SIJEÈANJSIJEÈANJ20022002

11

ÈASOPISHRVATSKOG

PLANINARSKOGSAVEZA

GODI�TE 94

ISSN

03

54

-06

50

�pilja F2 Rude, foto: Vlado Bo�iæ

ÈASOPIS izlazi u 10 brojeva godi�nje (za srpanj i kolovoz, te za studeni i prosinac kao dvobroj). Prvi brojiza�ao je 1. lipnja 1898. kao glasilo Hrvatskog planinarskog dru�tva. Èasopis nije izlazio od 1919. do1921. i od 1945. do 1948., a od 1949. do 1991. izlazio je pod imenom »Na�e planine«.

PRETPLATA za 2002. godinu je 120 kuna (za inozemstvo 32 eura). Pretplata se uplaæuje na qiro-raèunizdavaèa 30102-678-5535, pri èemu na uplatnici u rubrici »Poziv na broj« obavezno treba upisati svojpretplatnièki broj koji se nalazi na naljepnici uz adresu na omotu èasopisa. Pretplata za inozemstvo (32eura) uplaæuje se na raèun SWIFT-ZABA-HR XX 25731-3253236, na isti naèin.

NOVI PRETPLATNICI, odnosno zainteresirani za pretplatu, trebaju se pismom, telefonom, faxom ili e-mailom javiti Hrvatskom planinarskom savezu. Za nekoliko dana po�tom æemo im poslati uplatnicu ibrojeve iza�le od poèetka godine, a zatim æe svaki mjesec na svoju adresu primati primjerak èasopisa.

SURADNJA: Prilozi se mogu slati po�tom, na disketi ili putem e-maila. Krajnji rok za primitak priloga je1. dan u prethodnom mjesecu (za dvobroje dva tjedna kasnije). Uredni�tvo zadrqava pravo kraæenja iobrade tekstova, posebno za duqe priloge. Prednost imaju prilozi popraæeni �to boljim izborom ilus-tracija. Slike se mogu slati po�tom ili u digitalnom formatu (e-mailom, na CD-u ili disketi). Snimke di-gitalnom kamerom treba poslati kakvi jesu, a skenirane slike treba pripremiti u rezoluciji od 300 dpi. Sviprimljeni materijali se na zahtjev vraæaju autorima. Za detaljnije upute obratite se uredniku.

ÈASOPIS HRVATSKOGPLANINARSKOG SAVEZA»CROATIAN MOUNTAINEER«

JOURNAL OF CROATIANMOUNTAINEERING ASSOCIATION

Sijeèanj 2002 Broj 1 Godi�te 94Yanuary 2002 Number 1 Volume 94

S A D R Q A J

Slika na naslovnici:Sveti Jakob na Medvednici, foto: Marijan Wilhelm

Priznanja najboljima u 2001. godini 2

Darko Berljak Hrvatski planinarski savez u 2001. godini 3

Borislav Aleraj IKAR-ovi dani u Hrvatskoj 7

Vlado Bo�iæ Jama Snjeqnica - prirodni hladnjak 11

Ana Lemiæ Iz Like preko Velebita u Primorje 13

Zvonko Trdiæ Klek - botanièki vrt 14

Vladimir Rojniæ U Bijelim i Samarskim stijenama 16

Tomislav Pavlin Na Ankogelu iznad 3000 m 18

Vladimir Mesariæ Gameboskop 19

Vanja Radovanoviæ Esperantisti pohodili Platak! 21

In memoriam: Lj. Herceg, J. Keèa, I. Stipetiæ 23

Dunja Horvatin �ifra 115 23

Planinarske kuæe i putevi 26

Speleologija 28

Vijesti 29

Kalendar planinarskih akcija u 2002. godini 31

ÈASOPIS HRVATSKOGPLANINARSKOG SAVEZA

UREDNIK

ALAN ÈAPLAR

ZAGREB, 2002.

GODI�TE 94.

1, 20022

PRIZNANJA NAJBOLJIMA U 2001. GODINI

Izvr�ni odbor HPS redovito na sveèanoj novogodi�njoj sjednici dodjeljuje priznanja udrugama, organizatorima akcija i pojedincima koji se istakli svojim radom tijekom godine. U udruzi kakva je na�a,

sigurno ima mjesta za jo� mnoga priznanja, jer vrlo je te�ko odabrati samo osam dobitnika. Za 2001. godinu odlukom IO HPS dodijeljena su sljedeæa priznanja:

Najuspje�nija planinarska udruga je HPD »Lipa«, Sesvete

èiji se vrlo kvalitetan rad ogledao u intezivnom radom sa èlanstvom, kvalitetnim izletima, brigom zaplaninarski dom »Lipa« na Medvednici, te organizaciji vrlo kvalitetne planinarske izlo�be u Sesvetama.

Najuspje�nije organizirana akcija je

sastanak IKAR-a u organizaciji Gorske sluqbe spa�avanja HPSkoja je kvalitetno pripremila i provela sastanak Komisije za zemaljsko spa�avanje IKAR u Starigradu,

sastanak i Opæu skup�tinu IKAR-a u Makarskoj, te izvela sve pokazne vje�be na tim skupovima.

Najbolji dru�tveni rad u svojoj planinarskoj udruzi ostvario je

Tomislav Èaniæu planinarskom dru�tvu »�eljeznièar« iz Gospiæa uz osobno anga�iranje za uspon gospiækih planinara na Mt Blanc, te posebno za otvaranje i ureðenje »Kugine kuæe« kao va�ne pl. toèke na srednjem Velebitu.

Najbolji planinarski du�nosnik je

Ana Bak�iækao èlanica Izvr�nog odbora HPS za redovitu nazoènost, aktivno i konstruktivno sudjelovanje na

sjednicama toga tijela, te posebno za organiziran i kvalitetan proèelnièki rad u Komisiji za speleologiju HPS

Najveæi planinarski uspjeh ostvario je

Perica Deliæ,èlan POK HV »Jelen« iz Jastrebarskog, koji je u ove godine pobijedio u Kupu Hrvatske

u orijentaciji i postao dr�avni prvak u svojoj kategoriji, a na Svjetskom prvenstvuu Finskoj kao prvi hrvatski natjecatelj se kvalficirao u »A«-finale.

Najbolji planinarski dom u 2000. godini je

Planinarski dom »Grafièar« na Medvednicikoji svojim izgledom, ureðeno�æu, kvalitetom usluga i ljubazno�æu domara i osoblja postavlja standarde kakve bismo �eljeli u svim hrvatskim planinarskim objektima.

Najbolji domar planinarskog objekta je

Ante Vuku�iæèije je anga�iranje, brigu za dom, gostoprimstvo i ljubaznost prema svakom posjetitelju

planinarskog doma »Zavi�an«, najva�nijem planinarskom domu u Hrvatskoj, poznato svakom planinaru iz Hrvatske, a i mnogima iz inozemstva.

Najbolji upravljaè planinarskog objekta je

HPD »Kapela« iz Zagrebakoje se godinama savjesno brine za vi�e objekata u hrvatskim planinama, a posebno

za kuæu na Bijelim stijenama, na kojoj je ove godine obavilo temeljitu obnovu.

1, 2002 3

U Hrvatskom planinarskom savezu 31. pro-sinca 2001. bilo je registrirano 196 planinarskihudruga, od toga 180 planinarskih dru�tva i klubo-va, 10 �upanijskih i gradskih saveza, Gorskaslu�ba spa�avanja i njenih 5 stanica, �to je 13èlanica vi�e nego u pro�loj godini. Za razliku odprija�njeg razdoblja kada su se nove udruge veæi-nom osnivale u mjestima gdje su veæ postojalaplaninarska dru�tva, u 2001. to se promjenilo,odnosno po prvi puta dobili smo èlanice u Tro-giru, Velikoj, Novom Vinodolskom, Petrovskom,Vinkovcima, Bru�anima, Jasenicama, Rovinju iPoreèu. Takoðer, prekinuta je vi�egodi�nja sta-gnacija broja èlanova koji se kretao oko 18.000.Iako se konaèni obraèun prodanih èlanskih mar-kica obavlja sredinom sijeènja, mo�e se sa sigur-no�æu tvrditi da æe broj èlanova biti izmeðu 19 i20.000, �to je porast vi�e od 10% u usporedbi spro�lom godinom.

U 2001. godini organizirane su mnoge kvali-tetne akcije na svim razinama u HPS-u, te ostva-ren novi niz zapa�enih uspjeha i rezultata u sadaveæ 127 godina dugoj povijesti hrvatskog plani-narstva. Sredi�nja akcija bila je organizacija Danahrvatskih planinara 26. i 27. svibnja s usponomna Dinaru u izuzetno uspje�noj suradnji s HPD»Sinjal 1831« iz Kijeva, te Stanicom vodièa iStanicom GSS Split.

Sjednica Glavnog odbora HPS odr�ana je 24.veljaèe. Uz prihvaæanje zakljuènog raèuna, tadaje odreðen i proraèun Saveza za tekuæu godinu uvisini od 815.000 kuna, imenovani su proèelnici15 struènih i organizacijskih komisija Saveza, do-nesena odluka o sazivu Skup�tine i odluke o sred-njoroènom razvitku hrvatskog planinarstva, teobavljeni ostali poslovi iz djelatnosti tog tijela.

Izvr�ni odbor u 2001. odr�ao je deset sjedni-ca s ukupno 86 toèaka dnevnog reda, te donio oko150 raznih odluka. Na svim sjednicama uvijekpostoji kvorum, nerijetko s nazoèno�æu svih 11èlanova. Nadzorni odbor, odnosno njihovi pred-stavnici prisutni su na svim sjednicama.

Skup�tina HPS odr�ana je 19. svibnja u Za-grebu. Osim uobièajnih toèaka dnevnog reda, zadopredsjednika HPS imenovan je Vladimir No-vak, raspravljalo se o èlanarini u HPS-u, donese-na je odluka o srednjoroènom planu razvitkahrvatskog planinarstva i 12 posebnih odluka oplaninarskim objektima kao temeljnoj djelatnostiHPS-a.

Cijene èlanskih markica, kao i visina pret-plate na »Hrvatski planinar« nisu se mijenjale go-dinama zbog poznate èinjenice kako bi to bio do-datni financijski teret za veæinu na�ih èlanova,posebno mladih i umirovljenika, meðutim odlu-kom Skup�tine èlanarina za 2002. poveæana je za20% kako bi se iz toga prikupila sredstva za odr-�avanje i obnovu planinarskih domova, jer u do-sada�njim proraèunima nije postojao izvor finan-ciranja za tu namjenu. Za isti postotak poveæanaje i visina pretplate »Hrvatskog planinara« s ko-jim æe se bar djelomièno pokriti cijena tiska u bo-ji cijelog èasopisa. Od prikupljenih èlanarina, koja mnoga dru�tva neredovito doznaèuju, HPSplaæa policu osiguranja za sve na�e èlanove i fi-nancira rad 15 struènih i organizacijskih komi-sija Saveza, a za sve ostale tro�kove pronalaze sesredstva iz drugih izvora.

S ustanovama izvan HPS-a ostvarivani sukontakti u dr�avnim ministarstvima, te s pojedi-nim gradskim i �upanijskim poglavarstvima. UUpravnim vijeæima Parka prirode Medvednica i�umberak imamo svoje predstavnike koje je ime-novao ministar za�tite okoli�a i prostornog ure-ðenja, a uskoro oèekujemo slièno i za nacionalneparkove »Paklenica« i »Sjeverni Velebit«. Surad-nja sa svim upravama nacionalnih parkova uHrvatskoj i parkovima prirode u planinskom po-druèju vrlo je kvalitetna. Prilikom potpisivanjaSporazuma o ukljuèivanju NP »Sjeverni Velebit«u projekt WWF predsjednik RH Stjepan Mesiæposjetio je planinarski dom »Zavi�an« gdje su gana�i du�nosnici V. Novak, F. Novosel i D. Domi-�ljanoviæ upoznali s radom Saveza. Postoje stalneveze s Meðunarodnom asocijacijom planinarskih

HRVATSKI PLANINARSKI SAVEZ U 2001. GODINI

DARKO BERLJAK, Zagreb

1, 20024

saveza (UIAA) i sudjelovanje na njenim godi�-njim skup�tinama, sa stranim planinarskim udru-gama i posebno s Planinarskim savezom Herceg-Bosne, te mnogim stranim planinarima koji sezanimaju za obilazak na�ih planina. Oko poje-dinih akcija HPS suraðuje s novinskim i elek-tronskim medijima u Hrvatskoj. Desetu godinuzaredom sudjelovali smo na Sajmu �porta Zagre-baèkog velesajma s prigodnim predstavljanjemna�e Komisije za planinarske putove.

Koncem svibnja zagrebaèka planinarska dru-�tva koja upravljaju objektima na Medvedniciprimila su od Ureda za obrazovanje i �port Gra-da Zagreba pozive na predaju planinarskih do-mova pod upravu gradskog trgovaèkog poduzeæa»Sljeme-Medvednica«. HPS je hitno o tom prob-lemu obavijestio HOO, Ministarstvo prosvjete i�porta te javna glasila. U zajedni�tvu s planinar-skim dru�tvima - upravljaèima tih objekta i Plani-narskim savezom Zagreba pokrenut je èitav nizakcija od sudskih zabrana do odr�avanja konfe-rencija za novinare na planinarskim domovimaprilikom poku�aja njihovog preuzimanja, te ni-jedna »primopredaja« nije obavljena. Cijeli sluèajveoma je zainteresirao zagrebaèku i hrvatskujavnost koja je podr�ala na�a nastojanja, a kaoodgovor gradskih vlasti uslijedili su nenajavljenidolasci Financijske policije u HPS i planinarskadru�tva, bez rezultata koje su oèekivali gradskièelnici. Poèetkom jeseni poku�ali su, opet bez us-pjeha, zapla�ivanje Saveza putem dopisa Dr�av-nog odvjetni�tva u kojem se tra�ilo navoðenjetoènih brojeva zemlji�nih èestica planinarskih do-mova na Medvednici.

S Hrvatskim olimpijskim odborom ove smogodine ostvarili, osim uobièajne suradnje, i pokri-vanje tro�kova natjecanja za na�e �portske disci-pline (orijentacijsko trèanje), plaæanje svih na�ihèlanarina u meðunarodnim udrugama (UIAA,IOF i IKAR), a za programe odobrene u drugompolugodi�tu izostalo je financiranje zbog uobièa-jene te�ke situacije u HOO u tom dijelu godine.

Kontakti s na�im udru�enim èlanicama bilisu osim osobnih kontakata du�nosnika, telefons-ki i elektronskom po�tom preko Ureda HPS (oko6000 ulaznih i izlaznih poruka u ovoj godini),putem objava u èasopisu »Hrvatski planinar« ipreko dopisa upuæenih dru�tvima s obja�njenjima

pojedinih pitanja i prijedloga za bolju suradnju.Koliko je bilo moguænosti upuæivali smo na�epredstavnike na osnivaèke i redovne skup�tine,razne proslave i ostale akcije koje su organiziralaplaninarska dru�tva. Koristimo ovu priliku da seisprièamo svima onima, na èije pozive nismo fi-zièki bili u moguænosti doæi, jer u Savezu s blizu200 èlanica i petnaest struènih komisija to nijeuvijek ostvarivo.

Godi�nji prihod i rashod HPS u 2001.ostvarit æe se s istim sadr�ajem kao i u prija�njimrazdobljima, s prihodom od 950.000 kuna, �to je15% vi�e od planiranog, i rashodom od oko750.000 kuna s obveznom prièuvom za prvo tro-mjeseèje 2002. godine dok se ne ostvare novi pri-hodi. Ovogodi�nja prièuva bit æe ne�to veæa nego�to je uobièajno zbog rezerviranih sredstva za sa-naciju zgrade HPS i za�titu prizemnih prostorijai knji�nice Saveza od vlage. Usprkos, svima zna-nim te�koæama u financijama na razini cijeledr�ave, HPS posluje bez gubitaka i blokiranograèuna, te prema predraèunu kojeg je donio Glav-ni odbor sve svoje obveze obavlja uredno i na vri-jeme. Prodaja planinarskih izdanja veæ godinamaje u stalnom porastu, a HPS æe i dalje financiratinova izdanja, jer osim prihoda od te djelatnostiobogaæuje se ukupna ponuda struène planinarskeliterature.

