1

Upute za ezoterijske vjebe Rudolf Steiner

Uvodna napomena

Sadraj ove knjige je probran iz materijala Ezoterijske kole Rudolfa Steinera. kola je

postojala deset godina od 1904 do 1914, kada je izbivanje Prvog svjetskog rata sprijeilo njen nastavak. Tijekom tog perioda Rudolf Steiner je jo bio unutar Teozofskog drutva, i

koristio je rije 'teozofija' i 'teozofski', premda uvijek (kako kae u njegovoj antropozofiji) u pravcu na koji je njegova antropozofska duhovna znanost od poetka ukazivala.

Nakon proteka slijedeih deset godina, kada je nastavio s osnivanjem Opeg antropozofskog drutva i sam postao njegov predsjednik, njegove ezoterijske upute za

lanove nastavile su se na neto drugaijoj osnovi, u tjenjoj vezi s udruenjem i upravom Drutva.

Osnivanju Ezoterijske kole 1904. brzo je slijedilo objavljivanje opisa puta kojeg uenik

treba slijediti, u knjizi Teozofija, u nizu eseja, Kako se stjee znanje o viim svjetovima? (u formi knjige objavljeno 1909), i takoer Tajna znanost, koja se pojavila rano 1910.

Opis osnovnih uvjeta za unutarnji razvoj, posebno 'pomone vjebe', takoer se mogu nai u tim knjigama, i nakon njihova objavljivanja Rudolf Steiner je ponekad aludirao na

takve vjebe upuujui na njih. U poglavlju V Tajne znanosti ('O inicijaciji') poloio je, kako slijedi, nune preduvjete za sve vjebe.

Meutim moemo iz tog razumjeti koliko je nuno da ovjek ne trai ulazak u duhovni svijet dok nije nauio i shvatio odreene esencijalne istine o tom svijetu jednostavnom

vjebom njegove svakodnevne inteligencije, razvijene u fizikom svijetu. Ako duhovni razvoj slijedi ispravan i normalan put, tada e prije nego tei ui u nadulni svijet uenik

ve sa svojom obinom inteligencijom savladati sav raniji sadraj ove knjige.

U 1947, trideset-tri godine nakon to je Prvi svjetski rat prekinuo Ezoterijsku kolu i

dvije godine nakon kraja Drugog, Marie Steiner, kao odgovor na zahtjeve lanova antropozofskog drutva, objavila je najvanije od Sadraja ezoterijske kole. Pojavili su se

brojni radovi o orijentalnim metodama treninga (Yoga itd.), i njen je cilj bio suprotstaviti

im neto iz europske discipline Rudolfa Steinera. 'inei dostupnim', napisala je u pismu,

'primjere paljivo, osobno danih savjeta Rudolfa Steinera, eljela sam osigurati da se pojavi neto od one ruokriarske struje koja je vie usklaena sa sadanjim dobom od

dekadentnih indijskih i tibetanskih metoda.'

Tri odvojene serije izbora u engleskom prijevodu, naslovljeni Iz sadraja ezoterijske

kole, prije su se pojavili 1948, 1949 i 1954. Ovaj ukljuuje revidiran prijevod svega to zajedno sadre zajedno s nekim dodatnim materijalima koji prije nisu objavljeni na

engleskom.

O.B.

2

1 Zadatak duhovne znanosti

Zabiljeke s predavanja odranih u Berlinu 1903 ili 1904:

Postoji divna izreka Hegela: Najdublja misao povezana je s povijesnim, vanjskim likom

Krista. I veliina kranske religije je da je tu za svaki stupanj razvoja. Dohvatljiva je za najnaivniju svijest i u isto vrijeme je izazov za najveu mudrost.

Da je kranska religija shvatljiva na svakom stupnju svijesti pokazano je samom

povijeu njenog razvoja. Ispravno shvaen, zadatak Teozofije, ili duhovne znanosti openito, mora biti pokazati da kranska religija poziva na prodiranje u uenje najdublje

mudrosti.

Teozofija nije religija, ve sredstvo za razumijevanje religija. Njen odnos prema

religijskim dokumentima je prije kao odnos same matematike prema spisima u kojima je

izvorno poduavana. ovjek moe razumjeti matematiku kroz svoje vlastite duhovne

sposobnosti i shvatiti zakone prostora bez da se mora obratiti nekom takvom ranom

tekstu. Ali ako je zaista apsorbirao istine geometrije, on e vie cijeniti izvorne tekstove

preko kojih su ti zakoni najprije predstavljeni.

Tako je i s Teozofijom. Njeni izvori nisu u drevnim dokumentima, niti poivaju na

tradiciji; oni lee u stvarnosti duhovnih svjetova. Tamo ih treba pronai i dohvatiti razvojem ovjekovih vlastitih duhovnih snaga, ba kao to dohvaa matematiku teei

razviti sposobnosti svog intelekta.

Na intelekt, pomou kojeg moemo shvatiti zakone svijeta osjetila, podran je

organom, mozgom. Slino, da bi dohvatili zakone duhovnog svijeta, trebamo odgovarajue organe.

Kako su se nai fiziki organi razvili? Jer su na njih djelovale snage izvana: snage Sunca, snage zvuka. Tako su nastale oi i ui iz neutralnih, tromih organa u koje, u

poetku, osjetilni svijet nije mogao prodrijeti, i koji su se otvorili tek postupno. Ako na nae duhovne organe djeluju ispravne snage, i oni e se takoer otvoriti.

Koje su dakle snage koje uzburkavaju nae jo inertne duhovne organe? Tijekom dana, astralno tijelo modernog ovjeka salijeu snage koje rade protiv njegova razvoja, i ak

unitavaju takve organe kakve je nekada posjedovao prije osvita njegove jasne dnevne svijesti. U ranija vremena, ovjek je primao direktne astralne utiske.

Svijet koji ga okruuje govorio mu je kroz slike, kroz formu u kojoj je astralni svijet

doao do izraza. ive, iznutra organske slike i boje slobodno su lebdjele u okolnom prostoru kao izrazi zadovoljstva i odvratnosti, simpatije i antipatije. Zatim su se te boje

omotale, takorei, oko povrine stvari, i objekti su stekli ustaljene konture. To je bilo kada je fiziko tijelo ovjeka stalno stjecalo vrstou i postajalo sve vie organizirano.

