"VODA I MI"^asopis Agencije za vodno podru~je rijeke Save Sarajevo

hh tt tt pp :: // ww ww ww.. vv oo dd aa .. bb aa

Izdava~:Agencija za vodno podru~je rijeke SaveSarajevo, ul. Hamdije ^emerli}a 39aTelefon: ++387 33 72 64 58Fax: ++387 33 72 64 23E-mail: dilista@voda.ba

Glavna urednica: Dilista Hrka{, dipl. `urn.Savjet ~asopisa: Sejad Deli}, predsjednik; Slavko Stjepi}, zamjenikpredsjednika; Matija ]urkovi}, ~lan; Vesna Cvjetinovi}, ~lan; Edvin[ari}, ~lan i D`evad [kamo, ~lan.Redakcioni odbor ~asopisa: Dilista Hrka{, dipl. `urnalist, predsjed-nik; ~lanovi: Mirsad Lon~arevi}, dipl. ing. gra|., Aida Salahovi}, dipl.ekonomist, Elmedin Hadrovi}, dipl. pravnik, dr. sci. Anisa ^i~i} Mo~i},Haris Fi{ekovi}, dipl. ing. gra|. i mr. Sanela D`ino, dipl. in`. hemije.Idejno rje{enje korica: DTP STUDIO Studentska {tamparijaSarajevoPriprema za {tampu i filmovanje: KKDD d.o.o. Sarajevo[tampa: RIMIGRAF, Sarajevo

S A D R @ A J

Autorica kolor fotografija na koricama i srednjim stranama je Nermina Hod`i}, a fotografije su snimljene u dolini rijeke Gostovi}.

mart 2013. • Broj 81 • Godina XVI I

UVODNIKD. HrkašUVODNIK

AKTUELNOSTID. Hrka{22. MART – SVJETSKI DAN VODA

M. BezdrobREALIZOVANE PREVENTIVNE AKTIVNOSTI NA ODBRANIOD POPLAVA U 2012. GODINI

N. An|eli}PREDSJEDAVANJE BOSNE I HERCEGOVINE ME\UNA-RODNOM KOMISIJOM ZA ZA[TITU RIJEKE DUNAV(ICPDR) U 2013. GODINI

KORI[TENJE VODAA. [ljukaMIKROBIOLO[KI KVALITET POVR[INSKIH VODANAMIJENJENIH ZA ZAHVATANJE VODE ZA PI]E

ZA[TITA VODAS. Tro`i}-Borovac, A. [anjta, S. Krli}-Avdibegovi}DIVERZITET GASTROPODA U IZVORIMA NAPODRU^JU SPOMENIKA PRIRODE VRELA BOSNE

H. Popovi}ZAGA\ENJE VODA IZ STAJSKOG \UBRIVA

I. [tefati}MEMBRANSKI BIOREAKTOR (MBR) ZA PRO^I[]AVA-NJE KOMUNALNIH I INDUSTRIJSKIH OTPADNIH VODA

VIJESTI I ZANIMLJIVOSTIA. Prlja~aSASTANAK EKSPERTNE GRUPE ZA POPLAVE ODR@ANU SARAJEVU

I. A{~i}PODIZANJE SVIJESTI KOD MLADIH O VA@NOSTI VODE

A. Imamovi}PROJEKAT DIKTAS – ZA[TITA I ODR@IVO KORI[]ENJEPREKOGRANI^NOG SISTEMA PODZEMNIH VODADINARSKOG KR[A

^asopis “Voda i mi” registrovan je kod Ministarstva obrazovanja, nauke i informisanja Kantona Sarajevo pod rednim brojem: 11-06-40-41/01 od 12. 03. 2001. godine.

spratismo još jednu zimu ne tako hladnu isnjegovitu, ali sa solidnim padavinama, kojesu, kako kažu hidrolozi, u rangu prosječnih.To nam na neki način daje sigurnost da

ćemo imati solidne rezerve vode barem za prvi dio ovegodine. Ispratismo i još jednu kalendarsku i poslovnu2012.godinu koja je za ovu Agenciju bila uspješna, jersu planski zadaci realizirani u procentu od preko 85posto. Tako visok stepen realizacije obezbjedili su,prije svega, 66 uposlenika Agencije, od čega njih 48sa visokom spremom, među kojima je i jedna dokto-rica nauka i sedam magistara nauka, zatim su tu hidro-

tehnički inžinjeri, biolozi,tehnolozi, hemičari, pravnici,ekonomisti, itd. Nesumnjivo je to jedan kapacitet ipotencijal spreman i osposobljen za različite stručneizazove i uspješno djelovanje u sektoru voda u fede-ralnom dijelu sliva Save za koji je zadužen. U prilogtome, a o jednom segmentu tog djelovanja u prošlojgodini, govori i tekst u ovom broju autora M.Bezdrobana temu preduzimanja preventivnih aktivnosti na od-brani od poplava u 2012. godini.

Svakako da vašoj pažnji preporučujemo i sveostale tekstove koji čine sadržaj ovog broja, jer nasto-jimo kroz uređivačku politiku časopisa da za svakogod vas koji je svojim poslom ili zanimanjem usmjerenka vodi, objavimo nešto što će vas kvalitetno informi-sati, možda zainteresirati ili čak i naučiti nečem novom.U svakom slučaju, naš cilj i namjera su godinama isti:pružati što je moguće više kvalitetnih i svrsishodnih in-formacija o vodi kao resursu, upravljanju i održivomkorištenju vode, stvarajući možda time i okvir ili osnovuza uspostavu dugoročnog procesa podizanja javnesvijesti. Sa istom svrhom smo prije desetak godina ot-vorili i kreirali našu internet stranu: www.voda.ba, aprije sedam godina započeli redovnu saradnju sa Ra-dijom Federacije BiH realizirajući kontinuirano serijalemisija pod nazivom „Za svaku kap čiste vode“. Vje-rujući da svim ovim, ali i drugim našim informativnimaktivnostima uspijevamo i javnost našeg rada i djelo-vanja podići na zavidan nivo, na kraju samo još da ka-žemo da smo otvoreni za saradnju, razmjenu mišlje-nja, primjedbi i prijedloga kojima se može postići višei bolje.

PO[TOVANI^ITAOCI,

DILISTA HRKA[

I

3VODA I MI BROJ 81

Autori su u cjelosti odgovorni za sadr`aj i kvalitet ~lanaka.

Uvodnik

vjetski dan voda (World Water Day) obilježa-va se svake godine 22. marta. Sve je poče-lo na konferencije Ujedinjenih naroda ookolišu i razvoju održanoj u Rio de Žaneiru

1992. godine u Brazilu, nakon čega je Generalna skup-ština UN je odlučila da se 22. mart proglasi i svake go-dine obilježi kao Svjetski dan voda.

Na taj dan se cijeli svijet fokusira ali i upozoravana probleme vezane za vodu i vodne resurse. Da je tosasvim razumljivo potvrđuje i podatak iz Ujedinjenih na-cija da više od milijardu ljudi na Zemlji nema stalan pri-stup zdravoj vodi i da istovremeno zbog tog problemamilioni djece obolijevaju od bolesti uzrokovanih nedo-statkom ili nečistoćom vode. Kako bi se zabrinutost ipoticanje rješavanja pitanja iz oblasti voda još više istak-nulo, razdoblje od 2005. do 2015.godine proglašenoje desetljećem voda pod geslom “Voda za život”.

Centralna (svjetska) proslavu 22. marta ove godi-ne se održava u Nizozemskoj.

Na Svjetski dan voda je veoma važno podsjetiti sekoliko je važna kvaliteta vode koju pijemo i koristimou svakodnevnom životu. Kako bi znali koristimo li zdrav-

22. MART –SVJETSKI DAN VODA

4VODA I MI BROJ 81

S

DILISTA HRKA[

Aktuelnosti

Pozdravna rije~ Mihajla Stevanovi}a, pomo}nika ministra uMinistarstvu poljoprivrede, {umarstva i vodoprivrede u RS

Snimila: D. Hrka{

stveno ispravnu vodu, potrebno je izvršiti njenu ana-lizu u za to opremljenim i osposobljenim laboratorija-ma koje rade shodno normi ISO/IEC 17025.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 2013.godinu proglasila Godinom međunarodne suradnje uoblasti voda (Rezolucija A/RES/65/154). Slijedomtoga, i Svjetski dan voda 2013., koji se obilježava 22.marta 2013., će biti posvećen saradnji na područjuvoda. Stoga je UN-Water, mehanizam Ujedinjenih na-roda za koordiniranje svih pitanja povezanih s vodom,pozvao Organizaciju UN-a za obrazovanje, znanost ikulturu (UNESCO) da predvodi UN-ove manifestacijeobilježavanja Godine međunarodne suradnje u obla-sti voda, prvenstveno zbog UNESCO-vog jedinstvenogmultidisciplinarnog pristupa koji povezuje prirodne i dru-štvene znanosti, obrazovanje, kulturu i komunikaciju.Kako je voda sama po sebi univerzalan i povezujući ele-ment, UN-ova Godina međunarodne saradnje u obla-sti voda bi prirodno obuhvatila i dotaknula sve te aspek-te.

Cilj godine međunarodne saradnje je jačanje svi-jesti o potrebi za većom saradnjom u izazovima s ko-jima se suočava vodno gospodarstvo, u stalno nara-

stajućoj potražnji za pristupom vodi, preraspodjeli vodei poboljšanju usluga u oblasti voda.

Međunarodna suradnja u oblasti voda dobila je pra-vni okvir 1992. godine usvajanjem Konvencije o zašti-ti i upotrebi prekograničnih vodotoka i međunarodnihjezera ( Helsinška konvencija ) koja je donesena s ci-ljem jačanja nacionalnih mjera za zaštitu i održivo uprav-ljanje prekograničnim vodama. Potpisnici, među koji-ma je i Bosna i Hercegovina, su se obavezali na pre-venciju, kontrolu i smanjenje prekograničnog uticaja,na razumno i nepristrano korištenje prekograničnih vodai na održivo upravljanje. Konvencija uključuje odred-be o monitoringu, istraživanju i razvoju, sistemima upo-zorenja, međusobnoj pomoći, razmjeni informacija, tedostupnosti informacija za javnost. Iako je u početkubila zamišljena kao regionalni instrument, Konvencijaje dopunjena 2003. godine, čime postaje globalni pra-vni okvir za prekograničnu saradnju. Iste godine do-nesen je i Protokol o vodi i zdravlju, prema kojem jezaštita ljudskog zdravlja jedna od osnovnih zadaća vod-noga gospodarstva.

U Bosni i Hercegovini 22. mart se obilježava od1993. godine i kontinuirano traje do danas. U prvih de-

5VODA I MI BROJ 81

U~esnici skupa prate izlaganja

setak godina taj dan se obilježavao na entitetskom ni-vou, da bi od 2004. godine obilježavanje započelo zajd-ničkim aktivnostim i radno – svečanim skupovima nanivou Bosne i Hercegovine. Naime, postignut je dogo-vor između nadležnih institucija za vode u oba entite-ta da se Svjetski dan voda obilježava tako da svake go-dine naizmjenično organizatori i domaćini budu insti-tucije sektora voda Federacije Bosne i Hercegovine od-nosno Republike Srpske.

Tako je domaćin ovogodišnjeg obilježavanja Re-publika Srpska, tačnije Javna ustanova „Vode Srpske“,a radno-svečani skup je održan u Etno selu „Staniši-ći“ kod Bijeljine. Na skupu je bilo riječi o međunarod-nim konvencijama i ugovorima iz oblasti voda koje jepotpisala i ratifikovala Bosna i Hercegovina (kao što suKonvencija o zaštiti i korištenju prekograničnih vodo-toka i međunarodnih jezera – Helsinki 1992., Barcelon-ska konvencija, Konvencija o saradnji na zaštiti i odr-živoj upotrebi rijeke Dunav- ICPDR, Sporazum o rije-ci Savi između Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercego-vine i Srbije, Konvencija o biodiverzitetu, itd.), a ovdjetreba posebno istaći i izlaganje o regionalnoj inicijati-vi za Zapadni Balkan za upravljanje poplavama i su-šama u slivu rijeke Drine , te o Planu upravljanja obla-snim riječnim slivom rijeke Trebišnjice.

Bila je to također i još jedna prilika da se uposle-nici iz sektora voda naše zemlje sretnu, razmijene zna-nja i iskustva, dogovore o nekim zajedničkim projek-tima i poslovima i, jednostavno, druže se kao ljudi čijaje profesija, zanimanje ili interesovanje u vezi sa vodomkao našim prirodnim blagom i resursom koji nam je-ste i treba ostati ubuduće – velika dragocjenost.

6VODA I MI BROJ 81

Prisutne je pozdravio i direktor AVP Sava Sejad Deli}

Snimila: D. Hrka{

Detalj iz prelijepo ure|enog Etno sela “Stani{i}” kod Bijeljine (www.etno-selo.com).

Uvodsnova za odabir prioritetnih projekata, u ci-lju preventivnih aktivnosti i radova na odbra-ni od poplava u 2012. godini na vodotocimaprve kategorije prema značaju za upravlja-

nje vodama su dokumenti “Glavni preventivni plan od-brane od poplava” i “Procjena sadašnjeg stanja nivoazaštite od poplava u Federaciji BiH i izrada programapoboljšanja”. U okviru navedene strateške dokumen-tacije izvršeno je i rangiranje područja po prioritetu za-štite od poplava, na ukupno 25 područja na prostoruFederacije Bosne i Hercegovine. Rangiranje područjaizvršeno je prema internoj stopi rentabiliteta dobivenojna osnovu investicione vrijednosti projekata, godišnjihtroškova i prosječne koristi od realizovanog projekta.Prema ovoj dokumentaciji, područja koja su priorite-tna u smislu implementacije projekata zaštite od voda,su: Sava (od Šamca do Svilaja i od Domaljevca do Vu-čilovca), Bosna (Sarajevsko polje), Una (Bosanska Kru-pa i Bosanska Otoka, Bihać od Ripča do Pokoja i Ku-len Vakuf), Vrbas (Donji i Gornji Vakuf), Drina (Goraž-de), Usora (u Federaciji BiH), Tinja (Srebrenik), Sana(Sanski Most), Spreča (od Lukavca do Brijesnice), itd.

Osim u zaštitne vodne objekte u vlasništvu Fede-racije BiH kojima Agencija za vodno područje rijekeSave upravlja shodno Zakonu o vodama (tekuće i in-

vesticiono održavanje) i koji se finansiraju po poseb-nom planu, Agencija je značajna sredstva (više od 3,2milona KM) uložila u projekte vezane za preventivneaktivnosti na odbrani od poplava na ostalim vodoto-cima I kategorije u 2012. godini. U nastavku ovog tek-sta će biti više riječi o tim aktivnostima.

Projektna dokumentacijaZa 2012. godinu, Agencija je planirala pripremu

projektne dokumentacije za realizaciju projekata zašti-te od voda. Planirani projekti su na nivou glavnih pro-jekata i to odabrane dionice na rijekama Vrbas, Una,Bosna, Krivaja, kao i idejni projekat uređenja korita ri-jeke Spreče na području Federacije Bosne i Hercego-vine. U okviru izrade tehničke dokumentacije urađenoje ukupno 28 projektnih dokumenta od kojih je 13 ela-borata uređenja korita, 2 elaborata eksproprijacije, 1idejni projekat i 12 glavnih projekata ukupne vrijedno-sti cca 600.000 KM. Odabir lokacija za koje je urađe-na projektna dokumentacija izvršen je na osnovu većpostojeće planske dokumentacije Agencije, na osno-vu pojedinačnih zahtjeva iz općina i kantona, kao i po-trebe da se hitno riješe problemi nastali nakon perio-da velikih voda. Projektna dokumentacija je rađena zapojedine dionice na vodotocima Bosna, Spreča, Vrbas,Una, Sana, Tinja, Usora i Drina.

REALIZOVANE PREVENTIVNEAKTIVNOSTI NA ODBRANI OD POPLAVAU 2012. GODINI

7VODA I MI BROJ 81

O

MIRZA BEZDROB, dipl. in`. gra|.

Za vodotok Bosna je rađena projektna dokumen-tacija za uređenje korita u naseljima Nemila i Svrake,kao i na ušću većih pritoka kao što su Vogošća u Vo-gošći i Gostović i Krivaja u Zavidovićima. Obzirom daje riječ o urbanim naseljima, projektovana rješenja sebaziraju na zaštiti od stogodišnje velike vode (Q1/100),sa predviđenim nadvišenjima od 0,8 m. Pored toga, narijeci Bosni u Sarajevskom polju su u 2013. godini pred-viđeni značajni radovi na uređenju korita u ukupnoj du-žini od blizu 5 km koji će biti finansirani sredstvima IPA2011. Obzirom da će tender za te radove objaviti EEAS(European External Action Service), urađena je nove-lacija dijela projekta koji će se izvoditi i izrada tender-ske dokumentacije prema njihovim zahtjevima. Tako-đe su urađena i dva elaborata eksproprijacije zemlji-šta na tom području, obzirom da je jedan od uslova ev-ropske komisije izdata građevinska dozvola za dioni-ce za koje oni raspisuju tender za izvođenje radova.

Osim za rijeku Bosnu, dosta projektne doku-mentacije je rađeno i za rijeku Spreču. Izdvajaju se idej-ni projekat uređenja rijeke Spreče od Gračanice do Lu-kavca gdje je Spreča čitavim tokom na prostoru Fede-racije BiH i idejni i glavni projekat uređenja korita rije-ke Spreče od ušća Jale do Koksarinog mosta. Porednavedenih, urađeno je i nekoliko elaborata koji su biliosnova za izvođenje radova kao hitnih intervencija kaošto je elaborat uređenja korita rijeke Spreče u MZ Klo-kotnica u općini Doboj-Istok. Cilj izrade ovog elabora-ta je zaštita desne obale rijeke Spreče u MZ Klokotni-ca. Na ovom potezu rijeka Spreča predstavlja prirodnugranicu između dva entiteta. Obzirom da je korito ne-uređeno i nedovoljnog kapaciteta, pri velikim vodamana konkavnoj krivini dolazio do kontinuiranog odnoše-nja zemljišta. Elaboratom je predloženo rješenje kojeće obezbjediti veći proticajni profil, zaštiti desnu oba-lu od dalje devastacije i priječiti gubitak poljoprivred-nog zemljišta. Za općinu Gračanica je urađen elabo-rat uređenja korita na lokalitetu Trnovača u naselju Stje-pan polje. Ovo predstavlja kritično područje sa stano-višta odbrane od poplava. Zbog nedovoljnog kapaci-teta korita, mjestimično niskih obala, obraslosti korita,te nanosa, često dolazi do izlijevanja vode i plavljenjaokolnog zemljišta, naselja, infrastrukturnih objekata.Ovim elaboratom dato je rješenje sanacije desne oba-le, te zaštita od dalje devastacije i odnošenja materi-jala u konkavnoj krivini. Pored navedenog, za ovo po-dručje je urađen elaborat za obezbjeđenje proticajnogprofila na sedam najugroženijih područja na područjuopćine Gračanica.

Za rijeku Vrbas urađen je glavni projekat regula-cije u naselju Pavić polje koji je obuhvatio dionicu du-žine 1.700 m. Dimenzioniranje je izvršeno na stogodiš-nje velike vode (Q1/100) sa nadvišenjem od 0,5 m. Rea-lizacijom tog projekta zaštitiće se privredni i stambe-ni objekti, poljoprivredne površine i magistralni put Gor-nji Vakuf – Bugojno na tom području. Takođe su za po-dručje općine Bugojno urađena dva elaborata kao pre-

duslov za izvođenje radova na hitnim intervencijamai to za uređenje korita rijeke Vrbas nizvodno od ušćaVeseočice i za obezbjeđenje proticajnog profila na dvanajkritičnija lokaliteta uz magistarlni put Gornji Vakuf– Bugojno.

Za rijeku Unu urađen je glavni projekat uređenjaUne u Kulen Vakufu. Ovo područje je karakterističnopo tome što na tom području nije dozvoljena gradnjanikakvih sadržaja shodno Zakonu o Nacionalno par-ku Una (Sl. novine FBiH br. 44/08) već se radilo na pro-jektovanju uređenja desne obale u cilju sprečavanja da-lje erozije i uklanjanja nelegalno izgrađenih objekatana lokalitetu Gečet.

Za rijeku Sanu je rađen glavni projekat uređenjanizvodno od gradskog mosta u Sanskom Mostu.Njegovom realizacijom će se štititi okolno zemljište, na-selja, infrastrukturni objekti, i spriječiti dodatna deva-stacija korita i obala. Pored navedenog urađena su idva elaborata uređenja korita za hitne intervencije nanajkritičnijim dionicama u Sanskom mostu i Ključu. USanskom Mostu elaborat je rađen u cilju rekonstruk-cije postojećeg nasipa u dužini od 300 m, a u Ključuna dvije lokacije – zaštite lijeve obale u naselju Pervi-ći u dužini od 50 m, i obezbjeđivanja proticajnog pro-fila na lokacijama veterinarske stanice, stadiona iušća Ižnice u Sanu.