Rad Ureda HPS s dva profesionalna djelat-nika, poku�ava na vrijeme i uredno pokriti svesvoje zadaæe, kao i one koje ponekad nisu u mo-guænosti rije�iti ostali du�nosnici ili predsjednicikomisija. Raznovrsnost djelatnosti u HPS-u, sveveæi obujam rada i ustroj udruge koji se mo�eopisati kao ne jedan, veæ vi�e saveza, ponekadprelazi fizièke moguænosti zaposlenika. Sve pri-mjedbe treba gledati u svjetlu, da Ured osim zaneplaninare kojima slu�i kao svakodnevni infor-mativni punkt, treba obraditi sve financijske mo-mente oko pretplate i izdavanja na�eg èasopisa,kontaktirati s raznim ustanovama i pravnim os-obama izvan HPS-a, mnogobrojnim udru�enimèlanicama u vezi èlanskog materijala i drugihposlova, suraðivati s 15 vrlo raznorodnih komisi-ja HPS, te voditi vlastito poslovanje kroz proda-ju, najamnine i sponzorstva kako bi se osiguralidodatni izvori prihoda.

Èasopis »Hrvatski planinar« u 103. godini

1, 2002 5

izla�enja uz velik napor urednika, urednièkog od-bora i Ureda HPS odr�ao je svoju visoku kvalite-tu, redovitost izla�enja i bilje�i rast broja pret-platnika. Potrebno je i mnogo truda u utjerivanjepretplate od 30% onih koji to tek uèine nakonmnogobrojnih opomena. Razliku od dvadesetaktisuæa kuna do stvarnih tro�kova i dalje pokrivaHPS iz drugih izvora, a od 2002. godine cijeli æese èasopis tiskati u boji.

Knjiqnica, a ujedno i videoteka HPS, re-dovno je otvorena svakog ponedjeljka sa stalnimporastom broja korisnika, a njeni djelatnici kvali-tetno i s puno brige bez ikakve naknade obavlja-ju taj posao, te se supru�nicima Dlouhy na tomezahvaljujemo. Kompletirani su i tvrdo uvezenisvi primjerci »Hrvatskog planinara«.

Od sadr�ajno bogatih i izuzetno kvalitetnihdjelatnosti i akcija struènih i organizacijskih ko-misija HPS u 2001. godini, ovom prilikom navestæemo samo one najznaèajnije:

Orijentacija - Donesen je novi Pravilnik zanatjecanja za orijentacijsko trèanje i Disciplinskipravilnik. U Delnicama je odr�ana je utrka kojase bodovala za svjetsku rang-listu. Na sastankuIOF-a u Finskoj sudjelovao je i na� predstavnik, au istoj zemlji odr�ano je i Svjetsko seniorsko pr-venstvo, gdje je nastupala na�a reprezentacija igdje su potignuta dva najbolja rezultata u povjestihrvatske orijentacije. Petar Deliæ iz POK HV »Je-len« iz Jastrebarskog prvi je na� natjecatelj koji jeu�ao u »A« finale preko kvalifikacija, a TihomirSalopek iz OK »Ris« iz Delnica zavr�io je na 26.mjestu u Sprint orijentaciji. Na�a Juniorska izbor-na vrsta sudjelovala je na Juniorskom svjetskomprvenstvu u Maðarskoj. Odr�ano je jedanaest utr-ka za Kup Hrvatske i osam utrka za dr�avna pr-venstva u svim kategorijama. U natjecanjima jesudjelovalo petnaest dru�tava i klubova sa 264natjecatelja razvrstanih u 19 kategorija.

Speleologija - Komisija je poslala primjedbena prijedlog Zakona o za�titi prirode, pregovaralas Parkom prirode »Medvednica« i Nacionalnimparkom »Sjeverni Velebit« oko nastavka spele-olo�kih aktivnosti na tim podruèjima. Ostvarenaje dobra suradnja s Ministarstvom za�tite okoli�ai prostornog ureðenja oko kontroliranog dolaskastranaca koji istra�uju ili posjeæuju speleolo�keobjekte u Hrvatskoj. Organiziran je meðunarod-

ni speleolo�ki logor na Velebitu, te voðenje trijuskupina stranih speleologa u veæ istra�ene spele-olo�ke objekte. Upuæeni su prijedlozi za za�itupojedinih speleolo�kih objekata nadle�nim �upa-nijskim tijelima. Organiziran je seminar o crta-nju i arhiviranju nacrta speleolo�kih objekata naMalaèkoj i u Splitu. Odr�an je speleolo�ki logorna Snije�nici iznad Dubrovnika. Organiziran jeseminar o postavljanju jama na Bijelim stijena-ma. Na�i predstavnici sudjelovali su i imali ra-dove na svjetskom speleolo�kom kongresu isvjetskom biospeleolo�kom kongresu u Brazilu.Organizirana je Hrvatska speleolo�ka ekspedicija»Madagaskar 2001« od 26. srpnja do 28.kolovoza. Na ekspediciji je sudjelovalo 18 èlano-va, istra�eno je preko 5.000 metara novih kanalau podruèju nacionalnog parka »Tsingy de Be-maraha«. Odr�ano je 2. prvenstvo Hrvatske uspeleolo�koj orijentaciji kraj Kijeva.

Gorska sluqba spa�avanja - Uz redovnudjelatnost spa�avanja unesreæenih, odr�avanjavje�bi, teèajeva i ispita za gorske spa�avatelje,de�uralo se na skijali�ima i ostalim veæim akci-jama u planinama, a glavna, veæ vi�e godinapripremana akcija bila je organizacija sastankaIKAR-a u Hrvatskoj. Od 1. do 3. listopada u Sta-rigradu je odr�an sastanak Komisije IKAR za ze-maljsko spa�avanje s pokaznim vje�bama u Pak-lenici, a od 3. do 7. listopada sastanak i 53. Opæaskup�tina IKAR-a u Makarskoj. Na Biokovu jeodr�ana velika pokazna vje�ba s uporabom he-likoptera u spa�avanju, a preko 200 predstavnikaiz inozemstva izrazilo je visoke pohvale za vje�-bu i samu organizaciju svih dogaðanja s ocjenomda je GSS HPS struèno i organizacijski na razininajboljih svjetskih gorskih slu�bi spa�avanja.Veæina stanica GSS-a u Hrvatskoj ostvarila je vrlo kvalitetnu suradnju sa �upanijskim i grad-skim vlastima, te MUP-om i HV.

Promidqba i izdavaèka djelatnost - RadKomisije bio je usredotoèen na promid�bu plani-narstva i HPS-a, te na pripremanje raznih pub-likacija i niza drugih tiskanih materijala. Izdanisu vodièi »Medvednica« i »Velebitski planinarskiput«, a u svojstvu suizdavaèa »Panonska Hrvats-ka« i »Dinarska Hrvatska«. Izdan je atraktivnikalendar »2002. - Meðunarodna godina planina«,tiskana je nova »Planinarska pjesmarica«, treæeizdanje »Osnova planinarstva«, Kuæni red za

1, 20026

planinarske kuæe, tri plakata, katalog literature tepromotivni materijali za »Hrvatski planinar«. Osim s planinarima, u pripremi i distribuciji tihizdanja Komisija i Savez suraðivali su s brojnimpojedincima, tiskarama »Ekolo�ki glasnik« i»Trebotiæ«, TZ Grada Zagreba i izdavaèkom ku-æom V.B.Z, a u suradnji s NSB-om Savez je po-stao dio meðunarodne evidencije kni�arskih iz-davaèa (ISBN). Komisija je, takoðer, vodila briguo web-stranicama HPS-a, na koje je ove godinepristupljeno preko 12.000 puta. Stranice su osu-vremenjene i vi�e puta obnovljene, a u oblikusponzorstva »Iskon Interneta« otvorena je novadomena hps.inet.hr.

Vodièi - Provedeni su ispiti za vodièe ljetnihpohoda, teèaj i ispiti za vodièe dru�tvenih izleta,odr�ane vje�be po stanicama, sveèano je proslav-ljena 25. obljetnica Stanice vodièa Split, te odr-�an XXI. Zbor vodièa na Medvednici kojom pri-likom je usugla�en novi Pravilnik slu�be.

Alpinizam - Sudjelovalo se na Skupu penja-èa u lednim slapovima u Fournelu (Francuska), au suradnji s NP »Paklenica« organizirano je me-ðunarodno natjecanje u brzinskom Big Wall pe-njanju. Odr�ani su ispiti za naslov »alpinist«.Naplata teèajeva za uporabu opreme u visinskimradovima korisnicima izvan Saveza, veæinom za»Cronet« i »Vipnet« donosi veæ 15% ukupnihprihoda Saveza.

Za�tita prirode - Sredi�njica eko-patrola pre-ko svojih povjerenika sakupljala je informacijeiz raznih planinarskih regija i i usmjeravala ihprema potrebi u Komisiju. Glavne aktivnosti bilesu vezane na akcije oèuvanja �umskih ekosusta-va, a glavna akcija bila je obilje�avanje Svjetskogdana èistih planina (26. rujna - Medvednica, Uè-ka i �ibenik), akcijama upoznavanja javnosti sproblemima oneèi�æenja i devastacije �uma. Upodruèju Kvarnera, provodi se podsticanje jav-nosti protiv postavljanja radarskog sustava naVojaku u PP »Uèka«. Odr�ane su radionice u petosnovnih �kola kroz koje se podstièe interes naj-mlaðih za boravkom u prirodi i njezino oèuvanje.Nastavlja se akcija »Svaka osnovna �kola - mala�kola za prirodu«, u koji je ukljuèeno nekoliko�kola. Meðunarodna suradnja, odvija se s neko-liko velikih NVO udruga i fondacija koje se baveza�titom planina i regija u kojima se one nalaze.

Osim veze s s World Mountain Forumom suraðu-jemo s Regionalnim centrom za za�titu okoli�a(REC), HRPSOR (Hrvatski poslovni savjet zaodr�ivi razvoj), a u pripremi su projekti s WorldWildlife Forumom i Mediteranean Action Plan.KZP je sudjelovala na Seminaru studenata �u-marstva Evrope, predavanjima o prirodnim lje-potama Hrvatske i predavanjem o strogom rezer-vatu prirode Samarske i Bijele stijene.

�portsko penjanje - Odr�ano je penjanje inatjecanje na umjetnoj stijeni na Sajmu �portaZagrebaèkog velesajma, te nekoliko Boulder na-tjecanja. Obavljene su kadrovske promjene u Ko-misiji, a Izvr�ni odbor nezadovoljan radom novogsastava istu je suspendirao i imenovao svog po-vjerenika za tu komisiju. U javnoj raspravi je no-vi pravilnik te komisije koji æe, vjerujemo omo-guæiti kvalitetniji i organiziraniji rad te djelatnosti.

Planinarski putovi - Struèno su osposoblja-vani planinari za ureðivanje planinarskih putova,organizirani promid�beni izleti, te s Upravom NP»Plitvièka jezera« dogovoreni i izvedeni radovina markiranju planinarskih putova na vrhove utom nacionalnom parku. Pregledani su dnevnici idodjeljene znaèke za HPO (bronèanih 53, srebr-nih 18, zlatnih 17 i plaketu 8), za VPP (19), teVelebitsku obilaznicu 28. Registrirano je 456markacista, a znaèku »markacist« nosi njih 226.

�kolovanje kadrova - Komisija zaprimaprograme i izvje�taje o odr�anim planinarskim istruènim �kolama, te nakon toga besplatno �aljeorganizatoru potreban broj diploma i priruènika»Osnove planinarstva«. U 2001. g. podijeljeno jeoko 650 primjeraka.

Planinarsko skijanje - Odr�ano je pet jedno-dnevnih poduka u telemark skijanju na Pohorju.U Chamonixu je izvedeno nekoliko skija�kih spu-stova izvan ureðenih staza. Èetvorica skija�a su-djelovali su na Telemark festivalu u Livignu.Mario Rode� i Branko �eparoviæ, èlanovi Komi-sije za planinarsko skijanje su s Jo�kom i StipomBo�iæem bili na ekspediciji na Mt Logan, najvi-�em vrhu Kanade i drugom u Sjevernoj Americi.Unatoè velikoj hladnoæi ni�oj i od -50 °C, trojicaèlanova su se popeli na vrh i spustili sa skijama.To je prvi uspon i skija�ki silaz Hrvata s tog vrha.

Gospodarska komisija - Izuzetna aktivnostu ovoj godini ogledala se u izradi Pravilnika o up-

1, 2002 7

ravljanju planinarskim objektima i Kuænog reda unjima, anga�iranja odvjetnièkog ureda za savjeteo pravnim pitanjima oko planinarskih objekta,obilaska mnogih objekata za vrijeme sezone,radova na skloni�tu na �ugarskoj dulibi, izgradnjei ureðenja od groma uni�tenog vodospremnika naZavi�anu kojeg su u potpunosti obavili visokidu�nosnici Saveza za vrijeme svojih godi�njihodmora, ponovnog preuzimanja upravljanja ku-æom na Alanu, te dogovora s Hrvatskim �umamaza nove objekte na Ograðenici i Jelovoj Ruji. Po-mognuta je s iznosom od 11.000 kuna obnovakuæe na Bijelim stijenama, te obavljena katego-rizacija i izrada ploèica za tu namjenu svih pla-ninarskih objekta u HPS-u. S HT-om je dogovo-rena donacija nekoliko drvenih kuæica, a s raznimtvrtkama ostale donacije u materijalu i sredstvimaza rad. Najva�nija akcija bila je organiziranje, fi-nanciranje izrade i distribucija 108 jedinstvenihnatpisnih ploèa za planinarske domove, kuæe iskloni�ta koje su od sredine 2001. na njima ipostavljene.

Odlikovanja - Tijekom godine dodijeljenesu dvije plakete za �ivotna djela na polju plani-narstva, te 5 zlatnih, 12 srebrnih, 10 bronèanihznakova HPS i 3 priznanja.

Povijest planinarstva - Nastavlja se prikup-ljanje i postava izlo�aka u alpinistièkoj zbirci uZavièajnom muzeju u Ogulinu.

Statutarna, kadrovska i normativna dje-latnost - Sve ugovore, pravilnike i druge doku-mente iz tog podruèja, komisija je pripremala zaIzvr�ni i Glavni odbor HPS-a na vrijeme, struènoih ocijeniv�i i prema potrebi ih nadopunila ili ure-dila, a za sva sporna pitanja èlanovima Izvr�nogodbora davala i pisana mi�ljenja.

Jo� mnogo toga iz na�eg rada ostalo je ne-spomenuto i ovom prilikom pozivamo predsjed-nike planinarskih dru�tava, �upanijskih i gradskihsaveza, proèelnike komisija i pojedince da se èe�-æe javljaju u na�em èasopisu i �alju svoja izvje�æau Ured HPS-a, ne samo zbog bolje informirano-sti planinarske javnosti, veæ da i buduæim gene-racijama ostavimo pisani trag o na�im mnogimakcijama.

Izvr�ni odbor svim planinarima u Hrvatskoj�eli Sretan Bo�iæ i Novu 2002. godinu sa �elja-ma da tu Meðunarodnu godinu planina koju suproglasili Ujedinjeni narodi obilje�imo s mnogozajednièkih i pojedinaènih planinarskih uspjeha.

Godine 1996. na sastanku IKAR-a u Karpaèuu poljskim Krkono�ama Gorska slu�ba spa�ava-nja HPS predala je predsjedniku IKAR-a (tada jeto bio g. Martin Schori) pismo spozivom da jedno od iduæih zasjedan-ja bude u Hrvatskoj. Taj je prijedlog sveseljem prihvaæen, a na sastankuIKAR-a u Oberallgau u Bavarskoj(Njemaèka) 1999. konaèno je od-luèeno da to bude 2001. godine.