Kada su se njegove oi potpuno otvorile fizikom svijetlu, kada se veo maye rairio nad duhovnim svijetom, njegovo astralno tijelo primalo je utiske od okolnog svijeta preko

fizikog i eterikog tijela. Samo astralno tijelo je prenosilo te utiske do 'Ja' i od 'Ja' su oni prelazili u svijest. Tako je on bio osobno ukljuen i stalno aktivan. Ali snage koje su

3

djelovale na njega nisu vie bile plastine, tkajue snage srodne s prirodom njegova vlastita

bia; to su bile snage koje su se hranile s njim, unitile ga, da bi probudile Ja-svijest.

Samo nou, kada uroni u ritmiki-duhovni svijet s kojim je srodan, stjee novu snagu i

moe opet hraniti snage u njegovom fizikom i eterskom tijelu. Iz tog sukoba utisaka, iz odumiranja astralnih organa koji su prije u ovjeku radili nesvjesno, pojavljuje se ivot

individualnog 'Ja', Ja-svijest. Iz ivota-smrt; iz smrti-ivot. Prsten zmije je potpun. I sada iz te probuene Ja-svijesti trebaju se javiti snage koje e ponovno upaliti ivot u odumrlim

ostacima ranijih astralnih organa, oblikujui ih i modelirajui.

ovjeanstvo ide prema svom cilju, voeno svojim uiteljima i voama, velikim

posveenicima, iji je takoer simbol zmija. To je edukacija prema slobodi, stoga spora i teka edukacija. Veliki posveenici su mogli zadatak olakati, za sebe i za ovjeka, da su na

njegovu astralnom tijelu radili tijekom noi, kada je slobodno, na takav nain da u njega izvana utiskuju astralne organe. Ali takav in bi se odvijao u ovjekovoj svijesti sna;

prolazio bi preko njegove sfere slobode. Najvii princip u ovjeku, Volja, nikada se ne bi otvorio.

ovjek je voen naprijed stupanj po stupanj. Postojala je inicijacija u Mudrosti,

inicijacija u Osjeaju, inicijacija u Volji. Pravo Kranstvo je zbir svih stupnjeva inicijacije. Inicijacija starine je bila proroanska objava, priprema. Polako i postepeno ovjek kasnijih

vremena emancipirao se od svog Inicijatora, svog Gurua. Inicijacija se, u poetku, odvijala pri svijesti dubokog transa, ali je bila opremljena da u fiziko tijelo utisne sjeanje na ono

to je objelodanjeno izvan tijela. Otuda nunost otputanja eterskog tijela, nositelja memorije, kao i astralnog tijela.

Astralno tijelo i etersko tijelo uranjaju zajedno u Ocean mudrosti, u Mahadevu, u

Svijetlo Ozirisa. Ta inicijacija se odvijala u najdubljoj tajnosti, u apsolutnoj izdvojenosti. Ni

dah iz vanjskog svijeta nije mogao ui. ovjek je bio kao da je umro za vanjski ivot, i njeno sjemenje je odnjegovano daleko od zasljepljujueg svijetla dana.

Inicijacija je zatim izala iz tame koja prekriva Misterije na najjasnije svijetlo dana. U velikoj i monoj Osobnosti, Nositelju najvieg ujedinjavajueg principa, Rijei od Njega

koji je izraz i manifestacija skrivenog Oca, i koji uzevi ljudski oblik postaje Sin ovjeka i time predstavnik cijelog ovjeanstva, Spona koja sva Ja ujedinjava u Kristu, ivotnog

duha, vjenog Ujedinitelja, izvrena je inicijacija ovjeanstva u cjelini, kao povijesna injenica i u isto vrijeme kao simbol, u oblasti osjeaja.

Toliko je moan bio taj dogaaj da je u svakom pojedincu koji je prema njemu oblikovao svoj ivot, njegova snaga mogla nastaviti raditi ba u fizikom, izraavajui se

ak i u pojavi stigmi i najprodornijim bolima. Osjeaji su bili potreseni do najveih dubina. Jaina emocije, kakva nikad ni prije ni kasnije nije uzburkala svijet, pojavila se u monim

valovima.

U Inicijaciji na Kriu boanske ljubavi odigralo se rtvovanje 'Ja' za svih. Krv, fiziki

izraz 'Ja' tekla je iz ljubavi za ovjeanstvo, i uinak je bio takav da su tisue ile u tu Inicijaciju, u tu Smrt, putajui da njihova krv tee u ljubavi i odanosti za ovjeanstvo. Da

se krv neizrecivo izlijevala na taj nain nikada nije bilo dovoljno naglaavano; sjeanje vie ne ulazi u svijest ljudi, ak ni u teozofskim krugovima.

4

Ipak su valovi oduevljenja koji su u struji krvi tekli dolje, i potom se uzdizali, ispunili

njihov zadatak. Postali su izvor snanih impulsa. Uinili su ovjeanstvo zrelim na Inicijaciju Volje.

I to je batina Krista.

5

2 Openiti zahtjevi ...

Openiti zahtjevi koje svaki aspirant za okultni razvoj mora sebi postaviti

(pomone vjebe)

U onom to slijedi, predstavljeni su uvjeti koji moraju biti osnova okultnog razvoja. Neka nitko ne zamilja da bilo kakvim mjerama primijenjenim na vanjski ili unutarnji

ivot moe napredovati ukoliko ne ispunjava te uvjete. Sve vjebe meditacije, koncentracije, ili vjebe druge vrste, bezvrijedne su, zaista u odreenom smislu i tetne,

ako ivot nije podeen u skladu s tim uvjetima.

Nikakve snage u stvari ne mogu biti pruene ljudskom biu; sve to se moe je razvijati

snage koje su ve unutar njega. One se ne razvijaju same po sebi jer ih unutarnje i vanjske prepreke sprjeavaju. Vanjske prepreke se smanjuju slijedei pravila ivota; unutarnje

prepreke posebnim uputama u vezi meditacije, koncentracije, i slino.

