SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

RAZLOZI KUPOVINE I IZBJEGAVANJA KUPOVINE ORGANSKE HRANE U HRVATSKOJ

ZAVRŠNI RAD

Predmet: Marketing

Mentor: Izv. prof. dr. sc. Ivana First Komen

Komentor: Nina Grgurić Čop

Student: Ime i prezime: Aurora Bembić

Studijski smjer: Menadžment

JMBAG: 0081155708

Rijeka, kolovoz 2019.

SAŽETAK

U ovom završnom radu žele se utvrditi razlozi kupovine organske hrane, odnosno razlozi izbjegavanja kupovine organske hrane u Republici Hrvatskoj. To će se utvrditi putem ankete koja će se provoditi putem interneta. U ovom radu navode se sljedeće hipoteze: Ljudi organsku hranu kupuju zbog izbjegavanja štetnih tvari, zbog svog zdravlja i zdravlja svoje obitelji, zbog dobrobiti životinja, zbog brige za okoliš te zbog kvalitete organskih proizvoda. Ljudi izbjegavaju kupovinu organske hrane zbog visokih cijena te zbog nedostupnosti organskih proizvoda. Ljudi s višim dohotkom kupuju organsku hranu zbog njihova stila života, dok ljudi s nižim dohotkom organsku hranu kupuju zbog njenih karakteristika koje su pogodne za zdravlje. Osobama s nižim dohotkom cijena je najbitnija pri kupovini organskih proizvoda, dok potrošačima s višim dohotkom cijena i nije toliko bitna. Nakon provedenog istraživanja nisu se sve hipoteze pokazale točnima. U hipotezi koja se tiče izbjegavanja kupovine ispostavio još jedan razlog a to je: ispitanici vode vrlo užurban život te zbog toga ne kupuju organsku hranu jer je nemaju vremena pripremati. Hipoteza koja govori da osobe s višim dohotkom organsku hranu kupuju zbog stila života ne može se testirati zbog malog broja odgovora, dok se hipoteza koja govori da osobe s nižom dohotkom organsku hranu kupuju zbog njenih karakteristika koje su pogodne za zdravlje odbacuje zato što i osobe s višim dohotkom kupuju u jednakoj mjeri iz istih razloga. Ostale se hipoteze potvrđuju. Također, kod razloga kupovine dodaje se kao razlog i zdrav stil života.

Ključne riječi: Organska hrana, razlozi kupovine organske hrane, razlozi izbjegavanja organske hrane

SADRŽAJ

1.UVOD12.PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA32.1. SVJETSKO TRŽIŠTE32.2. EUROPSKO TRŽIŠTE42.3. HRVATSKO TRŽIŠTE63.METODOLOGIJA134.REZULTATI ISTRAŽIVANJA164.1. OPIS UZORKA164.2. RAZLOZI KUPOVINE ORGANSKE HRANE174.3. RAZLOZI IZBJEGAVANJA KUPOVINE ORGANSKE HRANE215.ZAKLJUČAK24POPIS LITERATURE25POPIS SLIKA28POPIS TABLICA29POPIS GRAFIKONA30PRILOG 1: ANKETA31

UVOD

Pojam ''organsko'' nije oduvijek prisutan na tržištu, pojavio se tek unazad nekoliko godina te je izazvao visoku zainteresiranost ljudi. U početku su bili nepovjerljivi, ali s vremenom to se promijenilo. Ljudi su shvatili da su organski proizvodi puno bolji i zdraviji od ostalih proizvoda. Danas su oni široko rasprostranjeni te se mogu naći na policama skoro svakog dućana te ih većina ljudi barem ponekad kupuje.

''International Federation of Organic Agriculture Movements'' definira organsku poljoprivredu kao organski sustav koji održava zdravlje tla, ekosustava i ljudi. Organska poljoprivreda oslanja se na ekološke procese, biološku raznolikost i cikluse prilagođene lokalnim uvjetima, a ne na korištenje inputa s negativnim učincima[footnoteRef:1] (IFOAM, 2005). [1: Inputi sa negativnim učincima su umjetna gnojiva, bojila, špricanja biljaka umjetnim tvarima.]

U Hrvatskoj tržište organskih proizvoda svake godine sve se više razvija i raste. Ljudi kupuju organske proizvode zato što se onda osjećaju da su učinili nešto dobro za svoje zdravlje, zdravlje svoje obitelji i za Zemlju općenito. No, često su organski proizvodi zapravo skuplji proizvodi što zasigurno u velikoj mjeri utječe na kupovinu tih proizvoda. Danas se organski proizvodi mogu pronaći na policama svakog supermarketa, drogerija pa čak i malih lokalnih marketa što u prošlosti nije bio slučaj. Dakle, organski proizvodi postali su daleko dostupniji unazad par godina. Zašto su organski proizvodi zapravo skuplji? Odgovor je u tome da je potrebno više vremena, novaca i materijala za njihovi proizvodnju, te oni često nemaju neku masovnu proizvodnju kao većina ostalih proizvoda.

Na temu organske hrane već su se provodila brojna istraživanja, jedno od njih je i istraživanje Milkovića (2017) u kojem je dokazano da ljudi koji su aktivniji u životu i bave se s nekim sportom jedu zdravije. Taj je rezultat bio i očekivan s obzirom na to da je sportašima potrebna zdravija prehrana.

Iz istraživanja koje je rađeno 2011.godine od strane Tvornice istraživanja utvrdilo se da 48% građana barem jednom godišnje kupi neki organski proizvod, najvećim su to djelom stanovnici sjeverne i istočne Hrvatske te najčešće te proizvode kupuju u supermarketima (Poslovni dnevnik, 2013).

Koji su zapravo razlozi kupovine organske hrane u Hrvatskoj te koje su prepreke, te razlikuju li se razlozi i prepreke kod ispitanika različitih dohodaka? To su pitanja na koja će se pokušati pronaći odgovor u ovom završnom radu. Odgovori na ta pitanja pronaći će se putem ankete koja će biti dostupna na internetu. Na ovu temu postoje već brojna istraživanja, no ovo istraživanje se razlikuje po tome što su ispitanici bili isključivo ljudi koji organsku hranu konzumiraju i koji su za organsku hranu zainteresirani.

PREGLED DOSADAŠNJIH ISTRAŽIVANJA

Organska hrana je, u većini slučajeva, skuplja od hrane koja nije organska. Potrebno je više vremena, novaca i sredstava za uzgoj organske hrane. O veličini svjetskog tržišta organskim proizvoda ne postoje mnoga istraživanja već se većina istraživanja svodi na procjene stručnjaka. Squires, Juric i Cornwell (2001) govore da od devedesetih godina 20.st. tržište organskih proizvoda raste za 20% godišnje, dok se smatra da će u budućnosti rasti čak i do 50% godišnje u pojedinim zemljama.