U izboru mjesta za sastanak nis-mo se dugo premi�ljali. Odluèili smose za Makarsku i Biokovo, jedinstvenspoj mora i planine, mjesto gdje usp-

je�no djeluje stanica GSS HPS Makarska, koja jena podruèju Biokova, èesto zajedno sa stani-comSplit, izvela neke od najzahtjevnijih akcija spa�a-

vanja u Hrvatskoj. Na sljedeæem sas-tanku IKAR-a, godine 2000. u DorfTirolu u Ju�nom Tirolu, u Italiji, pred-stavili smo mjesto odr�ava-nja prvogsastanka IKAR-a u novom milenijudesetminutnim filmom Stipe Bo�iæa iprospektnim materijalima o Makar-skoj, Dalmaciji i Hrvatskoj. Veæ je taprezentacija ocijenjena novom strani-com u povijesti IKAR-a. U rijeèimaupuæenima prisutnima uz veselje zbog

IKAR-OVI DANI U HRVATSKOJS meðunarodnog skupa gorskih spa�avatelja

dr. BORISLAV ALERAJ, Zagreb

1, 20028

izbora, rekli smo da se �urimokuæi da �to prije nastavimo spripremama za sastanak.

I doista, pripreme su traja-le gotovo dvije godine - od pr-vih obilazaka Biokova radi od-abira mjesta za pokaznu vje�-bu, razgovora s voditeljima ho-tela u Makarskoj do posljed-njih �urnih poslova na izradiprigodnih majica za sudionike.

Na istom sastanku u DorfTirolu donesena je jo� jednaodluka. IKAR-ova Komisija zazemaljsko spa�avanje odluèilaje svoj sastanak, koji svaka odèetiri IKAR-ove komisije odr-�ava zasebno otprilike polovi-com godine, odr�ati tako-ðer u Hrvatskoj i pri-bli�iti ga vremenski godi�-njem sastanku u Ma-karskoj.

Tako je GSS HPS dobio golem zadatak: or-ganizaciju sastanka komisije za zemaljsko spa�a-

vanje IKAR-CISA u Paklenici 1. - 3. listopada i53. kongresa IKAR-CISA s delegatskom skup�ti-nom u Makarskoj od 3. - 7. listopada.

Danas, kada je sve pro�lo, mo�emo s pono-som reæi da je ta velika, za GSS HPS povijesnazadaæa, uspje�no obavljena. O tome svjedoèe ne-podijeljene pohvale svih sudionika kako za orga-nizaciju sastanka, tako i za predstavljanje Gorskeslu�be spa�avanja HPS i svih ostalih s kojima uspa�avanju ljudi u planinama suraðujemo.

Evo i kako se sve odvijalo u obliku sa�etogdnevnika zbivanja!

SASTANAK KOMISIJE ZA ZEMALJSKOSPA�AVANJE IKAR-CISA

Sastanak Komisije za zemaljsko (terestrijal-no) spa�avanje IKAR-CISA poèeo je u ponedje-ljak 1. listopada 2001. u prostorima hotela»Alan« u Starigradu Paklenici. Skup je otvorio isudionicima dobrodo�licu za�elio proèelnik GSSHPS dr. Borislav Aleraj.

Na poèetku struènog dijela sastanka u utorakujutro, skup su pozdravili i ravnatelj Nacionalnogparka Paklenica ing. Zoran �ikiæ, gradonaèelnikRajko Buciæ i direktorica turistièke zajedniceMarijana Marasoviæ, a takoðer i proèelnik staniceGSS Zadar Sini�a Primo�iæ. Cijeli je utorak bioposveæen praktiènom radu u stijenama VelikePaklenice. U tom je dijelu izvrsnu pokaznu vje�-bu speleospa�avanja izvela ekipa èlanova staniceGSS Zagreb. Naveèer su svi sudionici u prostori-

Pokazne vje�be koje su izveli na�i gorskispa�avatelji ocijenjene su vrlo uspje�nima

foto: �eljko Filipoviæ

Gosti i domaæini zajedno u Paklenici foto: �eljko Filipoviæ

1, 2002 9

jama Nacionalnog parka imali prigodu da po-gledaju film o Paklenici.

U srijedu, prisutni su dio prijepodneva isko-ristili za �etnju do Aniæa luke i Aniæa kuka, a dioje posjetio i �pilju Manita peæ. Nakon objeda svisu se sudionici prebacili u Makarsku i pridru�iliostalim sudionicima kongresa IKAR-CISA.

Sastanku u Paklenici prisustvovalo je 40 gor-skih spa�avatelja iz 10 zemalja: Slovenije, Slo-vaèke, Èe�ke, Norve�ke, Liechtensteina, Austrije,�vicarske, Argentine, Italije i Hrvatske, a vodioga je predsjednik Komisije �vicarski gorski spa-�avatelj Bruno Jelk.

53. KONGRES IKAR-CISAKongres IKAR-CISA zapoèeo je, nakon do-

laska svih sudionika, u srijedu 3. listopadanaveèer sveèanim otvaranjem u prostorima hote-la »Meteor« u Makarskoj. Sveèanost je poèelaotvorenjem filatelistièke izlo�be s motivima bi-lja i cvijeæa koju je postavio lokalni filatelistièkiklub, uz predstavljanje prigodne po�tanske ku-verte sa znakom IKAR-a, a nastavljena je u ve-likoj hotelskoj dvorani za sastanke. Nakon himne,goste je pozdravio proèelnik Gorske slu�be spa-�avnja dr. Borislav Aleraj i pozvao prvog pokro-vitelja kongresa, predsjednika Hrvatskog olimpij-skog odbora prof. dr. Zdravka Hebela, da ga ot-vori. Uz njega, u sveèanosti otvaranja sudjelovalisu i skup pozdravili i osobni izaslanik ministraunutarnjih poslova Serdan Gu�tin, zapovjednikHrvatskog ratnog zrakoplovst-va general Josip �timac, iza-slanik naèelnika odjela Civilneza�tite MUP-a Josip Smajiæ,do�upan splitsko-dalmatinskiTadija Barun i gradonaèelnikMakarske Sini�a Srziæ, a u imeHPS-a tajnik Darko Berljak.

Struèni je program zapo-èeo u èetvrtak 4. listopada ra-dom komisija IKAR-a: lavin-ske, helikopterske, medicinskei zemaljske. Radom komisijarukovodili su predsjednici:Bruno Jelk (zemaljska), UrsWiget (medicinska), GilbertHabringer (helikopterska), alavinska komisija, koja trenut-

no nema predsjednika, radila je pod predsjeda-vanjem predsjednika IKAR-a Tonija Graba. Uradu je sudjelovalo ukupno oko 200 ljudi.

Predveèer je gradonaèelnik Makarske uprili-èio prijem za èlanove predsjedni�tva IKAR-a ivoðe delegacija u ugodnom ambijentu restorana»Riva«, a poslije veèere prikazano je predavanje»Duboke jame u Hrvatskoj« istaknutih zagrebaè-kih speleologa i spa�avatelja Damira Lackoviæa iDarka Bak�iæa.

Petak, 5. listopada bio je dan praktiènog ra-da na terenu. Zapoèeo je pokaznom vje�bom he-likopterskog spa�avanja iz mora ispred hotela, anastavio se na Biokovu dvama pokaznim vje�ba-ma u 120-metarskom vr�nom odsjeku stijene zva-nom Ravna Vla�ka, klasiènog stijenskog spa�a-vanja s brdskom nosiljkom uz asistenciju heli-koptera, te helikopterskog spa�avanja dugim u�e-tom (long line). Vje�bu su izveli èlanovi staniceGSS Split uz suradnju èlanova stanica Zagreb iKarlovac. Na koncu je pokazana i vje�ba tra�enjapomoæu psa tragaèa iz stanice GSS Split, spu�te-noga po u�etu iz helikoptera. U vje�bama su su-djelovali helikopter Hrvatskog ratnog zrakoplov-stva MI8 MTV iz Divulja i policijski helikopterBell 212 iz Luèkog. Vje�be su izvedene izvrsnoi pokazale su visok standard gorskog spa�avanjau Hrvatskoj.

Treba spomenuti i to da su stjecajem okol-nosti sudionici kongresa imali prigodu vidjetiupravo pri dolasku na kongres, u srijedu poslije-

Sudionici 53. kongresa IKAR-CISA foto: Ivan Host

1, 200210

podne, izravno iz Makarske i pravu akciju spa�a-vanja unesreæenog slovaèkog paraglidera u vr�-nom dijelu stijene Biokova u kojoj su sudjelovalinetom pristigli gorski spa�avatelji iz Rijeke i Za-greba, te ekipa GSS-a iz Splita i Makarske uz he-likopter HRZ iz Divulja.

Nakon pokazne vje�be, svi su se sudioniciuputili do vrha Biokova gdje su mogli do�ivjetivelièanstven vidik, a nakon toga je u blizini mjes-ta vje�be prireðen objed na otvorenome. Tu su sesvi u srdaènoj opu�tenoj atmosferi okrijepili,odmorili i razmijenili dojmove s vje�be te pogle-dali helikoptere s opremom, prizemljene u blizini.

Nedaleko od mjesta objeda i odmora pripad-nici stanice Zagreb pripravili su i èetri radna mje-sta u stijenama. Tu su nakon objeda sudionici,èlanovi raznih IKAR-ovih komisija, mogli pre-ma interesu praktièno isprobavati (workshop) ne-ke od spa�avalaèkih zahvata i razmijeniti iskustva.

Nakon povratka kombijima u grad, dan je za-vr�io otvorenjem izlo�be fotografija himalajca igorskog spa�avatelja iz Splita Stipe Bo�iæa, uhotelu »Meteor«. Uz otvorenje, Stipe Bo�iæ pri-kazao je i svoj film o Antarktici iz ciklusa »Se-dam vrhova«.

Subotnje prije podne je ponovo bilo posve-æeno radu u komisijama, a uprilièen je i posjet su-dionika Centru za obavje�æivanje u Makarskoj,koji je jedan od najboljih takvih centara u Hr-vatskoj, a redovito je ukljuèen u akcije spa�ava-nja na Biokovu.

Na koncu radnog dana, usubotu poslijepodne, odr�anaje i Delegatska skup�tinaIKAR-CISA. Na njoj je iz-meðu ostaloga, izabran jedannovi èlan upravnog odbora izFrancuske, te novi predsjednikmedicinske komisije, dr. Her-mann Brugger iz Brunecka(Italija). U nastavku, skup�tinaje odluèila u èlanstvo IKAR-aprimiti gorske spa�avatelje PSBiH, a na koncu su gorskispa�avatelji iz Liechtensteinapredstavili mjesto sljedeæeg sa-stanka IKAR-CISA, planinskomjesto Malbun (16. - 20. listo-pada 2002.).

Kongres je zavr�io sveèanom veèerom, nakojoj su domaæini predsjedniku IKAR-a i pred-sjednicima struènih komisija te èlanovima pred-sjedni�tva s kojima su tijesno suraðivali u pripre-mi sastanka, kao i najvrjednijim domaæim surad-nicima uruèili darove za uspomenu, s potpisimasvih èlanova GSS-HPS koji su bili prisutni.

Gosti, odnosno predsjednik IKAR-a ToniGrab, uzvratili su zahvalom i svojim darovima.Proèelnik GSS-a Hrvatske primio je najvi�e pri-znanje, IKAR-ovu Zlatnu znaèku. U svom je pri-godnom govoru Toni Grab naglasio da je Makar-ska jedna od povijesnih prekretnica u �ivotuIKAR-a, u smjeru njegovog jo� boljeg djelovanja,s veæim naglaskom na praktièan rad. U zahvali nalijepim rijeèima i rijetkom priznanju proèelnikGSS-a dr. Borislav Aleraj istaknuo je da nagradapripada svima koji su sudjelovali u organizaciji iu pokaznim vje�bama, u stvari cijeloj GSS HPS.Takoðer se zahvalio svim sudionicima na dolaskui po�elio siguran i sretan povratak kuæi.

Na Kongresu su sudjelovali predstavnici 30gorskih slu�bi èlanica IKAR-a te desetak srodnihorganizacija ili skupina u svojstvu izvanrednihèlanova ili promatraèa, iz 20 zemalja svijeta (Au-strija, Bugarska, Èe�ka, Francuska, Hrvatska, Ita-lija, Kanada, Liechtenstein, Njemaèka, Norve�ka,Poljska, Rumunjska, SAD, Slovaèka, Slovenija,Velika Britanija, �vedska, �vicarska te Argentinai Bosna i Hercegovina), ukupno oko 200 sudioni-ka, slu�benih delegata slu�bi - èlanica, promatra-

Olimpijska, hrvatska i IKAR-ova zastava u Makarskoj foto: Jasmin Aleraj

1, 2002 11

Snje�nice su jame ili �pilje sa strmim ulazomu koje zimi napada snijeg i zadr�ava se u njima itijekom ljeta. One se nalaze uglavnom na veæimnadmorskim visinama, na planinama vi�im od1000 m, u �umovitim predjelima gdje je ulaz u�pilju ili jamu zaklonjen sjenom drveæa ili stijena.

U Hrvatskoj ih ima u svim vi�im dinarskimplaninama, a najvi�e na Velebitu i Biokovu. Po-znato je da su prije izuma plinskih i elektriènihhladnjaka (prije pedesetak godina) mnogesnje�nice i ledenice slu�ile kao rudnik snijega ileda koji se s planine odnosio u naselja u nizinite spremao u posebno izolirane posude i prostori-je i tako slu�io za èuvanje (hlaðenje) hrane i piæa.

Manje je poznato da neke snje�nice slu�e is-toj svrsi i danas. Jedna od takvih snje�nica je ijama Snje�nica kod Jovanoviæ pade�a u �tirovaèina srednjem Velebitu. �tirovaèa je udolinadugaèka oko 8 km i �iroka oko 1 km, koja seprote�e smjerom sjever-jug izmeðu velebitskogsredi�njeg i istoènog grebena na nadmorskoj visi-ni od 1100 do 1150 m, a okru�uju je vrhunci vi-soki preko 1500 m. Cijela ta udolina obrasla jegustom crnogoriènom �umom na kojoj se nalazetri lijepa proplanka: �tirovaèa na sjeveru (istinaziv za proplanak kao i cijelu udolinu), Jovano-viæ pade� oko 1 km ju�nije i Crni ili Borovaèkipade� jo� ju�nije. �tirovaèa je sjeci�te uzdu�nevelebitske ceste i popreène ceste Jablanac - Pa-zari�te.

Jovanoviæ pade� (pade� - naziv za livadupromjera stotinjak metara okru�enu sa svih stranacrnogoriènom �umom) bio je jo� prije pedesetakgodina ljetno stani�te stoèara s primorske straneVelebita, a otkad je zabranjena ispa�a, Jovanoviæ

JAMA SNJEQNICA - PRIRODNI HLADNJAK

VLADO BOQIÆ, Zagreb

Jama Snije�nica foto: Vlado Bo�iæ

èa, izlagaèa spa�avalaèke opreme te predstavniciMUP-a, Hrvatske vojske, vatrogastva, civilne za-�tite, predstavnici gotovo svih stanica GSS izHrvatske, zaslu�ni stari èlanovi GSS-a i dr. Napokaznoj vje�bi na Biokovu, kojoj su prisutvovalii mnogi predstavnici grada Makarske i �upanijesplitsko-dalmatinske, bilo je èak 300 ljudi. Za vri-jeme odr�avanja Kongresa u prostorima hotela»Meteor« bila je i izlo�ba spa�avalaèke opremena kojoj su sudjelovali izlagaèi iz Italije, �vicar-ske, Èe�ke, Hrvatske, Austrije, Francuske, Nje-maèke i �vedske.

Svi su gosti imali prigodu da u�ivaju u pli-vanju u bistrom moru pred hotelima, jo� uvijekugodnom za kupanje. Sudionici Kongresa dobilisu na poklon majicu, torbu i omotnice sa znakomIKAR-a, kalendare HPS-a za 2002. godinu, te po-sebnu prigodnu bro�uru o GSS HPS, a uz to i ne-koliko malih darova za uspomenu, meðu njimavreæicu mirisne lavande, licitarsko srce i glasovi-ti Zagrebaèki melem.

Mo�e se zakljuèiti da je 53. kongres IKAR-au Makarskoj, zajedno sa sastankom u Paklenici,postigao pun uspjeh.