Prvi uvjet je kultiviranje apsolutno jasnog miljenja. U tu svrhu ovjek se mora rijeiti

varljive misli, makar i na kratko vrijeme tijekom dana oko pet minuta (to vie, to bolje). On mora postati vladar u svom svijetu misli. On nije vladar ako vanjske okolnosti,

zanimanje, ova ili ona tradicija, socijalni odnosi, ak i pripadnost odreenoj rasi, dnevna ivotna rutina, odreene aktivnosti i tako dalje, odreuju misao i kako on vjeba.

Stoga tijekom tog kratkog vremena, djelujui potpuno iz vlastite slobodne volje, mora isprazniti duu od uobiajenog, svakodnevnog tijeka misli i svojom vlastitom inicijativom

smjestiti jednu misao u sredite svoje due. Misao ne mora biti posebno upeatljiva ili zanimljiva. Zaista je za ono to u okultnom smislu treba postii najbolje ako je izabrana

potpuno nezanimljiva i beznaajna misao. Tu je esencijalna stvar prisiliti miljenje da djeluje iz svoje vlastite energije, dok zanimljiva misao sama potie miljenje. Bolje je ovu

vjebu kontrole misli poduzeti s pribadaom nego s Napoleonom.

Uenik treba sebi rei: Sada poinjem od ove misli, i preko vlastite unutarnje inicijative

pridruujem joj sve to je za nju vano. Na kraju perioda misao bi trebala biti raznobojna i iva kakva je bila na poetku. Ova vjeba se ponavlja dan za danom najmanje mjesec dana;

svaki dan se moe uzeti nova misao, ili se uz istu misao moe prianjati nekoliko dana. Na kraju vjebe napravljen je napor da se postane potpuno svjestan tog unutarnjeg osjeaja

vrstoe i sigurnosti koji e se uskoro zamijetiti obraajui suptilniju panju na vlastitu duu; vjeba se zatim zakljuuje fokusirajui miljenje na glavu i sredinu kime (mozak i

kimenu modinu), kao da se osjeaj sigurnosti prelio u taj dio tijela.

Kada se ova vjeba prakticirala, recimo, jedan mjesec, treba dodati i drugi zahtjev. Pokuamo se sjetiti nekog djela koje u uobiajenom tijeku ivota sigurno ne bismo nikad

izvrili. Zatim se obveemo to napraviti svaki dan. Dobro je dakle izabrati djelo koje se moe izvravati svaki dan i koje e nas okupirati onoliko vremena koliko je mogue. I tu je

bolje poeti s nekim beznaajnim djelom za koje se trebamo prisiliti da ga izvrimo; na primjer, u fiksno vrijeme svaki dan zaliti cvijet kojeg smo kupili.

Nakon odreenog vremena drugi, slian in treba biti nadodan prvom; kasnije, trei, i tako dalje ... onoliko koliko se moe uskladiti s izvravanjem svih ostalih dunosti. I ova

6

vjeba, takoer, treba trajati jedan mjesec. Ali koliko god je mogue tijekom drugog

mjeseca, takoer, prvu vjebu treba nastaviti, premda je to neto manja dunost nego u prvom mjesecu. Ipak se ne smije zanemariti, jer e se inae brzo primijetiti da su plodovi

prvog mjeseca izgubljeni i ponovno je poela aljkavost nekontroliranog miljenja.

Treba posvetiti panju da jednom kada su dobiveni plodovi, da se vie nikada ne izgube.

Ako je, preko druge vjebe, postignuta ta inicijativa djelovanja, tada, sa suptilnom panjom, postajemo svjesni osjeaja unutarnjeg impulsa u aktivnosti due; taj osjeaj

ulijevamo u tijelo, putajui da od glave struji dolje do toke upravo iznad srca.

U treem mjesecu, ivot treba fokusirati na novu vjebu razvoj odreene staloenosti

prema fluktuacijama radosti i tuge, zadovoljstva i bola; 'visine ushienja' i 'dubine oaja' sasvim svjesno treba zamijeniti staloenim raspoloenjem. Povesti rauna da nas ni jedno

zadovoljstvo ne ponese, nikakva tuga ne uroni u dubine, nikakvo iskustvo ne vodi do

neumjerenog bijesa ili uznemirenosti nikakva oekivanja ne potiu anksioznost ili strah,

nikakva situacija ne zbunjuje, i tako dalje.

Ne treba se bojati da e ovakva vjeba uiniti ivot suhim i neproduktivnim; daleko prije e biti primijeeno da su iskustva na koja je primijenjena ova vjeba zamijenjena

istijim kvalitetama due. Iznad svega, ako se odrava suptilnija panja, jednog e dana u tijelu postati primjetan unutarnji spokoj; kao i u gornja dva sluaja, ulijevamo ovaj osjeaj

u tijelo, putajui da struji od srca, prema rukama, stopalima i, konano, glavi.

To se naravno ne moe nakon svake vjebe, jer ovdje nije stvar pojedine vjebe ve

neprekidne panje na unutarnji ivot due. Svaki dan jednom, najmanje, ovaj unutarnji spokoj treba prizvati pred duu a zatim treba nastaviti vjebu njegova izlijevanja iz srca.

Veza s vjebama iz prvog i drugog mjeseca je nastavljena, kao to je u drugom mjesecu s vjebom iz prvog mjeseca.

U etvrtom mjesecu, kao novu vjebu, treba kultivirati ono to se ponekad zove 'pozitivan stav'. Sastoji se u tome da se uvijek trai dobro, pohvalno lijepo i slino, u svim

biima, svim doivljajima, svim stvarima. Ova kvaliteta due najbolje je okarakterizirana u perzijskoj legendi u vezi Krista Isusa. Jednog sana, dok je hodao sa Njegovim uenicima,

pored puta su vidjeli mrtvog psa kako lei u stanju uznapredovanog raspadanja.

Svi su se uenici okrenuli od odvratnog prizora; Krist Isus se jedini nije pomakao ve je

paljivo pogledao leinu i rekao: 'Kakve divne zube ima ivotinja!' Gdje su ostali vidjeli samo odvratnost, nelagodu, On je traio ljepotu. Tako i ezoterijski uenik mora traiti

pozitivno u svakom fenomenu i u svakom biu. Bitno je primijetiti da ispod vela neeg odvratnog postoji skrivena ljepota, da ak i ispod vanjske maske kriminalca postoji

skriveno dobro, da je pod maskom luaka nekako skrivena boanska dua.