Za rijeku Drinu je urađen elaborat za izvođenje ra-dova na izgradnji obaloutvrde na lijevoj obali na dio-nici koja se radi u urbanom području Ustikoline u ci-lju zaštite izgrađenih objekata i putne infrastukture odvelikih voda.

Za rijeku Tinju je urađen elaborat za područje niz-vodno od mosta u Srebreniku gdje zbog nedovoljnogkapaciteta riječnog korita, uz mjestimično niske oba-le, obraslosti korita i većeg nanosa, koji povećavaju ot-por tečenju, pri nailasku velikih voda dolazi do plavlje-nja okolnog zemljišta, naselja, infrastrukturnih objeka-ta, kao i dodatne devastacije korita i obala. Cilj izradeelaborata je da se na pet kritičnih lokaliteta izvrši čišće-nje korita rijeke Tinje i obezbjedi proticajni profil.

Korito rijeke Usore je svojim najvećim dijelom ne-uređeno, obraslo i devastirano, te je generalno „napad-nuto“ nelegalnom eksplotacijom šljunka na područjuOpćine Tešanj. Jedan od prioriteta u Općini Tešanj jeuređenje rijeke Usore u Jelahu, a odnosi se na uređe-nje desne obale rijeke Usore na dionici neposredno niz-vodno od mosta u Jelahu, na dužini cca 100 m. Ozi-rom da je u toku izrada Glavnog projekta uređenja ri-jeke Usore od km 8+500 – km 18+500, koji obuhva-ta dionice na području Općine Usora i Općine Tešanjuključujući cca 100 m nizvodno od mosta u Jelahu, pro-jektant je iz navedenog projekta preuzeo potrebne hi-drološke, geološko-geomehaničke i geodetske podlo-ge zajedno sa usvojenom trasom uređenja korita, tenormalnim profilom uređenja desne obale rijeke Uso-re koji su poslužili za izradu navedenog elaborata.

8VODA I MI BROJ 81

Preventivni radovi na odbrani od poplavaPo pitanju investicionih radova neophodni predu-

slovi za finansiranje izgradnje pojedinih projekata suspremnost tehničke dokumentacije, odnosno urađe-na i revidovana dokumentacija na nivou glavnog pro-jekta i usklađenost projekta sa postojećom strateškomi planskom dokumentacijom. Prilikom razmatranjasvih potencijalnih projekata, imalo se u vidu da buduuključeni projekti sa područja svih kantona, odnosnoda što više vodotoka I kategorije bude uključeno u Plani finansijski plan. Takođe su uzeti u obzir i svi zahtjevikoje su opštine dostavile Agenciji u 2011. godini. Za2012. godinu izvedeni su radovi na kritičnim dionica-ma vodotoka: Bosna, Vrbas, Usora, Željeznica, Una,Sana, Spreča, Krivaja, Tinja i Drina. Svake godine sevrše radovi na dionicama rječnih korita na kojima suevidentni problemi zbog smanjenja proticajnog profi-la, te se vrše čišćenja korita i uređenje obala. Ovi seproblemi evidentiraju i preko pojedinačnih zahtjeva izopština i obilaskom uposlenika Agencije. U okviru pre-ventivnih radova odbrane od poplava realizovano jeukupno 29 stavki iz Plana ukupne vrijednosti više od2,5 miliona KM. U nastavku teksta je dat pregled ura-đenih radova po vodotocima.

q SPREČANajveća realizovana investicija u 2012. godini je ure-

đenje korita rijeke Spreče, na području Općine Luka-

vac. Radovi su izvedeni na osnovu glavnog projekta„Regulacija rijeke Spreče, općina Lukavac“, koji je ura-đen 2009. godine i obuhvata potez u dužini od 2.900m. Nalazi se nizvodno od brane Modrac na područjuSprečkog polja. Iako akumulacija Modrac smanjuje po-plavni talas na nizvodnom području, zbog neuređenogkorita i nedostatka zaštitnih objekata, plavljenjem suugrožene poljoprivredne površine i objekti uz vodotok(saobraćajnice, stambeni i industrijski objekti). Dioni-ca u dužini od 1.100 m je izvedena prethodnih godi-na, a u 2012. godini je izvedeno još 325 m regulacije.Proticajni profil je dimenzioniran na maksimalni proti-caj vjerovatnoće pojave Q1/100. Pored navednog napodručju općine Lukavac je urađena i sanacija desneobale rijeke Spreče u dužini od 200 m uzvodno od mo-sta u Puračiću. Prirodno korito rijeke Spreče je nedo-voljnog kapaciteta uz izražene niske obrasle obale kojepovećavaju otpor tečenju. Pri nailasku velikih voda do-lazi do plavljenja okolnog zemljišta, naselja, infrastruk-turnih objekata kao i devastacije obala i korita. Hitnomintervencijom predviđeno je zasipanje dijela odnese-ne obale radi formiranja regulacione linije i izrada oblo-ge na kosini sa zaštitnom nožicom u dnu. Uređenjemriječnog korita na predmetnoj dionici postiglo se po-većanje proticajnog kapaciteta korita, zaštita obale oddalje devastacije i sprečavanje daljeg gubitka poljopri-vrednog zemljiša. Desna obala je urađena od krupnolomljenog kamena prosječne veličine d=60 cm u na-gibu 1:1,5 i 1:2. Sanacija desne obale rijeke Spreče na

9VODA I MI BROJ 81

Rijeka Spre~a, Lukavac – prije radova Snimio: M. Bezdrob

datom lokalitetu je osigurana do visine malih i srednjihvoda.

Osim na području Općine Lukavac, na Spreči surealizovani radovi na lokaciji Tabakovac, MZ Klokotni-ca, općina Doboj-Istok, gdje je izgrađena obaloutvrdau dužini od 250 m. Izgradnjom obaloutvrde postignutje željeni cilj, odnosno sanirana je devastirana obala,spriječena dalja devastacija desne obale rijeke Spre-če na konkavnoj krivini, te odnošenje poljoprivrednogzemljišta veoma vrijednog za ovo područje. Radovi sutakođe obezbjedili povećanje proticajnog profila ismanjenje taloženja nanosa na ovom potezu. Ovi ra-dovi će obezbjediti smanjenje šteta uzrokovanih veli-kim vodama na rijeci Spreči, te značajno umanjiti uče-stalost plavljenja ovog područja.

Na lokalitetu Trnovače, u naselju Stjepan polje, op-ćina Gračanica, izgrađena je obaloutvrda dužine 170m. Na ovaj način izvršena je sanacija devastirane oba-le, te spriječeno dalje odnošenje i devastacija obale ukonkavnoj krivini. Ovim radovima je prethodilo i čišće-nje iste dionice od nanosa, te je nakon završetka svihpredviđenih radova, obezbjeđen veći proticajni profilna cijeloj dionici. U općini Gračanica su izvršeni i ra-dovi čišćenja pojedinih lokacija u cilju obezbjeđenja pro-ticajnog profila vodotoka. Radovi su izvedeni na osno-vu pripremljenog elaborata, a obuhvataju sječenje gra-

nja i šiblja iz proticajnog profila, čišćenje smeća i ot-pada sa obala, uklanjanje formiranih ostrva od nano-sa i čišćenje mostovskih konstrukcija od stabala,granja i smeća. Ukupno je obuhvaćeno sedam najugro-ženijih lokacija na području opštine, a to su Šenik, mostza Sočkovac, Donja Lohinja, most za Kakmuž, most zaPetrovo, Donja Orahovica i željeznički most Miričina.

q VRBASNa rijeci Vrbas su izvođeni radovi u Donjem Vaku-

fu, Gornjem Vakufu i Bugojnu. U Donjem Vakufu su Ra-dovi na ovom projektu izvedeni na osnovu projektnedokumentacije “Glavni projekat regulacije rijeke Vrbasnizvodno od gradskog mosta u Donjem Vakufu”.Projektnu dokumentaciju je uradila firma Energoinvestd.d. Sarajevo. Projektom je obrađena dionica u duži-ni cca 1.500 m. Prilikom nailaska velikih voda direktnoje ugrožen urbani dio grada na desnoj obali, pa je im-plementacija ovog projekta od velikog značaja za Do-nji Vakuf. Radovi se izvode se u fazama u zavisnostiod raspoloživih sredstava. Do sada su izvedeni rado-vi u dužini od cca 500 metara. U 2012. godini izvede-ni su radovi u dužini od cca 46 m. Zaštita obala ura-đena je od armirano-betonskih zidova.

U Gornjem Vakufu se radovi realizuju na osnovuprojektne dokumentacije “Glavni projekat uređenje ko-

10VODA I MI BROJ 81

Rijeka Spre~a, Lukavac – nakon izvedenih radova

Snimio: M. Bezdrob

rita rijeke Vrbas u Gornjem Vakufu”. Projekat je obuh-vatio dionicu u dužini od cca 2,5 km. Cilj ovih radovaje zaštita urbanog područja od poplava. Obloga napredmetnoj dionici je urađena od armirano-betonskihploča. Radovi na ovom projektu su počeli u 2010. god.,te su nastavljeni i u 2011. god. kada je izvedeno cca250 m regulacije. U 2012. god. izvedeno je još dodat-nih cca 270 m regulacije čime je završena dionica u cen-tralnoj zoni grada. Čišćenje korita, odnosno obezbje-đenje proticajnog profila na području općine Gornji Va-kuf je izvršeno na ukupno 5 dionica i to Dražev Do (350m), Pajić Polje (300 m), Osojnica (350 m), Viseći most(150 m) i dio uređenog korita rijeke Vrbas (650 m).

U Bugojnu je uređenje korita obuhvatilo dionicu udužini od 100 m na rijeci Vrbas i uređenje ušća rijekeVeseočice. Realizovani radovi su obezbjedili adekva-tan proticajni profil za velike vode ranga pojaveQ1/100, pri čemu se vodilo računa o postojećem sta-nju (uklapanje trase sa osovinom postojećeg korita, pri-rodni pad, postojeći objekti itd). Predmentna dionicase nalazi na području grada, te je svaka pojava veli-kih voda izazivala plavljenje okolnih objekata (uglav-nom stambeni objekti) sa okućnicama i putne infrastruk-ture. Čišćenje korita na području općine Bugojno je ve-zano za dionicu gdje su rađeni radovi na uređenju ko-rita, odnosno dionica uzvodno i nizvodno od uređenogkorita. Cilj ovih radova je obezbjeđenje proticajnog pro-

fila za velike vode, a radovi su obuhvaliti mašinsko či-šćenje korita od nanosa i u materijala, i to u dužini od600 m. Od ukupno tri ade na ovom potezu uklonjenaje jedna ada.

q BOSNANa rijeci Bosni su takođe izvođeni radovi na ne-

koliko lokacija. To su prije svega radovi na uređenju ko-rita Bosne u sarajevskom polju, koji predstavlja nasta-vak radova započetih ranije na dionici od ušća Željez-nice do ušća Zujevine ukupne dužine od cca 800 me-tara i koji će se nastaviti i u 2013. godini na nizvodnimdionicama sve do ušća rijeke Miljacke u Bosnu. Ovopodručje je izloženo svake godine velikim poplavamai konačna realizacija ovog velikog projekta će biti veo-ma značajna za lokalnu zajednicu, a i šire.

U Vogošći su radovi izvođeni prema projektnoj do-kumentaciji “Glavni projekat uređenja ušća rijeke Vo-gošće u rijeku Bosnu”. Projektom je obrađena dioni-ca u dužini od cca 750 m, a radovi su u zavisnosti odraspoloživih sredstava obuhvatili dionicu u dužini cca45 m. Regulacija je dimenzionisana na velike vode ran-ga pojave Q1/100, pri čemu je vođeno računa da sepoštuje prirodna osovina korita. Prilikom izgradnje na-stojalo se da se regulacija korita prilagodi uslovima naterenu tako da je normalni profil izveden kao trapeznisa oblogom od betonskih ploča, nagibom strane od1:1,5 te širinom u dnu 6,0 m.

11VODA I MI BROJ 81

Rijeka Bosna, Begov Han – prije radovaSnimila: N. Hod`i}

U Visokom su izvođeni radovi na izgradnji obalou-tvrde na lijevoj obali Bosne. Projekat se realizuje naosnovu Izvedbenog projekta „Regulacija rijeke Bosnesa ušćem rijeke Fojnice u Visokom“. Iz predmetnog pro-jekta realizuje se samo jedan segment, odnosnoobaloutvrda na lijevoj obali rijeke Bosne uzvodno odgradskog mosta. Prema projektnoj dokumentaciji ovaobalotvrda će biti ukupne dužine 200 m, a u ovoj fazije, u skladu sa raspoloživim sredstvima, izvedena dio-nica u dužini od 67 m. Osim funkcije uređenja korita izaštite lijeve obale, ova obaloutvrda je izvedena i u svr-hu zaštite novog kolektora otpadnih voda grada Viso-kog.

U Žepču su radovi na uređenju korita rijeke Bosneurađeni na lokaciji Begov Han. Obale rijeke Bosne napodručju općine Žepče u naselju Begov Han najvećimdijelom su neuređene, obrasle i devastirane čime suugroženi okolni stambeni i privredni objekti i okolne par-cele. Zbog mjestimično niske obale, obraslosti koritai većih količina nanosa, koji povećavaju otpor tečenju,pri nailasku velikih voda dolazi do plavljenja okolnogzemljišta, naselja, infrastrukturnih i proizvodnih obje-kata, kao i dodatne devastacije korita i obala. Ovim pro-jektom predviđeno je uređenje desne obale rijeke Bo-sne nizvodno od ušća Pepelarske rijeke u rijeku Bo-snu u dužini cca 225 m sa prvenstvenim ciljem zašti-

te obale od plavljenja i dalje devastacije. Radovi su iz-vedeni na osnovu glavnog projekta “Zaštita desne oba-le rijeke Bosne na lokaciji uzvodno od BegovogHana-općina Žepče. Obuhvaćena dionica je dužine 225m sa nadvišenjem od 0,5 m iznad nivoa velikih vodastogodišnjeg povratnog perioda Q1/100. Desna oba-la izvedena je od kamene naslage-lomljenog kamenadsr=45 cm u nagibu kosine 1:2. Pri vrhu kosine kame-na naslaga je debljine 0,60 m, a u dnu (pri nožici) 1,0m. Na kosini iznad kamene naslage urađeno je humu-ziranje i zatravljivanje kosine i krune nasipa. Rijeka Bo-sna kod naselja Begov Han često je plavila okolno zem-ljište i objekte i pri tom pričinjavala značajne materijal-ne štete. Realizovani radovi su obezbijedili adekvatanproticajni profil za velike vode (ranga Q1/100) i time spri-ječili plavljenje predmetne dionice.

q ŽELJEZNICARijeka Željeznica je uređena na lokalitetu nizvodno

od „Ratnog mosta“ u Sokolović koloniji, općina Ilidža.Ovi radovi predstavljaju nastavak ranije izvedenih ra-dova u dužini od 36 metara, čime je završena dionicauređenja korita Željeznice od mosta na zapadnom pri-lazu gradu u naselju Otes do ratnog mosta u naseljuSokolović Kolonija. Osim navedenog na Željeznici jeurađena zaštita konkavne krivine i sanacija nasipa u

12VODA I MI BROJ 81

Rijeka Bosna, Begov Han – nakon izvedenih radovaSnimila: N. Hod`i}

naselju Otes ćiji su se rezultati najbolje pokazali prili-kom zadnje poplave na ovom području kad je ova mi-krolokacija izdržala nalet velike vode.

q DRINARadovi na rijeci Drini su rađeni u Goraždu i Usti-

kolini. U Goraždu su ovim radovima sanirane štete na-stale u poplavama decembra 2010. godine. Saniranaje lijeva obala rijeke Drine i to u dužini od 100 m. Ob-zirom da se ova dionica nalazi u samom centru gra-da Goražda, bilo je neophodno spriječiti dalju devasta-ciju obale i obezbjediti gradsko područje od velikihvoda.

U Ustikolini su radovi vršeni u cilju zaštite izgrađe-nih stambenih objekata, putne komunikacije, itd. U2011. godini izveden je potez u dužini od oko 120 m,a u 2012. su nastavljeni radovi na osnovu urađenog ela-borata, i to na dionici dužine 95 m. Obzirom na posto-janje već izgrađenih objekata, te položaja bunara zavodosnabdijevanje, usvojena trasa odgovara približnopostojećoj obali, a kote krune su usaglašene i sa ob-jektima na desnoj obali rijeke Drine.

q TINJARijeka Tinja je tretirana takođe na više lokaliteta.

Prema urađenom elaboratu izvršeni su radovi naukupno pet lokaliteta duž vodotoka. Na lokalitetu 1 iz-vršeno je čiščenje nanosa na desnoj obali Tinje u ukup-noj dužini od 100 m. Na lokalitetu 2 (Čehaje), koje imačetiri mikrolokacije, izvršeno je osiguranje lijeve oba-le Tinje u dužini od 70 m (u cilju zaštite potisnog cje-vovoda kod bunara B7), čišćenje nanosa u dužini od50 m, te čišćenje oborenih stabala, granja i smeća. Nalokalitetu 3 (G. Hrgovi) izvršeno je uklanjanje panjeva,stabala i granja, te sječa šiblja u profilu riječnog kori-ta. Radovi su vršeni na dužini toka od 1500 m. Na lo-kalitetu 4 (Potpeć) je izvršeno osiguranje lijeve i des-ne obale u dužini od 50 m uzvodno od mosta i čišće-nje nanosa nizvodno od mosta, te je izgrađena oba-loutvrda na udaljenosti 250 m uzvodno od mosta odlomljenog kamena krupnoće d=50 cm. Na lokalitetu5 (ušće Čaške rijeke u Tinju) završeni su radovi na osi-guranju desne obale rijeke Tinje od lomljenog kame-na krupnoće d=50 cm u dužini od 50 m. Radovimasu obuhvaćeni kritični potezi na vodotoku i obezbje-đen proticajni profil u cilju smanjenja opasnosti od po-plava.

q SANARadovi na rijeci Sani su vršeni u Sanskom Mostu

i Ključu. Realizacijom projekta “Uređenje obala rijekeSane, Sanski Most” obezbjeđena je zaštita područja„Alagić Polje“ na lijevoj obali rijeke Sane. Zaštita je obez-bjeđena od velikih voda ranga pojave Q1/20, i pred-stavlja prelazno rješenje dok se ne obezbjede sredstvai riješe imovinsko-pravni odnosi za realizaciju cjelokup-nog projekta planiranog na području opštine Sanski

Most. Ovim projektom je obuhvaćena dionica u duži-ni od 320 m. Obzirom da je na području „Alagić po-lje“ intenzivirana gradnja stambenih objekata, kao i po-ljoprivredna proizvodnja, učestale poplave su izaziva-le značajne materijalne štete na ovom području. Re-konstrukcijom nasipa na ovom području štete će bitiznačajno smanjene, a opština Sanski Most će nasta-viti aktivnosti na obezbjeđenju uslova za realizaciju cje-lokupnog projekta.

U Ključu se realizacijom projekta zaštite lijeve oba-le u naselju Pervići nastavljaju radovi započeti u pret-hodnom periodu, a u okviru projekta uređenja obalarijeke Sane na području Zgonskog polja. Obzirom daje korito rijeke Sane uglavnom u prirodnom stanju bezizgrađenih hidrotehničkih objekata, potrebno je vršitiredovnu kontrolu i čišćenje na većim potezima, kakobi se obezbjedio proticajni profil i smanjila opasnostod izlijevanja pri velikim vodama.

q USORAObale rijeke Usore su mjestimično niske i devasti-

rane, čime su ugroženi okolni objekti i parcele, prisu-tna je obraslost korita koja povećava otpor tečenju teje zbog toga korito rijeke Usore sa širokim priobalnimpojasom veoma ugroženo. Opasnosti od poplava i do-datne devastacije korita i obala pri pojavi protoka i ma-njih povratnih perioda su izvjesne. Ovim radovima za-vršeno je uređenje desne obale rijeke Usore nizvodnood mosta u naselju Jelah u dužini cca 100 m. Realiza-cijom ovog projekta zaštičen je kolektor koji ide uz oba-lu rijeke i stambeni objekti koji se nalaze na desnoj oba-li Usore u naselju Jelah.

Umjesto zaključkaOdlukom Vlade Federacije BiH iz juna 2001. go-

dine, tadašnjem Javnom preduzeću za “Vodno podru-čje slivova rijeke Save” Sarajevo, pravnom prethodni-ku Agencije za vodno područje rijeke Save, prenese-no je pravo upravljanja i korištenja zaštitnim vodnim ob-jektima u vlasništvu Federacije BiH na području opći-na: Odžak, Domaljevac-Šamac, Orašje i Gradačac. Uskladu sa navedenom Odlukom i Zakonom o vodama,briga o funkcionalnosti zaštitnih vodnih objekata jednaje od bitnih obaveza Agencije. Shodno tome, Agenci-ja u svojim godišnjim planovima prioritetno je dužnaobezbijediti sredstva za tekuće i investiciono odraža-vanje ovih objekata kako bi isti bili u funkciji.