1, 200212

pade� je naselje od dvadesetak vikendica. Neki suljudi u vikendice uveli struju iz agregata ili aku-mulatora za rasvjetu, a plinske boce za kuhanje ihladnjake. No neki nisu; da bi saèuvali hranu odkvarenja prisjetili su se rje�enja kojim su se ko-ristili njihovi pretci kada su tu boravili sa stokomna ispa�i, a to je snje�nica udaljena svega tristo-tinjak metara jugoistoèno od Jovanoviæ pade�a.

Do Jovanoviæ pade�a najlak�e je doæi sa sje-verne strane, s proplanka �tirovaèe ili s istoènestrane iz Pazari�ta. Na istoènoj strani proplankapoèinje staza koja vijuga kroz gustu �umu dojame. Do nje se mo�e doæi i sa ceste koja od kri-�anja uzdu�ne ceste sa cestom za Liku vodi pre-ma jugu, od koje je udaljena osamdesetak metara.Buduæi da je snje�nica oznaèena standardnim to-pografskim znakom za jamu na topografskoj kar-ti Gospiæ 3-1, 1:25000, lako se mo�e naæi kom-pasom ili GPS-ureðajem. Koordinate ulaza su:X=4948,290 km sjeverne �irine, Y=5505,360 kmistoène du�ine i Z=1050 m nad morem.

Snje�nica izgleda kao prostrana ponikva,gore ljevkastog, a dolje jamskog oblika. U sredi-ni se nalazi prirodni most koji ponikvu dijeli nazapadni, blago nagnuti dio, i istoèni strmi dio.Mo�e se u nju uæi bez posebne opreme stazicomkroz zapadni dio ponikve. Staza je najstrmija kodprirodnog mosta ispod kojeg treba proæi, ali sezbog prirodnih i uklesanih nogostupa u jamu mo-�e spustiti bez veæih te�koæa. Dno jame je okrug-log oblika sa strmim stranama, obièno prekriveno

snijegom i ledom, a ispod nje-ga kamenjem, ali takoðer i sta-blima, panjevima i granjempalim u jamu. Dubinasnje�nice je dvadesetakmetara, no ona zapravo ovisi okolièini snijega koji je paoprethodne zime.

Posebna zanimljivost ovesnje�nice je u tome da se i sa-da ljetni stanovnici Jovanoviæpade�a koriste njom kao hladn-jakom. Oni, naime, donesu po-kvarljivu hranu u vreæicama izakopaju je u snijeg, svatko nasvoje odreðeno mjesto, a ondasnijeg poravnaju da izgledaprirodno, kako se ne bi znalo

da je tu ne�to zakopano. Na pomisao o nekakvomkopanju (zakapanju) jedino mogu navesti ostav-ljene ili zaboravljene lopate odlo�ene uz stijenuili balvan.

Prirodno je �to stanovnici Jovanoviæ pade�ane �ele da im stranci dolaze u njihov hladnjak imo�da kopaju po njemu, pa im tu njihovu �eljutreba po�tivati.

* * *Ovaj tekst napisao sam koncem 1988. godine

jer sam u kolovozu te godine posjetio snje�nicu,kada sam izradio njenu skicu i nekoliko fo-tografija, ali sam na to zaboravio. Sluèajno samkrajem rujna 2001. boravio na Jovanoviæ pade�ui posjetio snje�nicu. Na�alost, zbog blageprethodne zime, s vrlo malo snijega, i toplog lje-ta, te jeseni je snijega u snje�nici bilo tek utragovima, pa naravno unutra nije bilo hrane. Triodlo�ene lopate svjedoèe da je snje�nica ipak donedavna slu�ila kao hladnjak.

Na strmim ju�nim stranama snje�nice sada suvidljive otvorene pukotine kojih prije nisam vidiojer su bile pokrivene snijegom. Èini se kao da jei zapadni dio ponikve malo »propao« jer su sadabile vidljive veæe pukotine u njenim boènimstranama. Snje�nicu svakako trebaju temeljito is-tra�iti speleolozi, a najbolja je prilika kada nemasnijega.

Na Jovanoviæ pade�u foto: Vlado Bo�iæ

1, 2002 13

Iako se Velebit pru�io izmeðu mora i unu-tra�njosti kao golema prirodna prepreka, zapravoje kroz pro�lost vi�e spajao ljude nego ih razdva-jao. Osobito u vrijeme kad je bio dobro naseljen.Obje njegove strane imale su pogodne uvjete za�ivot, kako za Primorce i Podgorce s primorskestrane, tako i za Lièane s kontinentalne strane.Upravo zato je ljude spajao, jer je u pro�losti, dokse �ivjelo od stoèarstva, osiguravao dosta pa�n-jaka. Naroèito se stoèarski �ivot na Velebitu i okonjega ustalio i normalizirao nakon izgona Turaka.

Zbog stoèarskih potreba �ivot na Velebitu bioje itekako organiziran. Na primorskoj padini bilasu brojna stalna naselja, a na vi�im dijelovima se-zonski stoèarski stanovi. Znalo se toèno gdje suèiji pa�njaci i kad ih tko koristi. Svi velebitskipa�njaci bili su meðusobno povezani uzdu�nimputovima koji su uoèljivi i danas, ali isto tako jeVelebit ispresijecan popreènim putovima kojimase prelazilo iz Primorja u Liku i obrnuto. Samo naju�nom Velebitu postoji vi�e takvih popreènihputova. Ovaj æemo puta proæi onime iz Bru�anapreko Piskovite kosice i �drila u Rudelinku namoru. Taj stari put, utaban te�kim koracima pa-stira, samara�a i kirija�a, jo� se i danas pozna,iako se veæ desetljeæima neèobani i ne trguje. No, njihovkorak bio je tvrði od tvrdog ve-lebitskog kamena. Sad je naraslatrava i �ikara i �uma, i sve zatvo-rila, ali put se poznaje. I sad sumi �ive slike iz djetinjstva kadsu ljeti o vr�idbi dolazili Pod-gorci na magarcima s gro�ðem ismokvama i mijenjali za �ito,najèe�æe ra�, jer se tad i kod nasp�enica rjeðe sijala.

Put zapoèinje u selu Bru-�anima, koje su tek nakon izgo-na Turaka 1685. godine postalebolje naseljene. Jo� 1834. u Bru-�anima su bile 54 kuæe i 481�itelj, po popisu iz 1857. bilo je

60 kuæa i 589 �itelja, a 1910. god. 680 �itelja.Danas je stanje drugaèije, ali je ljepota sela osta-la. Kako i ne bi, kad je na takvom polo�aju, za-grljeno sa svih strana obroncima Velebita i uneku ruku predstavlja vrata u na�u najljep�u plan-inu. Upravo je to i razlog da Bru�ane mogu po-stati polazna toèka za mnoge izlete na ju�ni ili nasrednji Velebit.

Nedavno je ureðen i markiran put iz Bru�anana Piskovitu kosicu. Krajem ljeta krenulo je nasnekoliko planinara, Mile, Kiki, Vlado, Dada,Marko, Vera, Milana i ja, u istra�ivanje togastarog puta. U poèetku je bilo te�ko pronaæi ulaz,zbog sjeèe na tom dijelu. Ipak, ne zaustavljamo senego uporno istra�ujemo. Mojom krivnjom kre-nuli smo malo vi�e desno, pa je lutanja bilo malovi�e, ali smo se Vlado, Mile, Kiki i ja uspjeli pro-biti kroz bespuæe i iziæi na prvi Sadikovaèki dolacgdje smo prona�li put. Sretni �to smo prona�listari put, odmah smo krenuli u èi�æenje. Togadana uredili smo stazu sve do ceste u Bru�anskojdulibi.

U meðuvremenu se kasno ljeto pretvorilo uki�nu jesen, iako joj kalendarski jo� nije bilo vri-jeme. Krenuli smo u daljnje ureðenje puta. Po�li

Prijevoj �drilo, u pozadini Sadikovac foto: Ivica Fumiæ

IZ LIKE PREKO VELEBITA U PRIMORJE

ANA LEMIÆ, Gospiæ

1, 200214

smo rano iz Bru�anske dulibe i na prvi Sadiko-vaèki dolac (950 m) stigli za sat vremena. Taj putprolazi bukovom �umom postupno se upinjuæi.Put se dobro pozna ali je zarastao, te prosijecamoi polako se uspinjemo do prolaza kroz klanac,nakon kojeg se put postupno spu�ta u drugi ma-nji dolac. Rubom tog doèiæa vodi put, a desno senalazi Mali Sadikovac. Lijevo je doèiæ obrubljenkamenim gromadama svih moguæih oblika.Nakon nekoliko minuta prelazimo preko manjegsedla u veliki prostrani dolac. Kako se spu�tamo,kamena je sve manje, teren je zeleniji, a i �uma semijenja. Prete�no je bukova.

Spu�tamo se na dno doca, na visinu oko 880m. Iako je veæ deset sati, sunce tu jo� nije stiglo.Mo�da æe tek oko podne doprijeti malo svjetla?Ravnajuæi se po karti veæ smo stigli pribli�no domjesta gdje bi desno trebao biti odvojak za Pis-kovitu kosicu, a ravno se put spu�ta u Ramino ko-rito, odnosno �ikiæ jataru. To nam nije cilj - tre-ba pronaæi put za Piskovitu kosicu koja razdvajaMedin dolac i �ikiæ jataru.

Provlaèeæi se kroz grmlje uspijevamo. Put jezarastao, ali se pozna. U pogonu su bili pila, �kare

i sjekira. Tako radeæi, sretni �to smo prona�li put,ubrzo smo se na�li na Piskovitoj kosici, va�nomkri�anju puta O�tarije - �ugarska duliba i putaBru�ane - Piskovita kosica - �drilo - Javorovac -Rudeliæ Rastovci - Rudelinka. Tu na Piskovitojkosici smo se odmorili i spremili alat te se »na-oru�ali« kistovima i bojom da bismo na povratkumarkirali cijeli put sve do Bru�anske dulibe.

Put je zanimljiv jer se neprestano izmjenjuju�umarci, proplanci, doci, klanci... Za prolazak odBru�anske dulibe do Piskovite kosice potrebno jeotprilike dva i pol sata. A odatle? Kud god tkohoæe. Izbor je velik. Preporuèila bih nastavak pu-ta prema �drilu, sedlu izmeðu �drilskog kuka iVlake. Taj se put spaja na markirani put koji do-lazi iz �ikiæ jatare. Oznaèili su ga planinari »Za-greb - Matice«, a vodi preko Javorovca sve doRudelinke na moru. Za cijeli prijelaz preko Ve-lebita od Bru�ana do Rudelinke potrebno je okosedam sati hoda.

Eto, tako je jedan od starih putova preko Ve-lebita ponovno oznaèen i o�ivljen.

Veæ èetrdesetak godina, kraj staze �to odBjelskog vodi na Klek, stoji ploèa s natpisom:»ÈUVAJMO BILJE KLEKA!«. Toliko smo nanju navikli, da je danas gotovo i ne zapa�amo.

Ona nastoji upozoriti da je taj jedinstveni masiv,nastao igrom prirode u podatnom jurskom vap-nencu i dolomitu, vrlo vrijedan botanièki lo-kalitet.

Vegetacija Kleka, koja dijelom predstavljaostatke tercijarne flore, privlaèila je od davninapa�nju prirodoslovaca. Veæ u 17. stoljeæu Klek sena�ao u putopisima J. W. Walvasora i B. Hacque-ta, kada su prvi puta spomenute i neke kleèkebiljke. Klek je posjetio i saski kralj Friedrich Au-gust 1838. g. u pratnji tada�njeg ogulinskog èas-nika Josipa Jelaèiæa, te na�i botanièari J. Schlos-ser i Lj. Vukotinoviæ 1852. godine. Kleèku floruprouèavali su J. Kugy, C. Marchesetti i M. Tom-masini. Meðu brojnim istra�ivaèima, vrijedno jeistaknuti D. Hirca te I. Horvata i njegove publika-

KLEK - BOTANIÈKI VRT

ZVONKO TRDIÆ, Ogulin

1, 2002 15

cije o livadama i rudinama Kleka (1930.-1949.).Novija istra�ivanja proveli su S. Bertoviæ, V.Glavaè, B. Klepka, A. �. Lovriæ i Z. Pelcer sasuradnicima.

Na Kleku sa Kleèicama, kao istaknutimstjenovitim vrhovima osobitih ekolo�kih prilikakoje su uvjetovale rijetko bogatstvo biljnog svije-ta, raste oko 600 biljnih vrsta iz 76 porodica.Klek je najpoznatiji hrvatski lokalitet na kome jeizrazito razvijen fenomen vrhova, tj. pojava dase zbog osamljenosti i istaknutosti vrhova izlo�e-nih vjetrovima i znatno drugaèijoj klimi, po-javljuju na ni�im polo�ajima biljke i biljne zajed-nice iz vi�ih predjela. Zato se na ogoljenoj zoni,ovisno o nagibu stijena i izlo�enosti vjetru, veæispod 1000 m razvijaju uz predplaninske i pravealpinske zajednice, kao �to su, primjerice, pred-planinska �uma bukve, klekovina bukve, klekov-ina malolisne lipe, �ikare velelisne vrbe, zajed-nice stjenjaèa...

Od rijetkih vrsta flore, koje su ujedno za-�tiæene, spomenut æu samo neke: kitaibelov ja-glac (Primula Kitaibeliana), u�ljivac (Pedicularisbrachiodonta), èupavi sleè (Rhododendron hirsu-tum), hrvatska bresina (Micromeria croatica),kluzijev encijan (Gentiana clusi), lincura (Gen-tiana lutea), gavez (Symphytum), sitno devesilje(Seseli malyi) i niz drugih rijetkih vrsta.

Svih ovih biljaka, primjerice, ima i na Ve-lebitu. Masiv Velebita prote�e se u du�ini od 145km, a �irina mu varira od 10 pa do 30 kilometara.

Gotovo sve spomenute biljkena Velebitu rastu, uglavnom,na visinama iznad 1400 m. Tozapa�enje zorno prikazujezbog èega je jo� Klek poseban.On je ustvari èudo prirode. NaKleku, svih �estotinjak spome-nutih vrsta raste na prostoru1200x400 metara, na visini is-pod 1181 m. Dakle, cijelo ovopodruèje odgovara velièini jed-nog osrednjeg botanièkog vrta!Ne vjerujem da igdje postojislièan primjer!

Iz navedenih podataka jelako zakljuèiti da je podruèjeKleka, zbog svoje malene po-vr�ine, vrlo ranjivo. Uni�tiv�isamo jedno stani�te neke od

navedenih biljaka, sva je prilika da smo Klek osi-roma�ili za desetinu ili èak èetvrtinu jedinki po-jedine vrste. Na to je, vjerujem, mislio onaj tkoje postavio ploèu s natpisom »ÈUVAJMO BILJEKLEKA!«.

Kleèice foto: Zvnko Trdiæ

Kitajbelov jaglac foto: Zvonko Trdiæ

1, 200216

5

U BIJELIM I SAMARSKIM STIJENAMA

fotografije: VLADIMIR ROJNIÆ, Pula

Na slikama 1, 2, 3 i 4.:

Bijele stijeneNa slikama 5, 6 i 7:

Samarske stijene

1

2

1, 2002 17

7

6

1, 200218

Poznato austrijsko turistièko mjesto Mallnitz(1191 m) u Koru�koj okru�eno je brojnim planin-skim vrhovima koji se�u i preko 3000 m. Veæinatih vrhova nalazi se u Nacionalnom parku »HöheTauern«, a jedan meðu njima je i slikoviti Anko-gel (3252 m).

Kroz Mallnitz prolazi magistralna �eljezniè-ka pruga, koja se probija kroz planinski masivtunelom dugim 8552 m i povezuje poznata turis-tièka mjesta Böckstein i Badgastein. Tu su i po-znata skijali�ta. Prema Ankogelu, s visine od1260 m vozi gondola na 2530 m. Zimi �ièarapru�a posebne u�itke skija�ima, dok je u drugovrijeme dragocjena pomoæ onima koji �ele lak�epriæi alpskim velikanima.

