S1 Kontrola Kakvoće Biljnih Droga i Pripravaka

7/24/2019 S1 Kontrola Kakvoe Biljnih Droga i Pripravaka

1/30

Prof. dr. sc. Sanda Vladimir-KneeviZavod za farmakognoziju

Farmaceutsko-biokemijski fakultet

Sveuilita u Zagrebu

imbenici kakvoe biljnih droga i pripravakaFarmakopeja

Monografije

SEMINAR


2/30

Sanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I


3/30

FITOTERAPIJA

Najstariji oblik lijeenja

Sastavni dio suvremene farmacije i medicine

Na moe se smatrati alternativnim lijeenjem

Podrazumijeva lijeenje, ublaavanje i sprijeavanje bolestiprimjenom ljekovitih biljaka, njihovih dijelova (list, plod), sastojaka

(eterino ulje), kao i pripravaka (tinkture, suhi ekstrakti)

Moderna fitoterapija postaje sve vie racionalna fitoterapija



4/30

sigurna

primjena

kakvoa

uinkovitost

QSEQuality, Safety and Efficacy

RACIONALNA FITOTERAPIJA

osnova



5/30


6/30

Sve rairenija primjena ljekovitih biljnih

pripravaka kod razliitih zdravstvenih tegobai oboljenja

Sve brojniji pripravci na otvorenom tritu

Sve vea tenja za profitom

Sve vei trend samolijeenja ...

Kontrola kakvoe



7/30

imbenici koji utjeu na kakvou ljekovitih biljnih pripravaka

Biljni ekstrakt

Biljni materijalObrada biljnog

materijalaIzrada

Varijabilnost

biljnog materijala

Vegetacijsko

razdoblje

Varijabilnost

kemijskog sastava

Postupak suenja

uvanje

Usitnjenost

materijala

Metoda

ekstrakcije

Sredstvo za

ekstrakciju

Aditivi

Postupak suenjaekstrakta

Vrsta ekstrakta

uvanje extrakta



8/30

carstvoodjeljak

razred

red

porodica

koljeno rod

sekcija

serija

vrsta

podvrsta

varijetet

forma

lat. familia

lat. genus

lat. species

Kategorija lat.categoria

Biljni materijal mora biti

precizno taksonomski

definiran



9/30

Neke biljke nije mogue kultivirati, a da ne promijene svojstva

(npr. planinsko i mediteransko bilje)

Podrijetlo biljnog materijala

Samoniklo ljekovito bilje

Biljni materijal esto varijabilan

Sadraj i sastav terapijski aktivnih tvari ovisi o pedolokim, klimatskim i drugim

ekolokim imbenicima

Prisutne su kemijske rase ili kemotipovi (posebice kod aromatinog bilja)

Uzgojeno ljekovito bilje

Uzgoj ljekovitog bilja preporuuje se kad je god to mogue

Iskljuuje se neracionalno iskoritavanje biljnih vrsta, posebice ve ugroenih

Kontrolom uzgoja dobiva se manje varijabilan biljni materijal eljene kakvoe

Vano je mjesto sabiranja biljnog materijala (lokacija) i podatak samoniklo/uzgojeno



10/30

Listovi i zeleniberu se neposredno prije cvatnje

Cvjetoviuglavnom kad su otvoreni, iznimno kao pupoljci (klini)

Plodovii sjemenke kad su zreli (iznimka plodovi titarki)

Korijenje i podanciu kasnu jesen ili rano proljee

Korau rano proljee (prije poetka nove vegetacije)

Vrijeme sabiranja biljnog materijala

Uobiajeno sabiranje

O vegetacijskom razdoblju ovisi sadraj isastav terapijski aktivnih tvari

Za svaku pojedinu biljnu vrstu potrebno je znati

kada je optimalno vrijeme sabiranja da bi se

dobila to kvalitetnija droga



11/30

Suenje biljnog materijala

uvanje ljekovitih biljnih droga

a) Zrano-suhi postupak suenja, usjeni i na prozranom mjestu (npr.aromatine biljne vrste)

b) Uz povienu temperaturu u suarama(do 40 C ili 60 C, npr. kamilica)