2.1. SVJETSKO TRŽIŠTE

Prema FiBL (2019), vrijednost svjetskog tržišta organskih proizvoda 2017. godine iznosila je više od 92 milijarde € i taj broj svake godine sve više raste. Najveći vrijednosni udio u proizvodnji organskih proizvoda ima SAD (40 milijardi). Veličina poljoprivrednog zemljišta na svjetskoj razini za organsku proizvodnju 2017. godine iznosila je 69,8 milijuna hektara. Što se tiče kontinenata najveći udio obradive površine za organsku proizvodnju imaju Australija (35,6 milijardi €), dok najveći broj proizvođača ima Indija (835 000). Broj proizvođača organske hrane se od 1999. godine do 2017. godine povećao s 250 000 na 2,9 milijuna proizvođača te je taj broj svakim danom sve veći. S obzirom na takav porast proizvodnje može se zaključiti da je potražnja za organskom hranom puno porasla.

U istraživanju koje je 2006. godine povela Bonny kao razlog kupnje organskih proizvoda u svijetu 51% ispitanika izjavilo je da organsku hranu kupuju zbog brige za vlastito zdravlje, te njih 17% je izjavilo da organsku hranu kupuju zbog brige za zdravlje svoje djece. Njih 15% organske proizvode kupuje zbog ekoloških razloga, te njih 7% organsku hranu kupuje zbog dobrobiti životinja. Kao glavne razloge zbog kojih ne kupuju organsku hranu ljudi su naveli visoku cijenu, ograničenu dostupnost i nedostatak povjerenja u organske proizvode.

Na grafikonu 1 možemo vidjeti kako je rasla veličina poljoprivrednog zemljišta na svjetskoj razini za organsku proizvodnju u svijetu od 1999. do 2017. godine.

Grafikon 1 Rast veličine poljoprivrednog zemljišta za organsku proizvodnju

Izvor: FiBL (2019)

2.2. EUROPSKO TRŽIŠTE

Europsko tržište drugo je najveće po proizvodnji organske hrane s čak 14,6 milijuna hektara obradive površine prema podatcima iz 2017. godine. Najviše obradive površine ima u Španjolskoj (2,1 milijun hektara). Prema podatcima iz 2017. godine, na organsku hranu, najviše troše Švicarci čak 288€ po osobi. Europski prosjek je 47€ po osobi, što govori da Švicarci troše čak šest puta više od europskog prosjeka. U Europi najveću zaradu od organske proizvodnje ima Njemačka (10 milijardi €), (FiBL, 2019).

U tablici 1 možemo vidjeti zašto ljudi u pojedinim zemaljama Europe ne kupuju, odnosno zašto kupuju organske proizvode.

Tablica 1 Razlozi kupovine, odnosno izbjegavanja kupovine organske hrane u zemaljama Europe

Izvor: Vehapi (2015), Zanoli (2004) citirano u First, Brozina (2009)

Država

Razlog izbjegavanja kupovine

Razlog kupovine

Austrija

Cijena, navika, nepovjerenje, slaba motivacija, slaba dostupnost, nezadovoljavajući asortiman

Svoje zdravlje, zdravlje djece, doprinos lokalnom razvoju

Velika Britanija

Cijena, izgled, dostupnost, ukus, netransparentnost

Zdravlje( bez umjetnih dodataka),lokalna poljoprivreda i slobodna trgovina, zaštita okoliša

Italija

Slaba dostupnost, nepovjerenje u kvalitetu, cijena

Zdravlje, okus

Njemačka

Cijena, slaba dostupnost proizvoda, nedoumice oko kvalitete, manjak interesa, okus

Svoje zdravlje i zdravlje djece, podrška proizvođačima zdrave hrane i farmerima, okus

Švicarska

Cijena, nepovjerenje u organske standarde

Okus, zdravlje, briga za okoliš, životinje i farmere

Finska

Cijena, nepoznata kvaliteta

Životni stil: zaštita okoliša, zdravlje, podrška i doprinos boljem svijetu

Iz tablice 1 se jasno vidi da u svim zemljama ljudi ne kupuju organsku hranu zbog visoke cijene organskih proizvoda. To je bilo i očekivano s obzirom na to da su organski proizvodi znatno skuplji od onih koji nisu organski što je vidljivo na primjeru brašna u Njemačkom supermarketu ''Spar''. Organsko brašno marke ''Spar'' od 1 kg košta 1,99€, a obično brašno marke ''S-BUDGET'' od 1 kg košta 0,45€. Također ljudi vrlo često kao razlog izbjegavanja kupovine navode nepovjerenje i slabu dostupnost organske hrane. Što se tiče razloga kupovine organskih proizvoda u zemljama Europe oni su razni, ali se zdravlje kao jedan od razloga pojavljuje se u svakoj zemlji. To je očekivano s obzirom na to da je organska hrana zdravija od konvencionalne hrane. Također, vrlo često se, kao razlog, javlja i briga za okoliš i lokalne proizvođače.

2.3. HRVATSKO TRŽIŠTE

U Hrvatskoj svaki organski proizvod na sebi mora imati zelenu oznaku ''bio'' kao potvrdu da je on uistinu organski proizvod. Oznaku dodjeljuje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode. Na slici 1 može se vidjeti kako izgleda oznaka.

Slika 1 Znak za Hrvatski organski proizvod

Izvor: Eco Centranet(2017)

U Hrvatskoj je pod ekološkom proizvodnjom u 2013. godini bilo 40 576 hektara zemljišta. Najveći se dio nalazi u Osječko-baranjskoj županiji.

Grafikon 2 Ekološka poljoprivredna površina u Hrvatskoj od 2002.-2013.godine.

Izvor: Ševar (2014).

Na grafikonu 2 može se vidjeti kako je broj poljoprivrednog zemljišta za ekološki uzgoj rastao kroz godine. 2002. godine bilo je samo 51,8 hektara dok je 2013. godine bilo čak 40 576 hektara što je za 783 puta više nego 2002. godine. To je prvi pokazatelj da je proizvodnja ekološke hrane u velikom porastu kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.

Drugi pokazatelj je rast broja proizvođača organske hrane i to s njih dvoje u 2002. godini na njih čak 1609 u 2013. godini što je za čak 805 puta više nego u 2002. godini (Ševar, M., 2014).