Nakon niza »domaæih« planinskih vrhova,nekolicina nas skija�a koji smo skijali na spome-nutom skijali�tu, po�eljeli smo obiæi vrh Anko-gela. Obavijesti koje smo dobili od na�ih plani-nara iz Delnica i Mrkoplja, a koji su se lani uspeliva vrh, bile su optimistiène. Prema karti i vodièuto nije bilo tako, jer ima nekoliko prijelaza prekoledenjaka i snje�nika za koje bi trebale dereze.Meðutim, vrijeme jakih vruæina koncem kolo-voza stvorilo je povoljnije uvjete za uspon.

Vozilom smo stigli do donje postaje �ièare inakon pripreme krenuli ka vr�nom grebenu, doplaninarskog doma Hannoverhaus (2719 m), najednom od vrhova. Morali smo to uèiniti plani-narski, pje�ice, jer subotom �ièara ne vozi. Poèe-tak nije bio lak, ali lijepo vrijeme olak�alo je pe-njanje. Put vodi najprije strmim usponom krozsmrekovu �umu, pa prema srednjoj postaji �ièarei preko skija�kih terena sti�e do Hochalmblicka(1940 m). Daljnji uspon nije bio toliko naporan,jer su vidici na okolne vrhove bili sve �iri, a uzput su se nizali brojni izvorèiæi i potoèiæi, kojihovdje ima mnogo uslijed topljenja snijega. Da bialpska idila bila jo� potpunija, pojavile su se iprave alpske krave, a mogao se vidjeti i ponekidivojarac.

Dolaskom na gornju postaju �ièare (2630 m)uspon jo� nije prestao jer se trebalo uzdiæi jo� 100m do na�eg odredi�ta i prenoæi�ta, planinarskogdoma Hannoverhaus (2770 m). Taj je dom sa-gradila njemaèka planinarska grupacija iz Hanno-vera 1911. godine na rubu planinskog grebena, papogled u duboku udolinu ispod nas djeluje poma-lo zastra�ujuæe. Svi okolni vrhunci dose�u do3000 m i vi�e, a ispod njih se lijepo vide lede-njaci. Iako naizgled nema prijelaza preko leden-jaka, tu vode i alpske obilaznice, koje su samo zaiskusne planinare. Na zapadu se istièu triti-suænjaci Grossglockner, Schareck, Hoher Sonn-blick i Hocharn, a desno od Ankogela �iljati Zellerspitzen i jo� ju�nije Sauleck.

NA ANKOGELU IZNAD 3000 MTOMISLAV PAVLIN, Zagreb

Preko kamenih blokova do vrhafoto: Tomislav Pavlin

1, 2002 19

Sredina srpnja 1971., istoèna obala Grenlan-da. Pet èlanova Prve hrvatske alpinistièke eks-pedicije »Grenland 71« muvalo se po baznom logoru na samoj obali Kangerdluqssuatsiaq fjor-da. Bili su ispunjeni mirom i zadovoljstvom pob-jednika. Pa kako i ne bi: u prvih deset dana eks-pedicije (na�e prve prave alpinistièke - na drugikontinent!) rije�en je glavni cilj pohoda - ispe-njan je te�ak i dugaèak prvenstveni smjer na jo�neosvojeni Ingolfjeald (2560 m) - èetiri danauspona, 50 ispenjanih du�ina od III do VI, A1,A2, isto toliko du�ina u spustu absajlom (11 satineprekidnog absajlanja�).

Ostala dva èlana pohoda gibali su na skija-ma prema unutra�njem ledu - ledenjakom obeæa-

vajuæeg imena Thank God Glacier. U tom sutrenutku, vjerojatno na »en ten tini�«, izabiraliza cilj jedan od nebrojenih neosvojenih vrhova�

U bazi, na obali na�eg fjorda neizgovorljivogimena, mir i ti�inu remetilo je jedino zujanje ko-maraca i pucketanje stoljetnog leda koji se topiou moru. Netko je spomenuo ruèak, no te�ko jeodrediti u koje doba dana je to bilo jer je suncegotovo neprestano na nebu.

- Mogli bismo probati onu konzervicu kojusmo neki dan na�li u »Sunèevoj dolini«.

- Da nije malo prestara?

- Vjerojatno nije. To je sigurno od Derekoveekspedicije pro�log ljeta. A i nije tako jako hrðava.

Sutradan rano ujutro kre-nuli smo prema vrhu. Put na-jprije vodi silazno, jer zaobi-lazi velik odron kamenja. Us-pon je sada mnogo te�i, jer seide izmeðu kr�ljivog i velikogodlomljenog kamenja, a trebaprijeæi i nekoliko snje�nika iledenjak »Lassacher Kees«.

No, zahvaljujuæi toplomvremenu bilo je manje leda isnijega, pa smo lako do�li doMalog Ankogela (3096 m), anije vi�e bio dalek ni glavnivrh. Tu nas je odu�evio veli-èanstven vidik na ledenjake,osobito na Kleinelendkees,gdje su se vidjela dva navezakako se polako kreæu ka vrhu.

Nakon obaveznog slikanja kod kri�a, bilo jevrijeme za povratak. Neugodan dio je onaj gdjeput vodi rubom grebena i stalna je opasnost da seponeki dio ne surva u dubinu. Bilo je i dobrog kl-izanja po ledu i snijegu, ali smo ipak bez veæihte�koæa iza podneva stigli u na� dom.

�to savjetovati buduæim posjetiteljima? Iakovisok preko 3000 m, Ankogel omoguæava sprem-nom planinaru zahvalan i ugodan obilazak. Pris-tupi i prometne veze su dobre (osobno vozilo ilivlak) i potrebno je samo opskrbiti se dobrim vo-dièem i kartom te rezervirati noæenje.

Svim buduæim posjetiteljima sretno!

GAMEBOSKOPKako smo jeli juhu od kornjaèe i �to se poslije dogodilo

VLADIMIR MESARIÆ, Zagreb

Odmor i u�itak na vrhu foto: Tomislav Pavlin

1, 200220

- A �to je uopæe u toj konzervi?

- Juha od kornjaèinog mesa.

- To jo� nisam probao, mo�da bismo mogli...

Sve su dvojbe brzo uklonjene i konzerva jedone�ena u »kuhinju«.

- Pazi kaj pi�e: razmije�ati dvije unce u tripinta vode! Kipuæe vode.

- ??

- Koliko je to »unca« a koliko je to »pinta«?

- Na konzervi pi�e da sadr�i 6 i 3 unci�

- A pinta ti je mjera za èa�u piva u pubovima.

- Dobro, i jedno i drugo æemo »od oka«!

Bazom se ra�irio miris petroleja s kuhala:jedna od najljep�ih uspomena iz brda. Velikih.Nakon nekog vremena, kad se pribli�avao trenu-tak vrenja�

- Dodaj mi ono za hvatanje lonaca - javio setrenutni kuhar

- Dakle, ti bi hvataljku za posude�evo,hvataj!

Hvataljka je poletjela zrakom i bila uhvaæe-na sigurnom rukom gladnog alpinista. Ostali za-poènu laganu konverzaciju - tek da ubiju vrijemedo juhe.

- A �to bi bilo da nemamo hvataljku za posude?

- Uzeli bismo prvu stvar koja nam padne podruku a poma�e, to je bar jasno.

- Na primjer, ove èarape koje se su�e pored�atora�

- Ili rupèek, iz d�epa.

- Malo mokar od onoga iz nosa.

- Ne nudite ba� neka prihvatljiva rje�enja.

- Zapravo bi trebalo imati kuhinjsku krpu.

- Ne sjeæam se da sam to vidio u popisimaopreme za ekspedicije.

- Kada se bolje razmisli, hvataljka za vruæuposudu je jedan od najva�nijih dijelova opreme.Bez toga si u prilièno zafrknutoj situaciji. Kao ibez »jajeta« za èaj.

- Toèno. Pogotovo u sluèajevima kad sekuha na otvorenoj vatri.

- Tako va�an dio opreme zaslu�uje posebnoime!

U meðuvremenu je juha bila gotova i dru�tvo

je prionulo jelu. Veæina je probala 2-3 �lice, uzkomentar: »Ima zanimljiv okus«. Jednom èlanu sejuha jako dopala, pa je nastavio skoro do kraja.Ostalo je jo� i za ribe, tu na tri metra od kuhinje.Konverzacija o hvataljki za posude se nastavila:

- Hvataljka za posude je zapravo genijalanizum: krajnje jednostavan, a bitan.

- Trebalo bi joj dati takav naziv da se odmahvidi znaèaj i profinjenost te stvari.

- Ne�to kao instrument, npr. medicinski.

- Misli� kao »stetoskop«?

- Da, tako ne�to. Ne�to na »�skop«.

Poèelo je nabacivanje najrazlièitijih »skopo-va«: rukoskop, prstoskop, itd. Tko bi se svegasjetio.

- GAMEBOSKOP!

- Kaj ti je to?

- To nije ni�. U tome i je �tos. To jest, doovog trenutka. Od sada bismo mogli hvataljku zaposude zvati »GAMEBOSKOP«.

- Ma daj�

Prevrtalo se jo� pola sata po razlièitim»skopovima«, dok se opet nismo vratili naGAMEBOSKOP. Autor je branio svoje djelo:

- Rijeè je prava. Dobro zvuèi i lako se izgo-vara na svim jezicima. Zvuèna je i lijepa.

- Kao, na primjer »Kodak«.

- E, upravo to. Kao »Kodak«. Ni�ta ne znaèi,a svi znaju o èemu je rijeè.

Pet èlanova Prve hrvatske alpinistièke eks-pedicije »Grenland 71« odluèilo je tog poslije-podneva, u srpnju ljeta Gospodnjega 1971., da æese hvataljka za posude u hrvatskom alpinizmu ispeleologiji nazivati »GAMEBOSKOP«. Nisustali na tome. Jo� su dobar dio dana izmi�ljali ra-zlièite rijeèi, no niti blizu tako uspje�no kao za»hvataljku za posude«.

�TO JE POSLIJE BILO...

Pola sata nakon juhe od kornjaèe Dado se naobali izvrnuo na leða i stenjao od grèeva u �elu-cu. Oèito mu se juha od kornjaèe previ�e dopala.

Kolovoz 1999. godine. Plato iznad RefuggioAiguille de Gouter, 3880 m, planinska skupinaMt. Blanc:

1, 2002 21

Do�ao je i pro�ao jo� jedan rujan, a s njim ijo� jedan MKR, veæ dvanaesti po redu�

�to je MKR? Pa�ljiviji èitatelji »Hrvatskogplaninara« sjetit æe se da su se veæ sreli s ovomkraticom u broju 7-8, 2001, no da podsjetimo:MKR (ili MontKabana Renkontigxo) je meðu-narodni planinarski esperantski susret koji okupl-ja ljubitelje planina i esperantiste veæ 12 godinasa ciljem zbli�avanja i upoznavanja esperantista iplaninara iz raznih zemalja, a pomoæu meðunar-odnog neutralnog jezika esperanta. Veæina esper-antista, uz upoznavanje razlièi-tih ljudi i kultura (�to je i jedanod glavnih ciljeva esperanta),voli i prirodu i ima smisla zaekologiju, tako da je spoj pla-ninarstva i esperanta prirodan,a dugovjeènost i tradicija ovogsusreta to i potvrðuje. PrviMKR organiziran je 1989. go-dine i prvih 10 susreta odr�anoje u Austriji u organizacijiAustrijske esperantske mlade-�i, a sljedeæa dva, pro�logodi�-nji na Vr�ièu u Sloveniji i ovo-godi�nji na Platku u Hrvatskoj,su organizirala je Hrvatska es-perantska mlade�.

I, kako je to izgledalo ovegodine?

Organizatori su ove godine pri�eljkivali na-jveæi MKR dosad i �to je moguæe meðunarodniji.Poèetkom rujna je i izgledalo da æe tako i biti, jerje preko 50 sudionika prijavilo svoj dolazak. Uzvelik broj sudionika iz Hrvatske (koji su i inaèebili vrlo brojni na svim susretima dosad) prijav-ili su se i sudionici iz ostalih zemalja srednje Eu-rope, a svoj dolazak su èak najavili i esperantisti-ljubitelji prirode i planina iz Afrike (Kongo) iAzije (J. Koreja). Na �alost, tjedan dana prijepoèetka susreta poèeli su pristizati otkazi - mo�da

- Nevene, dodaj mi gambaè.

- Evo odmah, samo da ga naðem�

Na� »gameboskop« oèito �ivi veæ skorotrideset godina. Izmislio ga je Luka, HrvojeLukatela, in�enjer geodezije i snimatelj na eks-pediciji. Danas �ivi u Calgaryu u Kanadi. Ostalièlanovi pohoda bili su: Branko �eparoviæ, tadastudent strojarstva, danas dipl. in�. istog; Mari-jan Èepelak, tada student geologije na PMF-u,danas je dipl. in�. geologije. Kao �to èitatelji veæznadu, on �ivi i radi na Palma de Mallorci; NenoÈuliæ iz Splita, tada veæ zaposlen, smrtno je

stradao u »Kri�u U�be« na Kavkazu, u srpnju1974.; Dado, Vladimir Mesariæ, tada studentelektrotehnike, danas dipl. ing., ali ne mo�e bezputovanja pa ima putnièku agenciju. Ostala dvo-jica iz ekspedicije, koji nisu sudjelovali u epizo-di »gameboskop« jesu: Jerko Kirigin, tada netomdiplomirani fizièar i voða ekspedicije, koji danasradi na Hidrometeorolo�kom zavodu i brine se zapovijest vremena, i Dolfi Rotovnik, najstariji èlanpohoda, koji je tada veæ imao djecu i radio uKopenhagenu.

ESPERANTISTI POHODILI PLATAK!VANJA RADOVANOVIÆ, Zagreb

Na vrhu Risnjaka foto: Vanja Radovanoviæ

1, 200222

je na to utjecao i nikad ki�niji rujan, no ponajveæikrivac su bile viroze koje su poharale ne samopotencijalne hrvatske sudionike, veæ i one u ino-zemstvu. S druge strane, izvaneuropski gostimorali su dolazak otkazati zbog te�koæa s viza-ma (sjetite se, 20-ak dana prije dogodio se trag-ièan dogaðaj u New Yorku �).

Napokon, u èetvrtak, 27. rujna poèeo je i samsusret, a organizatori su se jo� uvijek pribojavalisvakog telefonskog poziva i e-maila kojima supristizali otkazi. Prestanak ki�a i lijepa prognozanisu nas jako radovali - èemu lijepo vrijeme, akoveæina ljudi neæe doæi?

Ipak, predveèer su poèeli pristizati sudioniciu dom »Su�ak« na Platku. Naposlijetku nas je bi-lo 28 iz Hrvatske, Slovenije, Italije i Maðarske.Raspolo�enje je raslo, razmjenjivali su se pozdr-avi, novosti, traèevi � veæina ljudi se u�ivo viditek nekoliko puta godi�nje, na raznim esperant-skim susretima, tako da treba iskoristiti priliku zadru�enje.

Petak je osvanuo sunèan i savr�en za plani-narenje i kolona je krenula prema Snje�niku. Na

vrhu nas je doèekao prekrasan vidik koji je sezaood Triglava, Karavanki i Kamni�kih Alpa nasjeveru do Velebita i svih otoka Kvarnera na dru-goj strani, a obli�nje �ume su se ba� obojale uprekrasne jesenske boje. Umjeren vjetar nas nijesmetao da iskoristimo priliku i u�ivamo skorodva sata na vrhu. Nakon dugog odmora skupinase razdijelila na dva dijela - entuzijasti su krenuliprema Risnjaku, a ostali prekrasnim grebenskimputem prema Guslici. Pisac ovih redaka se pri-dru�io potonjima i u�ivao u lijepom danu i pej-za�ima, a jo� i vi�e zato �to je i jednogodi�nji sinu ruksaku na leðima bez puno pogovora izdr�aocjelodnevni izlet - najvi�e su mu se svidjele li-vade po kojima je mogao puzati do mile volje zavrijeme odmora.

Nakon ovakvog dana nije te�ko pogoditi odèega se sastojao veèernji program: preprièavanjedojmova, nastavak prièa od prethodne veèeri idru�tvenih igara.