Preostala sredstva namijenjena preventivnim ak-tivnostima na odbrani od poplava su usmjerena u osta-le vodotoke I kategorije prema značaju za upravljanjevodama, a prema kriterijima koji su dati u uvodu ovogteksta i realizuju se putem javnih nabavki. Uzimajućiu obzir sve nabavke koje su provedene u šta spada-ju različite vrste i nivoi projektovanja (glavni i idejni pro-jekti, elaborati za hitne intervencije, eksproprijacioni ela-borati, itd.), zatim revizije projektne dokumentacije, na-dzor nad izvođenjem radova i radovi na uređenju vo-

13VODA I MI BROJ 81

dotoka, u 2012. godini je provedeno za ove svrhe 86različitih javnih nabavki. Od toga je najviše nabavki pro-vedeno za vodotok Bosna (25), zatim za Vrbas (16),Spreču (14), Sanu (8), Željeznicu (5), Unu, Drinu, Ti-nju i Usoru po 4, i na kraju za Klokot i Plivu po jednajavna nabavka.

Kao i prethodne godine, i za 2013. godinu, Agen-cija planira nastavak započetih poslova po pitanju pre-ventivnih aktivnosti na zaštiti od štetnog djelovanja voda.U tom smislu u planu je priprema projektne dokumen-tacije za realizaciju projekata zaštite od voda na vodo-tocima prve kategorije. Planirani projekti su na nivouglavnih projekata i to odabrane dionice na rijeci Bosnau naselju Vogošća i rijeci Drina u naselju Foča-Ustiko-lina. Po pitanju investicionih radova, osim ranije nave-dene strateške dokumentacije, drugi preduslov za fi-nansiranje izgradnje pojedinačnih projekata je sprem-nost tehničke dokumentacije, odnosno urađena doku-mentacija na nivou glavnog projekta. Osim navedenihglavnih projekata u okviru ove stavke planirana je i iz-rada elaborata za konkretne dionice i lokacije na slje-

dećim vodotocima: Bosna (općine Vogošća i Maglaj),Spreča (općine Doboj Istok i Gračanica), Usora (op-ćina Usora), Pliva (općina Jajce), Una (općine Bosan-ska Krupa i Bihać), Sana (općine Sanski Most i Ključ)i Drina (općina Foča-Ustikolina).

Prilikom razmatranja svih potencijalnih projekata,vodilo se računa i o tome da se u planu uključe pro-jekti sa područja svih kantona, odnosno da što više vo-dotoka prve kategorije bude uključeno u Plan i finansij-ski plan. Takođe su razmatrani i zahtjevi koje su opći-ne i kantoni dostavile Agenciji u prethodnoj godini. Za2013. godinu planirani su radovi na kritičnim dionica-ma vodotoka Bosna, Vrbas, Usora, Željeznica, Una,Sana, Spreča, Krivaja, Pliva, Klokot i Drina. Uzimaju-ći sve navedeno u u obzir, za 2013. godinu su predvi-đeni radovi na zaštiti od štetnog djelovanja voda u slje-dećim općinama: Bihać, Ključ, Sanski Most, BosanskaKrupa, Gornji Vakuf-Uskoplje, Jajce, Usora, Tešanj, Žep-če, Maglaj, Zenica, Kakanj, Visoko, Olovo, Vogošća,Ilidža, Trnovo, Ilijaš, Doboj Istok, Gračanica, Lukavaci Foča-Ustikolina.

14VODA I MI BROJ 81

Regulacija rijeke Drine u Ustikolini

Snimio: M. Bezdrob

rmina Salkičević-Dizdarević, zamjenica mi-nistra vanjske trgovine i ekonomskih odno-sa Bosne i Hercegovine, na ceremoniji odr-žanoj 15.01.2013. godine u Beču preuzela

je jednogodišnje predsjedavanje Međunarodnom ko-misijom za zaštitu rijeke Dunav (International Commis-sion for the Protection of the Danube River – ICPDR).Pored prilike za promovisanje aktivnosti sektora uprav-ljanja vodama u Bosni i Hercegovini značaj predsjeda-vanja je dodatno naglašen činjenicom da su Ujedinje-ne nacije 2013. godinu proglasile međunarodnom go-dinom saradnje u oblasti voda koja će biti obilježenanizom događaja koji za cilj imaju unapređenje saradnjeu oblasti voda.

Međunarodna komisija za zaštitu rijeke Dunav (ICP-DR) formirana je s ciljem sprovođenja odredbi Konven-cije o saradnji na zaštiti i održivom korištenju rijeke Du-nav (Konvencija). Konvencija je potpisana 29.06.1994.godine u Sofiji od strane 11 podunavskih zemalja i Ev-ropske Unije (EU). Bosna i Hercegovina (BiH) je rati-fikovala Konvenciju u decembru 2004. godine, tako daje sada ukupno 14 zemalja potpisnica – 8 članica EU(Njemačka, Austrija, Češka, Slovačka, Mađarska, Slo-venija, Bugarska, Rumunija) i 6 koje to još nisu (Hrvat-ska, BiH, Srbija, Crna Gora, Moldavija i Ukrajina).

Konvencija je pravni okvir za saradnju u cilju za-štite vodnih i ekoloških resursa. Saradnja je orjentisa-

na na održivo upravljanje vodama, tj. na kriterije sta-bilnog, ekološki sigurnog razvoja i uglavnom se odvi-ja u vidu konsultacija i zajedničkih aktivnosti u okvirurada ICPDR-a, ali i kroz razmjenu različitih informaci-ja, pravnih dokumenata, uputstava i drugih publikaci-ja, kao i iskustava u različitim aspektima upravljanja vo-dama.

Ciljevi Konvencije su:– postizanje održivog i pravednog upravljanja vodama– očuvanje, poboljšanje i racionalna upotreba površin-

skih i podzemnih voda u slivu– kontrola ispuštanja otpadnih voda, unosa nutrijena-

ta i opasnih supstanci iz koncentrisanih i raspršenihizvora zagađenja

– ograničavanje opasnosti usljed nezgoda koje uklju-čuju materije opasne za vodu, opasnosti od popla-va i leda

– doprinos smanjenju zagađenja Crnog mora

Osnovni principi su:– princip predostrožnosti – koristiti ga kod definisanja

politika sektora– “zagađivač plaća” – kroz takse državi plaća se odr-

žavanje ili saniranje šteta nanesenih resursima – najbolja raspoloživa tehnologija (BAT – Best Availa-

ble Technology) – najnoviji stepen razvoja postup-

PREDSJEDAVANJEBOSNE I HERCEGOVINEME\UNARODNOM KOMISIJOMZA ZA[TITU RIJEKE DUNAV(ICPDR) U 2013. GODINI

15VODA I MI BROJ 81

E

NAIDA AN\ELI], dipl. in`. gra|.

ka ili uređaja za ograničavanje ispuštanja otpadnihmaterija koji se koristi za tačkaste izvore zagađenja(npr. industrija)

– najbolja ekološka praksa (BEP – Best Environmen-tal Practice) – najbolja kombinacija strategije i mje-ra za zaštitu okoliša koja se koristi za rasute izvorezagađenja (npr. poljoprivreda)

BiH se putem svojih predstavnika aktivno uključi-la u rad sedam stalnih stručnih grupa ICPDR-a: – grupa za upravljanje slivom, – za pritiske i mjere, – za monitoring i procjenu, – za poplave, – GIS,– za učešće javnosti, – za sprječavanje i kontrolu incidentnih zagađenja,

kao i nekoliko radnih grupa privremenog karakte-ra (podzemne vode, hidromorfologija, nutrijenti, eko-nomija).

Jedan od najznačajnijih rezultata dosadašnjihaktivnosti ICPDR-a je izrada prvog Plana upravljanja sli-vom Dunava sa zajedničkim programom mjera 2009.

godine u skladu sa EU Okvirnom direktivom o voda-ma. U toku BiH predsjedavanja nastaviće se sa razli-čitim aktivnostima kao što su: finalizacija Smjernica zaproizvodnju hidroenergije koje pružaju opšte principei ključne preporuke za održivi razvoj hidroenergetskogsektora u slivu rijeke Dunav, inoviranje Izvještaja o ana-lizi sliva Dunava i Značajnih pitanja upravljanja voda-ma u slivu Dunava (organsko zagađenje, zagađenjenutrijentima i opasnim materijama, te hidromorfološkepromjene) za potrebe izrade drugog Plana upravljanjaslivom Dunava 2015. godine. Također, planirano je dase u augustu 2013. godine započne sa naučno-istra-živačkom ekspedicijom duž rijeke Dunav, trećom poredu, na kojoj bi tim stručnjaka iz zemalja dunavskogsliva prikupljao podatke o kvalitetu vode. Svake go-dine se 29. juna (datum potpisivanja Konvencije) obi-lježava Dan Dunava. Ove godine Dan Dunava će bitiposvećen jesetri, odnosno očuvanju izvornih vrsta je-setre u slivu Dunava i Crnog mora.

Literatura: Konvencija o saradnji na zaštiti i održivom korištenju

rijeke Dunav

16VODA I MI BROJ 81

Slika 1: Sliv rijeke Dunav

UVODovršinske vode koje se koriste za zahvata-nje za vodu za piće, navedene u Članu 7Okvirne direktive o vodama (2000/60/EC), akoje u prosjeku daju više od 100 m3 vode

dnevno određene su kao tačke za monitoring i po-dvrgnute dodatnom ispitivanju kako bi mogle udovo-ljiti zahtjevima iz tog člana. U okviru monitoringa po-vršinskih voda koje je provodila Agencija za vodno po-dručje rijeke Save Sarajevo u 2011. godini na pet vod-nih tijela namijenjenih za zahvatanje za vodu za pićepraćen je kvalitet tokom sva četiri godišnja doba (mart,juni, septembar i novembar). Ispitivanje kvantitativnihi kvalitativnih promjena mikrobiološkog kvaliteta povr-šinske vode namijenjene za zahvatanje za vodu za pićeje regulisano prema preporukama Direktive 75/440/EECi osnovnim principima Okvirne direktive o vodama(2000/60/EC). Direktiva 75/440/EEC se odnosi nazahtijeve kvaliteta koje površinska voda koja se kori-sti ili je namijenjena za korištenje za zahvatanje za voduza piće mora ispunjavati kako bi se nakon zahvata pri-mijenio odgovarajući tretman.

MATERIJAL I METODEUzorci vode za mikrobiološke analize uzimani su

tokom marta, juna, septembra i novembra 2011. go-dine i to na sljedećim profilima:

Uzorci vode za bakteriološku analizu uzimani suu staklene boce volumena 330 ml prethodno sterilisa-ne u suhom sterilizatoru 1 h na temperaturi od 170 °C.Prikupljeni uzorci smješteni su u ručni frižider na tem-peraturi +4 °C. Analiza mikrobioloških uzoraka se vr-šila istog dana, odmah po prijemu u laboratoriji za vode.Uzorkovanje za mikrobiološke analize kvaliteta vodeurađeno je prema zahtjevima BAS ISO 19458:2006 (Wa-ter quality – Sampling for microbiological analysis).

Prema kriterijima Direktive 75/440/EEC mikrobio-loška ispitivanja su obuhvatala određivanje:

1. ukupnog broja koliformnih bakterija na 37 °C(cfu/100 ml)

MIKROBIOLO[KI KVALITETPOVR[INSKIH VODANAMIJENJENIH ZA ZAHVATANJE VODE ZA PI]E

17VODA I MI BROJ 81

P

mr. sci. ALENA [LJUKA, dipl. biolog

Tabela 1. Kontrolni profili površinskih voda namijenjenih za zah-vatanje za vodu za piće

Kori{tenje voda

2. ukupnog broja fekalnih koliformnih bakterija (termo-tolerantnih koliforama) na 44 °C (cfu/100 ml)

3. ukupnog broja fekalnih streptokoka (cfu/100 ml)4. Salmonella spp. (prisutna/nije prisutna u 5000 ml)

Analiza mikrobioloških parametara (ukupnih koli-forama, fekalnih koliforama i fekalnih streptokoka) vr-šena je tehnikom membranske filtracije (sl.1) koja jepropisana prema Standard methods for the Examina-tion of Water & Wastewater (APHA, AWWA 2005). Po-slije inkubacije vršeno je brojanje poraslih kolonija napovršini hranjivih podloga digitalnim brojačem koloni-ja (Pol-Eko-aparatura, Poljska LKB 2002). Identifikaci-ja Salmonella spp. u površinskim vodama namijenje-nim za zahvatanje za vodu za piće izvođena je premazahtjevima BAS ISO 19250:2010 (Water quality – De-tection of Salmonella spp.). Identifikacija bakterijaizolovanih iz uzoraka vode izvođena je primjenom API20 E biohemijskih sistema. Dobijeni rezultati API iden-tifikacije su ubačeni u računar i analizirani sa primje-nom ApiwebTM identifikacionog softvera (bioMérieuxFrancuska 2004-2005).

Ocjena kvaliteta voda izvođena je prema zahtje-vima Direktive 75/440/EEC.

REZULTATI I DISKUSIJAPrema zahtijevima Direktive 75/440/EEC date su

preporučene vrijednosti za mikrobiološke parametre:ukupni koliformi (50/100 ml), fekalni koliformi (20/100ml), fekalni streptokoki (20/100 ml) i Salmonella spp.(nije prisutna u 5000 ml). Na osnovu navedenih zah-tijeva samo na lokalitetu Bosna - izvor kvalitet vode za-dovoljava za ukupne koliforme, fekalne koliforme, fe-kalne streptokoke i odsutnost Salmonella spp. (Slika

2). U septembru 2011. godine je identificirana Salmo-nella spp. na dva evaluirana lokaliteta: Bosna - nizvo-dno od Maglaja i Akumulacija Modrac - brana.

Tokom izvođenja API testiranja u martu 2011. go-dine nađene su bakterije iz rodova: Aeromonas, Ente-robacter, Escherichia, Citrobacter, Klebsiella i Serratia.Najveći broj bakterijskih izolata tokom API testiranjaidentificiran je kao Escherichia coli 1 i Aeromonas hy-drophila/caviae/sobria 1. Primjetno je da najveći pro-cenat ID od 99.9 je dobiven za izolate Citrobacter freun-dii sa lokaliteta Bosna - nizvodno od Maglaja i Esche-richia coli 1 sa lokaliteta Akumulacija Modrac - brana.Treba istaći da je u martu 2011. godine API testiranji-ma utvrđeno ukupno 17 bakterijskih izolata.

18VODA I MI BROJ 81

Slika 1. Aparat za membransku filtracijufoto: A. Šljuka

Slika 2. Promjena vrijednosti ukupnih koliforama, fekalnih koliforama i fekalnih streptokoka na osnovu

zahtijeva preporučenih vrijednosti (Direktiva 75/440EEC)

Prilikom izvođenja API identifikacije u junu 2011.godine registrovane su bakterije iz rodova: Enterobac-ter, Escherichia, Klebsiella, Aeromonas i Serratia. U pe-riodu juna 2011. godine registrovano je ukupno 12 bak-

terijskih izolata. Značajno je istaći da je najveći proce-nat identifikacije (%ID 99.9) dobiven za bakteriju En-terobacter sakazakii sa lokaliteta Bosna - nizvodno odMaglaja.

19VODA I MI BROJ 81

Slika 3. Prikaz identifikacije Escherichia coli 1 sa primjenom API 20 E testa na lokalitetu akumulacija Modrac – brana

foto: A. Šljuka

Tabela 2. Rezultati API 20 E identifikacije bakterija u martu 2011. godine

Tokom API testiranja u septembru 2011. godineidentificirane su bakterije iz rodova: Klebsiella, Entero-bacter i Aeromonas. Najčešći bakterijski rodovi iden-tificirani API biohemijskim sistemima bili su Enterobac-

ter i Aeromonas. Provedenom API biohemijskom iden-tifikacijom na pet lokaliteta površinske vode namijenje-ne za zahvatanje za vodu za piće prema Direktivi 75/440/EEC izolovano je ukupno 11 bakterijskih izolata.

20VODA I MI BROJ 81

Tabela 3. Rezultati API 20 E identifikacije bakterija u junu 2011. godine

Tabela 4. Rezultati API 20 E testiranja za period septembra 2011. godine

U novembru 2011. godine API testiranjima iden-tificirane su bakterije iz sljedećih rodova: Enterobac-ter, Aeromonas i Klebsiella. Značajno je istaći da je naj-veći procenat API identifikacije (%ID 99.6) dobiven za

bakteriju Aeromonas hydrophila/caviae/sobria 1. Tokomnovembra 2011. godine evidentirano je ukupno 12 bak-terijskih izolata.

21VODA I MI BROJ 81

Tabela 5. Rezultati API 20 E testiranja za period novembra 2011. godine

Tokom API testiranja u martu 2011. godine primje-tna je dominantnost roda Escherichia (41%), dok su sanajmanjim procentom bili zastupljeni pripadnici rodovaSerratia, Klebsiella, Citrobacter i Enterobacter (Slika 4).

U periodu juna 2011. godine najveću procentual-nu zastupljenost u uzorcima površinske vode namije-

njene za zahvatanje za vodu za piće imali su pripad-nici roda Enterobacter (34%), a predstavnici rodova Ser-ratia i Klebsiella konstatovani su sa najmanjim procen-tom (Slika 5).

Tokom mjeseca septembra 2011. godine API te-stiranjem je konstatovana najveća dominantnost rodo-

Slika 4. Procentualno učešće bakterijskih rodova iz površinske vode namijenjene za zahvatanje za vodu za piće

u periodu marta 2011. godine

Slika 5. Procentualno učešće rodova bakterija izolovanihiz površinske vode namijenjene za zahvatanje za vodu

za piće tokom juna 2011. godine

Slika 6. Procentualno učešće rodova bakterija izolovanih iz uzoraka površinske vode namijenjene za zahvatanje

za vodu za piće u periodu septembra 2011. godine

Slika 7. Procentualno učešće rodova bakterija izolovanih iz uzoraka površinske vode namijenjene za zahvatanje

za vodu za piće tokom novembra 2011. godine

va Enterobacter (46%) i Aeromonas (45%), dok je rodKlebsiella zastupljen sa najmanjim procentom (Slika 6).

U periodu novembra 2011. godine na osnovu APItestiranja rezultati ukazuju da su pripadnici roda Aero-monas procentualno bili najzastupljeniji (50%), dok sanajmanjim procentom su bili zastupljeni pripadnici rodaKlebsiella (Slika 7).

ZAKLJUČAKNa osnovu rezultata mikrobiološke analize kvali-

teta površinskih voda namijenjenih za zahvatanje zavodu za piće možemo zaključiti:

q Ocjenu mikrobiološkog kvaliteta površinske vodenamijenjene za zahvatanje za vodu za piće je bilomoguće napraviti na osnovu preporučenih vrijed-nosti u Direktivi 75/440/EEC za četiri mikrobiološkaparametra: ukupne koliforme, fekalne koliforme, fe-kalne streptokoke i Salmonella spp.

q U odnosu na mikrobiološke parametre ukupne ko-liforme, fekalne koliforme, fekalne streptokoke je-dino je na lokalitetu Bosna - izvor zadovoljen krite-rij preporučenih vrijednosti Direktive 75/440/EEC.

q Značajno je istaći da je na lokalitetima Bosna – niz-vodno od Maglaja i Akumulacija Modrac – branaidentificirana Salmonella spp. tokom septembra2011. godine.

Smatramo da je zaštita površinskih voda namije-njenih za zahvatanje za vodu za piće nužna i hitno po-trebna, jer postoji rizik da dugotrajno loš kvalitet ispi-tivanih površinskih voda postepeno može uticati na po-goršanje kvaliteta voda koje predstavljaju rezervu zapotencijalno snadbijevanje stanovništva vodom za piće.

LITERATURA1. Agencija za vodno područje rijeke Save, Sarajevo

(2012): Izvještaj o ispitivanju površinskih voda slivarijeke Save na području Federacije Bosne i Herce-govine u 2011. godini. Sarajevo.

2. Council Directive 75/440/EEC of 16 June 1979concerning the quality required of surface water in-tended for the abstraction of drinking water in theMember States. Official Journal L 194, 1975.

3. Directive 2000/60/EC of the European Parliament andof the Council establishing a framework for the Com-munity action in the field of water policy, of 23 Oc-tober 2000. (EU Water Framework Directive 2000).

22VODA I MI BROJ 81

Drina u prolje}e u Gora`duSnimila: D. Hrka{

UVODa ciljem utvrđivanja sastava puževa izvrše-no je uzorkovanje zoobentosa na tri izvoraprostora Vrela Bosne u periodu jula i novem-bra 2010. godine. Analizom uzoraka konsta-

tovano je sedam vrsta različito distribuirani po izvori-ma i sezonama. U uzorcima izvora I i III konstatovanoje po šest vrsta, dok je u izvoru II četiri vrste. Vrste pu-ževa konstatovane u uzorcima: Plagigeyeria plagiosto-ma (Wagner 1914); Islamia valvataeformis (Möllendorff,1873), Valvata piscinalis piscinalis (O.F.Muller 1774); An-cylus fluviatilis (O. F. Muller 1774); Potamopyrgus an-tipodarum (Gray 1843); Bythinella austriaca austriaca(V. Fraunfeld,1857) i Sadleriana fluminensis (Kuster1852). Poseban naglasak u radu dat je na endemičnevrste kojima je ovo tipični lokalitet Plagigeyeria plagio-stoma (Wagner 1914) i Islamia valvataeformis (Möllen-dorff, 1873). Većina konstatovanih vrsta vezana je zahladne i čiste vode, te velika brojnost jedinki (766) uka-zuje na dobre ekološke uvijete na izvorima zaštićenogpodručja. Velika raznovrsnost dobivena je aplikacijomtri indeksa diverziteta, a daleko najveću brojnost po-stiže vrsta Sadleriana fluminensis koja se gustim po-pulacijama javlja u svim sličnim habitatima. Ponovo utvr-đivanje prisustva endemičnih vrsta puževa, koje uz en-

deme amfipodnih račića Gammarus bosniacus Schäf-ferna 1922 i Niphargus ilidzensis Schäfferna 1922 i dr.su odredile konzervacijski status ovog područja, pred-stavlja jedan od odredbi adekvatnog upravljanja ovimpodručjem. U cilju animacije veće posjete prostoru ne-ophodno je postavljanje obilježja na habitatima ende-mičnih vrsta, sa adekvatnim aplikacijam i posterima (toje i jedna od odredbi Plana upravljanja).