Grafikon 3 Broj proizvođača ekološke hrane u Hrvatskoj od 2002.- 2013. godine.

Izvor: Ševar(2014).

U istraživanju koje su proveli Križanec, Lončarić i Bagarić (2018) sudjelovalo je 116 ispitanika. Ispitanici su na pitanje koja im prva stvar padne na pamet kada netko kaže ''Organska hrana'' odgovorili: svježe voće i povrće, svježe voće, povrće i životinjski proizvodi, zdrava hrana. U istraživanju je bilo i pitanje o tome zašto ljudi kupuju organsku hranu te su kao razloge naveli da je organska hrana zdrava, ukusnija te da ne šteti okolišu.

U istraživanju koje su provele First i Brozina (2009) sudjelovalo je 110 ispitanika. Većina ispitanika bile su žene između 26 i 45 godina koje su udate, nemaju djecu, višeg su obrazovanja, zaposlene i s dohotkom između 550€ i 1100€. U rezultatima istraživanja izdvojeni su ispitanici koji ne konzumiraju organsku hranu od onih koji je konzumiraju te su se analizirali odgovori samo ispitanika koji kupuju organsku hranu. Postotak tih ispitanika je 68%. Prema tom istraživanju, razina znanja ispitanika o organskim proizvodima je srednja. To se zaključuje iz toga što je 41% ispitanika reklo da je njihovo znanje o organskoj hrani srednje. U tablici 2 mogu se vidjeti 3 glavna razloga kupovine organskih proizvoda u Hrvatskoj.

Tablica 2 Razlozi kupovine organske hrane u Hrvatskoj.

Država

Razlog 1

Razlog 2

Razlog 3

Hrvatska

Izbjegavanje štetnih tvari (ne koriste se kemikalije)

Svoje zdravlje (poboljšanje zdravlja, smanjenje rizika bolesti)

Kvaliteta proizvoda

Izvor: First, Brozina (2009)

Vrlo opsežno istraživanje o organskoj hrani radile su Vesna Brčić-Stipčević i Kristina Petljak (2011). Istraživanje je temeljeno na 766 ispitanika. Zanimljivo je to da je samo 11% ispitanika točno definiralo organsku hranu. Većina ispitanika (52,2%) misli da je organska hrana ona hrana koja je proizvedena bez pesticida, umjetnih gnojiva, genetski modificiranih organizama i ostalih kemikalija. Velika većina ispitanika složila se s time da je organska hrana mnogo zdravija za njih i za njihovu obitelj, da je boljeg okusa od ostale hrane, te da je mnogo skuplja od ostale hrane što je u većini slučajeva najveći problem organske hrane. Daljnje se istraživanje provodilo samo na kupcima koji čestu kupuju organsku hranu, njih svega 95. Najviše ih organsku hranu kupuje 2-3 puta tjedno, najčešće voće i povrće, kruh i žitarice te najčešće direktno od proizvođača ili u trgovinama zdrave hrane. U tablici 4 može se vidjeti što je osobama bitno kod kupovine organske hrane.

Tablica 3 Što je ljudima bitno kod kupovine organskih proizvoda?

Karakteristike

Uopće nije bitno

Nije bitno

I je i nije bitno

Bitno je

Veoma je bitno

Cijena

8,4%

5,3%

25,3%

26,3%

34,7%

Blizina trgovine

4,2%

8,4%

13,6%

36,9%

36,9%

Raznolikost proizvoda

5,3%

3,2%

16,8%

41%

33,7%

Usluga (davanje savjeta i slično)

10,5%

6,3%

12,6%

33,7%

36,9%

Izvor: Brčić-Stipčević, Petljak(2011).

Iz tablice 3 se može zaključiti da je osobama bitna ili veoma bitna cijena, blizina trgovine, što veća raznolikost proizvoda te kvalitetna usluga u trgovini (informiranje o proizvodima).

Istraživanje o motivima kupovine organske hrane provodili su i Cerjak, Mesić, Kopić, Kovačić i Markovina (2007). Oni su u svom istraživanju radili usporedbu motiva kupovine organske hrane u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini. U svakoj od tih zemalja ispitano je 200 ispitanika. Prema rezultatima istraživanja ispitanici iz Hrvatske imaju najbolji stav prema organskoj hrani, dok su oni iz Slovenije najmanje skloni kupovini organske hrane. Najbitniji motivi za ispitanike iz Hrvatske jesu pozitivni efekti koje organska hrana ima na zdravlje i briga za okoliš. Zatim, kao nešto manje bitno ispitanici su naveli dobrobit životinja. Za razliku od Slovenije i Bosne i Hercegovine, u Hrvatskoj spol nema utjecaja na kupovinu organske hrane.

Iz svih gore navedenih istraživanja o potrošačima organske hrane u Hrvatskoj, može zaključiti sljedeće:

H1a: Potrošači organsku hranu kupuju zbog svog zdravlja.

H1b: Potrošači organsku hranu kupuju zbog zdravlja svoje obitelji.

H1c: Potrošači organsku hranu kupuju zbog izbjegavanja štetnih tvari.

H1d: Potrošači organsku hranu kupuju zbog dobrobiti životinja i brige za okoliš.

U istraživanju Brčić-Stipčević i Petljak (2011) one ispitanike koji su rekli da ne kupuju organsku hranu pitalo se da navedu dva glavna razloga zašto. Od više ponuđenih odgovora najviše njih je zaokružilo da organsku hranu ne kupuju jer je preskupa i jer nemaju dovoljno informacija o mjestu kupnje.

Organska hrana uistinu je mnogo skuplja od konvencionalne hrane. Na primjeru brašna i sjemenka bundeve u supermarketu ''Konzum'' to se može jasno vidjeti. Brašno marke ''Mlineta'' od 1kg košta 4,49 kn, a eko brašno marke ''Ekoklas'' od 1 kg košta 11,99 kn. Koštice bundeve marke ''K plus'' od 250 g koštaju 16,99 kn, dok eko koštice bundeve marke ''Ekozona'' od 200 g koštaju 25,99 kn.

Iz toga se dolazi do sljedećih hipoteza:

H2a: Potrošači izbjegavaju kupovinu organske hrane zbog visokih cijena organskih proizvoda.

H2b: Potrošači izbjegavaju kupovinu organske hrane zbog nedostupnosti organskih proizvoda.