Subota je veæ na startu podijelila ljudstvo.Ambiciozniji su krenuli autima do Potkilavca,odakle su napravili lijepu kru�nu turu kroz Mud-nu dol preko Fratra i Hahliæa nazad do auta (po-du�i izlet te klinove i sajle Mudne doli uspje�noje izdr�ao i 4-godi�nji Balint!), a skupina Maðaraje èak iskoristila priliku i okupala se nakon izle-ta. »Nakon 20 godina ponovo u Jadranu!«, rekaoje Andrasz, jedan od sretnih kupaèa. Oni manjeambiciozni su se zadovoljili ciljevima u okolicidoma - od Jasenovice se brzo odustalo kad sevidjelo da je markacija jedva vidljiva, a staza pot-puno zarasla i neprohodna za planinara sa djete-tom na leðima, ali kratki uspon na Sleme je biovrlo lijep. No, veæ su stigli oblaci i magla, tako daje vidik s vrha sezao tek do prvih stabala.

Ove veèeri su se uz tradicionalne planinarskeprièe (»Tko ima veæi �ulj?«, »Tko se vi�e upla�iona sajlama u Mudnoj doli?«, »Tko mo�e pojestivi�e jote?« i sl.) igrale i razne igre i do iza ponoæi,jer sljedeæi dan je veæ nedjelja, dan opro�taja odPlatka, na�ega gostoljubivog domaæina Valtera injegove kuharice i pomoænice. Opro�taj je ubrza-lo i vrijeme - dom je bio okru�en oblacima i neboje visjelo nad glavom.

Preostao je samo opro�tajni ruèak, pakiranje,posljednji pozdravi i poljupci i � vidimo sesljedeæe godine - gxis la venonta MKR!

Na livadama pod Meðuvrhomfoto: Vanja Radovanoviæ

1, 2002 23

Plamen jedne svijeæe mo�e upaliti tisuæe dru-gih svijeæa, a da ni malo ne izgubi na svjetlosti(Salomon)

Dan krajem studenog ima reviju svojih mo-guæih kreacija: red magle, red pahuljica, red ki�e,red susnjeqice, sve pod sivilom gustih oblaka �tozapinju u kro�njama stabala. Ivan�èica je jo�pro�arana bojama jeseni, prigu�enih izmaglicomnad dubokim joj tamnim klancima, punim vlage itajnovitih zakutaka. Dan kad sunce nema �anse niproviriti. Tako i pristoji danu �alosti - sivilo,samo sivilo i vla�na hladnoæa �to prodire krozko�u.

Netko je negdje pogrije�io. Nije moguæe.Nebeska administracija! Dogovor je bio - do 115!To nam je bio pozdrav, to je bila lozinka, tako suzavr�avale sve razglednice natiskane mno�tvom�igova s vrhova i transverzala. �iveli do 115! Patek mu je 98 godina!

Iza mokre zavojite ceste Gotalovec, nekadpoznat po kamenolomu, meni po preèacu do bilaIvan�èice, danas okupljali�te starih prijatelja pla-ninara, pri crkvici sv. Petra. Posljednji pozdravlegendi zagorskog planinarstva, na�em Lujèeku.

Tiha �alobna skupina, sve poznata lica, s tu-gom u oèima, al� èvrstim, toplim stiskom ruke.Sjeæa� se ...? Iza svakog èela svoj film...

Prvi susret: na klimavoj staroj drvenoj pi-ramidi na vrhu Ivan�èice - èopor deri�èadi, a stri-èek Lujo prièa prièe o ugljenarima i dusima pla-nine, pod �mirkavim ivanjskim zvijezdama.

Moj prvi pohod u Alpe, vatreno u Triglav-skoj stijeni i mokro kr�tenje na Komarèi.

- Deklica, evo ti ruka!

�IFRA 115DUNJA HORVATIN, Oroslavje

LJUDEVIT HERCEG - LUJÈEKRoðen je 12. sijeèna 1903. u Maæu, gdje je pro-

veo i svoje djetinstvo i �kolovanje. Nakon polo�e-nog bilje�nièkog ispita 1928. postavljen je za bi-lje�nika opæine Budin�èina. U Budin�èini savija isvoje obiteljsko gnijezdo. Njegovo polje rada bilo jecijeli budin�èinski kraj, sudjelovao je u svakoj ko-risnoj akciji u opæini a njegovo ime ujedno je iznaèilo uspjeh...

Jo� kao mladiæ volio je prirodu i planine tepoèeo planinariti samoinicijativno uz svoje prijate-lje. Godine 1952. osniva HPD »Milengrad«, te da-lje aktivno planinari, obilazeæi planine po cijelojHrvatskoj, Sloveniji te Austriji i Njemaèkoj.

Njegova ljubav prema planinama pretvorila seu veliku zaslugu za izgradnju planinarskog doma naPokojcu (434 m). Èlanovi PD »Milengrad«, povo-dom 45. obljetnice Dru�tva odluèili su planinarskidom na Pokojcu prozvati Lujèekovom hi�om, astazu od Gotalovca do doma kojom je najèe�æe ho-dao Lujèekovom stazom.

Lujèek je umro 24. studenog 2001. u 99. godi-ni qivota.

Zvonimir Zozoli

1, 200224

Nezaboravne zimske veèeri uz pucketajuæupeæ doma na Ravnoj gori kad su uz ples tinjajuæesvjeæice, iz svakog mraènog kuta sobe izvirivalimali �umski patuljci, a iza prozora noæ smrkavaligorski gorostasi. I plamièci logorske vatre �to jedogorijevala pred �atorima na mekoj velebitskojkosi. Mjesec se nagibao nad daleke Alpe, a mi sejo� nismo dali u �atore. Bilo je tako zanimljivobiti biljeqnik u Varaqdinu poèetkom 20-og sto-ljeæa! I poznati sve brege i dole!

Svitanje nas je na�lo stotinjak metara vi�e, nakamenitoj, kvrgavoj glavi Malog Rajinca. Da�ivim od danas jo� 115 godina, slika tog trenut-ka ostala bi nepromijenjena do najmanjeg detalja:izmeðu dubokog plavetnila bar�una neba i na-mre�kane svilene puèine tanak srebrni rub, �to seneprimjetno topi i oblijeva plutajuæe otoke i obla-ke, da bi u sljedeæem treptaju oka sve preraslo uvatromet, u prasak nezemaljskih boja. S desne mistrane Lujèek, prekri�i se i klekne. Klecam krajnjega, pognute glave, opèinjena prizorom raðanjanovog dana, pro�eta strahopo�tovanjem, kao daje iza one nestvarne ljepote nebeske koprenesamo Bo�je lice.

Ako je do tad tinjala iskra, sad je gorio pla-men. Tak prekrasna je ova zemlja, deklica!

Na Zavi�anu je tog dana bilo preko tisuæuplaninara. Iz tisuæu grla velebitskim se �umama idolima orila hrvatska himna, predvoðena Veæe-slavom Holjevcem, tada�njim predsjednikomHPS-a. Bilo je to 4. srpnja 1963. Lujèek je èis-tim krajièkom velike maramice otirao ne�to �tomu je vjetar donio u oko. U oba oka.

I mene je napadala neka buba uz-buðena jekom izmeðu Ro�anskih kuko-va i Tulovih greda, izmeðu Risnjaka iAlana, izmeðu Strahinj�èice i Bioko-va... Vatra se rasplamsala u buktinju.

- Sjeæa� se...? Nova godina 1970.na Strahin�èici i ponoæna poruka uzdignute èa�e »teci Savo, teci Dravo... I sljedeæe proljeæe ... Ako su sjeæanjaalati za izgradnju samoga sebe, jednogæu dana osvanuti kao Eiffelov toranj...

Malo zvonce koje prati posljednjidio puta oglasilo se cinkajuæi. U �tajer-skim i zagorskim selima uz slovenskugranicu zovu ga - hinavèek, iliti

zafrkant. Ne�to, ili netko, nalik Petrici Kerem-puhu �to se sitno, vragolasto smijulji dami u bi-jelom, jer nije temeljito obavila svoj posao: po-brinula se samo za umorno, istro�eno tijelo, dokje ono drugo, bitno, ostalo �ivo, zapaljeno usput,davno negdje, nekad, u srcima suputnika i pri-jatelja.

U tom trenutku, nekim je èudom kroz puko-tinu u gustim oblacima provirilo sunce, prelazeæikao potezom kista padinama Ivan�èice, �arajuæije purpurom i zlatom. Niski kosi zraci klizili su�u�tavim li�æem i mno�tvom cvjetnih glavica nalijesu. Sunèev pozdrav.

A onda je neka velika ruka okrenula prekidaèi èarolije je nestalo. Tamna sjena nadvila je iljude i kraj podno gore, a prve su grude zabub-njale u dubini. To ne mogu. U nekom vijencuupleteni plavi irisi, nalik onima na samom vrhuKajbum�èakove staze.

Tog kasnoproljetnog jutra namje�tali smona�e amaterske fotoaparate trudeæi se uhvatitisunce u kapljici rose na nje�noj latici Iris kroati-ke, tog dana na�eg posljednjeg planinarskogdru�enja.

- Deklica, dopelaj mi klince na Pokojec!�iveli do 115!

Plavi cvijet lagano dotakne meku zagorskuzemljicu, s udahnutim pozdravom prijatelju splaninskih staza. Uz mali zavjet: plamièak ono-ga davnog velebitskog dana ide dalje - uz pomoæmojih malih prijatelja - bar do 115!

Planinarski dom »Lujèekova hi�a« foto: Alan Èaplar

1, 2002 25

JOSIP KEÈA (1918.-2001.)Jo� jedan veteran

po�e�kog planinarstvanije vi�e meðu nama.Rijeè je o Josipu Keèi,koji je preminuo u 84.godini �ivota. Pokopanje 23. listopada napo�e�kom groblju sv.Elizabete. Komemora-tivni skup, u nazoènostinajbli�e rodbine, odr�anje u dru�tvenim prosto-rijama HPD »Sokolo-vac«, a poèasnu stra�u

uz odar dr�ali su njegovi najbli�i planinarski prijatelji.

Josip Keèa, roðen je u brojnoj obitelji u Zavaljukod Bihaæa, gdje je pohaðao gimnaziju. Odrastao je spogledom na vrhove Lièke Plje�ivice. Kao pripadnikdomobranskih postrojbi, kraj II. svjetskog rata doèekaoje u Slavoniji. Poslije ponovnog sluqenja vojnog rokau novoj drqavi, radio je kao slu�benik u Osijeku iSlavonskom Brodu, a od 1946. �ivio je u Po�egi. Tuje uz rad zavr�io studij za upravnog pravnika. Uzoranje obiteljski èovjek, ali i koristan dru�tveni djelatnik.Tako je èlan Pjevaèkog dru�tva »Vijenac« od 1946.godine, a èlan PD »Sokolovac« od dana njegove ob-nove u veljaèi 1950.godine. Kao planinar obavljao jerazlièite du�nosti, ukljuèujuæi i posao tajnika. O nje-govoj djelatnosti mo�emo èitati u knjizi Antuna Pet-koviæa »S po�e�kim planinarima Papuk-planinom«, teknjizi Rudolfa Helija »Stoljeæe po�eskog planinarst-va«. Primjerice, bio je i èlan Skija�ke sekcije, koja jenekada djelovala u sastavu Dru�tva, a pretplatnikom»Na�ih planina« postao je 1950. godine. I njegovasupruga, te dvije kæeri, dok su boravile u Po�egi, bilesu aktivne èlanice Dru�tva. Svoju pripadnost lièkimkorijenima s ponosom je isticao, a pjesmu »Zalajalakuja povrh Slunja«, redovno bi zapjevao na plani-narskim izletima, putovanjima i skupovima.

Nema vi�e Josipa Keèe, ili »dida Keèe«, kako suga od milja zvali njegovi mladi kolege, èlanovi »Vi-jenca«, koji su na pogrebu otpjevali nekoliko njemunajdra�ih skladbi.

Ivan Jakovina

IVAN STIPETIÆ - PEPIÆDana 1. studenog 2001., u 97. godini �ivota, pre-

minuo je najstariji ogulinski planinar Ivan Stipetiæ -Pepiæ. Roðen je 8. listopada 1905. godine u Ogulinu,gdje je izuèio za trgov-ca. Planinarstvom sebavio od najranije mla-dosti. Poèetak njegoveplaninarske djelatnostiu uskoj je vezi s po-èetkom organiziranogplaninarstva u gradupodno Kleka.

Naime, 8. prosin-ca 1921. godine uOgulinu se obnavljarad Podru�nice Hrvat-skog planinarskog dru-stva. Ivan Stipetiæ jetada izabran za tajnika. Podru�nica broji 55 èlanova irazvija �ivu aktivnost, kojoj Pepiæ daje velik doprinos.

Rad Podru�nice zamire u vrijeme diktature kraljaAleksandra Karaðorðeviæa (1929. god.), ali se ponov-no pokreæe 1935. godine. Tajnik Podru�nice ponovnoje Ivan Stipetiæ - Pepiæ. S Ferdom Ur�anom razvija ski-ja�ku sekciju te sudjeluje u brojnim planinarskim po-hodima. Godine 1938. jedan je od èetvorice Ogulinacakoji se prvi uspinju na Triglav u Julijskim Alpama. Ka-da se 1950. godine osnovalo Planinarsko dru�tvo»Klek« Pepiæ je biran za blagajnika.

U kolovozu ove godine pohodio je Modru� iBjelolasicu. �elja mu je bila da na Kleku proslavi svojstoti roðendan. Znao je reæi: »Da mi je jo� do sto, a on-da neka umre tko hoæe!«...

Zvonko Trdiæ

HVALA UREDNIM PRETPLATNICIMA!Zahvaljujemo svim pretplatnicima na�eg èasopisa koji su veæ uplatili pretplatu

za 2002. godinu, a one koji to jo� nisu uèinili molimo da to �to prije uèine. Detaljne upute o naèinu ispunjavanja uplatnice donijeli smo u pro�lom broju.

Hrvatski planinarski savez i Uredni�tvo »Hrvatskog planinara«

1, 200226

NOVI PRISTUPI NA VRHOVEHRVATSKE OBILAZNICE

Koncem pro�le godine Komisija za planinarskeputove HPS uredila je pristupe na nekoliko vrhovaHrvatske planinarske obilaznice:

Ozeblin (1652 m) - najvi�i vrh Lièke Plje�ivice

Prilaz pod Ozeblin moguæ je osobnim vozilom iliautobusom od Udbine, prvo asfaltom, a poslije dobrommakadamskom cestom prema Donjem Lapcu do pri-jevoja Kuk, prije kojega (16 km od Udbine) treba pro-du�iti ravno (vidljive nove markacije). Automobilomse moqe jo� 2 km, a dalje se moqe samo pje�ice. Odskretanja s ceste Udbina - Donji Lapac potrebno je 1 hi 45 min do velikog zavoja, gdje markacija u balgomspustu stiqe do skretanja na �umsku markiranu stazu.Njome treba prvo kroz �umu na greben, a po izlasku nagoli teren stiqe se do telekomunikacijske ploèe na vrhuza 45 min. Ukupno je potrebno 2 h i 30 min.

O�tri Medveðak (889 m) u NP Plitvièka jezera

Od ulaza 2 (turist-biro i parkirali�te) markiranipristupi vode kroz visoku bukovu �umu po davno iz-graðenim �etnicama sve do vrha. Vidici s vrha pruqajuse prema sjeveru (Grabovac, Slunj) i sjeveroistoku(prema Bosni). Za uspon je potrebno ukupno 1 h i 30min laganog hoda.

Za povratak se preporuèa �etnica preko TupogMedvjeðaka i Turèiæa (lijep pogled na Plitvièka jez-era). Po silasku stiqe se do ulaza 1, te parkirali�ta kod»Lièke kuæe«. Ukupno vrijeme obilaska je 3 h i 45 min.

Sv. Jure (1762 m), najvi�i vrh Biokova

Najvi�i vrh Biokova pribli�en je bolje s kopnenestrane obnovljenom markiranom stazom iz Turije i jo�prije ureðenom stazom iz Miliæa kod Zagvozda. Zauspon treba 4 h hoda, potkraj jaèim usponom. KT obi-laska dokazuje se fotografiranjem ispred natpisa vrhakod kapelice Sv. Jure.