Gastropoda su najveća i najraznolikija grupa me-kušaca (Mollusaca). Dominatno naseljavaju vodenu sre-dinu (mora), manji broj vrsta kopno, a najmanji broj vr-sta u slatkovodnim ekosistemima. Javljaju se u život-nom kompleksu bentosa i perifitona slatkih voda. Ima-ju značajnu ulogu u prometu materija i protoka ene-rgije, a bitna su karika u lancu ishrane. Osnovna su hra-na mnogim ribljim populacijama, rakovima i mnogimdrugim životinjama. U Evropi je opisano oko 570 vrstaslatkovodnih puževa (Glöber, 2002), na prostoru Hrvat-ske opisano 200 vrsta (Habdija i sur. 2011), u Srbiji 63vrste i podvrste (Karaman&Karaman, 2007). U Bosnii Hercegovini se pretpostavlja da ima preko 100 vrsta.Domaćini su velikom broju živih bića koja su sa puže-vima povezani i u manjoj ili većoj mjeri su od njih ovi-sni. Prirodni neprijatelji slatkovodnih puževa su pijavi-

DIVERZITET GASTROPODAU IZVORIMA NA PODRU^JUSPOMENIKA PRIRODEVRELA BOSNE

23VODA I MI BROJ 81

S

Prof. dr. SADBERA TRO@I]-BOROVAC; ARIJANA [ANJTA, dipl. biolog; SENADA KRLI]-AVDIBEGOVI], dipl. biolog

Za{tita voda

ce; to prvenstveno važi za veliku, Glossiphonia com-planata (Linaeus, 1758) i malu, Glossiphonia heteroc-lite (Linaeus, 1758) puževu pijavicu. Slatkovodni pu-ževi su hrana ribama, malim glodarima, insektima i gra-bežljivim pticama. Zajedno sa školjkama spadaju u naj-važnije činioce u taloženju slatkovodnog kalcija na Zem-lji. U ekonomiji prirode slatkih voda puževi su značaj-ni – prvenstveno u razlaganju materija koje trule, bilj-nih dijelova i detritusa. Veliki dio biljnog obraštaja (pe-rifiton) voda prolazi kroz probavni sistem puževa ili sepretvara u njihovo meso. Mnogi slatkovodni puževi suhrana malim glodarima, insektovorima i grabežljivimpticama. Na egzistenciju slatkovodnih puževa direktanutjecaj imaju: niske vrijednosti pH, prisutnost teških me-tala, pesticida, niske vrijednosti otopljenog kisika ili ne-povoljan termičkii režim. Ukoliko su fizičko-hemijskekarakteristkei vodene mase povoljne, a prisutne susamo jedna ili dvije vrste sa par jedinki, zajednica je podudarom organskog zagađenja. Inače, neke vrste teškihmetala, pesticidi npr. DDT te radioaktivne materije aku-muliraju se u masu i kućici mekušaca. Mada su teškimetali potrebni za normalan metabolizam, preko-mjerne količine teških metala su toksične za živa bića.Slatkovodni puževi su posebno osjetljivi na Zn, Cu, Hg,Ag. Mnoga zagađenja akumuliraju se s vremenom usedimentima. Uslijed promjene uvjeta; temperature, pH,te tvari mogu ponovo dospjeti u otopinu u letalnim ko-ličinama, što dovodi do nestanka puževa. Slatkovodnipuževi koriste kisik za svoje normalne metaboličke ak-tivnosti. Plućnjaci, koji mogu koristiti atmosferski zrakza disanje, mogu živjeti izvjesno vrijeme u anaerobnimuvjetima. Ipak, njihova jaja moraju biti u dodiru s oto-pljenim kisikom tokom razvoja. U prirodnim uvjetimatemperatura rijetko eliminira vrste koje žive unutar nji-hovog normalnog geografskog područja. Tekućice kojekarakteriše raznovrsnost mikrostaništa indiciraju viso-

ku raznovrsnost puževa koji zahtijevaju opću stabilnostekoloških uvjeta u staništu.

Oblici kućica kod slatkovodnih puževa mogu bitirazličiti jajoliki, kuglasti, cilindrični, igličasti i sl. (sl.1)

Puževi prema raspoloživim saprobiološkim tabli-cama (Sladaček, 1979, Wegl, 1983; Moog, 1995) su sla-bi do odlični indikatori kvaliteta vode (G=1-5), a pre-ma saprobnoj vrijednosti naseljavaju dominantno oli-go do betamesosaprobnu vodu. Vezani su za vode sadosta podvodnog bilja.

Područje istraživanjaVeliki uticaj na klimu ovog prostora ima kontine-

ntalni pojas, okolne planine (Igman i Bjelašnica), izvo-rište rijeke Bosne, grad Sarajevo i polutanti. Vrelo Bo-sne predstavljeno je sa više vrela razbijenog tipa kojiizbijaju iz podnožja planine Igman na nadmorskoj vi-sini od 492 m. Vrelo Bosne je među najvećim karstnimvrelima u Dinaridima. Ističe na jugozapadnom rubu Sa-rajevskog polja, podno Igmana, oko 3 km jugozapa-dno od Ilidže. Proglašeno je Spomenikom prirode 2006.godine III kategorije Međunarodne unije za zaštitu pri-rode (IUCN) i obuhvata površinu od 603 ha. Od ovogvrela počinje rijeka Bosna, koja je bitan faktor u formi-ranju ležišta pitkih voda u kvartarnim deponatima ovogdijela Sarajevskog polja. Vrelo Bosne je jedan od naj-značajnijih kraških fenomena u kršu Bosne i Hercego-vine,ali i znatno šire, u Južnoj grani Alpijskog oroge-na. U okviru granica Spomenika prirode utvrđene sudvije zaštićene zone. Prva zaštićena zona obuhvata iz-vorišta rijeke Bosne i njihovu okolinu u površini od 54,5ha. Druga zaštićena zona obuhvaća prostor slivnog po-dručja izvora u podnožju Igmana u površini od 548,5ha. Ovu zonu odlikuje velika hidrološka raznolikost, tuse nalaze: Vrelo Stojčevac, Vrela Borin I i II, podzem-ne termalne i termomineralne vode Ilidža, parkovski pro-stor oko Ilidže i Stojčevca. Osnova svrha stavljanja pod

24VODA I MI BROJ 81

Slika 1. Oblici kućica kod slatkovodnih Gastropoda (Glöber, 2002)

zaštitu područja Vrela Bosne-Stojčevac su očuvanje pri-rodnih, pejzažnih, edukativnih i ekonomskih vrijedno-sti. U geološkoj građi terena u području Vrela Bosneučestvuju sediment trijasa, gornje krede, miocena i kvar-tara (Čičićć &Skopljak, 2004)

Hidrogeološke karakteristike područja Vrela Bosnei Igmana su u uskoj vezi sa geološkom građom i struk-turno tektonskim karakteristikama terena. Prema struk-turi poroznosti i vodopropusnosti stijenskih masa, iz-dvojene su: dobro vodopropusne stijenske mase ka-vernozno-pukotinske poroznosti, slabo vodopropusnestijene pukotinske poroznosti i pretežno nepropusnikompleksi.

Na osnovama ovakve strukture pedosfere sarajev-skog polja, gotovo je opipljiva osjetljivost i lomljivostovog prostora na bilo kakve incidentne poremećaje.Ovo su vrlo osjetljiva tla i svaki dalji poremećaj, iona-ko značajno narušenog prirodnog ekosistema, za po-sljedice ima dalju degradaciju okruženja, među kojekao najznačajnije spadaju regresije biljnih cenoza i sni-žavanje kvalitete podzemnih voda.

Na samom Vrelu Bosne zastupljena je vegetaci-ja crne johe (Alnetum glutinosae), koja se razvija na tli-ma tipa aluvijalno-karbonatnih zemljišta (fluvisolima)hidrogenih crnica, te uz vodotoke opisanog prostoraobrazuje vodozaštitne zone. Konstatirano je prisustvo(131 vrsta drveća): šume graba (Carpinus sp.), hrastalužnjaka (Quercus robus), hrasta kitnjaka (Quercus pe-traea), jasena (Fraxinus sp.) itd. Također javljaju se naj-većom raznovrsnošću u samom jezgru spomenika pri-rode, razne vrste voćaka – jabuka (Malus domestica),šljiva (Prunus domestica), trešnja (Prunus avium),kruška (Pyrus communis). Ovo područje takođeruključuje: vlažne (higrofilne i mezofilne) livade; nitrifi-cirane (zagađene) livade; barska vegetacija; vegeta-cija vodenjara (vodotok Bosne); vegetacija izvora (iz-vor Stojčevac i izvorište Bosne do Rimskog Mosta);obradive površine; napuštena i ugažena staništa;parkovske vrste. Konstatirano je prisustvo sljedećih ze-ljastih biljaka: kopriva (Urtica dioica), ljubičica (Viola sp.),maslačak (Taraxacum officinale), jaglac (Primula offi-cinalis), kopitnjak (Asarum europaeum), šumarica(Anemone pulsatilla), majčina dušica (Thymus serpyl-lum), metvica (Melissa officinalis) i dr.

Poseban aspekt predstavlja Velika aleja sa zasa-đenim vrstama divljeg kestena (Aesculus hippocasta-num) i platana (Platanus sp.) u austro-ugarskom raz-doblju koji predstavljaju hortikulturnu značajnost.

Vodene ekosisteme prostora Vrela Bosne naselja-va veliki broj algi (naročito dijatomeja) tzv. silikatne alge(Bacillariophyceae), koje su ograničene u svojoj raspro-stranjenosti na vode visokog stepena kvaliteta (izvo-rišta). U zajednici dijatomeja dominira vrsta Diatomahiemale i njen varietet D.h. mesodon. Utvrđeno je pri-sustvo modrozeleni i zeleni algi (Cyanophyceae i Chlo-rophyceae). Dno izvora je obraslo mahovinama Fon-tinalis antipyretica koja je pogodna za razvoj epifitskih

kremenjašica (Trožić-Borovac&Hafner, 2004.). Staništaendemičnih vrsta životinja vezana su za izvorske dije-love rijeke Bosne i ona daju poseban i autentičan iz-gled samog prostora.

Klima istraživanog područjaPosljednjih deset godina u toku ljetnjih mjeseci za-

bilježene su prosječne temperature iznad 15˚C, a u tokuzime ispod 5˚C. Relativna vlažnost vazduha ljeti se mje-nja u toku dana, tako da je u periodu od 10-19 časo-va oko 60 %, a u toku jutra oko 80%. Dijelovi koji nisupod uticajem padina okolinih planina (Plandište, po-četak Aleje) imaju istu klimu kao ostali dio grada. Kli-ma ovog užeg jezgra pod uticajem gusto razvijene ve-getacije, kotliunskog položaja, oštro razdvaja dan odnoći, ljeto i zimu i prema svim osobenostima ukazujena zdravu prirodnu sredinu sa oštrim i kisikom baga-tim vazduhom.

Cilj rada Cilj rada je prvenstveno ukazati na nastavak istra-

živanja na području Spomenika prirode Vrela Bosne,a posebno navod značajnih endemičnih vrsta u okvi-ru vodenih puževa koje nisu naznačene u okviru pro-jekata zaštite i upravljanja ovim prostorom. Kao jedanod zadataka jeste kontinuirani monitoring bioloških pa-rametara sredine kao indikatora stanja prostora. Za rea-lizaciju postavljenog cilja utvrđeni su slijedeći zadaci:

q Analiza kvalitativno-kvantitativnog sastava puževau izvorima rijeke Bosne;

q Prikaz markantnih, posebno endemičnih vrsta pu-ževa

q Primjena indeksa diverziteta u određivenju stupnjaraznovrsnosti: Shannon-Weaverovog indeksa, Mar-galef-ovog indeksa i Simpson-ovog indeksa;

q Distribucija vrsta Gastropoda u uzorcima zooben-tosa vrela rijeke Bosne

q Doprinos općim podacima o stanju akvatične fau-ne u zaštićenom području Vrela Bosne

Materijal i metodika radaUzorci zoobentosa za analizu kvalitativno-kvanti-

tativnog sastava (mreža za duboke vode) Gastropodaizvora rijeke Bosne uzimani su u mjesecu julu(22.07.2010.) i novembru (21.11.2010.) Uzorkovanje jeizvršeno na tri lokaliteta Vrela Bosne (tri izvora rijekeBosne). Sa svakog lokaliteta uzeta su po tri zbirna uzor-ka, te je ukupno analizirano 18 proba.

Fizičko-hemijske karakteristike vode

Prilikom uzorkovanja zoobentosa vršena su imjerenja nekih fizičkih i hemijskih parametara:tempe-ratura vode i zraka, količina kiseonika, zasićenost ki-seonikom i pH. Primjenjen je set za mjerenje Multi set340-i.

25VODA I MI BROJ 81

Determinacija je vršena pomoću sljedećih ključe-va: Bole (1969), Radoman (1983), Nagel (1989), Dalli sar. (1990) i Glöber (2002).

Statistička obrada (Primer 5)

Statističko-biološka obrada podataka istraživanihlokaliteta predstavljena je brojem jedinki i vrsta u uzorku.

Raznovrsnost Gastropoda prikazana je Shan-non-ovim indeksom diverziteta (Shannon & Weaver,1949) koji se računa po sljedećoj formuli:

Gdje je:

H’= vrijednost indeksa diverziteta ni = broj jedinki i taksona u uzorku N= ukupan broj jedinki u uzorku

Margalof-ov indeks diverziteta (Mergalef, 1956)izračunat po formuli:

DM = (i – 1)/ln A

Gdje je:

S = broj taksona u uzorku N = ukupan broj jedinki u uzorku In = prirodni logoritam

Simpson-ov indeks (Simpson, 1949):

Gdje je:

Ni = ukupni broj jedinki i-te vrste N = ukupni broj jedinki svih vrsta  

Lokaliteti istraživanja (izvori rijeke Bosne)

Izvor I se nalazi na nadmorskoj visini od 500 m,GPS N: 43 º 49’ 0,81’’,E: 18 º 16’ 63,7’’. Obale su vje-štački obrađene, dno je kamenito (kamen male veli-čine) i pjeskovito. Dubina vode je 10-20 cm. Širina ko-rita je oko 2 m (sl. 2). Izvor II se nalazi na nadmorskojvisini od 519 m, N: 43 º 49’ 43’’ E: 18 º 16’ 0,73’’.Oba-le su djelomično obrasle žbunjem. Dno je kamenito (ka-men male i srednje veličine) i pjeskovito. Dubina vodeje do 15 cm. Širina korita je oko 1 m (sl. 2). Izvor III senalazi na nadmorskoj visini od 501 m, N: 43 º 49’ 14,7’’,E: 18º 16’ 0,71’’ (sl. 2). Od ovog vrela počinje rijeka Bo-sna. Obale su vještački obrađene i djelomično su obra-sle.Voda je bržeg toka, dno je kamenito (kamen sre-dnje i velike veličine) i pjeskovito. Dubina vode je 50-60 cm. Širina korita je oko 4 m.

REZULTATI I DISKUSIJANa osnovu sagledavanja općih ekoloških uvijeta

rezultati istraživanja diverziteta puževa u izvorima rije-ke Bosne na prostoru Vrela, izvršena je prvo analizafizičko/hemijskih parametara, a zatim analiza sastavavrsta, opis endema i prikaz diverziteta aplikacijom raz-ličitih indeksa.

Fizičko-hemijski parametri vode

U toku perioda istraživanja zabilježena su mala va-riranja temperature vode u intervalu od 7,4 do 7,9 ºC(tab.1). Zabilježene su visoke vrijednosti rastopljenogkiseonika u toku istraživanja od 9,5 do 9,9 mg/l. Vrijed-nosti zasićenosti kiseonikom variraju u intevalu od 76

26VODA I MI BROJ 81

Slika 2. Istraživani izvori na prostoru Vrela Bosne

do 87 %. Ovakve vrijednosti zasićenosti su rezultat uzor-kovanja u ranim jutarnjim satima. pH vrijednost je u gra-nicama neutralnih do slabobazičnih voda. Poznato jeda se puževi ne javljaju u Skandinavskim jezerima kojaimaju pH vrijednosti vode između 4.4 i 5.2, jer koncen-tracija vodikovih jona ispod 5.5 djeluje na razinu kisi-ka do tog stupnja da ribe i “druga akvatička živa bića”bivaju eliminirana, pa su takve vode obično i bez pu-ževa.

Kvalitativno-kvantitativni sastavpuževa u uzorcima zoobentosa

Analizom kvalitativno-kvantitativnog sastava Gastro-poda u uzorcima iz tri izvora na prostoru Vrela Bosne

utvrđen je relativno velik broj vrsta. U uzorcima je na-đeno sedam vrsta sa 766 jedinki (tab.2). Konstatova-ne su sljedeće porodice puževa: Hydrobiidae (Sadle-riana fluminensis, Plagigeyeria plagiostoma, Islamia val-vataeformis, Bythinella austriaca austriaca, Potamopyr-gus antipodarum), Planorbidae (Ancylus fluviatilis) i Val-vatidae (Valvata piscinalis piscinalis). Najveći broj vr-sta evidentiran je iz porodice Hydrobiidae sa pet vrste,dok je iz porodice Planorbidae i Valvatidae evidentira-na samo po jedna vrsta. Pri sagledavanju utjecaja se-zone na kvalitativno-kvantitativnog sastav Gastropodaodnosno diverzitet konstatovano je da je najveći brojjedinki zabilježen u ljetnom aspektu u izvoru III (L3) sa295, dok je najmanji broj konsatovan u izvoru II (L2) u

27VODA I MI BROJ 81

Tabela 1. Vrijednosti fizičko-hemijskih karakteristika vode vrela rijeke Bosne za mjesec juli i novembar 2010. god.

Tabela 3. Kvalitativno-kvantitativni sastav Gastropoda u uzorcima zoobentosa vrela rijeke Bosne Vrijednosti fizičko-hemijskih karakteristika vode vrela rijeke Bosne za mjesec juli i novembar 2010. god.

jesenjem aspektu sa sedam jedinki. Ovim istraživanjemje registrovano da je u toku oba izlaska najveći broj vr-sta zabilježen u izvorima I i III (L1 i L3) po šest, a naj-manji broj zabilježen je u izvoru II (L2) četiri taksona.Što se tiće broja jedinki također u oba izlaska najvećibroj jedinki nađen je u izvoru I (L1) 352 jedinke, a naj-manji broj je u izvoru II (L2) 78 jedinki. U izvoru III (L3)konstatovano je ukupno 336 jedinki.

Endemične vrste puževa

Porodica: HydrobiidaePotporodica: BelgrandiinaeVrsta: Plagigeyeria plagiostoma (Wagner, 1914)

Ova vrsta je endem Bosne i Hercegovine (Locustypicus: Vrelo Bosne). Nseljava hladne i bistre vode.Kućica je pravilno kupasta (stožasta), sa umjereno istak-nutim vrhom i napuhanim navojima (sl. 3.). Osnova ku-ćice je prilično široka dok je ušće kućice jajolikog obli-ka sa tankom vanjskom refleksivnom ivicom (Radoman,1983). Prvi put je opisana kao Geyeria plagiostoma odstrane Wagner-a davne 1914. Registrovana je samo uuzorcima iz izvora III (glavni izvor), gdje je konstatova-na i u ranijim istraživanjima.

Porodica: Hydrobiidae Potporodica: BelgrandiinaeVrsta: Islamia valvataeformis (Möllendorff, 1873)

Kućica ove vrste je kupasto-jajolika; uvijek veća udužini nego u širini sa umjereno istaknutim vrhom i na-puhanim navojima koji su odvojeni dubokim žljebovi-ma (sl. 4). Zadnji navoj je jače razvijen, tako da spira-la kućice poprima skalarni oblika. Otvor kućice široko

je jajolik, međutim kako je više raširen u vrhu, posta-je skoro eliptičan. Živi u izvorima pitke vode. Endemje, registrovana samo na prostoru (tipični lokalitet) Vre-la Bosne (Radoman, 1983). Prvi put je opisana sa pro-stora Vrela Bosne od strane Mollendorfa 1873 kao vr-sta Hydrobia valvataeformis. U ovim istraživanjima kon-statovana je u sva tri izvora što indicira čistoću vode.

