ZAJEDNIČKE EKOLOŠKE AKCIJE ZA ZAŠTITU RIJEKE CIJEVNE I ODRŽIVI

RAZVOJ PREKOGRANIČNE REGIJE

co-funded by EU

This project is co-funded by the European Union - Ky projekt është bashkë�nancuar nga Bashkimi Evropian - Projekat je ko�nansiran od strane Evropske unije

co-funded by EU

„Koliko se plaća pretplata za cvrkut ptica? Kolika je cena vazduha u novim dinarima?

Da li se hlad drveća plaća na sat ili na metar? Da li je cena sunca ista i leti i zimi?

Da li cveće posebno naplaćuje gledanje, a posebno mirisanje?

Koliko vremena treba da se sagradi planina srednje veličine?

Da li je reka jeftinija na izvoru ili na ušću? Izvinite, koliko ste platili što ste se rodili?

Šta je besplatno? Samo ono što je najveće, najlepše i najvažnije.“

Duško Radović

1. MUDRO KORISTIMO ENERGIJU 2.1 Energija u dvije-tri riječiŠta je energija i u kakvim oblicima se javlja?

Energija je neophodan resurs uz pomoć kojeg čovjek zadovoljava veliki broj svojih svakodnevnih potreba. Koristimo je da grijemo i hladimo naše domove, škole i poslovne zgrade, koristimo je za osvjetljavanje, za pokretanje kućnih aparata. Energija pokreće naše automobile, čini da avioni lete a brodovi plove. I sva živa bića trebaju energiju. Biljkama su potrebne Sunčeva svjetlost i toplota da bi rasle i razvijale se, životinje jedu biljke i druge životinje, snabdijevajući se tako uskladištenom Sunčevom energijom, posred-no. Hrana je gorivo za naš organizam.Energija se javlja u raznim svojim oblicima (toplotna, hemijska, mehanička, svjetlosna, električna) i u prirodi se stalno pretvara iz jednog oblika u drugi. Čovjek je, oponašajući prirodu, naučio kako da rukuje energijom i transformiše je u oblik koji mu treba. Ali to ne radi uvijek na svoju korist.

Koje vrste energenata su čovjeku dostupne?

Energiju dobijamo iz izvora energije koje skraćeno na-zivamo i energenatima. Po-stoji veliki broj međusobno veoma različitih energenata. Osnovna razlika među njima ogleda se u tome da neke od njih možemo, a neke nikako ne možemo potrošiti. Dakle, neki su neobnovljivi, dok su drugi obnovljivi.

Neobnovljivi energenti drugačije se još nazivaju i fo-silna goriva. Radi se o uglju, nafti i zemnom gasu, koji su nastali duboko u Zemlji ra-spadanjem ostataka životinja i biljaka, tokom nekoliko mi-liona godina

Pažnja: Energija u prirodi kruži, pretvarajući se stalno iz jednog oblika u drugi, dok se ukupna količina energije u prirodi nikada ne mijenja. Ovo je jedan od osnovnih zakona fizike koji nazivamo zakonom o održanju energije. Pazi da ne pobrkaš „babe i žabe“, jer ovo pravilo važi samo za energiju, ali ne i za energente. Bar ne za one energente koje nazivamo neobnovljivim.

Nafta i prirodni gas su energenti koje najviše koristimo. Uz njiho-vu pomoć proizvodimo i električnu i mehaničku i toplotnu energiju. Nažalost, radi se o neobnovljivim energentima. Rezerve nafte i gasa koje je priroda stvarala milionima godina danas su već pri kraju, a nije-dan drugi energent nije uspio zadovoljiti ljudske potrebe na tako efika-san način.

Ugalj je, takođe, neobnovljivi energent uz pomoć kojeg možemo stvo-riti i električnu i mehaničku i toplotnu energiju. Baš kao što je to slučaj i sa naftom i sa gasom, i rezerve uglja su pri kraju, a njegova proizvodnja i eksploatacija proizvele su ogromne i nenadoknadive štete u prirodi.

Nuklearna energija se dobija na način što se, u unutrašnjosti nuklear-nih reaktora, atomi hemijskog elementa uranijuma cijepaju u hemijskom procesu koji zovemo nuklearna fizija. Rezultat ove hemijske reacije je ogromna količina toplotne energije koja vodu pretvara u vrelu paru koja okreće turbine generatora i na taj način stvara električnu energiju. Nu-klearnu energiju neki smatraju neobnovljivim a neki obnovljivim izvo-rom energije. Saznaj zašto je to tako.