Sv. Nikola (628 m), najvi�i vrh otoka Hvara

Vrh Hvara pribli�en je markacijom iz Dola (kodStarog Grada). Za prilaz moqe se koristiti trajekt izSplita i dalje autobus, s kojega treba siæi na autobus-noj stanici u Dolu. Put kroz borovu �umu polazi pre-ma vrhu slabijom makadamskom cestom, a potkraj

stiqe kao ugodna staza na kameni greben do kri�a ikapelice.

Drugi pristup polazi iz mjesta Svirèa, penje seudolinom pokraj brojnih vinograda i makadamskomcestom stiqe na visoravan Poljica. Odatle daljemarkacija vodi planinarskom stazom do kapelice navr�nom grebenu. I s jedne i druge strane oko 2 h i 15minuta. Zahvalna je tura iz Dola na vrh sa spustom nadrugu stranu.

Tomislav Pavlin

NA VRANJI KUK ZA POLA SATAS Velebitskog planinarskog puta na samome kra-

ju (odnosno poèetku) Premu�iæeve planinarsko-turis-tièke staze nadomak Stupaèinova, poèinje put na ovajdo sada neposjeæivani kuk. Do Maloga Papratnjakakroz rijetku bukovu �umu vodi nas dobra nekada�njastaza. Rivinama i rudinama obraslima o�trom travomuz rub �ume penjemo se do sedla �to neznatno razdva-ja greben. Lijevo je markacija za �iroki kuk, a mi od-lazimo desno najprije na vidikovac, a zatim ponovnokroz �umu u smijeru Vranjega kuka. S omanjega pro-planka na pola puta uspona otvara se pogled na CrniDabar i vrhove prema Rusovu. Pod samim vrhom nadesnu stranu ne propustite jo� jedan vidikovac, dnoPrpiæ dulibe vam je pod nogama, preko puta Badanj, aju�no o�tarijska visoravan te brojni vrhovi ju�nogVelebita. Na prostranoj terasi zavr�ava uspon jer se upenjanje na vr�ne stijene bez osiguranja ne treba upu�-tati. Vranji kuk sa svoja 1121 metar visine nadovezujese na znatno vi�i �uti kuk, ali nimalo ne zaostaje urasko�nosti oblika, koja je vi�e nagla�ena na sjevernojstrani. Ova staza, veæ dobro uga�ena staza u sveganekoliko mjeseci postojanja, znaèajna je ne samo zbogVranjega kuka nego i zbog spoja s grebenskom stazom,koja vodi preko �krbine, �irokoga kuka i Butinovaèedo Dabarske kose. Povezivanje svih dabarskih kukovajednom grebenskom neovisnom stazom koja je naj-veæim dijelom veæ gotova dobiva se obilaznica o kojojæe biti rijeè drugom prilikom. Na ovom projektu radi-la je i Ana Lemiæ. Ne zaboraviamo sav znaèaj ovejedinstvene prirodne reljefne geomorfolo�ke ljepotesmje�tene u srcu na�ega Velebita.

Vlado Prpiæ

1, 2002 27

MOQE SE I NA RUJIÈIN KUKÈak sa dvije strane moguæ je uspon na ovaj, na

prvi pogled neosvojiv kuk, smje�ten u sredi�njem di-jelu Dabarskih kukova. Temelj mu je u RavnomeDabru, a tu podno njega na rubu zara�tenoga poljanalazi se bunar Rujica po kojemu je dobio ime. U sple-tu kukova i kuèeljaka u Kukalinama, Rujièin Kuk do-minira svojim rubnim polo�ajem, a sam je visok ne�tovi�e od dvjesto metara. Do sada su vrh osvajali gotovoiskljuèivo malobrojni penjaèi, uglavnom stranci. O nji-hovom prisustvu ovdje govori i upisna teka u tijesnojkutijici na jednoj od vr�nih stijena. S planinarske stazekoja vodi od doma na Visibabu, na dionici �umske ces-te, lijevo poèima strm uspon »sa sve èetiri«. Dr�eæi sestrogo markacija, na vrhu steza desetak minuta. »�et-njom« na drugu stranu spustje na cestu samo stotinjakmetara dalje, i kod cisterne ukoju se ko�nica nakuplja�ljebastim kanalima Rujièinakuka. Do�ivljaj prostora i os-jeæaj pobjede nad samim so-bom govore vi�e od ikakvo-ga opisa. Najljep�i ukrasi uovim stijenama su Kitai-belov jaglac, Waldsteinovuzvonèiku i Prozorski zvon-èiæ. Na kraju jo� ne�to: akose netko polomi na ovoj»stazi« krivci su jedna velikaAna i moja malenkost.

Vlado Prpiæ

RADOST MARKACISTA, KADAKOMISIJA PRERASTE U SEKCIJU

I konaèno 25. listopada 2001. godine na temeljuèlanka 16. Statuta HPD »Mosor« u Splitu i èlanka 55.Statuta HPS, te Pravilnika Komisije za planinarskeputove HPS - Skup�tina Markacijske sekcije HPD»Mosor« donijela je Pravilnik Markacijske sekcijeHPD »Mosor«. Bo�e, kako to gordo zvuèi!

Poèeli smo s radovima 18. sijeènja 1999. godine,formirani kao komisija a nakon desetak godinadoslovne neaktivnosti markacista u HPD »Mosor«. Is-tini za volju, cijeli teret markiranja ponio je na� pre-minuli èlan Damir Filipoviæ. Radio je sam uporno bez

Rujièin kuk nad Ravnim Dabrom foto: Vlado PrpiæVranji kuk foto: Vlado Prpiæ

Markacisti »Mosora« na Mosoru foto: Neda Korda

1, 200228

odustajanja, iako poput pustinjaka, ali du�e zaljubljeneu Mosor. I tako godinama. On sada, kako ka�e njegovveliki prijatelj i vrijedni èlan na�e skupine, markiraneke nebeske Mosore i raduje se na�oj aktivnosti.

Od poèetnih 13 sada brojimo 25 èlanova i to nesamo brojkom, nego 25 aktivnih, vrijednih èlanova. Izanas ostaju markirane i proèi�æene staze na�eg dragogMosora, Dinare, Velebita, Kijevskog Bata, Omi�keDinare. Na�i meðuljudski odnosi su na visini i za prim-jer drugim sekcijama, pa su zato na�e akcije brojne,radi�ne, uredne i nadasve vesele. Svi smo ponajprijezaljubljenici Mosora, ali ne odbijamo pomoæ drugimdru�tvima, dapaèe - ponosni smo na markiranje Dinare,a posebno na markiranje najstro�eg rezervata u Na-cionalnom parku Sjeverni Velebit, gdje smo markiraliHajduèke kukove.

�elimo poruèiti svim markacistima u Hrvatskoj dapoku�aju slijediti na� primjer, jer je dobar. Samouva�avanje, po�tivanje i disciplina, mo�e ovako brojnuekipu dr�ati na okupu. Na�e uredne markacije poput cr-veno bijelih cvjetova obilje�avaju putove i stazezaljubljenika u planine i zovu »Doðite posjetite na�Mosor, Hajduèke kukove, predivni Kijevski Bat, na�uprelijepu ponosnu Dinaru«.

Anka Perièiæ

PRVENSTVO HRVATSKE USPELEOLO�KOJ ORIJENTACIJI

Speleolo�ki odsjek HPD »Mosor« je prvenstvouprilièio od 19. do 21. listopada 2001. godine na po-druèju sela Cetine kod Kijeva. Natjecateljski dioodr�an je u dva kruga, u dvije skupine, na dvije lokaci-je i u tri �pilje (Rudeliæa �pilja, Mala Rudeliæa �pilja iGospodska �pilja).

Nastupilo je 19 ekipa iz 7 udruga i to: »�el-jeznièar«, »Velebit«, »Dubovac«, » Sv. Mihovil«,»Split« i »Mosor« te JK »Bakla« iz Slovenije, ukupno38 natjecatelja u dobi od 16 do 54 godine. Ekipe sustartale u razmaku od l0 minuta. Natjecanje je uspje�nozavr�ilo 13 ekipa, a samo je 5 ekipa prona�lo svih 10kontrolnih toèaka. Ekipe su u podzemlju provele ukup-no od 303 do 602 sati. Prvenetvo je popraæeno foto, diai video snimanjem. Sudionici su slobodno vrijeme

iskoristili za obilazak prirodnih i povijesnih znameni-tosti (�pilja Kotlu�a, vrelo Glava�, crkva Svetog Spasai dr.).

Odr�avanje ovog natjecanja pomogli su GradSplit, Zajednica tehnièke kulture, Komisija za spele-ologiju HPS, Jama Baredine, »Linde plin« Karlovac i»Dalmacija« Dugi Rat. Organizatror, SO HPD»Mosor« svima se zahvaljuje.

Konaèni poredak pet prvoplasiranih ekipa:

1. D. Basara i A. Maradin, SO »Dubovac« 303

2. J. Petrièeviæ i M. Èepelak, SO »Velebit« 333

3. V. Hrdlièka i M. Glu�eviæ, SO »Mosor« 334

4. M. Uroiæ i M. Bombardelli, SO »�eljeznièar« 346

5. E. Mandelc i T. Vla�iè, JK »Bakla« 349

I. T. Marinov

Nehajska 61, 10000 Zagreb tel. 01-363 88 40 • e: vmd@open.hr

AVIO KARTE ZA VA�E EKSPEDICIJE

Organiziramo za Vas u 2002 TECAJ TURNOG SKIJANJA velj/ozu KILIMANJARO+Mt. KENYA veljaca Mt. KINABALU, BORNEO svibanj KORZIKA lipanj ELBRUS srpanj

Za detaljne programe nazovite, pi�ite, navratite� ili

posjetite www.vmd.hr

Organizator putovanja i vodic: VLADIMIR MESARIC DADO

instruktor alpinizma, instruktor Gorske sluzbe spa�avanja i gorski vodic s medunarodnom licencom

1, 2002 29

ODRQAN 26. DANSLAVONSKIH PLANINARA

Dan slavonskih planinara odr�an je na Dilju u �u-mi Grabovac kod Garèina 6. i 7. listopada 2001. UzSlavonski planinarski savez, skup je organiziralo HPD»Tikvica« iz �upanje. Iako su pedesetak kilometaraudaljeni od mjesta odr�avanja, �upanjskim planinarimaIvanu Kristiæu i Vladi Matanoviæu nije bilo te�ko danprije postaviti kamp s pokretnom kuhinjom koja je su-tradan zadovoljila jelom i piæem oko 450 okupljenihplaninara i gostiju.

Svi su svoje zadatke obavili besprijekorno, od sto-la s propagandnim materijalom za koji se brinula Bi-serka Zoriæ, do vodièa koje je predvodio mladi plani-nar Tomislav Juzba�iæ, zajedno s jo� mlaðim MarkomZoriæem i Igorom Matanoviæem. Za smijeh gostijubila je zadu�ena Emilija Markoviæ, a sve je to fotograf-ski ovjekovjeèio Josip Nikoliæ. Za dobar ugoðaj poslijelaganog hoda po brdu Gardunu pobrinuli su se tambu-ra�i braæe Juzba�iæ iz Bo�njaka.

Skupu se odazvalo sedamnaest planinarskih dru-�tava iz Slavonije (od ukupno dvadeset), PD »Èièak«iz Ora�ja u BiH, Ekolo�ka udruga »Lijepa na�a« iz�upanje i gosti iz HPD »Dugi vrh« Vara�din. Vara�-dince je predvodio mr. Milivoj Rihtariæ. Dan prije gostisu posjetili izlo�bu gljiva u Slavonskom Brodu, a zatimse popeli na vrh Èardak (421 m). Dan je bio lijep i sun-èan, kao naruèen za ovakav skup na otvorenom. Ras-tajali smo se s reèenicom: »Vidimo se dogodine u Ora-hovici«.

Berislav Tkalac

OSNOVANO PLANINARSKODRU�TVO U VINKOVCIMA

Poslije 45 godina bez planinarskog dru�tva, uVinkovcima je osnovano PD »Dirov brijeg«.

Prvo planinarsko dru�tvo u Vinkovcima osnovanoje jo� daleke 1929. godine. Drugi je put dru�tvo osno-vano 1953. godine, no njegov je rad zaustavljen 1956.godine. Poslije nekoliko ponovljenih inicijativa za os-nivanjem, dana 19. lipnja 2001. odr�ana je osnivaèkaskup�tina novoga dru�tva koje je dobilo ime »Dirovbrijeg«. Ime potjeèe od naziva jednog uzvi�enju u di-jelu Vinkovaca koji se zove Krnja�, a visoko je 94,4 m.

Skup�tina je odr�ana u Tehnièkoj �koli »RuðerBo�koviæ« u Vinkovcima. Uz nazoènost petnaestakbuduæih planinara, za predsjednika je izabran DanijelMustafiæ, za tajnika Kre�imir Buzor, a za blagajnikaDra�en Jankoviæ. Dru�tvo danas broji 23 èlana i veæ jeostvarilo nekoliko dru�tvenih izleta.

Berislav Tkalac

TEÈAJ ZA VODIÈE U PS PGQNakon nekoliko godina ponovo je organiziran

teèaj za vodièe dru�tvenih izleta u organizaciji Plani-narskog saveza Primorsko-goranske �upanije. Odr�anje tijekom listopada u Tuku kraj Mrkoplja, a uspje�noga je zavr�ilo 24 planinara iz sedam dru�tava s po-druèja Primorsko-goranske �upanije. Unatoè bogatojsatnici teèajci su s velikim zanimanjem i entuzijazmomodradili cijeli teèaj zbog primjerene kombinacije teo-retskih sadr�aja i praktiènih vje�bi u prirodi. Dobromugoðaju na teèaju znaèajan doprinos su dali ljubaznidomaæini i domar pl. doma »Bijele stijene«. Nakonovog teèaja planinarska dru�tva »Kamenjak« iz Rijeke,»Strile�« iz Crikvenice, »Lisina« iz Matulja, »Knez-grad« iz Lovrana, »Petehovac« iz Delnica, »Vr�ak« izBrod Moravica i »Bijele stijene« iz Mrkoplja obogaæe-na su novim vodièima koji æe kvalitetnije i sigurnijevoditi izlete u svojim dru�tvima. Naravno da ovaj teèaji dobivanje znaèke vodièa dru�tvenih izleta ne smijebiti kraj njihove edukacije. Zbog toga je u planu o�iv-ljavanje rada Stanice vodièa dru�tvenih izleta Primor-sko-goranske �upanije, koja bi uz potporu HPS-a bilanositelj svih aktivnosti vodièke slu�be na podruèju�upanije.

Nedjeljko LujiæDan slavonskih planinara foto: Berislav Tkalac

1, 200230

PLANINARSKA IZLOQBA UZ MJESEC HRVATSKE KNJIGE

Povodom Mjeseca hrvatske knjige, od 19. do 29.listopada HPD »Zrin« je u suradnji s Knji�nicom i èi-taonicom Hrvatskog doma u Petrinji organiziralo iz-lo�bu »Hrvatska planinarska knji�evnost«. Autor iz-lo�be Ðuro Priljeva �elio je u mjesecu knjige petrin-jskoj javnosti pozornost usmjeriti na planinarsku kn-ji�evnost kao posebnu granu nacionalne knji�evnosti,koja je �iroj javnosti manje poznata i nepravedno za-postavljena. Izlo�ba, prostorno i uvjetno ogranièena naèetrdesetak naslova, predstavila je hrvatsku plani-narsku beletristiku, struènu literaturu, dnevnike ivodièe. Izlo�ene knjige dijelom su iz fundusa »Plani-narstvo, prirodne ljepote i ekologija«, koji je HPD»Zrin« u suradnji sa knji�nicom utemeljilo 3. svibnjaove godine, a dijelom iz privatne zbirke autora izlo�be.

Izlo�ba je otvorena predavanjem dr. �eljka Polja-ka, koji je pru�io cjelovit uvid u temu. I uistinu, pred�ezdesetak pozornih slu�atelja, uglavnom uèitelja nas-tavnika i profesora petrinjskih osnovnih, srednje i Vi-soke uèiteljske �kole, te nekolicine planinara, koji sujedva stali u prostor knji�nice, dr. �eljko Poljak jeodr�ao predavanje izlo�iv�i razvoj planinarskeknji�evnosti od Petra Zoraniæa do na�ih suvremenika.Pokazav�i pri tome naslovnice svih znaèajnijih djela iportrete njihovih autora. Posebno je pridobio naklonostpublike osvrnuv�i se tijekom predavanja na nekolicinuPetrinjaca koji su svojim radom doprinijeli na�oj plan-inarskoj knji�evnosti.