U istraživanju koje su provele Štupec, Petljak i Rakarić (2017) došlo se do zaključka da osobe s višim dohotkom kupuju skuplje stvari, poznata umjetnička djela, puno putuju, upisuju djecu u privatne škole. Oni obavezno moraju kupiti nešto što puno košta. Osobe sa srednjim dohotkom kupuju najčešće markirane stvari, ono što se može vidjeti izvana. Oni također troše u restoranima i na putovanja. Potrošači s niskim dohotkom vode računa o čvrstoći i udobnosti, a ne o stilu i modernosti te nisu skloni eksperimentiranju s novim proizvodima.

Na temelju toga postavljaju se iduće hipoteze:

H3a: Potrošači s višim dohotkom više kupuju organsku hranu zbog njihova stila života u odnosu na osobe s nižim dohotkom.

H3b: Potrošači s nižim dohotkom više kupuju organsku hranu zbog njezinih funkcionalnih karakteristika kao što su zdravlje i izbjegavanje konzumacije aditiva i konzervansa u odnosu na osobe s višim dohotkom.

H3c: Potrošačima s nižim dohotkom cijena je najbitnija pri kupovini organskih proizvoda, dok potrošačima s višim dohotkom cijena i nije toliko bitna.

METODOLOGIJA

Istraživanje koje se provodilo u svrhu ovog završnog rada provodilo se putem ankete na području Republike Hrvatske. Ciljna skupina bile su sve osobe koje kupuju organsku hranu. Anketa je bila dostupna na društvenim mrežama u grupama gdje se skupljaju ljudi koji konzumiraju organsku hranu te ih organska hrana zanima. Anketa je na internetu biti dostupna za ispunjavanje 10 dana od dana objave te se svaki dan oglašavala na više mjesta kako bi dospjela do što više osoba. Cilj je pronaći što je moguće veći broj ljudi koji će u istraživanju sudjelovati kako bi zaključci bili što precizniji i vjerodostojniji situaciji u stvarnosti.

Anketa je imala više skupina pitanja. Prva skupina odnosila se na sociodemografska obilježja ispitanika: spol, dob, županija iz koje dolaze, školska sprema, mjesečni prihod i status zaposlenja.

U drugoj skupini pitanja bila su pitanja koja se tiču organske hrane iz kojih će se moći vidjeti rezultati istraživanja: koji su razlozi kupovine organske hrane, odnosno razlozi izbjegavanja kupovine organske hrane te što je ispitanicima bitni kod kupovine organske hrane. Dio pitanja bila su pitanja s višestrukim odgovorima, a s ocjenom od 1 do 5 koliko je ispitanicima pojedina stvar bitna.

Prije svega kao motivi ponuđene su opcije koje su u prethodnim istraživanjima utvrđene kao bitne, no kako bi se utvrdilo jesu li to zaista jedini ili najvažniji razlozi provela se analiza dnevnih novina i stručne literature gdje se utvrdilo da razlozi zbog kojih ljudi ne kupuju organske proizvode mogu biti i užurban način života te nedostatak vremena za kuhanje, a razlozi za kupovinu mogu biti i zdrav stil života, bavljenje nekim sportom te dijeta.

Kako dnevne novine ''24 sata'' (2012) navode ljudi žive vrlo užurbanim životom, velik broj ljudi čak ni ne zna imena svojih susjeda te se ljudi sve više izoliraju zbog nedostatka vremena. Zbog toga se dolazi do zaključka da užurban način života također može biti jedan od razloga koji sprječava ispitanike pri kupovini organske hrane.

U članku iz dnevnih novina ''Jutarnji List'' (2016) govori se o tome da ljudi posljednjih godina sve više posežu za kupovinom ''gotove'' smrznute hrane koja je vrlo niske nutritivne vrijednosti i visokokalorična. Ta je hrana vrlo nezdrava te može uzrokovati razne bolesti. Posljednjih godina prodaja ''gotove'' hrane porasla je u svijetu čak 5 puta. S obzirom na to povećanje dolazi se do zaključka da ljudi imaju sve manje vremena za kuhanje.

''MamaMe'' magazin navodi da svatko želi biti zdrav (2019). Da bi ljudi bili zdravi potrebna je zdrava i pravilna prehrana, poželjno se je baviti i nekim sportom ili tjelovježbom. Organska hrana je zdrava hrana stoga se zaključuje da je vrlo bitno hraniti se organskom hranom. Također, sportaši se moraju hraniti zdravo zato što je njima potrebna zdrava hrana i hrana bogata vitaminima kako bi imali što više energije i snage. Iz ovog članka zaključuje se da ljudi organsku hranu kupuju također zbog zdravog stila života te zbog bavljenja nekim sportom.

Kako navodi portal ''Index'' (2015) u svijetu ima mnogo dijeta, jedna od najpoznatijih je i ''Paleo'' dijeta koja se temelji na konzumaciji svježe, organske, neprerađene hrane koja je bogata svim potrebnim nutrijentima. Dolazi se do zaključka da osobe kupuju organsku hranu jer su na dijeti.

Istraživanje se je provodilo od 24.04. do 03.05.2019. Anketa se dijelila među ''prijateljima'' autora, u raznim grupama na društvenim mrežama u kojima se skupljaju osobe koje konzumiraju organsko kao što su ''Zdravo/Organsko/Povoljno'', ''BEZ Glutena - Samo zdravo!'', ''Priroda i zdravlje'', ''Život na selu, moj vrt'' i ''Bio svijet - priroda i poljoprivreda''. Stranica ''Priroda i društvo'' pristala je podijeliti ovu anketu na svom ''zidu''.

Rezultati koji se tiču razloga kupovine i razloga izbjegavanja kupovine organske hrane obradili su se s dva gledišta: općenito svi ispitanici zajedno i s obzirom na dohodak. Temeljem dohotka rezultati su grupirani u dvije skupine, osobe s višim dohotkom (više od 9000 kn po kućanstvu) i osobe s nižim dohotkom (manje od 9000 kn po kućanstvu) te su se tako analizirali.

REZULTATI ISTRAŽIVANJA

4.1. OPIS UZORKA

U tablici 5 mogu se vidjeti sociodemografska obilježja stanovnika. Anketu je riješilo 327 ispitanika, od čega 84,7% žena i 15,3% muškaraca različite životne dobi. Većina ispitanika ima viši stupanj obrazovanja te mjesečni prihod kućanstva od 6001-9000 kn. U radnom je odnosu 80,7% ispitanika.