Energija vode (hidroenergija) se koristi hiljadama godina. Nekada se snaga vode koristila da pokrene lopatice mlina koji je mljeo žito. Da-nas se ova energija koristi u hidroelektranama za proizvodnju električne energije. Rijeka se na pogodnom mjestu zaustavi da bi se njena voda nagomilala (akumulaciono jezero). Zatim se voda pušta da sa velike visine pada i svojom snagom pokreće lopatice turbina koje, svojim ok-retanjem, proizvode električnu energiju.

Geotermalna energija nam dolazi iz dubine Zemlje. Naime, na određenoj dubini ispod površine Zemlje, temperature su uvijek iste: ljeti značajno niže u odnosu na spoljašnji vazduh, a zimi značajno više. Voda koja kruži kroz cijevi čini da se ljeti hladimo a zimi grijemo.

Sunčeva (solarna) energija nam daje toplotu i svjetlost. Ova energi-ja potiče od nuklearne fizije koja se obavlja na površini Sunca. Dru-gim riječima, solarna energija je zapravo nuklearna energija. Milioni-ma puta u svakoj sekundi se atomi vodonika sudaraju jedni s drugima proizvodeći helijum. Svakog sekunda 4.7 miliona tona vodonika pret-vara se u energiju. Solarne ćelije mogu apsorbovati Sunčevo zračenje i pretvoriti ga u električnu energiju. Ova energija se može koristiti odmah ili uskladištiti u baterije za kasniju upotrebu.

Energiju vjetra u vjetrenjačama (vjetroturbinama), možemo pretvoriti u električnu. Vjetar se koristio od davnina za pokretanje brodova, ali i za pokretanje vjetrenjača koje su služile da proizvedu mehaničku energiju za ispumpavanje vode sa velikih dubina, da bi se ta voda koristila za navodnjavanje žitnih polja.

Energija biomase je obnovljiva energija koja dolazi iz organskih ma-terija kao što su drvo, kukuruz, šećerna trska, stajsko đubrivo, vodene biljke, pa čak i iz gasova koji nastaju na deponijama i u kanalizaciji.

2.1 Energija u dvije-tri riječi

A: Kao pripremu za ovu radionicu, prije radionice pročitaj tekst koji pretho-di radnom listu. B: Porazgovarati na temu konzumerizma. Šta je konzumerizam i kako je moguće da skoro svi sta-

novnici savremenog svijeta „boluju“ od te opake bolesti? Zašto je kralj sa slike zabrinut?

A: Pogledaj sličice i napiši o kojem se energentu, odnosno o kojoj se vrsti energije radi .

1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

1

2

1

2

3

4

5

6

7

8

9

B: Popuni tabelu2Energent Obnovljivost Dobre Strane Loše Strane Zalihe

A: Objasniti šta to znači da se energija koristi bez njene transforma-cije odnosno transformisanja. Popuni tabelu:

3

Energent Indirektno KorišćenjeDirektno Korišćenje

B: Odgovori na pitanja:

1. Objasniti šta to znači da se energija koristi bez njene transfor-macije odnosno transformisanja.

2. Koje su prednosti korišćenja neke vrste energije bez njene tran-sformacije iz jednog oblika u drugi?

3. Mogu li se svi tipovi energije koristiti direktno?

3

A: Rječnik pojmova formiraj na način da u svaku od narednih 12 rečenica, u prazno polje, upišeš odgovarajući pojam iz tabele:

4

geotermalna energija

elektrana

vjetrenjača

izvori energýe

fosilina goriva

električna energija

baterýa

nuklearna energija

hidroenergija energenti

hidroelektrana

vjetroenergýa

energija

termoelektrana

fotonaponska ćelýa

vietroturbina

1. ___________________________ je sposobnost tijela da izvrši rad.

2. Sredstva ili materijali koji služe za pretvaranje energije iz jednog oblika u drugi, ili sami po sebi predstavljaju energiju (npr. ugalj, prirodni gas, uranijum, električna energija, Sunce, vjetar itd)., nazivaju se ______________________ ili _______________ _________________.