U odreenom smislu ova vjeba je povezana s onim to se naziva 'suzdravanjem od

kritike'. To ne treba shvatiti u smislu nazivanja crnog bijelim a bijelog crnim. Postoji,

meutim, razlika izmeu prosudbe koja je, proizlazei samo od neije vlastite osobnosti,

obojana elementom osobne simpatije ili antipatije, i stava koji njeno ulazi u strani fenomen ili bie, stalno pitajui: Kako to da je to ovako ili postupa ovako? Takav stav e

samo svojom prirodom biti vie postavljen kao pomo onom to je nesavreno nego nad jednostavnim nalaenjem greaka i kriticizmom.

7

Primjedba da same okolnosti ivota mnoge ljude obvezuju da trae greke i osuuju

ovdje ne stoji. Jer u takvim sluajevima okolnosti su takve da osoba o kojoj se radi ne moe ii kroz izvorni okultni trening. Zaista postoje mnoge okolnosti u ivotu koje okultno

kolovanje ine nemoguim, iza odreene toke. U takvom sluaju osoba ne bi smjela nestrpljivo eljeti, unato svemu, napraviti napredak koji je mogu jedino pod odreenim

uvjetima.

Onaj tko svjesno okree um, na jedan mjesec, pozitivnom uinku svih svojih doivljaja

postepeno e primijetiti da se u njega uvlai osjeaj kao da mu je koa porozna na sve strane, i kao da je njegova dua irom otvorena svim vrstama tajni i delikatnim procesima

u njegovu okruenju koji su do tada izmicali njegovoj panji. Vana stvar je borba s prevladavajuim nedostatkom panje za te suptilne stvari.

Ako se jednom primijeti da se opisani osjeaj izraava u dui kao vrsta blaenstva, treba nastojati u mislima voditi taj osjeaj do srca i odatle ga pustiti da struji u oi, a odatle vani

u prostor ispred i oko sebe. Primijetiti e se da se time stekla intimnija povezanost s okolnim prostorom. ovjek raste izvan i iznad sebe, takorei.

Ui gledati dio svog okruenja kao neto to pripada njemu. Za ovu vjebu je potrebno

dosta koncentracije, i, iznad svega, prepoznavanje da svi uzburkani osjeaji, sve strasti, sve prekomjerno vesele emocije imaju apsolutno destruktivan uinak na naznaeno

raspoloenje. Vjebe prvih mjeseci se ponavljaju, kao i u ranijim mjesecima.

U petom mjesecu, treba napraviti napor za razviti osjeaj suoavanja sa svakim novim

iskustvom s potpunom otvorenou uma. Ezoterijski uenik mora potpuno prekinuti s stavom koji, suoen s neim to je upravo uo ili vidio, uzvikuje: 'Nikad nisam uo to, ili

nikad nisam vidio to, ranije; To ne vjerujem to je iluzija.' U svakom trenutku mora biti spreman susresti ili prihvatiti potpuno nova iskustva.

Ono to je dotada prepoznavao da je u skladu s prirodnim zakonom, ili ono na to je gledao kao na mogue, ne smije predstavljati prepreku prihvaanju nove istine. Premda

radikalno izraeno, potpuno je ispravno da ako netko doe ezoterijskom ueniku i kae, 'Od prole noi se zvonik takve i takve crkve nakrivio preko', ezoterik treba ostaviti otvoren

prozori za sluaj da postane uvjeren da se njegovo prethodno znanje o prirodnim zakonima nekako moe uveati takvom oito jedinstvenom injenicom.

Ako usmjeri svoju panju, u petom mjesecu, da razvije takav stav uma, primijetiti e da u njegovu duu mili osjeaj kao da je neto postalo ivo, probueno, u prostoru koji je

povezan s vjebom etvrtog mjeseca. Taj osjeaj je suvie delikatan i suptilan. Treba se potruditi da se bude paljiv prema toj delikatnoj vibraciji u okruenju i da se pusti da

struji, takorei, kroz svih pet osjetila, posebno kroz oi, ui i kroz kou, utoliko to ovo potonje sadri osjetilo topline.

Na ovom stupnju ezoterijskog razvoja, manje panje je posveeno na utiske koje ovi poticaji rade na druga osjetila ukusa, mirisa i dodira. Na ovom stupnju jo nije mogue

razlikovati brojne loe utjecaje koji se mijeaju s dobrim utjecajima u ovoj sferi; uenik stoga to ostavlja za kasniji stupanj.

U estom mjesecu, treba napraviti napor da se opet ponovi svih pet vjebi, sistematski i

8

u pravilnim izmjenama. Na ovaj nain postepeno e se razviti predivna ravnotea due.

Primijetiti e se, posebno, da prethodna nezadovoljstva s odreenim pojavama i biima u svijetu potpuno nestaju. Duu zaposjeda raspoloenje koje miri sva iskustva, raspoloenje

koje nikako nije indiferentno ve, upravo suprotno, omoguava da se po prvi puta djeluje u svijetu za njegov pravi napredak i poboljanje.

Dolazi do mirnog razumijevanja stvari koje su prije bile sasvim zatvorene za duu. Sami pokreti i geste osobe se pod utjecajem ovakvih vjebi mijenjaju, i ako, jednog dana, zapravo

primijeti da se karakter njegovog rukopisa izmijenio, onda sebi moe rei da e upravo dosegnuti prvu preku na stazi uspona. Jo jednom, treba naglasiti dvije stvari:

Prvo, est opisanih vjebi paraliziraju tetan utjecaj koji druge okultne vjebe mogu imati, tako da ostaje samo ono to je blagotvorno. Drugo, samo ove vjebe osiguravaju da

e napori meditacije i koncentracije imati pozitivan rezultat. Ezoterik se ne treba uljuljkati zadovoljan ispunjenjem, koliko god savjesno, zahtjeva konvencionalnog morala, jer ta vrsta

morala moe biti ekstremno egoistina, ako ovjek kae: Biti u dobar da bi drugi smatrali da sam dobar.