Da su tema izlo�be i predavanje dobro odabranipokazalo se tijekom domjenka kada se prisutni pre-

davaèa obasipali brojnim pitanji-ma. Èini se da su najbrojnija bilaona o znamenitim sugraðanima okojima se uglavnom u gradu mno-go zna no predavaè je otkrio nji-hovu novu, veæini nepoznatustranu.

Ðuro Priljeva

POVEZALO IHMARTINJE

Dan Sv. Martina 2001. go-dine pao je u nedjelju. To jeomoguæilo velikom broju slavon-skih planinara, meðu kojima suprednjaèili Osjeèani, da se u ve-likom broju okupe na tradicional-nom Martinjskom izletu u Kutje-vu. Njima su se pridru�ili èlanovi

HPD »Kapela« iz Zagreba, te gosti iz BiH, èlanovi PD»�eljezara« iz Zenice i planinarskog dru�tva u osnutkuiz Prozora i Rame. Tu su bili i studenti Po�e�kogveleuèili�ta, predvoðeni svojim nastavnicima i rek-torom, prof. dr. Stjepanom Maðarom.

Poslije ugodne �etnje padinama Krndije novomstazom, pred Kutjevaèkim podrumom je sudionikeizleta i okupljene mje�tane pozdravio Ante Pavkoviæ,naèelnik kutjevaèke opæine. Poslije »kr�tenja« mo�tau mlado vino, odr�an je kulturno-zabavni program ukojem su nastupili vokalna solistica Marija Pavkoviæ-Sna�a uz glazbeni sastav »Mladi �est« iz Ðakova, folk-lorna skupina »Poljadija« iz Grabarja i tambura�ki sas-tav uèenika Osnovne �kole »Zdenko Turkoviæ« iz Kut-jeva. Na jelovniku je i ovaj puta bio peèeni vol s ra�nja,a sudionici izleta su mogli, uz struèno voðenje, razgle-dati Kutjevaèki vinski podrum.

Ovaj izlet organiziralo je HPD »Sokolovac« izPo�ege, uz suradnju Opæine Kutjevo, Udruge vinogra-dara i vinara Kutjevo te tvrtke »Kutjevaèki podrum«.

Ivan Jakovina

BJELOVARCI NA DOLOMITIMAÈlanovi HPD »Bilogora« iz Bjelovara ostvarili su

sedmodnevno putovanje u talijanske Dolomite. Kampje bio u poznatom talijanskom zimovali�tu Madonna diCampiglio. Zanimljiv program privukao je velik brojplaninara iz Bjelovara, Koprivnice, Daruvara i drugihmjesta. Voða puta bio je Zvonko Èamiloviæ.

Ove godine u planu je putovanje u Chamonix susponom na vrh Europe Mont Blanc (4810 m).

Anto Lonèariæ

Predavanje o planinarskoj knji�evnosti foto: Ðuro Priljeva

1, 2002 31

SIJEÈANJ6. 1. Novogodi�nji susret na Kleku, org.: HPD

»Klek« Ogulin, info: Franjo Petru�iæ, 047/531-206 i 098/827-737

12. 1. Planinarska noæ, org.: HPD »MIV« Vara�-din, info: Jasna Per�iæ, tel. 042/232-377

13. 1. Memorijalni pohod »Slobodan Ravliæ«,Biokovo, org.: HPD »Biokovo« Makarska,info: Drago Erceg, tel. 021/616-142 i 098/225-852

20. 1. 4. Vincekov pohod, Meðimruje, org.: PD»Bundek« Mursko Sredi�æe, info: ZlatkoBahun, tel. 040/543-543 (poslije 17 sati), e-mail: bundek@yahoo.com ili zlatko.ba-hun@ck.hinet.hr

20. 1. Zimski uspon na Vi�evicu, org.: PD »Stri-le�« Crikvenica, info: tel. 051/785-235 i051/242-714

VELJAÈA2. - 3. 2. Zimski pohod putevima Ante Rukavine i

Ante Vujnoviæa, org.: HPD »Stanko Kem-pny« Zagreb i PD »�eljeznièar« Gospiæ, in-fo: Tomislav Pavlin, tel. 01/61-40-016

9. 2. Korakom do Galqenjaka i Kapel�èaka,org: PD »Stubaki« Stubièke Toplice, info:Branko Bala�ko, tel. 049/282-561 i 098/205-001, e-mail: branko.balasko@kr.hi-net.hr

14. 2. - 2. 6. Planinarska �kola, org. HPD »StankoKempny« Zagreb i PD »Scout« Samobor,info: Tomislav Pavlin, tel. 01/61-40-016

16. 2. 3. zimski uspon na Bjelolasicu, org.: HPD»Bijele stijene« Mrkopalj, info: tel. 051/830-393, e-mail: stanislav.horacek@hi.hi-net.hr

16. - 17. 2.Tradicionalni planinarski bal Dalmacije,org.: PD »Malaèka-Donja Ka�tela« Ka�telStari, tel. 021/230-755 i 091/528-29-49

OQUJAK2. 3. Obilazak pl. puta »Kolijevkom hrvatske

drqavnosti, org.: HPD »Ante Bedalov«Ka�tel Kambelovac, info: Josip Pej�a, tel.021/221-402

7.-10. 3. Izloqba PD »Tuhobiæ« u Rijeci, org.: PD»Tuhobiæ« Rijeka, info: tel. 051/218-781,info: tel. 437-817

21. - 24. 3. Meðunarodno predstavljanje �etnica iplaninarskih staza otoka Lo�inja, org.:PD »Osor�èica« Mali Lo�inj, info: tel. 051/661-189 i 661-103 (Jadranka d.d.)

TRAVANJ3. 4. - 2. 6. Planinarska �kola, org: HPD »Zagreb-

Matica«, info: tel. 01/48-10-833, e-mail: zg-matica@inet.hr

6. 4. Planinarski maraton Mosor 2002., org.:HPD »Ante Bedalov« Ka�tel Kambelovac,info: Josip Pej�a, tel. 021/221-402

7. 4. Memorijalni pohod »Ronald Brown« naStraqi�æe, org.: HPD »Dubrovnik«, info:Mirjana Karaman, tel./fax. 020/357-535, e-mail: mirjana.karaman@du.hinet.hr

13. - 14. 4. »Otklonimo smeæe - zasadimo cvijeæe«,Kozjak, org.: PD »Malaèka«, info: IvicaGruica, tel. 021/231-914

20. 4. Otvorenje i obilazak Pouènog puta »AnteFrua«, org.: HPD »Kamenar« �ibenik, tel.022/215-914, 022/216-301, 022/334-077

20. 4. Tragom prvog izleta PD »Nikola Tesla«,org.: PD »Ericsson - Nikola Tesla« Zagreb,info: Damir Kuzmaniæ, tel. 091/529-20-75

20. - 21. 4. Izloqba »Flora planinskog zaleða Rije-ke«, org: PD »Tuhobiæ« Rijeka, info: tel.051/218-781 i 051/437-817

21. 4. Proljeæe na Bilogori, org. HPD »Bilogora«Bjelovar, info: Zvonimir Èamiloviæ, tel.043/232-923 i Ðuro Gustoviæ, tel. 043/231-025

KALENDAR PLANINARSKIH AKCIJA U 2002.

1, 200232

21. 4. Obilazak Podunavskog pje�aèkog putaAljma� - Erdut, org: HPD »Zanatlija« Osi-jek, info: tel. 098/88-99-22, e-mail: hpd-za-natlija@os.hinet.hr

28. 4. Transverzala »Maslina«, otok Iq, org.HPD »Platak« Rijeka, info: tel. 051/335-637

28. 4. Skup mladih planinara Dalmacije »Odaproljeæu«, org: PD »Imber-Mosor« Omi�,info: tel. 021/863-357, 091/53-71-042, e-mail: pdimber@hotmail.com

28. 4 - 1. 5. Prvosvibanjski izlet graðana na Ivan�èic-cu, org: HPD »Ivanèica« Ivanec, info: tel./fax. 042/781-390

SVIBANJ4. - 5. 5. Dani PD »Malaèka-Donja Ka�tela«, org.:

PD »Malaèka-Donja Ka�tela« Ka�tel Stari,info: Ivica Èubrilo, tel. 021/230-149

5. 5. Uspon qena na Mosor, org. HPD »Mosor«Split, info: Ivan Buæan, tel. 098/571-888

18. 5. »Kalnik 2002.«, org.: HPD »Kalnik« Kri-�evci, info: Edo Lje�èanin, tel. 043/887-246

19. 5. 116 godina planinarstva na Lo�inju, org:PD »Osor�èica« Mali Lo�inj, info: tel. 051/661-189 i 661-103 (Jadranka d.d.)

19. 5. Tradicionalni uspon na Biokovo, org:HPD »Biokovo« Makarska, info: Drago Er-ceg, tel. 021/616-142 i 098/225-852

19. 5. Pje�aèenjem do zdravlja, org: PD »Stri-le�« Crikvenica, info: tel. 051/785-235 i051 242-714

30. 5. - 2. 6. USPON NA DINARU, org. Hrvatskiplaninarski savez, info: tel. 01/48-24-142 i01/48-23-624, e-mail: hps@zg.tel.hr

29. 5. - 2. 6. Od Dinare do Èvrsnice, HPD »StankoKempny« Zagreb, Tomislav Pavlin, tel. 01/61-40-016

30. - 31. 5. Orijentacijsko natjecanje »30. trofejTuhobiæ«, PD »Tuhobiæ« Rijeka, info: tel.051/218-781 i 051/437-817

LIPANJ2. 6. 8. susret planinara pjesnika, Sovsko jeze-

ro na Dilj gori, org: PD »Dilj gora« Slavon-ski Brod, info: Karlo Franèesko 035/410-338 i Josip Èinkl, tel. 035/410-338

8.-9. 6. Skup ljubitelja Gorskog kotara »Danibazge«, Javorova kosa, org: PD »Vi�njevi-ca« Ravna Gora, info: Turistièki ured Rav-na Gora, tel./fax. 051/818-351, e-mail: tzo-ravna-gora@ri.hinet.hr

9. 6. Susret planinara sjeverozapadne Hrvat-ske, Konj�èina, povodom 20. obljetnicedru�tva, org.: HPD »Gradina« Konj�èina,info: Darko Domi�ljanoviæ, info: 049/465-060 i Alojz Kraljec, tel. 049/465-036

9. 6. Dan PD »Naftaplin«, Risova jazbina, Med-vednica, org.: PD »Naftaplin«, Zagreb, info:tel. 01/6301-742

15. 6. Otvorenje romarskog puta Sv. Gaudentana Lo�inju, org.: PD »Osor�èica« MaliLo�inj, info: tel. 051/661-189 i 661-103

Dan hrvatskih planinara ove godine na Uèki (16. i 17. rujna)

1, 2002 33

15.-16. 6. Proslava 50. obljetnice HPD »Milen-grad«, org.: HPD »Milengrad« Budin�èina,info: tel. 049/479-327

25. 6. Dan drqavnosti, org. Grad Ka�tela i PD»Malaèka-Donja Ka�tela« Ka�tel Stari, in-fo: Ivan Buriloviæ, tel. 021/233-016 i 091/527-33-20

30. 6. Ivanje na Ivan�èici, org: HPD »Ivanèica«Ivanec, info: tel./fax. 042/781-390

??. 6. »U susret zdravlju«, Lepoglava - Ravnagora, org: PD »Pusti duh« Lepoglava, info:Damir Ku�ir, tel. 098/806-370

SRPANJ7. 7. Susret planinara u Gornjem Meðimurju,

org: HPD »Meðimurje« Èakovec, info: M.Bistroviæ, tel. 040/310-955 i B. Trabe, tel.091/50-49-566

13. 7. »Plodovi gorja - Dan borovnica« na Ja-vorovoj kosi, org: PD »Vi�njevica« RavnaGora, info: Turistièki ured Ravna Gora, tel./fax. 051/818-351, e-mail: tzo-ravna-gora@ri.hinet.hr

13. - 14. 7. Memorijalni skup »Ivica Plazoniæ« naÈvrsnici, org. PD »Malaèka-Donja Ka�te-la« Ka�tel Stari, info: Ivica Èubrilo, tel.021/230-149

21. 7. Dan Brodskih planinara, pl. kuæa »Pljus-kara« na Dilj gori, org: PD »Dilj gora«Slavonski Brod, info: Marica Vujnoviæ, tel.035/449-400 i Mijo �o�, tel. 035/265-439

28. 7. Pohod »Kretanje - zdravlje«, Ivan�èica,org: HPD »Ivanèica«, Ivanec, tel./fax. 042/781-390

KOLOVOZ15. 8. Planinarsko hodoèa�æe Gospi od Rujna,

org: HPD »Stanko Kempny« Zagreb, info:Tomislav Pavlin, tel. 01/61-40-016

18. 8. Hodoèa�æe na Boqji studenac na Javo-rovoj kosi, org: PD »Vi�njevica« RavnaGora, info: Turistièki ured Ravna Gora, tel./fax. 051/818-351, e-mail: tzo-ravna-gora@ri.hinet.hr

RUJAN2-3. 9. Dan planinara MIV-a, org: HPD »MIV«

Vara�din, info: Rudica Per�i, tel. 041/311-191

14. - 15. 9.Dan planinara Platka, Platak, org. HPD»Platak«, info: tel. 051/335-637

16. - 17. 9. DAN HRVATSKIH PLANINARA NAUÈKI, org.: Hrvatski planinarski savez iPD »Kamenjak« Rijeka, info: HPS, tel.01/48-24-142 i 01/48-23-624, e-mail: hps@ zg.tel.hr

22. 9. Dan planinara HPD »Zanatlija«, org:HPD »Zanatlija« Zagreb

23. 9. Dan planinara HPD »Zagreb-Matica«,org: HPD »Zagreb-Matica«, info: tel. 01/48-10-833, e-mail: zgmatica@inet.hr

23. 9. Dan HPD »Qelezna gora«, org: HPD »�e-lezna gora« Èakovec

LISTOPAD13. 10. Dan planinara PD »Osor�èica«, org: PD

»Osor�èica« Mali Lo�inj, info: tel. 051/661-189 i 661-103

13. 10. Gljivarski vikend, org: PD »Strile�« Crik-venica, info: tel. 051/785-235 i 051 242-714

??. 10. Kestanijada i obilazak staze GordanaLederera, org: PD »Medve�èak«, Zagreb

STUDENI3. 11. U zavièaju knezova bribirskih: Bribirska

glavica - Zeèevo - Ostrovica, org. HPD»Kamenar« �ibenik, tel. 022/215-914, 022/216-301, 022/334-077

17. 11. Memorijalni pohod od Strinèijere doBosanke, org: HPD »Dubrovnik«, info:Mirjana Karaman, tel./fax. 020/357-535, e-mail: mirjana.karaman@du.hinet.hr

PROSINAC14. 12. Planinarska noæ u Meðimurju, org: HPD

»Meðimurje« Èakovec, info: M. Bistroviæ,tel. 040/310-955 i B. Trabe, 091/50-49-566

15. 12. Pohod »Fokinom stazom 1991«, Pakrac -Omanovac, org: PD »Psunj« Pakrac, info:Borislav Èerni, tel. 034/411-424, e-mail:pdpsunj@net.hr

26. 12. Uspon na Snijeqnicu - tragom prvog izle-ta, org: HPD »Dubrovnik«, info: MirjanaKaraman, tel./fax. 020/357-535,e-mail: mir-jana.karaman@du.hinet.hr

??. 12. Izloqba fotografija, org. HPD »Mosor«Split, info: Sonja Nikolin, tel. 098/18-40-440

SIJEÈANJSIJEÈANJ20022002

11

ÈASOPISHRVATSKOG

PLANINARSKOGSAVEZA

GODI�TE 94

ISSN

03

54

-06

50

�pilja F2 Rude, foto: Vlado Bo�iæ