Tablica 4 Sociodemografska obilježja ispitanika

Spol ispitanika

Postotak

Muško

15,3%

Žensko

84,7%

Dob ispitanika

19-25

13,1%

26-35

29,4%

36-45

43,4%

46-60

12,8%

60+

1,2%

Stupanj obrazovanja

Osnovna škola

0,9%

Srednja škola

44%

VSS i VŠS

45,6%

Magisterij i doktorat

9,5%

Mjesečni prihod kućanstva

0-4000

4,3%

4001-6500

15,9%

6501-9000

23,5%

9001-12000

22,3%

12001-15000

15,9%

15000+

18%

Status zaposlenja

Zaposlen(a)

80,7%

Nezaposlen(a)

10,7%

Student/Studentica

6,7%

Umirovljenik/Umirovljenica

1,8%

Većina ispitanika dolazi iz Istarske županije (60,9%), zatim iz Primorsko- goranske županije (25,7), iz Zadarske županije (4,6%), te ostatak od 8,8% dolaze iz ostalih županija Republike Hrvatske.

4.2. RAZLOZI KUPOVINE ORGANSKE HRANE

Rezultati koji se tiču razloga kupovanja organskih proizvoda obradit će se s obzirom na sve odgovore ispitanike i s obzirom na dohodak (viši i niži).

Na grafikonima 4 i 5 vide se razlozi zbog kojih ljudi kupuju organsku hranu te što im je bitno kod kupovine organske hrane. Na grafikonu 5 aritmetičkom sredinom svih odgovora dobivene su srednje ocjene za svaki razlog kupovine.

Grafikon 4 Primarni razlozi kupovine organske hrane

Grafikon 5 Što je ispitanicima bitno kod kupovine organske hrane

Ovim se grafikonima potvrđuju hipoteze H1a koja govori o tome da organsku hranu potrošači kupuju zbog svog zdravlja, hipoteza H1b koja govori o tome da organsku hranu potrošači kupuju zbog zdravlja svoje obitelji, hipoteza H1c koja govori o tome da organsku hranu potrošači kupuju zbog izbjegavanja štetnih tvari. Hipoteza H1d koja govori o tome da potrošači organsku hranu kupuju zbog zaštite okoliša i životinja djelomično se potvrđuje. Ispitanicima je zaštita okoliša i životinja jedan od razloga kupovine organske hrane, ali nije primaran razlog zbog kojeg kupuju. Također, kao jedan od razloga zbog kojega ispitanici kupuju organsku hranu može se dodati i zdrav stil života kojeg ispitanici vode. Dijeta i bavljenje sportom se ne ističu kao motivi kupovine organske hrane u ovom istraživanju.

U ovom radu ispitanici su se podijelili u dvije skupine, oni s višim i oni s nižim dohotkom. Ispitanici s nižim dohotkom su oni ispitanici koji imaju do 9000 kn dohotka po kućanstvu (44%). Ispitanici s višim dohotkom su oni koji imaju 9001 kn i više mjesečno po kućanstvu (56%).

Na grafikonu 6 može se vidjeti koliko je ispitanika navelo određeni razlog kao glavni razlog zbog kojeg se odlučuje na kupovinu organske hrane. Zbog odgovora koje su ispitanici sami dodali, odgovori nekih od ispitanika nisu se uzeli u obzir pri analizi rezultata. Od ispitanika s nižim dohotkom odvojila su se tri ispitanika, a od ispitanika s višim dohotkom odvojilo se njih šestero. Jedan od odgovora tih ispitanika vrlo je zanimljiv te on glasi: '' Preferiram hranu koja nije uzgojena da svaki komad bude identično kloniran drugome, trudim se poticati lokalnu proizvodnju i kupujem od onih za koje znam što koriste pri uzgoju. Također, pošto držim pčele, nastojim kupovati i od onih koji ne koriste spojeve koji ubijaju pčele - bila to "organska" proizvodnja ili konvencionalna.''

Grafikon 6 Razlozi kupovine organske hrane s obzirom na dohodak

Iz grafikona 6 se vidi da su odgovori vrlo slični te su i jednima i drugima razlozi kupovine njihovo osobno zdravlje te izbjegavanje konzumacije aditiva i konzervansa. Kao najbitniji razlog prilikom kupovine organske hrane pokazao se zdravlje obitelji ispitanika. Dakle, ispitanici najčešće organsku hranu kupuju da bi njihove obitelji bile zdrave.

Hipoteza H3a, koja govori da organsku hranu više kupuju ljudi s višim dohotkom zbog njihova stila života u odnosu na osobe s nižim dohotkom, ne može se testirati zbog malog broja odgovora. Naime, osobe s višim dohotkom u najvećoj mjeri organsku hranu kupuju zbog zdravlja svoje obitelji i osobnog zdravlja, zatim zbog izbjegavanja konzumacije aditiva i konzervansa te zbog zdravog stila života. Iz rezultata istraživanja vidi se da organsku hranu više kupuju osobe s višim dohotkom baš zbog toga što je ona skuplja, što se može i vidjeti u ovom radu.

Hipoteza H3b, koja govori da osobe s nižim dohotkom organsku hranu kupuju zbog njezinih funkcionalnih karakteristika kao što su zdravlje i izbjegavanje konzumacije aditiva i konzervansa, odbacuje se. Ta se hipoteza odbacuje zato što ispitanici s višim dohotkom također organsku hranu kupuju zbog zdravlja i izbjegavanja konzumacije aditiva i konzervansa u jednakoj mjeri kao i ispitanici s nižim dohotkom (82%).

Iz analize odgovora koji se tiču kupovine organske hrane s obzirom na dohodak dolazi se do zaključka da dohodak nema baš prevelik utjecaj na odluku o kupovini jer ispitanici organsku hranu kupuju u najvećoj mjeri zbog zdravlja, a kada je zdravlje u pitanju cijena nije najvažniji faktor pri odluci o kupovini.

4.3. RAZLOZI IZBJEGAVANJA KUPOVINE ORGANSKE HRANE

Rezultati koji se tiču zašto ispitanici izbjegavaju kupovinu organske hrane obradit će se na isti način kao i razlozi zašto kupuju.

Na grafikonu 7 mogu se vidjeti odgovori ispitanika koji se tiču prepreka pri kupovini organske hrane. S obzirom na to da je pitanje bilo otvorenog tipa, u dio grafikona ''ostalo'' stavili su se odgovori ispitanika koji su sami dodali svoje odgovore. Potrošači organsku hranu ne kupuju zbog njezine visoke cijene, zbog nedostupnosti organskih proizvoda te zbog užurbanog načina života i time se potvrđuje se hipoteza H2a koja govori da potrošači organsku hranu ne kupuju zbog visoke cijene, te hipoteza H2b koja govori da potrošač i organsku hranu ne kupuju zbog njene slabe dostupnosti. Također, kao razlog se dodaje i užurban način života. Da su organski proizvodi zaista skuplji od konvencionalnih proizvoda dokazalo se ranije u ovom istraživanju na primjeru trgovačkog lanca ''Konzum''. S obzirom na to da ljudi danas puno više rade nego prije i imaju razne druge obaveze, svi žive ubrzano te je i to jedan od glavnih razloga zašto ne kupuju organsku hranu. Organsku hranu je potrebno više pripremati i treba je kupiti, a nije svuda dostupna te je to velika prepreka za potrošače.