Ezoterik ne radi ono to radi jer eli da drugi smatraju da je dobar, ve zato jer malo po

malo prepoznaje da samo dobro vodi evoluciju naprijed, i da zlo, glupost i runoa postavljaju prepreke na tom putu.

9

3 Za dane u tjednu

Uenik mora obratiti panju na odreene aktivnosti u ivotu due koje se uobiajeno

rade nemarno i nepaljivo. Postoji osam takvih aktivnosti.

Po prirodi je najbolje poduzimati vjebe jednu po jednu, kroz tjedan ili dva tjedna, na primjer, zatim drugu, i tako dalje, zatim ponovno iz poetka. U meuvremenu je osmu

vjebu najbolje raditi svaki dan. Tako je postignuta prava samospoznaja i svaki napredak je primijeen.

Zatim kasnije poevi od subote osmoj se moda moe dodati jedna vjeba dnevno u trajanju od oko pet minuta tako da bi odgovarajua vjeba zgodno pala na isti dan. Dakle:

subota - misli; nedjelja - odlunost; ponedjeljak - govor; utorak - djela; srijeda - ponaanje, i tako dalje.

Subota

Obratiti panju na ideje.

Misliti samo znaajne misli. Uiti u mislima malo po malo odvojiti bitno od nebitnog, vjeno od privremenog, istinu od pukog miljenja.

Sluajui govorenje suradnika, pokuati i postati sasvim mirni iznutra, suzdravajui se od sveg slaganja, a jo vie od neeljenih prosudbi (kriticizam, odbijanje), ak i u mislima i

osjeajima.

Ovo se moe nazvati: 'Ispravno miljenje'.

Nedjelja

Odrediti se ak i za najbeznaajniju stvar tek nakon potpunog promiljanja. Sve nepromiljeno ponaanje, sva beznaajna djela, treba drati daleko od due. Treba uvijek

imati dobro izvagane razloge za sve. I treba se definitivno suzdrati od bilo kakvih djela za koje nema znaajnog razloga.

Jednom uvjeren u ispravnost odluke, treba je se drati, s unutarnjom postojanou.

Ovo se moe nazvati: 'Ispravna prosudba'.

formirana nezavisno od simpatija ili antipatija.

Ponedjeljak

Govor. Samo ono to ima smisao i znaenje treba dolaziti sa usana onog tko stremi

viem razvoju. Sav govor radi govora za ubiti vrijeme u ovom je smislu tetan.

Uobiajeni nain konverzacije, podijeljenu mjeavinu opaski, treba izbjegavati. To ne

znai zatvarati se od openja s kolegama; upravo tada govor treba postepeno voditi do znaenja. Usvaja se obazriv stav prema svakom govoru i odgovoru uzimajui sve aspekte u

obzir. Nikad ne govoriti bez povoda rado biti tih. Pokuava se govoriti ni previe ni

10

premalo. Prvo sluajte mirno; zatim razmislite o onom to je reeno.

Ova vjeba se moe nazvati: 'Ispravna rije'.

Utorak

Vanjska djela. Ne smiju biti uznemirujua za nae suradnike. Kada prigoda trai

djelovanje iz neijeg unutarnjeg bia, paljivo razmislite kako se najbolje postaviti za dobro sviju, za trajnu sreu ovjeka, vjenost.

Kada netko ini stvari samoinicijativno, iz vlastite inicijative: najtemeljitije unaprijed razmislite uinak djela.

Ovo se zove: 'Ispravno djelo'.

Srijeda

Sreivanje ivota. ivjeti u skladu s Prirodom i Duhom. Ne biti pretrpan vanjskim trivijalnostima ivota. Izbjei sve to u ivot unosi nemir i urbu. Ne uriti ni zbog ega, ali

takoer ne biti lijen. Gledati na ivot kao sredstvo za rad prema viem razvoju i u skladu se s time i ponaati.

U vezi ovoga se govori o: 'Ispravnom stajalitu'.

etvrtak

Ljudski napori. Treba se uvati da se ne radni nita to lei izvan neijih moi ali

takoer nita ne ostaviti neuraeno to lei unutar njih.

Gledati iza svakodnevnog, trenutnog, i postaviti sebi ciljeve i ideale povezane s najviim

dunostima ljudskog bia. Na primjer, u smislu propisanih vjebi, pokuati se razviti tako da se poslije moe sve vie pomoi i savjetovati suradnike premda moda ne u

neposrednoj budunosti.

Ovo se moe sumirati kao: 'Pustiti da sve prethodne vjebe postanu navika'.

Petak

Teiti nauiti to je mogue vie od ivota.

Nita ne promie kraj nas bez da nam dade ansu da stjeemo iskustvo koje je korisno

za ivot. Ako netko napravi neto pogreno ili nesavreno, to postaje motiv za kasnije to napraviti ispravno i savrenije.

Ako se vidi da drugi neto rade, promatra ih se kao krajem pogleda (ipak ne hladno i bezduno). I ne ini se nita bez osvrtanja na prola iskustva koja mogu biti od pomoi u

odlukama i postignuima.

Moe se uiti od svakog ak i od djece ako smo paljivi.

11

Ova vjeba se zove: 'Ispravno sjeanje'. (Sjeajui se to je naueno iz iskustva).

Rezime

S vremena na vrijeme okrenuti pogled unutra, ak i samo pet minuta dnevno u isto

vrijeme. Radei tako treba uroniti u sebe, paljivo se posavjetovati sa sobom, iskuati i oblikovati ivotne principe, pretrati u mislima znanje ili njegov nedostatak izvagati

dunosti, promiljati sadraj i pravu svrhu ivota, osjeati iskrenu nelagodu od vlastitih greaka i nesavrenosti. Ukratko: raditi na otkrivanju bitnog, trajnog, i iskreno ciljati na

ciljeve u skladu s tim: na primjer, vrline koje treba stei. (Ne pasti u greku i misliti da je neto napravljeno dobro, ve teiti sve dalje prema najviim standardima.)

Ova vjeba se zove: 'Ispavan pregled'.