Izbor suenja ovisi o konzistencijidroge i prirodi ljekovitih tvari

od vlage

kisika iz zraka

suneve svjetlosti

mikroorganizama

(npr.plijesni)

insekata



12/30

Ekstrakcija

Proces odjeljivanja sastavnica iz droga na temelju razliite topljivosti u otapalu

kojim se ekstrakcija vriUkljuuje dva istovremena procesa:

a) ispiranje

b) difuziju

imbenici koji utjeu na proces ekstrakcije:

temperatura

veliina fragmenata (estica) drogegibanje otapala

pHBiljne stanice s cjelovitim (a) i

oteenim stijenkama (b)snimljene elektronskim

mikroskopom



13/30

- optimalna usitnjenost droga omoguuje

bolju ekstrakciju ljekovitih tvari- izbor mlinova ovisi o obiljejima droge

Usitnjenost biljnog materijala

Metoda ekstrakcije

-jednokratna ili viekratana-nekontinuirana ili kontinuirana

-na sobnoj ili povienoj temperaturi-uz gibanje ili bez gibanja otapala

MaceracijaSoxhlet-ekstrakcija Perkolacija



14/30

Sredstvo za ekstrakciju

Aditivi

Ekstrakcija se moe provesti razliitim polarnimi nepolarnim otapalima (voda etanol, masno ulje,aceton, eter,...), ukapljenim plinovima ili

superkritinim fluidima (npr. CO2).

Izbor sredstva za ekstrakciju vri se premafizikalno-kemijskim svojstvima ljekovitih tvari.

Tvari koje se dodaju biljnim drogama

(konzervansi, korigensi, sredstva za

inhibiciju enzima i dr.).



15/30

Izrada ekstrakta

1. Nain ukoncentriravanja i suenja ekstrakata (uparavanjem,smrzavanjem, rasprivanjem...)

2. Vrsta ekstrakta (tekui, gusti, suhi)

Extractum

fluidumExtractum

spisum

Extractum

siccum

3. uvanje ekstrakata

http://images.google.hr/imgres?imgurl=http://www.erowid.org/plants/salvia/images/salvia_extraction4/salvia_extraction4_image20.jpg&imgrefurl=http://www.erowid.org/plants/salvia/salvia_extraction4.shtml&h=300&w=400&sz=23&hl=hr&start=29&tbnid=cYO8AW3_S-bomM:&tbnh=93&tbnw=124&prev=/images%3Fq%3Ddry%2Bextract%26start%3D20%26ndsp%3D20%26svnum%3D10%26hl%3Dhr%26lr%3D%26sa%3DN


16/30

kakvoa

Racionalna

fitoterapija

uinkovitost

nekodljivos

tPretklinika ikljinika

istraivanjaFarmakoloka itoksikolokaistraivanja

Farmakopejske i dr. meunarodnoprihvaene norme

zdravlje



17/30

Kakvoa, sigurna primjena i uinkovitost biljnih lijekova i pripravakamora biti zajamena

Moraju postojati odreeni standardi (norme) u farmaceutskoj struci izakonska obveza udovoljavanja tim standardima

FARMAKOPEJA predstavlja dravni struni zakonik koji donosi

propise o kakvoi lijekova, pripravljanju i postupanju s lijekovima

gr. pharmacon + poein (tvoriti lijek)

1994. Republika Hrvatska prihvatila Kon venc i ju o izradbi Europske

farmakopejei postala lanicom Europ ske farmakopeje ime seobvezala usvojiti i primjenjivati sve propisane standarde za lijekove

iz Europske farmakopeje

FARMAKOPEJAznanstveno, struno i pravno djelo ljekarnika



18/30

Ideja o prvoj slubenoj farmakopeji nastala je u Firenci

1489. izdano djelo Nuovo Receptar io Compo si to(kasnije poznato

kao Ricettar io Fiorentin o) kao rezultat suradnje Ceha ljekarnika i

Medicinskog drutva

Prvom farmakopejom smatra se djelo

Dispensator ium d es Valer ius Cord us

(Nrnberg, 1546)