Indeksi diverziteta

Shannon Weaverov indeks diverziteta; varira od0,42 do 1,26. Najveće vrijednosti ovog indeksa zabi-lježene na lokalitetu (L1) u jesenjem (1,26) i ljetnom(1,24) aspektu, dok je najmanja vrijednosti ovog inde-ksa zabilježena na lokalitetu (L3) u jesenjem aspektu(0,42). Vrijednost ovog parametra ukazuje na utjecajzagađenja u živom svijetu. Nije uvijek zagađenje onošto uslovljava nisku vrijednost ovog indeksa, domina-cija pojedinih vrsta u ukupnom uzorku doprinosi ma-njim vrijednostima. U određenim slučajevima ekološkiuslovi u ekosistemu su takvi da uslovljavaju razvitaksamo određenih vrsta nezavisno od zagađenja.

Margalefov indeks združenosti: u toku istraživa-nja vrijednosti se kreću od 0,27 do 0,78. Najveća vri-jednost zabilježena je na lokalitetu (L1) u mjesecu julu,a najmanja na lokalitetu (L3) u mjesecu novembru. Naostalim lokalitetima združenost je približno jednaka naj-većoj vrijednosti.

Simpsonov indeks diverziteta se kreće od 0 do1, što je vrijednost veča to je diverzitet veči i obrnutošto je vrijednost manja to je diverzitet manji. U toku istra-živanja vrela rijeke Bosne največa vrijednost Simpso-novog indeksa diverziteta je na lokalitetu L1 (0,65) uperiodu novembra, a najmanja vrijednost je zabilježe-na na lokalitetu L3 (0,26) također u mjesecu novem-bru. Vrijednosti Simpsonovog indeksa ukazuju na do-sta veliki diverzitet u toku oba izlaska.

28VODA I MI BROJ 81

Slika 3. Plagigeyeria plagiostoma (orginalna slika)

Slika 4. Islamia valvataeformis (orginalna slika)

ZAKLJUČCIPrema dobivenim podacima o sastavu i diverzi-

tetu puževa u uzorcima zoobentosa tri izvora na pro-storu Vrela Bosne mogu se naglasiti slijedeći zaključ-ci:

q U uzorcima tri izvora evidentirano je sedam vrsta saukupnim brojem jedinki od 766, vrste su predsta-vnice tri porodice: Hydrobiidae, Planorbidae i Val-vatidae.

q Od ukupno 766 nađenih jedinki najbrojnija je vrstaSadleriana fluminensis (Kuster, 1852) sa ukupno 493jedinke, dok najmanji broj jedinki pripada vrsti Po-tamopyrgus antipodarum (Gray, 1843) sa ukupnošest jedinki.

q Poseban doprinos ovog rada jesu nalazi vrsta Pla-gigeyeria plagiostoma (Wagner, 1914) i Islamia val-vataeformis (Möllendorff, 1873). Ove dvije vrste suendemi Bosne i Hercegovine i opisani su na loka-litetu Vrelo Bosne;

29VODA I MI BROJ 81

Tabela 4. Vrijednosti indeksa diverziteta za sastav puževa u uzorcima tri izvora na prosturu Vrela rijeke Bosne u mjesecu julu(22.07.2010.) i novembru (21.11.2010.).

Slike drugih vrsta puževa registrovanih na prostoru Vrela Bosne

Bythinella austriaca austriaca (Fraunfeld,1857)Sadleriana fluminensis (Kuster 1852)

Ancylus fluviatilis (O. F. Muller 1774)Potamopyrgus antipodarum (Gray 1843)

q Nalaz vrste Bythinella austriaca austriaca je prvi po-datak o rasprostranjenju vrste na području Bosnei Hercegovine

q Primjenom Shannon–Weaver-ovog indeksa diver-ziteta, Margalofov indeks diverziteta i Simpsonovogdobivene su vrijednosti koje ukazuju na relativno vi-soku raznovrsnost puževa

q Ovo istraživanje naglašava samo potrebu perma-nentnog monitoringa vodnih ekosistema prostoraVrela Bosne, a i intenzivnijih istraživanja u cilju pot-punijeg poznavanja stanja.

LITERATURABole, J. (1969): Ključi za določevanje živali: mekužci

(Mollusca). Inštitut za biologijo Univerze v Ljublja-ni, Društvo biologov Slovenija, Ljubljana.

Čičić, S., Skopljak, F. (2004): Prilog poznavanju geo-loških hidrogeoloških odnosa u području Vrela Bo-sne., Voda i mi, Sarajevo, 37.

Dall, C. P., Iversen, T.M., Kirkegard, J., Lindegard, C.et Throup, J. (1990): En oversight over danske fers-kvandisnvertebratertil brug ved bedommelse of fo-rure ningen i Soer og vandlob. Ferskvandsbiolo-gisk Laboratorium, Universitet og Miljokontoret,Storstroms amt. Kobenhaven.

Glöber, P. (2002): Sußwassergastropoden Nord-und Mit-teleuropas. Die Tierwelt Deutschlands. Begründet1925 von Friedrich Dahl 73. teil. Klaus Groh,Conch-Books. Printed in Germany.

Habdija, I., Primc-Habdija, B., Radanović, I., Špoljar,Matoničkin-Kepčija, R., Vujčić-Karlo, S., Miliša, M.,

Ostojić, A., Sertić-Perić, M. (2011): Protista-Proto-zoa Metazoa-Invertebrata – Strukture i funkcije. Alfad.d Zagreb, 231-247

Karaman, B., Karaman S.G. (2007): Catalogus of theFreschwater snails (Mollusca, Gastropoda) ofSerbia. Poseban otisak iz Glasnika Odjeljenja pri-rodnih nauka CANU, 17: 167-222.

Moog,O.(1995): Fauna Aquatica Austriaca, Version1995, Wasserwirtschaftskataster, Bundesministe-rium für Land-und Fostwirtschaft, Wien

Nagel, V.P. (1989): Bildbestimmungs – schlüssel der Sa-probien: Macrozobenthon. Gustav Fischer Verlag,Stuttgart, New York.

Radoman,  P. (1983): Hydrobioidea – a superfamily ofProsobranchia (Gastropoda), Systematics. Serbianacademy of sciences and arts, monographs Vol.DXLVII, Department of sciences № 57, Beograd.

Shannon, C., Weaver, W., 1949. The MatematicalTheory of Communication. The University of IllinoisPress, Urbana, 104-107.

Simpson, E. H., 1949. Measurement of diversity. Na-ture 163: 688

Sladaček, V. (1979): System of water quality from thebiological point of view. Arch. Hydrobiol. Beih. Er-gebn. Limnol., 7 (I – II): 1–218.

Trožić-Borovac, S., Hafner, D. (2004): Fitobentos i zoo-bentos hidroekosistema šireg podučja Vrela Bosneu ocjeni kvaliteta vode. Voda i mi, Sarajevo 37.

Wegl, R., 1983. Index fur die Limnosaprobitat., Wien,Beitrage zur Gewasserforschung XIII, Band 26, 157-159.

30VODA I MI BROJ 81

Valvata piscinalis piscinalis (O.F.Muller 1774)

ored industrije i urbanih sredina i poljoprivre-da može prouzrokovati veoma negativne po-sljedice i razne poremećaje u okolišu. Zbogtoga se u Evropskoj uniji naglašena pažnja

usmjerava na zaštititu okoliša u okviru poljoprivredno-prehrambenih aktivnosti. U zemljama Evropske unijepoljoprivredna proizvodnja je regulirana prilično stro-gim zakonima zaštite okoliša kao što je Nitratna direk-tiva 91/676/EEC, Okvirna direktiva o vodama2000/60/EEC, Direktiva o staništima 92/43/EEC i sl.

Zagađenje površinskih voda (stajaćih i tekućih) ni-tratima vidljivo je po bujanju nižeg vodenog bilja(algi) pa i drugog (višeg) vodenog bilja, a tu pojavu na-zivamo eutrofikacija. U morima se ta pojava uočava kaobujanje kolonija algi - tzv. cvjetanje mora. To su opće-nito posmatrano vrlo štetne pojave u vodenim ekosi-stemima, koje ugrožavaju biološku ravnotežu pa čakdovode i do uginuća vodenoga svijeta. Ispiranje nitra-ta u podzemne vode koje dospiju u pitku vodu direk-tno šteti zdravlju ljudi. Dakle, ispiranjem nitrata iz staj-skoga đubriva događa se višestruka šteta - ugrožavase zdravlje ljudi i okoliš, a gubi se vrijedan izvor azo-ta kojega bi poljoprivredne kulture mogle iskoristiti. Nažalost, ovaj gubitak se mora nadomjestiti sve skupljimmineralnim đubrivima.

Nedovoljna i prekomjerna primjena azota (N) u đu-brenju poljoprivrednih kultura i ishrani domaćih živo-tinja imaju negativne posljedice. Prekomjerna primje-na azota uzrokuje zagađenje okoliša (zemljište, vodei zraka), a nedovoljno osiguranje azota umanjujeekonomske efekte u poljoprivrednoj proizvodnji. U kru-ženju azota na poljoprivrednom dobru on se neizbje-žno gubi, ali pravilnim gospodarenjem ti se gubici tre-baju svesti na najmanju moguću mjeru.

Dobra poljoprivredna praksa i njeni kodeksi Kodeksi dobre poljoprivredne prakse koji imaju za

cilj smanjenje zagađenja nitratima iz đubriva i koji voderačuna o uslovima u različitim područjima zajednice,trebaju sadržavati odredbe koje se odnose na sljede-ća pitanja, u onoj mjeri u kojoj su ona relevantna:

1. periodi u kojima nije prikladno primjenjivati đubrivo, 2. primjena đubriva na strmom terenu,3. primjena đubriva na vodom zasićenom, poplavlje-

nom, zaleđenom ili snijegom prekrivenom terenu, 4. uslovi primjene đubriva u blizini vodenih tokova,5. kapacitet i izrada spremnika za stajsko đubrivo, uklju-

čujući mjere zaštite od zagađenja voda, uzrokova-

ZAGA\ENJE VODAIZ STAJSKOG \UBRIVA

31VODA I MI BROJ 81

P

Dr. HIMZO POPOVI]

nog istjecanjem tekućina koje sadrže stajsko đubri-vo, te otpadnih voda iz pohranjenih biljnih materija-la, kao na primjer silaže, i njihovim prodiranjem u po-dzemne i površinske vode,

6. postupci primjene umjetnih i stajskih đubriva, uklju-čujući postotak i ravnomjernost nanošenja, kojimase gubitak hranjivih materija prema vodi održava naprihvatljivom nivou.

B. U kodeks(e) dobre poljoprivredne prakse države čla-nice Evropske unije mogu, također, uključiti sljedeće:

7. upravljanje korištenjem zemljišta, uključujući rota-cijski sistem sjetve i omjer površine zemljišta na-mijenjenog trajnim usjevima u odnosu na zemlji-šte namijenjeno uzgoju jednogodišnjih usjeva,

8. održavanje minimalne količine biljnog pokrova to-kom (kišnih) perioda, jer se time iz tla upija azotkoji bi inače mogao prouzročiti zagađenje voda ni-tratima

9. izrada planova za upotrebu đubriva prema indivi-dualnim potrebama uzgajivača i vođenje eviden-cije o upotrebi đubriva,

10. zaštita od zagađenja voda padavinskim ispiranjemi otjecanjem vode izvan dosega korijena u sistemi-ma navodnjavanja.

Zaštita voda i načela dobre poljoprivredne prakse Azot je neophodna biljna hrana. Korijenov sistem

biljaka apsorbira azot u mineralnom obliku iz rastvo-

ra (otopine) zemljišta. Uz pomoć energije, koju biljkedobiju procesom fotosinteze, azot se ugrađuje u bilj-ne bjelančevine, koje su izvor aminokiselina za ljudei životinje. Ukoliko količina mineralnog azota u zemlji-štu prelazi potrebe biljaka za azotom, povećava se ri-zik ispiranja azotnih jedinjenja u podzemne vode.

Budući da se azot prije svega ispira u obliku nitra-ta, govorimo o zagađenju podzemnih voda sa nitrati-ma. Nitrati iz podzemnih voda neposredno zagađuju ipovršinske vode. Takođe zagađenje površinskih vodamože nastati direktnim oticanjem azotnih jedinjenja ustajaće i tekuće vode. Upotrebom mineralnih đubrivaje povećan prinos ali i povećana mogućnost zagađe-nja voda. Nitrati sami po sebi u količinama u kojimase nalaze u hrani i vodi nisu štetni. Oni tek postaju šte-tni kada se u organizmu pretvore u druga azotna jedi-njenja. Povećanja količina nitrata u vodi za piće možestvoriti velike probleme kod djece i to bolest zvana met-hemoglobinemija (methemoglobinemija je bolest kodkoje je hemoglobin u oksidiranom obliku i ne može ve-zati kiseonik. Bjelančevina koja se nalazi u eritrocitimaa koja na razini alveola tijekom alveolarne izmjene pli-nova preuzima (proces se naziva oksigenacija a na-staje kemijski spoj oksihemoglobin) iz udahnutog zra-ka te ga prenosi stanicama gdje iz njih preuzima u Na-sljedni oblik uzrokovan je manjkom enzima ili poreme-ćajem građe hemoglobina - tzv. M-hemoglobin se jav-lja umjesto normalnog. Stečeni oblik nastaje zbog iz-laganja otrovima i lijekovima kao što su: nitrati, anilin-ske boje, acetanid, fenacetin, sulfonamidi, lidokain, Hlo-rat, fenazopiridin, itd.). S dobrim gospodarenjem azo-

32VODA I MI BROJ 81

tom možemo uštedjeti na kupovini azotnih đubriva. Ni-trati dolaze u vodu i zbog lošeg upravljanja stajskim đu-brivom i nekontroliranim ispuštanjem komunalnih otpa-da. Prema grubim procjenama nitrati se u poljoprivre-di ispiru u omjeru 50% iz mineralnih đubriva, a 50% izorganskih đubriva.

Zagađenje podzemnih voda je posljedica nekoli-ko faktora, na koje čovjek ima uticaja i neki na koje jeutjecaj čovjeka manji. Ti faktori su slijedeći:

q Tip zemljišta. Na lako propusnim zemljištima kon-taminacija je lakša.

q Poljoprivredni usjevi. Na travnjacima je ispiranje ni-trata znatno manje u odnosu na oranične površine.

q Količina padavina i isparavanje. Veliki dotok vode osi-gurava brzo, obnavljanje podzemnih voda, i sa timeispiranje nitrata u podzemne vode.

q Nepoljoprivredna i nenaseljena područja. Dotok vodeiz tih područja razređuje nitrate i ispira ih u podzem-ne vode.

Pravni propisi i međunarodne obavezekoje se odnose na zagađenje vodađubrivom. Nitratna direktiva (Council Directive 91/676/EEC)

iz 1991. godine propis je Europske unije koji se odno-si na zaštitu voda od zagađenja nitratima iz poljoprivred-nih izvora. Direktiva traži od zemalja članica Europskeunije da:

q Definiraju područja koja su osjetljiva na zagađenjevoda nitratima iz poljoprivrede,

q Evidentiraju već zagađene vode koje bi mogle bitizagađene nitratima,

q Da osmisle i primijene operativne programe sprje-čavanja takvih zagađenja,

q Uvedu odgovarajuće programe za praćenje učinkaupravljanja programima za smanjenje zagađenjavoda uzrokovanih nitratima.

Sprječavanje zagađenja voda sa nitratimaOko 99% cjelokupnog azota na Zemlji se nalazi u

atmosferi. To je azot u molekularnom obliku (N2), kojije ekološki neutralan. Biljke i životinje azot u ovakvomobliku ne mogu direktno koristiti. Biljke ga iskorištava-ju tek kada se pretvori u biljkama pristupačan oblik. Ovakonverzija azota odvija se:

q Biološkom fiksacijom azota iz atmosfere, što je re-zultat simbioze biljaka i bakterija (leguminoze),

q Industrijska fiksacija azota, putem mineralnih đubri-va.

Azot kruži na farmi. Biljke azot ugrađuju u bjelan-čevine koje su neophodne u ishrani ljudi i životinja. Ži-votinje iskoriste jedan dio bjelančevina iz krme za svojrast i za životinjske proizvode. Ostatak se eliminira urazličitim jedinjenjima azota u izmet i urin, koji su, akoga pravilno koristimo, ponovno izvor azota za biljke. U

kruženju azota na farmi postoje gubici koje se naravnone mogu izbjeći, ali se mogu znatno smanjiti. Azot segubi u vodu i u zrak.

Proces prelaska azotnih jedinjenja u zrak se dešava:q u štalama, gdje dolazi do isparavanja amonijaka, q u đubrištima i na poljoprivrednim površinama, gdje

dolazi do isparavanja amonijaka, molekularnogazota i azot-oksida.

Proces prelaska azotnih jedinjenja u vodu (ispiranje) se dešava:q na poljoprivrednim zemljištima, gdje se ispiraju azo-

tna jedinjenja u podzemne i površinske vode, q na neuređenim i vodonepropusnim đubrištima, q u neuređenim štalama i ispustima za domaće živo-

tinje.

Osnovna načela za smanjenje gubitaka azota u procesu njegovog kruženja u prirodi su: q Opće načelo – više azota (N), veći gubici – biljke osi-

gurati sa onoliko azota koliko ga trebaju a životinjeosigurati sa onoliko bjelančevina koliko ih trebaju.

q Pravilnim postupkom sa azotom smanjujemo gubi-tak a time i manju upotrebu industrijski vezanog azo-ta.

U zaštiti od zagađenja, odlučujuću ulogu ima op-terećenje poljoprivrednih površina brojem životinja. Do-bra poljoprivedna praksa u korištenju đubriva propisu-je opterećenje poljoprivrednih površina brojem životi-nja posredno, odnosno propisuje najveću količinu či-stog azota iz organskoga đubriva kojom se godišnjemože đubriti poljoprivredna površina. U početnom čet-verogodišnjem periodu, najveća dopuštena količinaunosa čistog azota putem organskog đubriva iznosi 210kg N/ha godišnje. Nakon isteka početnog četverogo-dišnjeg perioda, uvodi se trajno ograničenje najvećedopuštene količine unosa čistog azota putem organ-skog đubriva koja iznosi 170 kg N/ha godišnje (kadase pristupi u EU).

Sprječavanje zagađenja voda nitratima iz stajskog đubrivaPotencijalno veliki izvor zagađenja površinskih i po-

dzemnih voda jest ispiranje nitrata iz stajskoga đubri-va. To se prije svega odnosi na područja s vrlo inten-zivnim uzgojem u kojima je velika gustoća stočarskihfarmi, odnosno veliko opterećenje poljoprivrednihpovršina brojem životinja. Potrebno je provoditi mje-re i postupke dobroga gospodarenja stajskim đubri-vom da bi se omogućio razvoj stočarske proizvodnjebez štetnog utjecaja na okoliš. Takav okolišni pristupgospodarenju u poljoprivredi stvara pozitivne rezulta-te u drugim privrednim djelatnostima, turističkim sadr-

33VODA I MI BROJ 81

žajima i široj zajednici, uz vrlo direktno djelovanje i po-boljšanje plodnosti poljoprivrednih površina u cjelini.

Iako organska gnojiva poboljšavaju biogenost tlai njegova strukturna svojstva, koncentracija biljnih hra-niva u stajnjaku i drugim vrstama organskih đubriva naj-češće nije dovoljna za podmirenje potreba biljaka. Ta-kođer, u primjeni organskih đubriva dobivenih fermen-tacijom komunalnog otpada mora biti deklariranakvaliteta tog supstrata obzirom na opasnost od sadr-žaja pesticida, teških metala i drugih štetnih materija.Organskim đubrivima a porijeklom iz uzgoja životinja,moguće je unijeti u sistem i neke nepoželjne kompo-nente poput antibiotika i materije s hormonalnim dje-lovanjem, koje mogu imati negativan utjecaj na biolo-ška svojstva tla, sastav vode i rast biljaka.

Problemi u zaštiti okoliša u poljoprivredi javljaju sei usljed neodgovarajućeg korištenja hemijskih sredsta-va u poljoprivrednoj proizvodnji, koji se nestručno ko-riste od strane poljoprivrednika i time veće količine za-gađujućih materija dospijevaju u tlo, površinske i po-dzemne vode. Korištenje hemijskih sredstava jeste ne-ophodno, ali je potrebno koristiti ih u pravom momen-tu i u odgovarajućoj koncentraciji. Savremena tehno-loška dostignuća, na tom putu, pomažu različitim rje-šenjima. Kada su u pitanju mineralna hraniva, u Bosnii Hercegovini nije sprovedena akcija analize zemljištana osnovu koje bi stručne službe mogle da daju infor-macije poljoprivrednicima o tome koju vrstu i količinumineralnog đubriva je neophodno koristiti. Veliko za-gađenje vodnih tokova nutrijentima potiče sa stočnihfarmi, kao i iz klanične industrije. Stočarske farme veo-

ma često odlažu stajnjak u prirodne depresije, zemlja-ne bazene, lagune.