12

4 Glavna vjeba

U rano jutro, neposredno nakon buenja, prije nego ijedan drugi utisak proe kroz

duu, uenik se predaje svojoj meditaciji. Tei za potpunom unutarnjom mirnoom, to znai da je sva panja povuena od utisaka koji dolaze izvana i od svih sjeanja

svakodnevnog ivota. Takoer nastoji osloboditi duu svih briga i anksioznosti, kojima je zgodno da ugnjetavaju posebno u to vrijeme.

Zatim poinje meditacija. Da bi olakali tu unutarnju mirnou, svijest je najprije

usmjerena na jednu ideju, moda ona 'Odmor', a zatim se toj ideju dopusti da nestane iz svijesti tako da nikakva slika ne ostane u dui; sadraju slijedeih sedam linija je zatim

doputeno da ivi u dui, do iskljuenja svega ostalog. Ovih sedam linija u svijesti treba drati pet minuta. Ako uu neke druge slike, uenik se ponovno vraa na ovih sedam linija,

u dubokoj kontemplaciji:

U najiim zrakama svijetlosti blista Boanstvo svijeta.

U najioj ljubavi prema svim biima blista boanstvenost moje due. Ja poivam u Boanstvu svijeta;

Tamo u nai sebe, u Boanstvu svijeta.

(In den reinen Strahlen des Lichtes Erglanzt die Gottheit der Welt. In der reinen Liebe

zu allen Wesen Erstrahlt die Gottlichkeit meiner Seele. Ich ruhe in der Gottheit der Welt;

Ich werde mich selbst finden In der Gottheit der Welt.)

Nakon to je ovo prakticirano pet minuta, uenik nastavlja slijedee:

Uzima miran, snaan dah; nakon udaha on izdie, jednako mirno i snano, tako da nema pauze izmeu udaha i izdaha. Zatim se kratak period suzdrava od disanja, teei

meutim da dah ostane sasvim izvan tijela. Slijede priblini periodi za pridravanje.

Vrijeme potrebno za udisaj je slobodno, u skladu s neijim kapacitetom. Izdisaj treba

trajati dvostruko vie od udisaja, a suzdravanje od disanja tri puta due od udisaja. Ako su, na primjer, dvije sekunde potrebne za udisaj, tada se uzima etiri sekunde za izdisaj, i

est za suzdravanje od disanja.

Ovaj udisaj, izdisaj, suzdravanje od disanja ponavlja se etiri puta. Tijekom udisaja i

izdisaja um je ispranjen od misli i cijela svijest usmjerena na disanje; ali za vrijeme prvog suzdravanja od disanja uenik se koncentrira na toku koja lei izmeu i malo iza obrva, u

korijenu nosa, unutar prednjeg dijela mozga, dok ispunjava svijest iskljuivo rijeima:

Ja jesam.

Tijekom drugog suzdravanja od disanja koncentrira se na toku unutar grla, dok svoju

svijest ispunjava iskljuivo sa slikom:

Ono misli.

13

Tijekom treeg suzdravanja od disanja koncentrira se na dvije ruke i ake. Ruke se ili

dre sklopljene, ili je desna poloena preko lijeve. U isto vrijeme ispunjava svoju svijest iskljuivo sa slikom:

Ona osjea.

Tijekom etvrtog suzdravanja od disanja koncentrira se na cijelu povrinu tijela;

odnosno, zamilja svoje tjelesno ja s najveom moguom jasnoom i svoju svijest ispunja slikom:

On hoe.

Ako se ove vjebe koncentracije revno vre nekoliko tjedana, neto e se osjetiti u onim tokama na koje je svijest bila fokusirana: na korijen nosa, u grlu, strujanje u rukama i

akama i na cijeloj vanjskoj povrini tijela.

Tijekom koncentracije na ruke i ake uenik e osjetiti kao da je sila razdvajala ruke; on

puta da se odvoje, slijedei liniju sile, ali to sebi ne sugerira. Taj osjeaj mora doi sam po sebi.

U 'Ono misli', 'Ono' oznaava univerzalno kozmiko miljenje koje treba ivjeti kao neosobna snaga u naim rijeima. U 'Ona osjea', 'Ona' oznaava kozmiku duu to znai

da trebamo osjeati, ne osobno ve neosobno, u smislu da je kozmika dua neosobna. U 'On hoe', 'Ono' oznaava Boga, unutar ije Volje postavljamo nae cijelo bie.

Kada je uenik proao kroz ove etiri vjebe disanja, na neko vrijeme ispunja svoju svijest s jednom slikom u koju je potpuno zadubljen, tako da kroz to vrijeme u dui nije

prisutno nita drugo. Ta slika je: 'Moja mo' ili 'Ja u sebi' ili 'Ja hou'.

Zatim prelazimo na potpuno zadubljivanje, na pet minuta, u na vlastiti boanski ideal.

Ovu vjebu treba provesti s krajnjom odanou i potovanjem.

Cijela meditacija ne treba trajati dulje od petnaest minuta. U svim gore naznaenim periodima, ne ravnamo se po satu ve po naem osjeaju. Posveena je panja da se uzme

takav poloaj tijela da samo tijelo ne moe biti (zbog umora, na primjer) uzrok ometanja.

Prethodna mantra u vie individualiziranom obliku:

U najiim zrakama svijetlosti blista Boanstvo svijeta.

U najiem plamenu etera blista uzviena mo sebstva. Ja poivam u Duhu svijeta. Tamo u sebe nai zauvijek,

u vjenom Duhu svijeta.

(In den reinen Strahlen des Lichtes Erglanzt die Gottheit der Welt. In dem reinen Feuer

des Aethers Erstrahlt der Ichheit hohe Kraft. Ich ruhe im Geiste der Welt, Ich werde mich

immer finden Im ewigen Geiste der Welt.)

14

5 Objanjenje prethodne glavne vjebe

Tko god tei za ezoterijskim razvojem mora mu iznad svega biti jasno da odreene

ekstremno jednostavne formule prikrivaju snagu koja ima uinka ako su te formule ili reenice oivljene u dui. On ne dohvaa ispravno ono to to obuhvaa ako takve reenice

pokuava razumjeti samo s intelektom.

Prije svega , na taj nain mu malo govore. On mora odreeno vrijeme ispuniti cijelo unutarnje bie s takvom reenicom, uliti sebe u nju svim snagama njegove due. Takva

reenica je: 'Ja jesam'.