Grafikon 7 Razlozi izbjegavanja kupovine organske hrane

Za potrebe analize ovih odgovora, izbacili su se odgovori sedam ispitanika, njih 3 s visokim dohotkom te njih 4 s nižim dohotkom. Iz grafikona 7 vidi se da je nedostupnost proizvoda također je jedan od vodećih razloga, uz užurban način života i cijenu, zbog kojeg ispitanici ne kupuju organsku hranu. Osobama s nižim dohotkom cijena veoma bitan razlog zašto ne kupuju organsku hranu što je i bilo očekivano.

Grafikon 8 Razlozi izbjegavanja kupnje s obzirom na dohodak

Grafikon 8 potvrđuje hipotezu H3c koja govori o tome da je osobama s nižim dohotkom cijena najveća prepreka pri kupovini organske hrane, dok osobama s višim dohotkom cijena i nije toliko bitna. Ispitanicima s višim dohotkom najveća je prepreka to što je organska hrana nedostupna, zatim slijedi užurban način života pa tek onda cijena. Zaključuje se da će osobe s višim dohotkom kupiti organsku hranu bez obzira na njezinu cijenu, dok osobe s nižim dohotkom to neće učiniti.

ZAKLJUČAK

Na temelju provedenog istraživanja može se zaključiti da ispitanici vjeruju da je organska hrana zdravija za njih i za njihove obitelji, što je i očekivano zato što svi žele da im djece odrastu zdrava. Ispitanici također organsku hranu kupuju zato što pokušavaju što više izbjegavati unos štetnih tvari poput nekih pojačivača okusa, aditiva i sličnih supstanci odnosno zbog visoke kvalitete organski proizvoda. Organska hrana je uistinu mnogo kvalitetnija od ostale zato što je ona uzgojena u strogo kontroliranim uvjetima i mogu je uzgajati samo uzgajivači koji imaju ''eko'' certifikat.

Kao glavna prepreka pri kupovini organske hrane pokazala se njena nedostupnost. Naime, iako je organska hrana danas široko rasprostranjena ipak nije dovoljno i trebala bi biti dostupna svugdje kako bi potrošač mogao doći do nje bilo kada i bilo gdje. Veliki problem koji se tiče organske hrane za ispitanike predstavlja i visoka cijena organske hrane. Velik broj ispitanika organsku hranu ne kupuje upravo zato što je ono jako skupa, a primjer toga vidi se i u ovom radu. Kada bi se smanjile cijene organske hrane, tada bi zasigurno porasla njezina potražnja i njezina prodaja. Također, vrlo je bitno napomenuti i da ljudi danas vode vrlo užurban stil života te najčešće zbog toga ne kupuju organsku hranu jer užurban način života vodi do nedostatka vremena za kuhanjem. Ljudima je mnogo lakše kupiti ''gotovu'' hranu iz vrećice nego satima kuhati nešto zdravije, a to zaista nikako nije dobro jer je takva hrana veoma štetna stoga bi trebalo na tržištu ponuditi organsku varijantu ''gotove'' hrane.

Nedostatak ovog istraživanja je to da je ono provedeno samo putem interneta na društvenim mrežama. Na društvenim se mrežama okuplja u najvećoj mjeri mlađa populacija pa se ne zna u kolikoj mjeri i zašto starija populacija kupuje ili ne kupuje organsku hranu. Upravo iz tog razloga u budućnosti bi se trebala provoditi još brojna istraživanja slične tematike kako bi se doznale što točnije preferencije kupaca svake životne dobi. Također, ispitivanje bi se trebalo vršiti u trgovinama zdravom hranom kako bi se doznalo gdje bi potrošači htjeli, osim u trgovinama sa zdravom hranom, da organske hrane ima u ponudi.

POPIS LITERATURE

1. 24 sata, 2012., Užurbani način života: Svaki četvrti čovjek ne zna ime svog susjeda, a ni čime se bavi, media release, pogledano: 24.08.2019., online: http://24sata.info/magazin/zanimljivosti/95102-uzurbani-nacin-zivota-svaki-cetvrti-covjek-ne-zna-ime-svog-susjeda-a-ni-cime-se-bavi.html

2. Bonny, S., 2006., Organic Farming in Europe: Situation and Prospects, Notre Europe, Research, pogledano 18.03.2019., online: https://institutdelors.eu/wp-content/uploads/2018/01/bonny_agribio-en.pdf

3. Brčić-Stipčević, V., i Petljak, K. (2011). Research on organic food purchase in Croatia, Market-Tržište, 23(2), str. 189-207.

4. Cerjak, M., Mesić, Ž., Kopić, M., Kovačić, D., Markovina, J., (2010) What Motivates Consumers to Buy Organic Food: Comparison of Croatia, Bosnia Herzegovina, and Slovenia, Journal of Food Products Marketing, 16(3), str. 278-292

5. First, I., Brozina, S., (2009), Cultural influences on motives for organic food consumption, EuroMed Journal of Business, 4(2), str. 185-199

6. FiBL, 2019., European organic market grew to more than 37 billion euros in 2017, media release, pregledano 18.03.2019., online: https://www.fibl.org/en/media/media-archive/media-release/article/bio-in-europa-waechst-weiter-biomarkt-bei-ueber-37-milliarden-euro.html

7. FiBL, 2019., Global organic area reaches another all-time high – Nearly 70 million hectares of farmland are organic, media release, pregledano 18.03.2019. online: https://www.fibl.org/en/service-en/news-archive/news/article/global-organic-area-reaches-another-all-time-high-nearly-70-million-hectares-of-farmland-are-organ.html

8. Hrvatska gospodarska komora, 2018., BDP po županijama, pogledano 25.06.2019., online: https://www.hgk.hr/documents/bdp-po-zupanijama-u-2015-godini-final25ad8955342dfa.pdf

9. IFOAM, 2005., Definition of organic agriculture, media release, pogledano 12.04.2019., online: https://www.ifoam.bio/en/organic-landmarks/definition-organic-agriculture

10. Najpopularnije dijete svijeta: Paleo dijeta, 2015., Index, media release, pregledano: 26.08.2019., online: https://www.index.hr/fit/clanak/Najpopularnije-dijete-svijeta-Paleo-dijeta/836350.aspx

11. Križanec, I., Lončarić, D., i Bagarić, L., 2018., Stavovi potrošača o ekološki uzgojenoj hrani i implikacije na ugostiteljstvo, Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, 3(4), Datum pristupa: 19.03.2019.

