje pročelja luke), realne su optimističnije prognoze intenziteta
robnih tokova kroz luku Ploče, a time i na
koridoru Vc.
19
To potvrđuju i podaci prema kojima je u prvih devet mjeseci 2007. godine u luci Ploče
ostvaren promet od 3 milijuna i 200 tisuća tona tereta, dok se do kraja godine očekuje se više
od 4 milijuna tona tereta. Tako će se pločanska luka približiti rekordnim 80-tim godinama
prošlog stoljeća. Jednako važan je i značajan porast kontejnerskog prometa u luci Ploče,
koji je 2007. godine u odnosu na 2006. godinu porastao za čak 58 %. Nakon završetka 50
milijuna eura vrijednog kontejnerskog terminala, čija se izgradnja očekuje najkasnije za dvije
godine, predviđa se da će kontejnerski promet luke Ploče, biti veći od 100 tisuća
TEU/godišnje [7]. Na ovaj način luka Ploče će adekvatnije odgovoriti na kontinuirani rast
kontejnerskog prometa koji je u 2007. godini za približno 70% veći od onog iz prethodne
godine.
7. ZAKLJUČAK
Navedene prognoze rasta ukupnog i kontejnerskog prometa luke Ploče, impliciraju i
prognozu rasta ukupnog i kontejnerskog prometa na koridoru Vc i to kada je posrijedi
neposredno, ali i šire lučko zaleđe. U prilog realizaciji ove optimistične prognoze ide i
izgradnja autoceste na koridoru Vc koji se proteže od Budimpešte preko Osijeka, Sarajeva,
Mostara do Ploča, koja je u interesu svih država kroz koje bi autocesta trebala prolaziti.
Dakle, izgradnja autoceste ima veliko značenje ne samo za luku Ploče kao najvažniju
uvoznu/izvoznu luku za Bosnu i Hercegovinu već i ostale države kroz koje prolazi koridor Vc
uključujući i Republiku Hrvatsku, budući da bi se time na odgovarajući način povezao
južnojadranski prostor sa Srednjom Europom.
Analizom relevantnih makroekonomskih indikatora definirani su glavni vanjskotrgovinski
partneri Hrvatske, dinamika, količina i usmjerenost robnih tokova Hrvatske te usmjerenost
vanjskotrgovinske i prekomorske razmjene europskih država. Slijedom toga proizlazi da je,
analizirani koridor Vc koridor
bitan za formiranje robnih tokova između Republike Hrvatske i važnih vanjskotrgovinskih
partnera Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Češke, Slovačke i Mađarske (...), a s tim u
svezi i koridor od značajnog geoprometnog značaja za Republiku Hrvatsku i druge spomenute
države kojima koridor prolazi. Temeljem relevantnih statističkih podataka o strukturi robnih
tokova u zavisnosti od vrste tereta, intenzitetu, dinamici i usmjerenosti robnih tokova kroz
luku Ploče kao stratešku tranzitnu točku koridora Vc mogu se izvesti značajni zaključci o
robnim tokovima na koridoru Vc. Tako je, sukladno povećanju prometa u luci Ploče
ostvarenom 2007. godine (32% u odnosu na 2006.godinu) moguće pretpostaviti sličnu
20
tendenciju intenziteta i dinamike kretanja robnih tokova na pripadajućem koridoru Vc.
Jednako tako, obzirom na strukturu robnih tokova zabilježen je rast svih kategorija, dakle
generalnih, suhih rasutih kao i tekućih tereta, pri čemu treba posebno istaknuti kontejnerske
robne tokove koji su 2007. godine nadmašili iznos od 30.000 TEU, i time ostvarili porast
prometa za čak 65%, odnosu na 2006. godinu. S obzirom na pravce kretanja, treba istaknuti
da najveći udio u ukupnom prometu luke Ploče ima tranzitni promet. Naime, podatak da je u
ukupnom prometu luke Ploče 2007. tranzitni promet sudjelovao s oko 84% potvrđuje da
je luka Ploče preko koridora Vc u potpunosti u funkciji opsluživanja srednjoeuropskih
tranzitnih država u zaleđu. Pri tome se prvenstveno misli na opsluživanje gospodarstva
susjedne Bosne i Hercegovine, a u manjoj mjeri i gospodarskih partnera iz Srbije, Crne Gore,
Mađarske te drugih zemalja Srednje Europe kao što su Češka, Slovačka, Rumunjska i Poljska.
Predviđeni rast prometa luke Ploče do 2010. godine od čak 73% (u odnosu na 2006. godinu),
može se smatrati relevantnim indikatorom rasta robnih tokova na pripadajućem koridoru Vc.
Navedenu prognozu opravdavaju nove investicije u samoj luci u svezi s izgradnjom
višenamjenskog (kontejnerskog terminala), te novog terminala za suhe i rasute terete, kao i
izgradnja koridora Vc čime će se omogućiti kvalitetna komunikacija s postojećom
gravitacijskom zonom. Unatoč geoprometnim predispozicijama, te pozitivnim prognozama o
prometnom rastu i dinamici robnih tokova na analiziranom koridoru Vc koji luku Ploče
povezuje s neposrednim i širim europskim zaleđem, neophodno je definirati odgovarajuću
strategiju koja će integriranim i koordiniranim pristupom spram svih subjekata u logističkom
lancu koridora učiniti te pravce konkurentnim na vrijednom srednjoeuropskom tranzitnom
tržištu i širem europskom okruženju. U tom je kontekstu nužno istaknuti važnost izgradnje
plovnog puta Bosanski Šamac – Vukovar, izgradnju cestovnog pravca VC Budimpešta –
Osijek – Sarajevo – Ploče, te dionice Jadranske autoceste Split – Ploče, kao važnih
pretpostavki temeljem kojih luka Ploče i koridor Vc može valorizirati svoje važno prometno
značenje u kombiniranom transportu s državama u užem i širem srednjoeuropskom zaleđu te
odigrati važnu ulogu u integraciji Hrvatske (i drugih država kojima prolazi predmetni pravac)
u europski prometni i gospodarski sustav.
21
8. LITERATURA
[1] http://www.luka-ploce.hr/
[2] http://www.port-authority-ploce.hr/index_hr.asp
[3] www.pfri.hr/pomorstvo/2008/02/03_poletan_jugovic.pdf
22