Ova odlagališta nemaju zaštitni sloj, pa štetne ma-terije lako prodiru u podzemne vode. Tečni stajnjak senajčešće usmjerava, bez ikakve obrade, u odvodne ka-nale, a zatim u rijeke. Takođe, visoko koncentrirani te-čni stajnjak često se neplanirano iznosi na njive cister-nama, gdje lako prodire u podzemne slojeve, posebnou Posavini i drugim poljima koja se prostiru uz veće ri-ječne tokove gde je visok nivo podzemnih voda i nataj način dovodi do ozbiljnih zagađenja.

Zagađenje vode teškim metalima preko poljoprivrednog zemljišta Unošenjem mikroelemenata - bakar (Cu) i cink (Zn)

- kroz ishranu životinja u zemljište preko životinjskih đu-briva, njihov sadržaj u zemljištu se povećava i takomogu raskvašavanjem i oticanjem organskog đubrivabiti ispirani u dublje slojeve ili direktno sprovođeni u vo-dene tokove U voćnjacima je moguće zagađenje zem-ljišta bakrom, zbog velike upotrebe fitofarmaceutskihsredstava na bazi bakra. U posljednje vrijeme kao ve-liki zagađivač ovim elementima javlja se sve intenzivni-ja stočarska proizvodnja. Teški metali koji zagađuju po-ljoprivredno zemljište su: arsen (As), živa (Hg), kadmij(Cd), hrom (Cr), bakar (Cu), nikal (Ni), olovo (Pb) i cink(Zn). Važan izvor teških metala u poljoprivrednimzemljištima, kao što su Cd, Cr, Ni, Pb, Zn su mineral-na i organska đubriva. Konkretno, organsko đubrivonepoljoprivrednog porijekla (blato, mulj, kompost) sa-

34VODA I MI BROJ 81

Tabela 1. Sadržaj azota (N), fosfora (P) i kalija (K) u stajskim đubrivima i najveća dopuštena količina u primjeni đubriva

drži velike količine teških metala, tako da je njihovo ko-rištenje zakonski ograničeno. Sve veći izvor teških me-tala je takođe organsko đubrivo iz sve intenzivnije sto-čarske proizvodnje (posebno svinja). Saznanje da nekimikroelementi (Cu, Zn, Se, Mn, Cr) u povećanim ko-ličinama u ishrani životinja mogu povećati otpornost iproduktivnosti životinja, potaknula je poljoprivrednikena povećano korištenje tih elemenata. Posljedicatoga je da se sadržaj tih elemenata u stajskom đubri-vu brzo povećava, a njegovim rasturanjem po poljo-privrednom zemljištu povećava se koncentracija nave-denih mikroelemenata u tlu, a samim tim i opasnost zanjihovo ispiranje u podzemne vode i dalje u vodoto-kove povšinskih rijeka.

S druge strane, zagađenjem zemljišta teškimmetalima, povećava se njhov sadržaj u voluminoznojkrmi koja se proizvodi na farmi. Voluminozna krmauglavnom predstavlja oko 50% izvora teških metala uobroku životinja (osim Zn i Cu). Kupljena proteinska idruga krmiva su najvažniji izvor olova, kadmija, hroma,nikla i cinka. Kupljene mineralno-vitaminske smjese sunajvažniji izvor cinka i bakra. Ponekad mineralno-vita-minske smjese za stoku mogu biti izvor i drugih teškihmetala (kadmij, arsen olovo, živa). Velika varijabilnostu sadržaju elemenata u životinjskim đubrivima je po-sljedica varijabilnosti unosa elemenata u obroku, raz-ličitom upotrebom mineralno-vitamiskih smjesa, kao iupotrebom lijekova dezinficijenasa.

Stajnjak kao nusproizvodFekalna animalna materija fiziološki je životinjski

osnovni nusproizvod, koji u kruženju organske mate-rije u prirodi od davnina služi za đubrenje ratarskih kul-tura. U probavnom traktu životinja hranjive materije iz-lučuju se fiziološki kao otpadne materije u obliku izlu-čevina fecesa (izmet) i urina. Feces i urin sa ili bez pro-stirke zajedno sa tehničkom vodom koja se koristi začišćenje objekata i vode za piće kao i ostalih otpada-ka (ostataka hrane, prašine, dlake i dr.) čine sporedniproizvod u stočarstvu, đubre odnosno stajnjak. Od broj-nih definicija đubriva, čini se da najviše odgovara onačiji je autor Pešić (Ubavić i Bogdanović, 2001) “\ubri-

va su materije koje služe biljkama kao hrana i unose seu zemljište da bi se zemljištu nadoknadili iznijeti hran-ljivi elementi ili popunio prirodni nedostatak zemljištau hranivima i time povećao prinos i kvalitet biljnih proiz-voda”. Prema Molnaru (1995) “stajnjak je smjesa kru-tih i tečnih ekskremenata životinja i prostirke”. StajnjakUbavić i Bogdanović (2001) definišu na sledeći način:“On postaje od izmeta domaćih životinja, mokraće i pro-stirke. To je znači smeša čvrstih i tečnih stočnihekskremenata i prostirke”. Isti autori tečni vid organ-skih đubriva definiraju kao “Osoka predstavlja tečnođubrivo koje nastaje od tečnog dijela stočnih ekskre-menata, mokraće, tečnosti iz stajnjaka, te vode iz at-mosfere i one koja se utroši na pranje staja. .... Oso-ka se prikuplja i do primjene čuva u tzv. osočari – jami,specijalno građenoj za njeno prikupljanje. Osočara jeu blizini đubrišta sa kojim je spojena kanalom i uvijekje u nižem dijelu u odnosu na đubrište. I osočara i ka-nal koji je spaja sa đubrištem su pokriveni kako bi sesmanjili gubici azota”. Prema Kastoriju (1995) “Osokapredstavlja suspenziju koja se pretežno sastoji od mo-kraće domaćih životinja, najvećim dijelom razgrađene,mikroorganizama i dijelova čvrstog izmeta”. Interesan-tno je i nešto malo drugačije razmišljanje Kastorija(1995) po kojem “stajnjak proizveden u uslovima in-tenzivne stočarske proizvodnje može da sadrži i broj-ne štetne materije. U savremenoj stočarskoj proizvo-dnji koriste se razna sredstva u cilju suzbijanja para-zita, bolesti, stimulacije porasta, poboljšanje konzer-viranja hrane i dr. Takođe se koriste i sredstva za ve-zivanje, palete, antioksidansi, izvori karetonoida, sred-stva za poboljšanje ukusa hrane, enzimi, antibiotici, an-tifungalna sredstva, anabolička jedinjenja, estrogenesupstance, larvicidi, kokcidiostatici, sulfonamidi i dr. Kaoredovni sastojci obroka koriste se mineralne materije,kalcijum i fosfor i brojni drugi biogeni makro i mikroe-lementi. Najveća opasnost potiče od stajnjaka svinjakoji može da ima visok sadržaj cinka i bakra, porijeklomod aditiva hrane”. Nasuprot tome “Tečni stajnjak imadruge karakteristike od stajnjaka stoga zahtjeva idrugu tehnologiju obrade i iskorištavanja. Tečni staj-njak je smješa čvrstog izmeta i mokraće, ponekad sa-

35VODA I MI BROJ 81

Tabela 2. Sadržaj bakra (Cu) i cinka (Zn) u životinjskim đubrivima (primjer iz Slovenije)

drži i manju količinu prostirke. Tečni stajnjak je razbla-žen različitom količinom vode, da bi se mogao meha-nički transportovati.”. Sigurno da se po ovoj definicijitečni stajnjak može dopuniti svim onim ostatcima hra-ne i ostalih, prije svega nepoželjnih, sredstava korište-nih u proizvodnom ciklusu.

Hraniva iz stajnjaka se oslobađaju u dužem vre-menskom periodu (3-5 godina). Međutim, azot izstajnjaka se ne oslobađa kontrolisano što često dovo-di do njegovog nedovoljnog iskorištenja od strane ga-jenih usjeva i time predstavlja potencijalnu opasnostza ekosistem (Ramos, 1994). Da bi se spriječilo ispi-ranje azota, u organskoj proizvodnji, količina stajnja-ka je ograničena na unošenje 170 kg N po ha tokomgodine (Nitratna direktiva EU). Korištenje svježeg

stajnjaka nije dozvoljeno, zbog velikog negativnog utje-caja na agroekosistem, kao i mogućeg oštećenja bi-ljaka, već se preporučuje korištenje kompostiranog staj-njaka. Zagađenje vode iz stajnjaka uglavnom je poslje-dica njegovog raskvašavanja s oticanjem minerala pozemljišnoj površini, ispiranjem u njene dublje slojevei „slučajno ili s namjerom“, direktnog pražnjenja u sta-jaće ili tekuće izvore. Neiskorišćeni od usjeva, nutrien-ti stajnjaka inkorporiraju se u površinsku ili zemljišnuvodu. Među njima, usljed maksimalnog potencijala pointenzitet zagađenja vode, azot i fosfor su od glavnepoljoprivredne važnosti. Oba nutrienta mogu biti usvo-jena porastom usjeva, ući u površinsku vodu ili feno-menom objedinjenja organske materije imobilizirani uzemljište. Azot iz stajnjaka može biti raskvašen u zem-ljišnoj vodi ili emitovan kao gas u atmosferu. Raskva-

36VODA I MI BROJ 81

Tabela 3. Procijenjena dnevna proizvodnja fecesa i urina za goveda

Izgradnja ure|aja za tretman otpadnih voda u @ivinicama – pu`ne pumpeSnimio: A. Prlja~a

šavanje nitrata predstavlja prijenos azota u formiNO3- po zemljišnim slojevima na dubini >1 m. Ovo jeposljedica zanemarljive adsorpcije nitratnog-N anjonaod finih čestica sa tendencijom koncentriranja ka po-vršinskom sloju zemljišta.

Pitka voda, koja sadrži nitratni-N u koncentraciji od10 mg/l (ekvivalent 44 mg/l nitrata) ponekad može daizazove fatalno krvno oboljenje methemoglobinaemiakod djece mlađe od 6 mjeseci.

Osnovne karakteristike otpadne vode sa stočarskih farmi“Zagađena voda je ona voda koja je promjenila svoj

prvobitni sastav (prirodni ili poslije pripreme vode zapiće) tako što je došlo do unošenja štetnih materija čijeprisustvo uzrokuje promjenu fizičkog, hemijskog, bio-loškog ili bakteriološkog stanja vode u mjeri koja možeda ograniči ili onemogući njenu upotrebu” (Jahić, 1990).Isti autor termin “zagađena voda” koristi kao sinonimza “otpadna voda”. Istovremeno, Tedesci (1989) na-glašava da otpadna voda može biti đubrivo, a u skla-du s tim, Kastori (1995) otpadne vode poistovjećuje satečnim stajnjakom “Otpadne vode poljoprivrede poti-ču prvenstveno od velikih stočarskih farmi sa tečnimizđubravanjem. Količina tečnog stajnjaka na stočarskimfarmama zavisi od brojnih činilaca kao što su: način iz-đubravanja, brojno stanje, tehnologija ishrane, vrsta ži-votinja i dr. Naprimjer, dnevna količina stajnjaka za krup-nu stoku iznosi oko 45 kg/grlo, a svinje 3 kg/grlo. Zna-čajna količina stajnjaka nastaje na farmama goveda isvinja, s obzirom da se ostale domaće životinje u nasdrže masovno ili se drže u slobodi, na ispaši. Tečni staj-njak je organskim i mineralnim materijama visoko op-terećena otpadna voda. Prečišćavanje tečnog stajnja-ka do kvaliteta koji se može ispuštati u vodotokove izi-skuje velike troškove, što ekonomski nije opravda-no......”.

Po nekoj analogiji, sadržaj septičke jame se raz-likuje od otpadne vode iz kanalizacije vrlo slično kaoi osoka tj. tečni stajnjak od otpadne vode sa svinjogoj-ske farme. Osnovnu razliku treba tražiti u sadržaju, pri-je svega, štetnih materija u otpadnoj vodi kao što sunpr. deterdženti, sredstva za dezinfekciju, ostaci lijeko-va i aditiva itd. Pošto se tečni stajnjak – osoka tretirakao hranivo osnovna pretpostavka je da on u sebi nematih i sličnih štetnih materija te da se pod određenim uslo-vima može koristiti kao organsko hranivo za biljke.

Ispitujući mogućnost korišćenja otpadne vode sasvinjogojske farme za navodnjavanje, u kontrolisanimuslovima Belić et al (1997) ukazuju da je iskorištenostdodate količine otpadne vode sa svinjogojske farmebila dobra i nije uslovila promjenu hemijskih svojsta-va plitke podzemne vode. Istovremeno, prinos gajenihbiljaka (kukurz, suncokret) bio je na nivou biljneproizvodnje sa mineralnim hranivima u preporučenimkoličinama. Pri tom, mikrobiološka aktivnost u zemlji-

štu i vodi je povoljna (Belić et al., 1994) Ovo znači daje primjena otpadne vode sa svinjogojske farme mo-guća u biljnoj prozvodnji kroz navodnjavanje ili pred-sjetveno. Time se u značajnoj mjeri rješava ekološki pro-blem i snižava nivo ulaganja u nabavku sredstava zaproizvodnju supstituišući mineralna hraniva otpadnomvodom. Do sličnih zaključaka dolaze Belić i Belić (1998).Istražujući uticaj privremeno deponovane otpadne vodena svinjogojskoj farmi Belić et al (1998; 1998a), Belići Belić (1995; 1998) na promjenu kvaliteta podzemnevode zahvaćene na okolnim pijezometrima. Istovreme-no, koristeći matematički model, konstatovana je mo-gućnost njegove primjene prilikom proučavanja pro-stiranja neorganskih oblika zagađenja kroz nadizdan-sku zonu. Nasuprot malobrojnim ogledima, šira prak-tična primjena otpadne vode sa stočarskih farmi u Bo-sni i Hercegovini obuhvata neznatne površine. Sma-tra se da su razlozi za to nedovoljna obrazovanost ko-risnika zemljišta, nedostatak zakonske regulative kojabi trebala da insistira na čvršćem povezivanju ratarskei stočarske proizvodnje, nedostatak opreme za korište-nje ovih voda, nepoznavanje dobrih i loših svojstavakorištenja otpadne vode sa stočarskih farmi itd. Među-tim, iskustva koja u ovoj oblasti već postoje u drugimdržavama ukazuju na realnu mogućnost istovremenogrješavanja ekološkog problema koji ove privremenoodložene vode mogu izazvati i koristi koju u biljnoj proiz-vodnji mogu dati.

Literatura:1. Belić S., Belić A., Savić R., (2005), Otpadna voda sa

farmi - ekološki problem ili đubrivo, Letopis naučnihradova Poljoprivrednog fakulteta, , vol. 29, br. 1, Uni-verzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet, str.169-177;

2. Čuvardić, M., (2006), Primena đubriva u organskojpoljoprivredi, Zbornik radova Instituta za ratarstvo ipovrtarstvo, vol. 42, br. 2, Novi Sad, str. 369-376;

3. Jakić-Dimić, D., Pavlović, I., Savić, B. (2007), Tečnistajnjak svinjskih farmi, ekološki problem životne sre-dine i moguća rešenja, Biotechnology in Animal Hus-bandry 23 (3-4), Publisher: Institute for AnimalHusbandry, Belgrade-Zemun, str. 109 – 118;

4. Velev. R., Krleska-Veleva, Ćupić, V. (2009): Trovanjadomaćih životinja teškim metalima, Vet. glasnik 63(5-6) 393 – 405, Veterinarski fakultet Beograd, str. 393-405;

5. Zoranović, M., Bajkin, A., Vujić, Ž., (2009), Konven-cionalni i razvojni tretmani otpadne vode u stočar-stvu; Savremena poljoprivredna tehnika, No. 1-2, 1-156, Novi Sad, str. 1-8.

6. Zoranović M., Potkonjak V.(2008); Ekološki tretma-ni stajnjakom , Časopis za procesnu tehniku i ene-rgetiku u poljoprivredi, vol. 12, br. 1-2, str. 22-26.

37VODA I MI BROJ 81

Kratka povijest razvitka tehnologijeoncem šeste decenije prošlog vijeka u ame-ričkoj firmi Dorr-Oliver prvi put je razvijen i ko-mercijaliziran koncept kombiniranja biolo-škog postupka (aktivnim mulj u suspendira-

nom rastu) i procesa ultrafiltracije. U tome smislu, ter-min membranski bioreaktor (MBR), koji se koristi u su-vremenoj praksi, definira kombinaciju procesa sa ak-tivnom muljem i procesa nisko-tlačne membranske fil-tracije tj. mikrofiltracije (MF) ili ultrafiltracije (UF), od-nosno membrana sa otvorima od 0,1 do 0,4 mikrona.U početnim fazama razvitka, originalna konfiguracijapostupka je bila sa eksternim membranskim modulom,tj. postavljenim izvan zapremine bioreaktora. Međutim,praktična primjena je, zbog velikih troškova nabavkemembrana i potrebne energije, bila ograničena samona pojedine slučajeve. Postupak sa membranama po-topljenim u zapremini aerobnog biorektora uveden jeu praksu kasnih 80’-tih, tako da su u određenoj mjerismanjeni pomenuti troškovi. S obzirom da je, u među-vremenu, došlo do značajnog razvitka membranske teh-nologije i daljnjeg smanjenja troškova nabavke mem-brana, primjena postupka se značajno povećala. Pro-

cjenjeno je da je u 2000-toj godini u svijetu bilo u po-gonu ili u izgradnji više od 2.200 MBR jedinica., a broj-ne inovacije i smanjenje investicijskih i operativnih tro-škova rezultirale su u značajnom povećanju primjeneMBR postupka u zadnjoj deceniji. Primjena MF ili UFmembrana u pročišćavanju otpadnih voda značajno sepovećala od početka 2000-te godine, prvenstveno zbognjihove sposobnosti prevazilaženja tehnoloških ogra-ničenja konvencionalnih bioloških postupaka pročišća-vanja otpadnih voda. Naime, ukazala se mogućnostida se naknadni taložnik (u sistemu sa aktivnom mu-ljem) zamjeni membranskim postupkom separacije. Po-red toga, ukoliko je konvencionalni sekundarni tretmanotpadne vode uključivao i filtriranje biološki pročišće-nog efluenta, membranski postupak je praktički omo-gućio da se zamjene dvije tretmanske jedinice (nakna-dni taložnik i brzi pješčani filter), uz značajno poveća-nje kvaliteta pročišćenog efluenta.

U početku razvoja tehnologije, primjena postup-ka je bila uglavnom na postrojenja sa manjim hidrau-ličkim kapacitetom (do oko 40.000 m3/dan), da bi sepostepeno stiglo do većih kapaciteta (reda veličine100.000 m3/dan). Postupak se koristi i u tehnologiji bio-loškog uklanjanja nutrienata (dušika i fosfora) iz otpad-

MEMBRANSKI BIOREAKTOR(MBR) ZA PRO^I[]AVANJEKOMUNALNIH I INDUSTRIJSKIHOTPADNIH VODA

38VODA I MI BROJ 81

K

IVAN [TEFATI], dipl. in`. gra|.

nih voda - primjer postrojenja u Breši, Italija, sa MLEpostupkom i kapacitetom od 42.000 m3/dan.. Jednaod skorih primjena MBR postupka je za tzv «satelitskapostrojenja», odnosno postrojenja za treatman otpad-nih voda iz urbanih cjelina koja su udaljena od central-nog kanalizacijskog sustava, te korištenje pročišćenogefluenta visoke kvalitete za različite lokalne potrebe. Nataj način se smanjuje ili eliminira potreba skupog pro-širenja centralnog kanalizacijskog sustava, te poveća-nje opterećenja centralnog postrojenja u sklopu isto-ga.

Primjena membranske tehnologije je omogućilaostvarenje visoke koncentracije biomase aktivnogmulja u bioreaktor, što je rezultiralo u značajno manjojzapremini bioreaktora, kao i značajno većoj efikasno-sti biološkog procesa treatmana. U cilju ostvarenja op-timalnih uvjeta bioaeracije i ispiranja u blizini membra-na, koncentracija biomase aktivnog mulja se najčešćeodržava na razini od 1-1,2%, što je oko 3-4 puta višeod koncentracije koja se primjenjuje u konvenciona-lnom postupku sa aktivnim muljem (0,3-0,4%).

Konfiguracija, operativni uvjeti i efikasnost MBR postupkaPrethodno je navedeno da postoje dvije osnovne

konfiguracije MBR postupka, i to:

q Sa membranskim modulima potopljenim u bioreak-toru (Slika 1)

q Sa membranskim modulima postavljenim izvanbioreaktora (Slika 2)

Konfiguracija MBR postupka sa membranskim mo-dulom potopljenim u bioreaktor je najčešće primjenau suvremenoj praksi pročišćavanja komunalnih otpad-nih voda. Potopljeni membranski modul je sačinjen iliod vlaknastih membrana ili od membrana u formi plo-ča.

U cilju efikasnog pogona MBR postupka, neopho-dan je odgovarajući predtretman otpadne vode kakobi se spriječilo začepljavanje membrana krupnijom su-spendiranim tvarima. Pored konvencionalnog prethod-nog tretmana otpadne vode (rešetke, pjeskolov), pre-poruča se postavljanje fine rešetke neposredno ispredbioreaktora (razmak štapova od najviše 3mm, najbo-lje 1mm). Često se iz tih razloga provodi kompletno po-krivanje bioreaktora (Slika 3) kako bi se spriječio ne-povoljan utjecaj čiji uzrok nije sadržaj komunalne ot-padne vode (razne čestice iz zraka, lišće, perje, itd).