12. Milković, J., 2017., Utjecaj životnog stila na kupnju organske hrane, Diplomski rad, pogedano 23.12.2018., online: https://repozitorij.svkst.unist.hr/islandora/object/efst:1010/preview

13. Nemate vremena ili volje za kuhanje? Evo što se događa vašem tijelu ako jedete samo gotova jela, 2016., Jutarnji List, media release, pregledano: 26.08.2019., online: https://www.jutarnji.hr/life/nemate-vremena-ili-volje-za-kuhanje-evo-sto-se-dogada-vasem-tijelu-ako-jedete-samo-gotova-jela-ozbiljna-upozorenja-strucnjaka/104539/

14. Polovica kupaca u RH barem jednom godišnje kupi neki organski, bio ili eko proizvod, 2013., Poslovni dnevnik, media release, pogledano 23.12.2018., online: http://www.poslovni.hr/hrvatska/polovica-kupaca-u-rh-barem-jednom-godisnje-kupi-neki-organski-bio-ili-eko-proizvod-257415

15. Squires, L., Juric, B., Cornwell, T.B.. 2001., Level of market development and intensity of organic food consumption: cross-cultural study of Danish and New Zealand consumers, Journal of Consumer Marketing, 18, str. 392-409.

16. Ševar, M., 2014., Treba unaprijediti ekološku proizvodnju, AgroPolitika, media release, pregledano 12.04.2019., online: https://blog.dnevnik.hr/agropolitika/2014/06/1631778224/treba-unaprijediti-ekolosku-proizvodnju.html

17. Štulec, I., Petljak, K., i Rakarić, J. (2017)., Utjecaj demografskih karakteristika potrošača na donošenja odluke o kupovini, Ekonomska misao i praksa, str. 381-404.

18. Vehapi, S., 2015., Istraživanje motiva potrošača koji utiču na kupovinu organske hrane u Srbiji, Ekonomske teme, Str. 105-121.

19. Započnimo 2019. na najbolji način – tvoj vodič za zdrav životni stil, 2019., MamaMe, media release, pregledano: 26.08.2019., online: https://mamame.rs/zapocnimo-2019-na-najbolji-nacin-tvoj-vodic-za-zdrav-zivotni-stil/

POPIS SLIKA

Slika 1 Znak za Hrvatski organski proizvod6

POPIS TABLICA

Tablica 1 Razlozi kupovine, odnosno izbjegavanja kupovine organske hrane u zemaljama Europe5

Tablica 2 Razlozi kupovine organske hrane u Hrvatskoj.9

Tablica 3 Što je ljudima bitno kod kupovine organskih proizvoda?10

Tablica 4 Sociodemografska obilježja ispitanika16

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1 Rast veličine poljoprivrednog zemljišta za organsku proizvodnju4

Grafikon 2 Ekološka poljoprivredna površina u Hrvatskoj od 2002.-2013.godine.7

Grafikon 3 Broj proizvođača ekološke hrane u Hrvatskoj od 2002.- 2013. godine.8

Grafikon 4 Primarni razlozi kupovine organske hrane18

Grafikon 5 Što je ispitanicima bitno kod kupovine organske hrane18

Grafikon 6 Razlozi kupovine organske hrane s obzirom na dohodak20

Grafikon 7 Razlozi izbjegavanja kupovine organske hrane22

Grafikon 8 Razlozi izbjegavanja kupnje s obzirom na dohodak23

PRILOG 1: ANKETA

Zašto ljudi kupuju organsku hranu?

Poštovani, u svrhu izrade završnog rada provodim anketno istraživanje kojem je cilj ispitati razloge kupnje organskih prehrambenih proizvoda. ''International Federation of Organic Agriculture Movements'' definira organsku poljoprivredu kao organski sustav koji održava zdravlje tla, ekosustava i ljudi. Organska poljoprivreda oslanja se na ekološke procese, biološku raznolikost i cikluse prilagođene lokalnim uvjetima, a ne na korištenje inputa s negativnim učincima, tj. bez sintetskih pesticida, umjetnih gnojiva, bojila i GMO sastojaka. Ispunjavanje ovog upitnika ne bi trebalo trajati više od deset (10) minuta.

Vaše mišljenje mi je vrlo važno stoga Vas molim da Vaši odgovori budu iskreni i izražavaju Vaše mišljenje. Vaši odgovori su u potpunosti anonimni.

1. Što Vi podrazumijevate pod pojmom organska hrana? ____________

2. Vaš spol?

1) Muško

2) Žensko

3. Vaša dob?

1) 0-18

2) 19-25

3) 26-35

4) 36-45

5) 46-60

6) 60+

4. Iz koje županije dolazite?

1) Bjelovarsko - bilogorska županija

2) Brodsko - posavska županija

3) Dubrovačko - neretvanska županija

4) Istarska županija

5) Karlovačka županija

6) Koprivničko - križevačka županija

7) Ličko - senjska županija

8) Međimurska županija

9) Osječko - baranjska županija

10) Požeško - slavonska županija

11) Primorsko - goranska županija

12) Šibensko - kninska županija

13) Sisačko - moslavačka županija

14) Splitsko - dalmatinska županija

15) Varaždinska županija

16) Virovitičko - podravska županija

17) Vukovarsko - srijemska županija

18) Zadarska županija

19) Zagrebačka županija

20) Grad Zagreb

5. Označite stupanj Vašeg obrazovanja:

1) Osnovna škola

2) Srednja škola

3) VSS i VŠS

4) Magisterij i doktorat

6. Koliki je mjesečni prihod Vašeg kućanstva?

1) 0-4000

2) 4001-6500

3) 6501-9000

4) 9001-12000

5) 12001-15000

6) 15000+

7. Koji je Vaš status zaposlenja?

1) Zaposlen(a)

2) Nezaposlen(a)

3) Student/Studentica

4) Umirovljenik/Umirovljenica

8. Po čemu prepoznajete organski proizvod? __________

9. Koliko često kupujete organsku hranu?

1) Svaki dan

2) Nekoliko puta tjedno

3) 1-2 puta u 2 tjedna

4) Jednom mjesečno

5) Nekoliko puta godišnje

6) Ne kupujem organsku hranu

10. Gdje kupujete organsku hranu?

1) U supermarketu

2) U maloj trgovini

3) Direktno od proizvođača

4) U trgovini zdrave hrane

5) Ostalo:_______

11. Što je za Vas organska hrana?