3. Energenti koji su nastali na način što su se, ispod velikih naslaga zemlje i/ili vode, ispod Zemljine kore, stotinama miliona godina raspadali nekada živući otganizmi, nazivaju se _________________ ____________.

4. Većina Uređaja u domaćinstvu za svoj rad koristi _____________________ __________________ koja se proizvodi u ____________________________. 5. ____________________________ je oblik energije koji se nalazi uskladišten u nekoj vodenoj masi. Ovaj vid energije se pretvara u električnu energiju u ________________________.

6. Energija koja se nalazi u vjetru, naziva se ________________________. Da bi se ta energija pretvorila u električnu, potrebna je _________________, koja se drugačije naziva i _______________________. Više ______________________ čini ______________________.

7. Sagorevanjem uglja u ______________________________ dobijaju se prvo toplotna a zatim električna energija. 8. ____________________________________, odnosno __________________ ćelija je uređaj koji služi za transformaciju Sunčeve ener-gije u električnu energiju. Grupisanjem više takvih elemenata, dobijamo solarni panel.

9. ____________________________________ ________________je oblik toplotne energije koji dopremamo sa dubine od nekoliko desetina metara ispod Zemljine površine.

10. Energija koja se dobija kada se atomsko jezgro cijepa (fisija) ili spaja (fuzija, naziva se __________________________ _______________.

11. Pod ___________________________ podrazumijevamo materiju bilj-nog ili životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo (na primjer drvo,slama, kukuruz, životinjski izmet i slično).

12. ________________________ je uređaj koji ima mogućnost da u sebi uskladišti neki oblik energije.. Kada neki uređaj priključimo na bateriju, onda kažemo da smo ga priključili na napajanje.

B: Rezime4

2.2 Hej, zastani malo!Kako, koliko i na šta čovjek troši energente koji su mu dostupni i koliko čega još ima?

Čovjek još uvijek nije ovladao tehnologijama uz pomoć kojih bismo, iz čistih i obnovljivih izvora, mogli da dobijamo onoliko energije ko-liko nam treba i po prihvatljivim cijenama. Zbog toga se obnovljivi izvori koriste u veoma malom procentu, dok se prema neobnovljivim odnosimo, u najmanju ruku, nedomaćinski. Tome se svakako ne treba čuditi, posebno ako se uzme u obzir veoma interesantan podatak: u jednom barelu nafte (oko 160 litara) skoncentrisano je oko 14000 sati ljudskog rada. Razumiješ li smisao tog podatka?„Super moći“ neobnovljivih izvora (uglja, nafte i gasa), učinile su da je čovek pronašao beskrajan broj načina da ih koristi, pa su njiho-ve količine na našoj planeti skoro potpuno iscrpljene. U tome nas ne spriječava ni činjenica da je planeta Zemlja, korišćenjem ovih moćnih ali „prljavih“ energenata, dovedena na ivicu kataklizme, za koju je sasvim izvjesno da je čovjek ne može preživjeti.(gornji i donji grafikon moraju imati isti stil. Na gornjem grafikonu na srpskom treba da piše: nafta, prirodni gas, ugalj, nuklearna energi-ja, obnovljiva energija).

Najviše energije se troši upravo u samoj proizvodnji električne energije i u transportu ljudi i roba.Svako ko ozbiljno razmišlja o ovoj temi, razumije da trošimo više nego što imamo i da smo zbog toga, kao civili-zacija, u velikom problemu.

Koliko nam energije stvarno treba?

Razlika između načina korišćenja energije i količine potrebnih ener-genata kod prvih ljudi i kod savremenog čovjeka je toliko velika da ju je besmisleno naglašavati. Iz epohe u epohu, iz godine u godinu, pa čak i iz dana u dan, čovjeku je potrebno sve vise i vise energenata da bi mogao da vodi život kakav danas vodi.Prvim ljudima se potreba za energijom svodila na to da imaju hranu i da im bude toplo. To su, gledano sa današnje distance, zaista bili minimalni zahtjevi. Kada su ljudi prestali lutati i počeli formirati naselja,

potreba za energentima je, naravno, porasla.