19/30

Europska farmakopeja

osnovana 1964.

danas Standardi Ph. Eur.obvezni su za sve

lijekove i pruajupravnu i znanstvenu

osnovu za kontrolu

tijekom razvoja,

proizvodnje imarketinga lijekova

Razumijevanje farmakopeje zahtijevaedukaciju

Hrvatsko nacionalno tijelo za pitanja farmakopeje je

Agencija za lijekove i medicinska proizvodeSanda Vladimir-Kneevi Farmakognozija I

Danas i online izdanje Hrvatske farmakopeje prema Ph. Eur. 7


20/30

1901. drugo izdanje

Prva hrvatska farmakopejaZagreb 1888.ovijesne

crtice

Hrvatsko-slavonski ljekopis (na latinskom

i hrvatskom jeziku)

Gustav Janeek:kemijski i galenski dio

Julije Domac:farmakognozijski dio

Ujedno i prvi svuilini udbenik s podruja ljekarnitva



21/30

Hrvatsko-slavonski ljekopis 1901.



22/30

Hrvatska

farmakopeja

Europska

farmakopeja

Opi dio

Monografije

(Materia medica)

Biljna droga je farmakopejske kakvoe ako udovoljavasvim zahtjevima iz odgovarajue monografije



23/30

Usporedni primjeri monografija droge

Salviae officinalis folium

Hrvatsko-slavonski ljekopis 1901. Europska farmakopeja 2002.



24/30

Sadraj monografije

Engleski i latinski naziv droge

Definicija

Znaajke

Ph. Eur

HR

Identifikacija droge

Postupci A, B i C

(latinski naziv biljke naveden jerpostoji jo jedna monografija Sageleaf - Salvia triloba, Three-lobed,Salviae trilobe folium)



25/30

Identifikacija

Makroskopska identifikacija

droge (morfoloka obiljeja)

Mikroskopska identfikacija

droge (analiza fragmenata

praka droge)

MIKROSKOPSKI PRAKTIKUM

(Farmakognozija II)



26/30

Identifikacija (postupak Ctankoslojna kromatografija)

Ispitivana otopina

Poredbena otopina

Pokretna faza

Nepokretna faza

Vizualna detekcija

Rezultati analize

Reagens za detekciju



27/30

Tankoslojna kromatografija u svrhu identifikacije

Tankoslojna kromatografija zasniva se na rapodjeli tvari izmeukrutog adsorbensa (nepokretne faze) i tekuepokretne faze.

Uzorak se na tanki sloj adsorbensa nanosi kao toka ili linija, arazvijanje se provodi u zatvorenoj komori.

Pokretna faza prolazi kroz tanki sloj noenakapilarnim silama.

Do razluivanja sastojaka smjese dolazi zbog razliitog afinitetapojedinih sastavnica smjese prema nepokretnoj i pokretnoj fazi, touzrokuje razliitefaktore zaostajanja odijeljenih tvari (Rf-vrijednosti).

Karakterizacija odijeljenih sastavnica provodi se pomou Rf-vrijednosti i/ili usporedbom s kromatogramom poredbene tvari.

Rf-vrijednost predstavlja odnos udaljenosti koju prijeesupstancija iudaljenosti koju prijeepokretna faza.



28/30


29/30


30/30

Odreivanje eterinog uljaudrogama metodom destilacije pomou

vodene pare

Odreivanje ukupnog pepelaspaljivanjem iarenjem droga naoko 600 C

Odreivanje vodeu drogama seterinim uljem

metodom destilacije

Documents

S1 Kontrola Kakvoće Biljnih Droga i Pripravaka