Cjelokupna tajna egzistencije sadanjeg ovjeanstva zaista lei u ovoj reenici. Samo

bie koje posjeduje vanjsku formu slinu onoj od dananjeg zemaljskog ovjeka moe misliti, osjeati i proeti te rijei s voljom. Forma takvog bia se morala razviti na takav

nain da je cilj svih sila koje djeluju u tijelu bio prednji oblik nakrivljenih obrva. Te nakrivljene obrve i 'Ja jesam' spadaju zajedno.

Ranije je u evoluciji ljudskog oblika bio stupanj kada jo nisu bile izbile naprijed kao ovakve obrve. U to vrijeme 'Ja jesam' nije se moglo iznutra promiljati, niti izraziti voljom,

niti osjeati. Sada bi bilo sasvim pogreno vjerovati da je oblik tijela, gore opisan, sam mogao iznjedriti 'Ja jesam'.

Ovo 'Ja jesam' ve je postojalo, jedino to nije moglo izraziti sebe u prikladnom obliku. Ba kao to se sada izraava u tjelesnoj formi ovjeka, tako je, u ranije vrijeme, izraavalo

sebe u svijetu due. I upravo je ta sama snaga 'Ja jesam' koja je, ujedinivi se u dalekoj prolosti s ljudskim tijelom kojem je nedostajala sadanja formacija obrva, prisilila elo da

poprimi sadanji oblik.

Stoga ovjek, uronivi duboko u 'Ja jesam', moe u sebi osjetiti silu koja ga je oblikovala

u sadanji oblik. I ta sila je via od sila koje su, u njegovu svakodnevnom ivoti, danas aktivne u njemu. Jer to je kreativna snaga due koja iz due oblikuje tjelesnu prirodu.

Svatko, meutim, tko cilja na ezoterizam mora, jedan krai period, ivjeti potpuno u 'Ja jesam'. To 'Ja jesam' mora promiljati, dok u isto vrijeme u sebi doivljava neto kao:

'Radujem se da Ja, kao nezavisno bie, mogu sudjelovati u oblikovanju svijeta'. I takoer mora doivjeti neto kao: 'Zavijetam moju vlastitu egzistenciju; odluan sam da se

smjestim u cjelokupan kontekst svijeta'.

Ako ovjek sve ovo koncentrira u jedan, unutarnji in svjesnosti, i u isto vrijeme pomakne cjelokupnu snagu svoje svijesti gore u oblast obrva i unutarnjih lanova mozga

ispod toga, tada u stvari prenosi sebe u vii svijet iz kojeg je potekla njegova formacija obrva.

Neka ne misli, meutim, da te vie svjetove moe dosegnuti sutra ujutro. Mora ovu meditaciju poduzimati dan za danom, stalno iznova, dugo vremena. Ako ima to strpljenje,

tada, nakon nekog vremena, zapaziti e misao koja se pojavljuje u njemu ne vie samo koncept ve misao koja vrvi ivotom i snagom. Moi e sebi rei: 'Sila sadrana u sjemenu

biljke, koja je sili da formira organe biljke, iznutra mora biti iva, ba kao ova moja misao'. I uskoro e mu se ta misao otkriti kao takorei zraee svijetlo.

15

U tom unutarnjem zraenju svjetlosti osjea se sretno, pun radosti postojanja. Proima

ga osjeaj koji se jedino moe opisati kao radosna ljubav u stvaralakoj egzistenciji'. I snaga se predaje volji kao kada bi misao zraila toplinu kroz volju, dajui volji energiju. Sve to se

moe izvui iz uranjanja sebe na pravi nain u 'Ja jesam'. Postepeno e shvatiti da se najvia intelektualna, psihika i moralna snaga u njemu raa na ovaj nain, i da time sebe

dovodi u sve vie svjestan odnos s viim svijetom.

Druga takva reenica je: 'Ono misli'. To 'Ono misli' predstavlja na nain koji odgovara

iskazu danom za 'Ja jesam' snagu kroz koju se oblik ovjekovih organa govora razvio iz viih svjetova. Dok je miljenje jo funkcioniralo u viem svijetu due, a jo ne unutar

ljudskog tijela, iz vieg svijeta je radilo na takav nain da su organi govora koji jo nisu postojali u ljudskom tijelu bili pripojeni u njega.

Ako, prema tome, ezoterijski uenik alje svoje miljenje, osjeaje i volju u dubine od 'Ono misli', u isto vrijeme koncentrirajui svoju svijest na oblast grla, tamo e mu se javiti

doivljaj kreativne snage due koja se, iz viih svjetova, manifestirala u kreaciji organa govora.

Ako opet ima gore opisano strpljenje, doivjeti e kako od 'Ono misli' naprijed idu zrake

koje su kao uvodne harmonije duhovne glazbe; ispunjavaju ga s osjeanjem odanosti punim potovanja, i u isto vrijeme sa snagom koja mu govori: 'Ono to elim, kao ovjek,

postepeno e postati mudrije.' Dobiti e nagovjetaj one snage koja se kao boanstveno-duhovna snaga ulijeva kroz kozmos, ureujui sve stvari prema mjeri, broju i teini.

Trea reenica je 'Ona osjea'. U jo ranijim vremenima, snaga ove reenice, takoer, jo nije bila prisutna u ovjeku ve je boravila u viem svijetu due. Radei iz vieg svijeta,

preoblikovala je formu ljudskog tijela. Do tada nije bilo razlike izmeu aka i stopala; bili su jednako oblikovani organi kretanja.

Stoga ovjek jo nije bio stekao uspravan poloaj. To je u ljudskoj evoluciji bio veliki korak naprijed kada su se njegovi prednji organi kretanja transformirali u organe runog

rada. Tada je mogao zauzeti uspravan poloaj i tako nadjaati svoju niu prirodu, utoliko to je njegov pogled sada bio usmjeren vani i gore prema nebeskim svjetovima Duha. Time

je, takoer, prvo postao sposoban oblikovati karmu. Jer teka kada je imao ba tu formu njegova djela su spadala unutar njegove vlastite, individualne odgovornosti.