Prava mjera korišćenja bilo čega, pa i energije, oslikava se u jednoj riječi: ODRŽIVOST. Neki sistem je održiv ako beskonačno dugo može funkcionisati na način na koji funkcioniše. Sasvim je jasno da naša civilizacija ima neodrživ odnos prema prema energiji i energentima, a samim tim i prema prirodi. Trošenje resursa značajno brže nego što ti resursi mogu da se obnove vodi samo ka jednom: kraju civilizacije koja zavisi od tih resursa.

2.2 Hej, zastani malo!

A: Porazgovarati na temu posljedica prekomjer-nog korišćenja „prlja-ve“ energije. Šta je kralj htio reći sa „sve zavisi od svih“?

B: Pročitaj tekst koji prethodi radnim listovima. Izaberi jednu od opisanih klimatskih katastrofa prouzrokovanih globalnim otopljavanjem i za domaći zadatak napiši novinski članak o njoj.

Prije nego što počneš sa pisanjem novinskog članka, odgovori sebi ukratko na sljedeća pitanja:

• KO je glavni junak priče (može biti i izmišljen)?

• KOJI događaj želiš da opišeš?

• GDJE i KADA se radnja odvija (mjesto može biti izmišljeno, a radnja se može smjestiti i u budućnost)

• KAKO se radnja odvijala

1

1

3

A: Slijedi instrukcije i nauči koje su posljedice kisjelih kiša

1. Izaberi tri saksije u keje su zasađene tri iste biljke iste veličine2. Obezbijedi iste uslove za svevtri biljke (ista količina svjetlosti i tečnosti)3. Tokom dvije sedmice zalivaj prvu biljku vodom, drugu sokom od limuna i treću sirćetom. U tebelu bilježi zapažanja.

2

Prva biljka ZdravaDan

1

2

3

4

5

6

7

8

9

10

11

12

13

14

Druga Biljka Zdrava Treća biljka Zdrava

Opiši uticaj kisjeline na biljke:

B: Na slici su Zemlja i Sunce. Slijedi instrukcije i nauči kako dolazi do globalnog zagrijevanja naše planete.

1. Oboji krug oko Zemlje u svijetloplavu boju (atmosfera)

2. Spoljašnju ivicu atmosfere oiviči tamnobraon bojom. To je sloj stakleničkih atmosferskih gasova koji, u normalnim uslovima, čuvaju dio sunčeve toplote na Zemlji i omogućavaju život na njoj. Ima ih taman toliko da jedan dio toplote ostane na Zemlji, a višak toplote da se odbije od Zemlju i vrati u Kosmos. 3. Sada učini sloj stakleničkih gasova nešto deblji. To znači da je koncentracija stakleničkih gasova u atmosferi viša od normalne. To dalje znači da će na Zemlji ostajati nešto više toplote nego što je to uobičajeno.

4. Nacrtaj crvenu strelicu koja ide od Sunca ka Zemlji. Ona označava toplotu koja stiže sa Sunca na Zemlju.

5. Kada strelica stigne do Zemljine površine, ona se odbije i kreće nazad, ka Kosmosu. Ali, zbog velike koncentracije stakleničkih gasova, ona se ponovo odbija nazad, ka Zemlji.

6. Produžiti strelicu tako da ona neprestano „šeta“ između Zemljine površine i braon sloja. Na taj način prikazujemo kako se toplota „zarobljava“ na Zemlji, odnosno kako se Zemlja zagrijeva više nego što je normalno, baš kao što se zagrijeva prostor unutar staklene bašte. Ovako se dešava globalno zagrijavanje naše planete.

2

Vidjeli smo šta se dešava zbog prekomjernog i pogrešnog korišćenja energije. Ostalo je još samo da vidimo zašto trošimo toliko energi-je i da li je to neophodno. Usmeno odgovori na sljedeća pitanja pa popričaj sa drugovima o temama koje se tim pitanjima otvaraju:

1. Da li bi ljudska civilizacija riješila svoje probleme kada bi pronašla neko nalazište u kojem bi bilo dovoljno nafte, uglja i zemnog gasa da beskonačno dugo opslužuje sve njene potrebe? Objasni.

2. Kako bi ti objasnio/objasnila pojam „održivost“?

3. Koliko mobilnih telefona si promijenio/promijenila do sada?

4. Da li često koristiš usluge taksi službe?

5. Da li često kupuješ piće u plastičnim bocama?

6. Da li prije kupovine razmišljaš o tome koliko ti je nešto zaista potrebno ili tvoja kupovina zavisi samo od toga imaš li novaca ili ne?