39VODA I MI BROJ 81

Slika 1.

Slika 2.

Slika 3 – Postrojenje sa MBR postupkom

Slika 4 – Postavljanje membranskog modula u bioreaktor

Poznato je da se u procesima membranske filtra-cije protok kroz membrane smanjuje tokom perioda po-gona. Kontrola stupnja začepljenja membrana je klju-čna kontrola pogona MBR postupka. Na proces zače-pljenja membrana značajno utječu hidrodinamičkiuvjeti, vrsta membrane i konfiguracija membranskogmodula, kao i prisustvo visoko-molekularnih spojevakao rezultat mikrobiološkog metabolizma u sklopu bio-mase aktivnog mulja i/ili uslijed pojave tzv “nadutog”aktivnog mulja.

Praksa je potvrdila da je samo postupak ultrafiltra-cije sa unakrsnim protokom odgovarajući za stalnoodvajanje visoko koncentrirane biomase aktivnogmulja i otpadne vode u bioreaktoru. Pri takvom postup-ku filtriranja može se postići stabilan protok, a prisu-tne sile smicanja se koriste za kontrolu stvaranja slo-ja koji može dovesti do začepljavanja membrane. Silesmicanja su rezultat turbulencije koja nastaje pri ver-tikalnom, uzlaznom kretanju mjehurića zraka i vode upotopljenoj membrani pri postupku aeracije. U tomesmislu, intenzitet protoka zračnih mjehurića je kritičanparametar u smislu kontrole stupnja začepljavanjamembrane. Naime, značajno začepljavanje membra-ne nastaje kada je protok veći od kritične vrijednostiili kada je stupanj aeracije veoma mali. U slučaju po-topljenih membrana koristi se obično niski diferenci-jalni tlak koji je značajno manji od kritičnog protoka kadaje je moguće provoditi kontrolu proecsa začepljavanja.U slučaju komunalnih otpadnih voda najčešće se radizačepljavanju membrana biomasom, tako da se čišće-nje istih provodi rastvorom natrijhipoklorita (NaOCl), uzeventualno naknadno čišćenje pomoću rastvora sla-be kiseline ili lužine. Operativni tehnološki uvjeti pogo-na MBR konfiguracije sa potopljenim membranskimmodulima prezentirani su u Tabeli 1.

40VODA I MI BROJ 81

Slika 5 – Potopljeni membranski moduli u bioreaktoru

* Preporučena koncentracija je 12-15 g/L jer veće koncentracije mogu uzrokovati začepljenje membrana i smanjenu efikasnostprijenosa zraka/kisika u biomasu bioreaktora.

Tabela 1.

41VODA I MI BROJ 81

* Preporučena koncentracija je 12-15 g/L jer veće koncentracije mogu uzrokovati začepljenje membrana i smanjenu efikasnostprijenosa zraka/kisika u biomasu bioreaktora.

Tabela 2.

Efikasnost uklanjanja različitih polutanata iz komu-nalne otpadne vode, u slučaju primjene MBR konfigu-racije sa potopljenim membranskim modulima, prezen-tirana je u Tabeli 2.

Pored ostalih parametara kvaliteta pročišćenog ef-luenta (BPK, KPK, amonijak, suspendirane tvari), evi-dentna je značajna, visoka efikasnost uklanjanja mikro-biološkog onečišćenja u MBR postupku odnosu na vri-jednosti koje se postižu u konvencionalnom sekundar-nom tretmanu komunalne otpadne vode. Naime, mo-guće je postići smanjenje fekalnih koliforma do manjeod 20 cfu/100 mL, dok je to u konvencionalnom sekun-darnom tretmanu moguće do reda veličine od 105

cfu/100 mL.Brojni proizvođači tehnološke opreme za MBR po-

stupak navode da je moguće postići i niže koncentra-cije parametara onečišćenja (sve do vrijednosti koje sene mogu analitički utvrditi), tj. koncentracije BPK kojesu manje od 2 mg/L, koncentracije amonijaka manjeod 1 mg/L, mutnoću pročišćenog efluenat manju od0,2 NTU, te koncentraciju fekalnih koliforma manju od2,2 cfu/100 mL (US EPA standard za ograničenu upo-trebu pročišćene komunalne otpadnim vode za navo-dnjavanje i industrijsku upotrebu je < 200 cfu/100 m).

Prednosti i nedostatciS obzirom na mogućnost postizanja visoke kva-

litete pročišćenog efluenta, MBR postupak je posebnovažan u slučaju potrebe za različitim formama ponov-nog korištenja vode, od navodnjavanja u poljoprivedii korištenja vode u industriji do vještačke obnove izvo-ra podzemne vode i/ili ispusta vode u prirodno osje-tljiva vodna područja.

Najčešće prezentirane prednosti primjene MBR po-stupka u odnosu na konvencionalni sekundarni tret-

man komunalnih otpadnih voda moguće je sažeti u sli-jedeće:• Mogućnost ispunjenja velikih zahtjeva/standarda, na

konzistentnoj osnovi, u pogledu kvalitete pročišće-nog efluenta.

• Mogućnost izgradnje na površini koja je za 20-50%manja od površine potrebne za konvencionalne bio-loške postupke. Ovo poboljšanje u smislu korištenjaprostora, pore toga što se odnosi na nova postroje-nja, značajna je i slučaju povećanja kapaciteta ili po-boljšanja postupka pročišćavanja postojećih postro-jenja. Svakako, ovo je rezultat mogućnosti provođe-nja pogona sa velikim zapreminskim opterećenjima,odnosno smanjenim hidrauličkim zadržavanjemprotoka otpadnih voda (manja zapremina bioreak-tora), kao i zbog isključenja jedinice naknadnog ta-ložnika iz procesa pročišćavanja otpadne vode.

• Postupak je jednostavniji, sa manje procesnih kom-ponenti i potrebe za održavanjem (nema naknadnogtaložnika i problematike u svezi pogona te tretman-ske jedinice), sa mogućnosti instrumentalizacije i au-tomatizacije u cilju praćenja performansi pogona.

• Modularni karakter MBR postupka omogućava efi-kasnije uspostavljanje faza realizacije postrojenja. Pra-vovremena isporuka membranskih modula omogu-ćava smanjenje potrebe za veliku i skupu početnuizgradnju u cilju postizanja dugoročnih planovapročišćavanja i dispozicije otpadnih voda.

• Smanjenje produkcije viška biomase zbog dužeg pro-sječnog boravka biomase aktivng mulja u sustavu,te utvrđena mogućnost primjene konvencionalnih po-stupaka obrade biološkog mulja.

• Manja osjetljivost na vršna opterećenja/onečišćenjadotoka otpadnih voda.

• Smanjena doza sredstva za eventualnu naknadnu de-zinfekciju pročišćenog efluenta , odnosno smanje-na doza potrebnog UV zračenja.

Osnovni nedostatci MBR postupka u odnosu nakonvencionalni sekundarni tretman komunalnih otpad-nih voda su slijedeći:

• Relativno veći investicijski i operativni troškovi u smi-slu kontrole i čišćenja membrana, te njihove even-tualne zamjene. Troškovi energije su veći zbog po-trebe za korištenje zraka za kontrolu procesa zače-pljavanja membrana, te smanjene efikasnosti bioae-racije (transfer zraka/kisika) zbog veće koncentraci-je biomase u bioreaktoru (alfa-faktor je 0,40-045 zaproračun potrebnog kapaciteta aeracijske opre-me).

• Često praćenje uvjeta pogona membrana i njihovoodržavanje u smislu potrebnih uvjeta/tolerancijamembrana na tlak, temperature, pH vrijednost i po-jedine kemikalije. Naime, većina sustava koji se ko-riste u MBR postupku stvaraju vakuum u membra-nama, pri čemu je voda oko membrane izložena at-mosferskom tlaku. Prednost korištenja vakuuma jemanji utjecaj na membrane u odnosu na tlačni su-stav, dok se za smanjenje začepljavanja membranakoristi prvenstveno čišćenje pomoću zraka.

Europsko iskustvo u primjeni MBR postupkaEuropska Komisija je uspjela da konsolidira teh-

nološku ekspertizu i ubrza razvitak i način primjene MBRtehnologija u Europi. Praktički, u sklopu podrške i fi-nanciranju šest Okvirnih Programa, četiri projekta suu potpunosti bila posvjećena istraživanju, razvitku, stva-ranju sposobnosti i tehnološkom transferu perspektiv-nih procesa pročišćavanja otpadnih voda. Projekti, kojisu paralelno implementirani u peeriodu od oktobra 2005do decembra 2009, imali su nazive AMADEUS, EU-ROMBRA, MBR-TRAIN i PURATREAT, a u njima je ak-tivno učestvovalo oko 50 europskih i međunarodnih in-stitucija i firmi. Pri tome su aktivnosti na istraživanju pro-vodila 30 vodeća univerziteta i istražna centra, koji suistraživanja usmjeravali na strategije smanjenja potre-be za aeracijom u sklopu MBR postupka, kontrolu me-hanizma začepljavanja membranskih sustava i optimi-ranje kemijskog postupka čišćenja membrana.

Prva serija postrojenja sa MBR postupkom za pro-čišćavanje komunalnih otpadnih voda u Europi bila jeu pogonu tokom 1998 godine, međutim primjena po-stupka bila je relativno spora u slučaju postrojenja ve-ćih kapaciteta. Nedostajala su iskustva u pogonu, tro-škovi membrana su još bili veliki a njihov vijek trajanjaneizvjestan. Pored toga, problem začepljavanja mem-brana još je bio aktualan, kao i potreba za kvalificira-nim operaterima za pogon i održavanje.

Primarni uvjeti koji su doprinijeli razvoju i poveća-nju broja takvih postrojenja bilo je iskustvo u pogonupilot i malih postrojenja, značajno smanjenje troško-va membrana, poboljšanje performansi membrana i ra-spoložive subvencije. Ostali važni aspekti bili su ogra-ničenje prostora/površine za izgradnju, potreba ispu-sta pročišćenih otpadnih voda u osjetljiva vodna po-dručja (EU standard od 1991), s obzirom da se u Eu-ropi rijetko primjenjuje postupak ponovnog korištenjavode, garancije za vijek trajanja membrana i ugovoriza održavanje. Najviše postrojenja sa MBR postupkomizgrađeno je u Ujedinjenom Kraljevstvu (prvo u Euro-pi-Porlock, 1998) i Njemačkoj (Gornja Rajna-Westfali-ja). U periodu 2002-2006 u Europi je evidentirana po-sebno intenzivna primjena novih MBR postrojenja u od-nosu na prethodni period (1990-2001), sa porastom odprosječno 50 jedinica godišnje za potrebe industrije,dok je taj broj za komunalna postrojenja bio oko 20 je-dinica godišnje (>500 ES).

Dobra saradnja između regionalnih vlada, relevant-nih univerziteta, učesnika iz sektora voda i isporučila-ca tehnološke opreme, uz značajno učešće javvnogsektora, rezultirali su u pokretanju odgovarajućih ini-cijativa u području razvoja i primjene MBR postupka.Inicijative su se odnosile na temeljna istraživanja i raz-vojnih aktivnosti različitih univerziteta. pa sve do imple-mentacije tehnologije za najveće postrojenja te vrsteu svijetu u Kaarst-u, Njemačka (48.000 m3/dan, 80.000

42VODA I MI BROJ 81

ES, izgrađeno 2003 godine). Osnovne, ključne tehno-loške komponente su poticale iz Europe, a na tržištusu se postepeno pojavila manja i srednja proizvođa-čka poduzeća, prvenstveno motivirana tržišnom per-spektivnom i povećanom konkurentskom sposobno-šću toga sektora u Europi. Pri tome, jedan od čimbe-nika bilo je i veoma pozitivno iskustvo u primjeni MBRpostupka prije pročišćavanja vode pomoću reverzneosmoze (RO), a za potrebe različitih industrija.

Iskustva se prvenstveno odnose na (a) potrebu zaautomatiziranjem i kontrolu procesa i (b) obuku ope-ratera i redovno opsluživanje. Naime, pri usporedbi sakonvencionalnim postupkom sa aktivnim muljem,MBR postupak zahtjeva mnogo više automatike, i topri projektiranju, početnom pogonu postrojenja, dnev-nom pogonu i optimiranju procesa. Intenzivna obukai tehnološka podrška operaterima je jedan od ključnihčimbenika kojima se može garantirati relativno brz i efi-kasan početni pogon, kao i redovni pogon i pouzda-na kontrola procesa za koje je potrebno značajno vri-jeme (npr. kontrola stabilnosti fltriranja-permeabiliteta).Pored redovne, rutinske kontrole, potrebno je i veomadobro upoznavanje MBR postupka u datim uvjetimapročišćavanja otpadne vode. Ovo se posebno odno-si na postrojenja koja imaju paralelne linije pročišća-

vanja, gdje je MBR postupak samo dio ukupnog tret-mana otpadne vode.

MBR tehnologija je već duži period praktički prih-vaćena na tržištu Europe i smatra se najboljom raspo-loživom tehnologijom za razne potrebe upravljanja ot-padnim vodama. Ovo je demonstrirano u mnogim zem-ljama i na brojnim postrojenjima u pogonu, pri čemuje do sada tehnologija više primjenjena u industrijskomsektoru nego u komunalnom sektoru. Ekonomska kon-kuretnost u komunalnom sektoru je uglavnom u po-jedinim slučajevima kada se postavljaju zahtjevi za bo-lji kvalitet pročišćenog efluenta, tj unapređenje posto-jećeg tehnološkog procesa pročišćavanja otpadnihvoda.

Literatura1. Latest membrane technologies in water. CII-Water

Summit, New Delhi 2009.2. STOWA, MBR, June 2006.3. Membrane Biorector Technology for Wastewater

Treatment and Reuse, Integrated Concepts in 4. Water Recycling (2005) – ISBN 1 74128 082 6.5. Membrane bioreactors, Kiera S. Fitzgerald P:E., TSG

Technologies, Inc. Dec.2005.

43VODA I MI BROJ 81

Detalj sa ure|aja za tretman komunalnih otpadnih voda u Od`akuSnimio: A. Prlja~a

Sarajevu u periodu 14.-15.03.2013. godineodržan je redovni 23. sastanak FP EG(Flood Protection Expert Group- Grupa za za-štitu od poplava) ICPDR-a. Ovo je jedan od

sastanaka radnih grupa ICPDR-a koji je planiran da seodrži u Bosni i Hercegovini tokom 2013. godine. Ovagodina je od izuzetnog značaja za našu zemlju jer Bo-sna i Hercegovina je zemlja koja predsjedava ICPDR-om u 2013. godini.

Na početku sastanka prisutne je pozdravila Ermi-na Salkičević-Dizdarević, zamjenica Ministra vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa, koja u ime Bosne i Her-cegovine predsjedava ICPDR-om tokom 2013. godi-ne. U svom govoru istakla je odlučnost BiH da u štovećoj mjeri pruži svoj doprinos u realizaciji svih plani-ranih aktivnosti ICPDR-a za 2013. godinu.

Prisutnim se nakon toga obratio Sejad Delić – di-rektor “Agencije za vodno područje rijeke Save” Sara-jevo (AVP Sava). U kratkom izlaganju upoznao je pri-sutne sa domenom rada AVP Sava, posebno ističućiaktivnosti koje se poduzimaju u segmentu zaštite odvoda. Istakao je činjenicu da je AVP Sava aktivno uče-stvovala u aktivnostima na izradi Preliminarne procje-ne rizika od poplava koja je u završnoj fazi izrade, teda su u 2013. godini otpočele aktivnosti na izradi ka-rata opasnosti i rizika od poplava.

Na kraju uvodnog dijela sastanka Philip Weller –sekretar ICPDR-a ukratko je upoznao prisutne saistorijatom rada FP EG, te iskazao lično zadovoljstvošto BiH presjedava ICPDR-om u 2013. godini. Na kra-ju je zahvalio članovima FP EG na uloženom trudu uprovođenju aktivnosti koje su planirane u ovoj grupi iistakao značaj međusobne saradnje zemalja članicapo pitanju zaštite od poplava.

Radni dio sastanka je otvorio Peter Bakonyi - pred-sjedavajući Flood Protection Expert Group.

SASTANAK EKSPERTNEGRUPE ZA POPLAVEODR@AN U SARAJEVU

44VODA I MI BROJ 81

U

ALMIR PRLJA^A, dipl. in`. gra|.

Vijesti i zanimljivosti

Osnovna tema sastanka bila je izrada karataopasnosti i karata rizika od poplava. Naime, poglavljeIII Direktive o procjeni i upravljanju poplavnim rizicima(EFD-Direktiva 2007/60/EZ) obrađuje problematiku iz-rade karata od poplava i karata rizika od poplava. Čla-nom 6. Direktive definisani su potreba izrade karata opa-snosti od poplava i karata rizika od poplava za podru-čja za koja se smatra da postoje značajni rizici od po-plava ili čije se javljanje može smatrati vjerovatnim, tesadržaj navedenih karata.

Ova godina je od posebnog značaja za pomenu-tu aktivnost, jer shodno odredbama Direktive2007/60/EZ do 22.12.2013. godine zemlje članice EUsu dužne završiti izradu karata opasnosti od poplavai karata rizika od poplava, te dostaviti nacionalni izvje-štaj Evropskoj komisiji u Brisel. Navedeni izvještaj po-trebno je uraditi koristeći forme izvještavanja priprem-ljene od strane EU.

Kao domaćin 23. sastanka FP EG, Bosna i Herce-govina je održala prezentaciju pod nazivom “Flood RiskManagement in Bosnia and Herzegovina”- Upravljanjepoplavnim rizicima u Bosni i Hercegovini. Prezentaci-ja je urađena od strane “Instituta za hidrotehniku” Sa-rajevo. U prezentaciji je dat kratki pregled istorijskih po-plava u BiH sa posebnim akcentom na 2010. godinu.Nakon tog dat je prikaz izvršenih aktivnosti u cilju im-plementacije EFD u BiH sa posebnim akcentom na iz-radu Preliminarne procjene rizika od poplava koja jeu završnoj fazi izrade. Istaknuto je da se u 2013. go-dini otpočelo sa aktivnostima na izradi karata opasno-sti i rizika od poplava i da je planirani rok za okonča-nje ove aktivnosti april 2015. godine.

Također u sklopu FP EG ICPDR-a pripremljena jedraft forma zajedničkog izvještaja o izradi karata opa-snosti i rizika od poplava zemalja koje se nalaze u ba-

zenu rijeke Dunav. Bosna i Hercegovina, iako je pre-ma nacionalnoj legislativi rok za izradu predmetnih ka-rata april 2015. godine, aktivno učestvuje u prikuplja-nju podataka neophodnih za izradu karata rizika i opa-snosti od poplava na nivou bazena Dunav, kao i izra-di zajedničkog izvještaja.

Nakon dvodnevne rasprave zaključeno je da svezemlje članice trebaju dati svoj doprinos, kroz dosta-vu podataka, u izradi planiranih karata i izvještaja.

Sa aspekta opasnosti od poplava biće pripremlje-na jedna karta sa prikazom plavnih površina za dva sce-narija plavljenja – srednja i mala učestalost. Rizik odpoplava će biti prikazan kroz 4 tematske karte i to:

q Rizik i stanovništvoq Rizik i privredaq Rizik i IPPC instalacije (značajniji industrijski zaga-

đivači)q Rizik i zaštićena područja po Okvrinoj Direktivi o vo-

dama

FP EG će aktivno tokom godine raditi na ostvare-nju zacrtanih ciljeva i zadataka u cilju izrade karata opa-snosti i rizika od poplava te izradi cjelovitog izvješta-ja za bazen rijeke Dunav koji će biti proslijeđen EU. Na-redni 24. sastanak FP EG biće organizovan u Repu-blici Slovačkoj, najvjerovatnije u Bratislavi, u periodu03.-04. oktobar 2013. godine.

Na kraju nije nevažno reći da su svi učesnici sa-stanka, posebno članovi FP grupe bili vidno zadovolj-ni boravkom u Sarajevu i u svojim pohvalama su isti-cali izuzetnu organizaciju ne samo radnog dijela sastan-ka, nego i onoga kada su obilazili grad i družili se u slo-bodnom vremenu. Zasluge za to najvećim dijelom pri-padaju AVP Sava kao jednom od domaćina skupa.

45VODA I MI BROJ 81

Detalj sa sastanka

Snimio: H. Mi~ivoda

Uvodrijenos vijesti odnosno pisanih poruka starje koliko i sama ljudska civilizacije. O važno-sti pravovremene dostave sadržaja porukaponekad su ovisile sudbine brojnih naroda,

bilo da se radilo o najavi i prekidu ratova ili obavijestio širenju elementarnih nepogoda kao što su poplave,zagađenja vode i sl. Početci pismovnih sustava kao iorganiziranih glasničkih službi spominju se u Kini i Me-zopotamiji prije nekoliko tisuća godina. Organiziranapoštanska služba sa svim elementima javnosti nasta-la je u prvoj polovici 16. stoljeća.