Dakle duhovna Bia su transformirala ovjeka kao snaga 'Ona osjea', koja je prije poivala samo u njima, strujei u ljudsko tijelo. Ako prema tome ezoterijski uenik uroni

sebe u 'Ona osjea', opet na gore opisani nain, uzdie sebe do odgovarajuih kreativnih Snaga viih svjetova. Ali zajedno s 'Ona osjea' mora svu svoju svijest koncentrirati na

svoje ruke i ake.

Iz misli 'Ona osjea' u njega e ustrujati osjeaj neopisivo blaenog ivota. Taj osjeaj

moe biti opisan kao 'ljubav u aktivnoj egzistenciji'. Time stjee svijest kako kreativna Ljubav plovi kroz kozmiki prostor, i svojim inom u sve stvari ulijeva dah ivota.

etvrta reenica je 'On hoe'. Snagom ove reenice ljudsko tijelo je u prvobitnoj prolosti, kao cjelina, po prvi puta kao nezavisno bie bilo odvojeno od svog okruenja.

16

Prije nego je ta sila djelovala na njega iz viih svjetova, ljudsko tijelo nije bilo sa svih

strana zatvoreno vanjskom koom. Struje supstanci sa svih strana utjecale su u tijelo i ponovno iz njega. Nije bilo nezavisnog ivota ve potpuna uronjenost u ivot okruenja.

U toj epohi, naravno, okruenje je bilo sasvim razliito od ovog naeg sadanjeg. Ako uenik ezoterije sada ponovno uroni sve svoje miljenje, osjeaje i volju u 'On hoe',

koncentrirajui svoju svijest na cijelu povrinu vanjske koe, postupno se premjeta u suptilne kreativne snage 'On hoe'.

To su snage nadulnog svijeta pomou kojih je svim stvarima svijeta ula dana njihova forma i oblik. Ako je dovoljno istrajno, ljudsko bie e osjeati, u dubokom unutarnjem

doivljaju ove misli, kao da je uzdignuto iznad sve osjetilno-tjelesne egzistencije i gleda dolje na oblast osjetilne-kreacije da bi na njoj radio u skladu s boanstvenim mislima

dosegnutim u duhovnom svijetu.

Snaga koja proizlazi iz te misli je o radosnom premjetanju u istu duhovnost, i postizanju svijesti da se iz viih oblasti u svijet ula moe donijeti ono to mu je potreba.

I duboko se zaokupivi tim mislima koje su sile, ezoterik e simultano morati usmjeriti panju na njegov proces disanja i, na kratko vrijeme, prenijeti ga iz nesvjesnog procesa u

svjesno reguliran in.

Jer dok su snage koje iz vieg svijeta rade na ljudskoj formi postizale naznaenu

transformaciju, te iste snage su proizvele, unutar te forme, sadanji sustav disanja sustav nuan za bie ije tijelo ima nezavisnu egzistenciju, iji rad ruku je njegova vlastita

odgovornost, iji organi govora mogu prevesti doivljaje iz ivota due u izvana ujne zvukove. Uzlaz u vie oblasti kreacije svijeta nastavljen je sa na ovaj nain usmjeravanjem

panje na proces disanja.

Ako uenik ezoterije postepeno ui tako svjesno doivjeti vie kozmike snage, koje

zaista uvijek u njemu drijemaju ali kojih do sada nije bio svjestan, tada ono to je ve trebao usvojiti kroz studij postaje u njemu ivo, poinje blistati u opazivoj stvarnosti.

Trebao je ve stei znanje da je ovjek, zajedno s evolucijom Zemlje kao cjeline, proao kroz razliite stupnjeve transformacije prije nego to je nastala sadanja Zemlja.

Ti stupnjevi transformacije su nazvani: stanje Saturna, stanje Sunca, stanje Mjeseca.

Ezoterik treba takoer stei znanje da u kasnijim epohama postoji odreena rekapitulacija

ranijih stanja. Tako su stanja Saturna, Sunca i Mjeseca bila rekapitulirana tijekom

evolucije Zemlje, i na takav nain da ponavljanje Saturna odgovara kreativnom djelovanju

'On hoe' na vanjskim koricama ljudskog bia. Rekapitulacija Sunca odgovara kreativnom djelovanju 'Ona osjea' na rukama i akama, i rekapitulacija Mjeseca kreativnom

djelovanju 'Ono misli' na organima govora.

Ideja o ljudskom tijelu kao o istom proizvodu osjetilnog svijeta je naputena, i ezoterik

nalazi svoj put do vizije onih viih svjetova odakle dolaze snage koje stvaralaki rade na ovjeku. Tako da, takoer, goli koncepti koji su steeni o ovakvim stvarima kao Saturn,

Sunce i Mjesec postaju stvarne percepcije i doivljaji. I tako doista mora i biti ako e se sve vie nalaziti put od egzoternog do ezoternog.

17

Na ovdje dane vjebe treba naravno gledati samo kao na poetak. Uenik mora,

meutim, na njima raditi revno, i onda e doi do toke gdje moe dobiti daljnje vjebe preko kojih su probuene jo vie snage koje drijemaju u njemu. Cilj je dobiti nagovjetaj o

duhovnim injenicama na kojima lee rijei, 'Ja jesam', 'Ja mislim', 'Ona osjea', 'Ja hou', i osjetiti njihovu vezu s lanovima ljudskog tijela, ija forma je nastala iz duhovnog svijeta.

Treba dodati, kao informaciju, da su u gornjim Rijeima Moi, tri forme

ONO-ONA-ON

dobro utemeljene u prirodi viih svjetova.

'Ono' je Rije Moi za kozmiko Miljenje: odnosno, za ona Bia u viem svijetu kojima kreativno miljenje pripada u ba istoj mjeri u kojoj osjetilna percepcija pripada ljudskim

biima ispod njih.

'Ona' je Rije Moi za kozmiku Duu koja stvara Osjeaj koji od nje struji, poto ljudski

osjeaji struje unutra, bivajui stimulirani izvana. Ovaj Osjeaj Due svijeta je kreativna kozmika ljubav iz koje sve nastaje.

'On' je Rije Moi za kozmiku Volju, kozmiki Duh iz koga djeluje njegova Volja, dok je ljudska volja dovedena u djelovanje preko vanjskog svijeta. Ovo 'On' je kreativna,

arhetipska snaga svijeta.