1) Zdrava hrana

2) Hrana kao i svaka druga

3) Ne primjećujem razliku između organske i konvencionalne hrane

12. Što Vam je bitno kod kupovine organske hrane? Ocijenite na ljestvici od 1-5. (1- Uopće nije bitno, 2- Nije bitno, 3- I je i nije bitno, 4- Bitno je, 5- U potpunosti je bitno)

1) Cijena

2) Marka

3) Zdrav proizvod

4) Mjesto kupnje

5) Kvaliteta

6) Blizina trgovine

13. Koji je primarni razlog zbog kojeg kupujete organsku hranu?

1) Zbog svog zdravlja

2) Zbog zdravlja svoje obitelji

3) Zbog zaštite okoliša i životinja

4) Jer se onda osjećam bolje

5) Izbjegavam konzumaciju aditiva i konzervansa

6) Na dijeti sam

7) Bavim se sportom

8) Vodim zdrav stil života

9) Ostalo:________

14. Na ljestvici od 1 do 5 ocijenite koliko su Vam bitni sljedeći razlozi za kupovinu organske hrane? (1- Uopće nije bitno, 2- Nije bitno, 3- I je i nije bitno, 4- Bitno je, 5- U potpunosti je bitno)

1) Vaše zdravlje

2) Zdravlje Vaše obitelji

3) Zaštita okoliša i životinja

4) Izbjegavanje konzumacije aditiva i konzervansa

5) Dijeta

6) Bavljenje sportom

7) Zdrav životni stil

15. Što Vas sprječava u kupnji organskih proizvoda?

1) Cijena

2) Nedostupnost proizvoda

3) Manjak vremena za kuhanje

4) Užurban način života

5) Ostalo:________

16. Što najčešće kupujete od organske hrane?

1) Meso

2) Voće i povrće

3) Kruh

4) Žitarice

5) Sjemenke

6) Namaze

7) Tjesteninu

8) Rižu

9) Ostalo:_______

IZJAVA

kojom ja, Aurora Bembić, JMBAG: 0081155708 studentica Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, kao autor/ica završnog rada s naslovom: Razlozi kupovanja i izbjegavanja kupovine organske hrane u Hrvatskoj:

1. Izjavljujem da sam završni rad izradila samostalno pod mentorstvom izv. prof. dr. sc. Ivana First Komen, a pri izradi završnog rada pomagala mi je i asistentica Nina Grgurić Čop. U radu sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je navedena na kraju rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u radu citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama sukladno odredbama Pravilnika o završnom radu Ekonomskog fakulteta u Rijeci. Rad je pisan u duhu hrvatskog jezika.

2. Dajem odobrenje da se, bez naknade, trajno pohrani moj rad u javno dostupnom digitalnom repozitoriju ustanove i Sveučilišta te u javnoj internetskoj bazi radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, sukladno obvezi iz odredbe članka 83. stavka 11. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (NN 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15).

Potvrđujem da je za pohranu dostavljena završna verzija obranjenog i dovršenog završnog rada. Ovom izjavom, kao autor/ica dajem odobrenje i da se moj rad, bez naknade, trajno javno objavi i besplatno učini dostupnim studentima i djelatnicima ustanove.

Student/ica

Aurora Bembić

Series 11999.2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.2014.2015.2016.2017.111517.319.89999999999999925.83029.230.231.534.536.29999999999999735.70000000000000336.70000000000000336.79999999999999743.148.850.558.269.8Column11999.2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.2014.2015.2016.2017.Column21999.2000.2001.2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.2014.2015.2016.2017.

Milijuna hektara

Series 1

2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.51.835062654318460087577100101419323282320353190340576Column12002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.Column22002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.

Hektari

Series 1

2002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.21301892693565066288171120149415281609Column12002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.Column22002.2003.2004.2005.2006.2007.2008.2009.2010.2011.2012.2013.

Column1

Zbog svog zdravljaZbog zdravlja svoje obiteljiZbog zaštite okoliša i životinjaJer se onda osjećam boljeIzbjegavam konzumaciju aditiva i konzervansaNa dijeti samBavim se sportomVodim zdrav stil životaNe kupujemOstalo0.150.557000000000000051.4999999999999999E-24.2999999999999997E-20.1131.2E-28.9999999999999993E-35.5E-22.1000000000000001E-22.5000000000000001E-2

Column1

Vaše zdravljeZdravlje obiteljiZaštita okoliša i životinjaIzbjegavanje konzumacije aditiva i konzervansaDijetaBavljenje sportomZdrav stil života4.54.59999999999999963.94.22.42.43.7Column2Vaše zdravljeZdravlje obiteljiZaštita okoliša i životinjaIzbjegavanje konzumacije aditiva i konzervansaDijetaBavljenje sportomZdrav stil životaColumn3Vaše zdravljeZdravlje obiteljiZaštita okoliša i životinjaIzbjegavanje konzumacije aditiva i konzervansaDijetaBavljenje sportomZdrav stil života

Niži dohodak

Svoje zdravljeZdravlje obiteljiZaštita okolišaOsjećam se boljeIzbjegavam konzumaciju aditiva i konzervansaDijetaBavim se sportomVodim zdrav stil životaNe kupujem247536182165Viši dohodak

Svoje zdravljeZdravlje obiteljiZaštita okolišaOsjećam se boljeIzbjegavam konzumaciju aditiva i konzervansaDijetaBavim se sportomVodim zdrav stil životaNe kupujem25107281922121Column1

Svoje zdravljeZdravlje obiteljiZaštita okolišaOsjećam se boljeIzbjegavam konzumaciju aditiva i konzervansaDijetaBavim se sportomVodim zdrav stil životaNe kupujem

Column1

CijenaNedostupnost proizvodaManjak vremena za kuhanjeUžurban način životaNištaOstalo0.272000000000000020.374.5999999999999999E-20.263000000000000012.8000000000000001E-22.1000000000000001E-2

Viši dohodak

CijenaNedostupnost proizvodaManjak vremena za kuhanjeUžurban stil životaNišta39769525Niži dohodak

CijenaNedostupnost proizvodaManjak vremena za kuhanjeUžurban stil životaNišta50456344Column1

CijenaNedostupnost proizvodaManjak vremena za kuhanjeUžurban stil životaNišta

a

31