Pojavom suvremenog načina komunikacije poputtelefona, faksa, interneta te društvenih mreža došlo jedo značajnog smanjenja prijenosa poruka u fizičkomobliku odnosno putem klasične pošte. Ipak, pismo na-pisano rukom i preneseno u originalnom obliku imapuno veće značenje za primatelja. Zbog iskrenosti i ma-štovitosti klasično i tematsko pismo ima posebnu vri-jednost posebice ako je napisano dječjom rukom.

Pravilno pisanje pisama dio je nastavnog progra-ma u većini osnovnih škola diljem svijeta. Populariza-cija pisanja pisama kod mladih jedan je od zadatakai Svjetske poštanske unije (UPU od eng. Universal Po-stal Union). Dobar primjer je tradicionalni međunaro-

dni natječaj za najljepše pismo na temu od globalnogznačenja. Tako je ove godine, 42. po redu, zadanatema: „Napiši pismo o tome zbog čega je voda drago-cjena“. U natječaju sudjeluju milijuni djece iz čitavogsvijeta.

UN-ovo desetljeće „Voda za život“Jedna od najstarijih i najmanjih agencija Ujedinje-

nih naroda, UPU sa sjedištem u glavnom gradu Švicar-ske, u suradnji s različitim organizacijama UN-a kao štoje Organizacija UN-a za obrazovanje, znanost i kultu-ru (UNESCO od eng. United Nations Educational,Scientific and Cultural Organization) još od 1972. go-dine provodi međunarodno natjecanje mladih za naj-ljepše pismo.

UPU šalje obavijest o natjecanju u čak 192 zem-lje članice čiji nacionalni poštanski operatori zapošlja-vaju više od 5,5 milijuna radnika koji svakodnevno do-stavljaju pošiljke u bilo koji kutak planeta Zemlja. Na-tječaj se provodi po strogo utvrđenim pravilima (pismopišu djeca do 15 godina starosti, sadržaj pisma moraimati od 500 do 800 riječi, u pismu se treba suzdrža-vati od promoviranja bilo kojeg političkog ili religijskogmišljenja, pismo mora biti novijeg datuma i napisanorukom, mora imati elemente pisma (mjesto i datum,

PODIZANJE SVIJESTIKOD MLADIHO VA@NOSTI VODE

46VODA I MI BROJ 81

P

IVO A[^I], dipl. ing. prometa

adresa pošiljatelja i primatelja, početni i završni poz-drav kao i odgovarajući potpis na kraju).

Različite teme kao što su: Pismo liku iz bajke; Za-što je potrebna tolerancija?; AIDS – zašto je važno raz-govarati o temi?, „Pismo omiljenom sportašu“, „Važ-nost šuma“ i dr. te različiti pobjednici koji dolaze uglav-nom iz manje poznatih (Kazahstan, Benin, Madagaskar,Vijetnam i dr.) i siromašnih zemalja (Etiopija, Pakistan,Zambija, Bangladeš i dr.) čine ovo natjecanje nesamo zanimljivim nego ono daje doprinos u poboljša-vanju i razvijanju pismenosti.

Ovogodišnje natjecanje je započelo još prošle go-dine i izravno je povezano s ovogodišnjim s UN-ovimMeđunarodnim desetljećem za djelovanje pod geslom„Voda za život“ od 2005. do 2015. (eng. InternationalDecade for Action „Water for Life“ 2005-2015) i obilje-žavanju UN-ove Međunarodne godine suradnje o vo-dama 2013. (eng. The United Nations International Yearof Water Cooperation in 2013).

Kako bi djeci što više približili natjecanje te radi jed-noobraznosti za sve, UPU je u suradnji međunarodniminstitucijama koja su povezana s temom pisma, s na-cionalnim poštanskim operatorima i najvišim državnim

edukativnim institucijama propisao jasna pravila natje-canja te pobliže djeci i nastavnicima objasnio temu na-tjecanja. Tako je npr. u ovogodišnjim preporukama zapravila navedeno: „Ovo je tema vezana uz proces po-dizanja svijesti o važnosti vode. Bez vode nema živo-ta. Voda je najvažniji prirodni resurs kojeg moramo sa-čuvati. Ona je preduvjet za ljudsko zdravlje i dobrobit,kao i za očuvanje prirode. UN želi podsjetiti na važnostzaštite vode, te nedostatak vode za piće u mnogim zem-ljama svijeta jer još uvijek 11% stanovništva nema pri-stup sigurnoj pitkoj vodi.“

Onaj učenik (ili učenica) koji će u svijetu najbo-lje objasniti zašto je voda dragocjeno bogatstvo osimšto će dobiti zlatnu medalju UPU-a i čije će pismo bitiobjavljeno u časopisu Union Postale imati će prigodupročitati svoje pismo pred renomiranim svjetskim au-ditorijem, kao što je to bio slučaj prošle godine kadaje mladi Grk pročitao svoje pismo omiljenom sporta-šu Rogeru Federeru, u Kataru pred više od 2000 de-legata iz čitavog svijeta ili mlada Kineskinja koja je pro-čitala svoje pismo o važnosti očuvanja šuma, u NewYorku 2011. na svečanoj ceremoniji završetka obilje-žavanja Svjetske godine šuma.

47VODA I MI BROJ 81

Slika 1. Pisanje pisama dio je međunarodnog programa u većini osnovnih škola diljem svijeta.

Natječaj o vodi među bh učenicimaNatjecanje u pisanju pisama na temu „Napiši pi-

smo o tome zbog čega je voda dragocjena“ se provo-di jednoobrazno, po strogo utvrđenim pravilima i u ci-jeloj Bosni i Hercegovini, u organizaciji sva tri bh po-štanska operatora i Državne agencije za poštanski pro-

met te u suradnji s nadležnim ministarstvima obrazo-vanja i svim osnovnim školama.

Biti će to prigoda da se osnovnoškolcima i putemovoga natječaja skrene pozornost na ovogodišnji, 20.po redu, Svjetski dan voda koji se obilježava 22. ožuj-ka 2013. godine ali i na već spomenutu UN-ovu Me-đunarodnu godinu suradnje o vodama 2013. ili UN-ovoMeđunarodno desetljeće za djelovanje pod geslom„Voda za život“ 2005.-2015.

Obavijest o natjecanju mladih je poslana u sveosnovne škole BiH preko ministarstava obrazovanja Fe-deracije i RS-a. Natječaj se promovira i putem medi-ja posebice onih namijenjenih djeci (npr. časopisi zadjecu Cvitak i Školarac). Također, pravila natjecanja semogu pogledati na internetskim stranicama organiza-tora natjecanja u BiH.

Stručno povjerenstvo (svaki poštanski operator uBiH odredio je povjerenstvo od dva člana – radnik Po-šte i književnik ili nastavnik/profesor materinskog jezi-ka koji od pristiglih pisama izabiru deset najboljih. Uposljednji krug ulazi 30 pisama, po 10 iz svake Pošte,koje ocjenjuju svih šest članova žirija. Regulatorna agen-cija za poštanski promet ocjenjuju 30 pisama koja suušla u posljednji krug, neovisno od povjerenstva po-

48VODA I MI BROJ 81

Slika 2. Unatoč suvremenim sredstvima komunikacije poputtelefona i interneta, pismo je na žalost, još uvijek jedino sredstvo komunikacije za većinu svjetskog stanovništva.

Slika 3. Spomenik organizatoru natjecanja u Bernu, sjedištu Svjetske poštanske unije podsjeća na međunarodnu povezanost te širenju kulture komuniciranja.

štanskih operatora) će odabrati predstavnika BiH nameđunarodnom natjecanju i izdvojiti za posebne poh-vale i nagrade još najmanje devet radova. Troje prvo-plasiranih učenika i njihovi nastavnici materinskog je-zika bit će nagrađeni novčanim nagradama (500, 300i 200 KM) kao i njihovi nastavnici materinskog jezika(100 KM), narednih sedam mp4 playerima, a autori svihodabranih radova dobit će poklon pakete sva tri po-štanska operatora u BiH. Tu su i nagrade iznenađenja(godišnje zbirke poštanskih maraka, prigodni po-štanski albumi i sl.) kao i posebna nagrada za najkrea-tivniji rad. Imena nagrađenih učenika bit će objavlje-na u dnevnim novinama. Pobjedničko pismo osim štoće biti prevedeno na jedan od međunarodnih službe-nih jezika UPU-a i poslano na daljnje natjecanje, biti ćeobjavljeno na internetskim stranicama poštanskih ope-ratera u BiH. Nagrade na državnoj razini bit će uručenena prigodnoj svečanosti u Banja Luci, u svibnju 2013. g.

Od uključivanja bosanskohercegovačke djece uMeđunarodno natjecanje u pisanju pisama u poštan-ske uprave dostavljeno je tisuće pisama. Veliki broj iz-vanrednih pisama je sudjelovalo u natjecanju, ali je biloi onih čije su šanse za pobjedu bile smanjene jer nisupoštovali pravila natjecanja. U Pravilima je između osta-log navedeno sa se uz rukom napisano pismo dostav-lja i njegov prijepis otipkan na računalu te sljedeće po-

datke: ime i prezime učenika, datum rođenja, adresustanovanja, ime i prezime nastavnika materinskog je-zika, broj riječi u pismu, naziv i adresu škole, brojevetelefona učenika i škole. Pisma koja nisu u skladu s pra-vilima natjecanja neće biti uzeta u obzir. Sva pisma kojastignu na navedene adrese su vlasništvo poštanskihoperatora.

Natjecanje traje do 1. travnja do 2013. godine kadaje zadnji rok za slanje pisama na adrese organizato-ra odnosno poštanskih operatora.

ZAKLJUČAKInteres za sudjelovanjem bosanskohercegovačke

djece u međunarodnom natječaju u pisanju pisama jeiznimno veliki o čemu svjedoče i tisuće pisama posla-nih organizatorima natjecanja posljednjih nekoliko go-dina. Osim što natječaj ima za cilj širiti međusobno pri-jateljstvo ne samo među mladima u Bosni i Hercego-vini već i izvan državnih granica on daje doprinos u po-boljšavanju i razvijanju pismenosti koja je preduvjet zadjelotvornost u školi ili na radnom mjestu, ali i sudje-lovanje u životu zajednice.

Ovogodišnja tema pisma o važnosti vode koji supredložili Ujedinjeni narodi biti će prilika da se osno-vnoškolci pisanim putem obrate svojim prijateljima alii mjerodavnim institucijama u zemlji i inozemstvu te da

49VODA I MI BROJ 81

Slika 5. Ovogodišnji plakat kojim se promovira natjecanje o dragocjenosti vode postavljen je u osnovnim školama BiH.

Slika 6. I tradicionalno pojilo za stoku biti će inspiracija mladih u ovogodišnjem natječaju.

im i na taj način pokušaju objasniti zašto je voda dra-gocjeno bogatstvo.

Biti će zanimljivo ali i vrijedno pročitati razmišlja-nja, prijedloge ali i poruke mladih, koje nikako ne tre-ba zanemariti, u pismima a koje će se odnositi vodnobogatstvo ali i na zagađenost vode ne samo u BiH veći u čitavom svijetu.

Ocjene stručnih nacionalnih povjerenstava a po-sebice međunarodnog, sastavljeno od stručnjaka iz raz-ličitih svjetskih institucija, predvođeno ekspertima izUPU-a i UNESCO-a zasigurno će pomoći u osmišlja-vanju novih ideja ali biti će to i povod za rješavanje kon-kretnih prijedloga učenika za učinkovitijim upravljanjemvodnim bogatstvom.

Veliki promidžbeni i edukativni učinak koji će seostvariti preko ovoga međunarodnoga natjecanja bezikakvih ili relativno malih financijskih troškova za po-duzeća i institucije koje se bave gospodarenjem vodombiti će svojevrsni putokaz za slične akcije nadležnih in-stitucija u BiH i susjednim zemljama kada je riječ o te-mama od globalnog značenja.

Za učenike i nastavnike koji žele više saznati o ulo-zi i važnosti vode u svakodnevnom životu te projekti-

ma mjerodavnih svjetskih institucija, organizator natje-canja UPU je preko svoje internetske stranice upuću-je sve zainteresirane na linkove na kojima se mogu pro-čitati zanimljive i korisne informacije.

Uključivanje relevantnih međunarodnih, nacio-nalnih i regionalnih institucija koja se bave s upravlja-njem vodom u organizaciju natječaja (dodjela nagra-da, PR članci i sl.) daje jednu veću dimenziju samomnatjecanju.

LITERATURAhttp://www.upu.int/en/the-upu/international-letter-wri-

ting-competition-for-young-people/about-ilwc.htmlhttp://www.post.ba/novosti_details.php?idVijest=358http://www.posta.ba/vijesti/1/0/94.htmlhttp://www.posta.hr/vijesti/hrvatska-pota/natjecanje-

mladih-u-pisanju-najljepseg-pisma-u-2013-godi-ni

http://www.unwater.org/http://www.unicef.org/wash/http://www.unwater.org/worldwaterday/

50VODA I MI BROJ 81

Slika 4. Malo poznati vodopad na Ilomskoj, desnoj pritoci rijeke Ugra jedan je od neprocjenjivih prirodnih fenomena u BiH.

Preduslovi za projekatiše od 25 posto svjetske populacije ili živi nakršu ili se snabdijeva vodom iz krških vod-nosnih sustava. Krš je posebna vrsta geolo-škog okoliša koji se formira topivošću i ra-

stvorljivošću usljed djelovanja vode na rastvorljive sti-jene, kao što su krečnjaci i dolomiti. Hidrogološku for-maciju krša karakteriše velika poroznost stijena, goto-vo potpuna odsutnost površinskih voda, kao i visok ste-pen propusnost i velika brzina infiltracija, te brzi toko-vi podzenih voda.

Podzemne vode u Dinarskom kršu formiraju jedanod najvećih svjetskih sistema kraških podzemnihvoda. Sistem se proteže od sjeveroistočne Italije krozSloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Gorusve do Albanije. Dinarski masiv je krečnjačkim lancempovezan sa kraškim formacijama koje se takođe po-javljuju u Srbiji, FYR Makedoniji, a vjerovatno i na sje-verozapadu Grčke. Veći dio ovog područja je još uvi-jek netaknuta priroda i karakteriše ga različit geomor-fološki okoliš.

PartneriDIKTAS je veliki regionalni projekat Globalnog fon-

da za zaštitu okoliša (GEF) (www.thegef.org), koji im-

plementira UNDP (www.undp.org), a realizuje UNESCO-IHP (www.unesco.org/water/ihp).

PROJEKAT DIKTAS – ZA[TITAI ODR@IVO KORI[]ENJEPREKOGRANI^NOG SISTEMAPODZEMNIH VODADINARSKOG KR[A

51VODA I MI BROJ 81

V

Pripremilau ime radne grupe: ALMA IMAMOVI], dipl. in`. gra|.

Osnovni partneri DIKTAS projekta su četiri zemljeDinarskog regiona, korisnice Globalnog fonda za za-štitu okoliša, odnosno Albanija, Bosna i Hercegovina,Hrvatska i Crna Gora. Nekoliko drugih zemalja (u Di-narskom regionu i šire) naučnih institucija, međunarod-nih i nevladinih organizacija su se takođe pridružileovom izazovnom projektu.

DIKTAS projekat pokrenule su zemlje na čijoj te-ritoriji se nalaze podzemne vode, a podržan je od stra-ne Globalnog fonda za zaštitu okoliša (GEF) u cilju bo-ljeg razumijevanja prekograničnih podzemnih voda uDinarskom regionu i kako bi se olakšalo njihovo pra-vedno i održivo korišćenje, uključujući i zaštitu jedin-stvenih kraških ekosistema koji zavise od podzemnihvoda.

Ciljevi projektaProjekat je usmjeren na pitanja održivog upravlja-

nja podzemnim vodama i ekosistemima krša. Ovo jeprvi pokušaj da se na globalnom nivou predstave prin-cipi integralnog upravljanja prekograničnim resursimakraških podzemnih voda u tolikom obimu i pažnja me-đunarodne zajednice usmjeri na značajne, ali osjetlji-ve vodne resurse kraških podučja. Na regionalnom ni-vou Projekat predstavlja zajednički napor da se:

q omogući pravedno i održivo korištenje prekogranič-nih vodnih resursa Dinarskog kraškog sistema po-dzemnih voda,

q zaštite jedinstveni ekosistemi podzemnih voda ka-rakteristični za Dinarisko kraško područje Balkanskogpoluostrva.

Aktivnosti projektaPripremna faza projekta je provedena tokom

2009 godine, uključujući i preliminarnu prekograničnudijagnostičku analizu (TDA). Implementacija projektaje započela u 2010. godini i trajati će četiri godine. Pro-jektne aktivnosti uključuju, izmedju ostalog, sveobuh-vatnu analizu različitih stručnih pitanja međudržavnogkaraktera, primjenu indikatora statusa okoliša, uspo-stavljanje državnih i međudržavnih mehanizama za sa-radnju i razmjenu informacije kao i maksimalno uklju-čenje svih zainteresiranih strana.

Aktivnosti projekta uključuju:

q Poboljšanje saznanja o vodnim resursima i njihovomokolišnom status

q Uspostavu mehanizama saradnje među zemljamaq Podršku usklađivanja pravilnika i prioritetnih refor-

miq Komunikaciju, proširenje i repliciranje aktivnosti

Više o projektu može se saznati na web-stranici:http://diktas.iwlearn.org/.

52VODA I MI BROJ 81

Zaštita i održivo korišćenje prekograničnog sistema podzemnih voda Dinarskog kršaPrekogranična dijagnostička analiza je procjena

i prioritizacija pitanja koja se tiču voda u prekogranič-nom kontekstu. Ona koristi najbolje raspoložive potvr-đene naučne i tehničke podatke za istraživanje stanjaživotne sredine i glavnih uzroka za njegovo pogorša-nje. Analiza je sprovedena u svim sektorima, sa nagla-skom na prekogranične probleme uz uvažavanje dr-žavnih interesa i prioriteta. To je naučno objektivna pro-cjena, a ne dogovoreni dokument.

Strateški akcioni program je dogovoreni dokumentkoji identifikuje politiku, pravne i institucionalne refor-me i potrebne investicije za rješavanje prioritetnih pre-kograničnih problema. Podržan na najvišem nivou, utvr-đuje jasne prioritete za djelovanje na rješavanju prio-ritetnih problema koji su identifikovani u Prekogranič-

noj dijagnostičkoj analizi. Izrada Strateškog akcionogprograma je proces saradnje među zemljama regiona.

Mehanizmi saradnje u DIKTAS-uU okviru projekta DIKTAS, četiri zemlje u kojim se

realizuje DIKTAS projekat (Albanija, Bosna i Hercego-vina, Hrvatska i Crna Gora) dogovorile su se dauspostave dva mehanizma u cilju unapređenja konsul-tacija i razmjene informacija između vladinih tijela uklju-čenih u upravljanje vodnim resursima. Dva mehaniz-ma obuhvataju Nacionalne međuresorne odbore(NIC) u svakoj od projektnih zemalja, kao i Tijelo zakonsultacije i razmjenu informacija (CIE) na regio-nalnom nivou.

Nacionalni međuresorni odbori i Tijelo za konsul-tacije i razmjenu informacija zajedno predstavljaju klju-čnu kombinaciju tehničkih i političkih stručnjaka pro-jekta koji će raspravljati, komentarisati i odobravati pro-jektne dokumente kao što su Prekogranična dijagno-

53VODA I MI BROJ 81

stička analiza (TDA), ciljevi zaštite okoliša, indikatori sta-tusa okoliša i njihovo dugoročno praćenje. Oni će ima-ti centralnu ulogu u pripremi i implementaciji Strateškogakcionog programa (SAP) sa ciljem harmonizacije po-stojeće politike i institucionalnih okvira.

Nacionalni međuresorni odbori (NIC)Cilj Nacionalnih međuresornih odbora je: (i) uklju-

čivanje svih relevantnih državnih institucija u nastoja-nju da se sprovede integralno upravljanje zemljištemi vodnim resursima i usklade postojeći okviri politikena državnom nivou, i (ii) doprinos pripremi, pregledui donošenju ključnih dokumenata DIKTAS-a. Ukolikopostoje organi na državnom nivou sa sličnim međure-sornim funkcijama u projektnim zemljama, oni će sepo potrebi koristiti i unapređivati. Prvi sastanak NIC odr-

žana je u Sarajevu 26.02.2013. godine i na njemu supredstavnici ovog tijela upoznati sa projektom, ciljevi-ma, sktivnostima, dosada urađenim, a prezentiran imje i Nacionalni izvještaj, kao i dalje planirane aktivno-sti na projektu.

Tijelo za konsultacije i razmjenu informacija (CIE) Tijelo za konsultacije i razmjenu informacija biće

sastavljeno od viših Vladinih predstavnika četiri zem-lje i predstavljaće centar međunarodne saradnje u okvi-ru konteksta projekta, ali i šire. Ono će biti prvi korakna putu ka sistematskom obavezivanju na prekogra-ničnu saradnju u upravljanju vodnim resursima. Dru-ge zemlje koje dijele podzemne vode Dinarskog kršamogu se pridružiti Tijelu po njihovom zahtjevu.

54VODA I MI BROJ 81