7. Da li gasiš kompjuter kada ga ne koristiš?

8. Da li razmisliš o tome šta želiš da jedeš prije nego što otvoriš frižider?

9. Koliko ti vremena treba da se spremiš za školu?

10. Misliš li da su ova pitanja besmislena i nepovezana? Ako vidiš vezu između ovih pitanja, napiši i objasni.

3

A: Rječnik pojmova formiraj na način da u svaku od narednih četiri rečenice, u prazna polja, upišeš odgovarajući pojam iz tabele.

B: Rezime

4

4

efekat staklene bašte

kisjele Kiše

globalno otopljavanje

aerozagađenje

staklenički gasovi

Klimatske promjene

sumpor

1. ____________________________ podrazumijeva prisustvo hemikalija, čestica ili bioloških materijala u atmosferi, koje nanose štetu ili uzrokuju nelagod-nost kod čovjeka i drugih živih bića. Najveću štetu čine gasovi: sumpordioksid i metan. I inače, sva jedinjenja hemijskog elementa po imenu ________________, otrovna su za živi svijet.

2. Gasovi koji se nagomilavaju u atmosferi počinju da se ponašaju kao njen pokrivač koji spriječava slobodno kruženje toplote. Naime, toplota koja do Zem-lje stigne sa Sunca, biva zarobljena ispod tog „pokrivača“ i na Zemlji postaje sve toplije i toplije. Baš kao što Sunčeva toplota biva zarobljena u stakleniku. Zbog toga se ovi gasovi nazivaju ___________________ _________________, a opisana pojava se naziva _________________ _____________________ __________________. Opisana pojava je direktni krivac za ___________________ ____________________ naše planete.

3. Posljedice __________________ ___________________ su razno-razne čudne promjene u klimi naše planete, koje jednim imenom nazivamo _________________________ _________________.

4. Uslijed _________________________, imamo i zagađenje atmosferskim padavinama koje nazivamo _________________ ________________. Ove pada-vine zagađuju i tlo i vode, pa samim tim i život na Zemlji.

2.3 Mudro koristiti ne zanači oskudijevatiSmatra se da će efekat staklene bašte na našoj planeti proizvesti uslove u kojima čovjek više neće moći da preživi. Naš zadatak je da to spriječimo.

Na Zemlji nas trenutno ima više od sedam milijardi i ta brojka raste toliko brzo da od te brzine hvata vrtoglavica. Nekima se čini praktično nemogućom teorija po kojoj civilizaciji, koja je tako brojna, može prijetiti nestanak. Ali čovjek brzo zaboravlja. Istorija, kao učiteljica života, daje nam lekcije na koje mi, sve su prilike, žmurimo. Naravno, na sopstvenu štetu.

Neki drevni narodi su, krčeći svoje šume da bi dobili energent za topljenje metala, praktično od svojih zemalja napravili pustinje. Nakon toga su ne-stali. Ne baš bukvalno nestali, naravno. Raselili su se i bili asimilovani od

strane nekih drugih naroda. Na njihovu sreću, imali su kuda otići. Zadatak: Potraži na internetu informacije o tome šta se desilo sa Mesopotamijom, kada je narod koji je živeo na njenom tlu potrošio svoje prirodne resurse. Napiši esej o uništavanju prirodnih resursa Mesopota-mije od strane drevnih naroda koji su živeli na njenom tlu prije više hiljada godina.

Mudro gazdovati energijom ne znači oskudijevati već koristiti minimalne količine energije sa maksimal-nim učinkom i sa što manje proizvedene štete po prirodu. Uostalom, ako ne želimo da prođemo kao neki narodi iz naše istorije, onda baš i nemamo mnogo izbora. Mudrim korišćenjem energije štedimo i novac. Pretvaranje jednog oblika energije u drugi uvijek šteti prirodi. Na primjer, kada sagorijevamo ugalj da bismo u termoelektrani stvorili električnu energiju, stvaramo aerozagađenje. Zbog toga moramo energiju koristiti mudro, onoliko mudro koliko je to moguće. Da bismo to postigli, moramo razumjeti dva koncepta: štednju energije i energetsku efikasnost.

Pod štednjom energije podrazumijeva se korišćenje što manje energije u svakoj mogućoj situaciji. Ovaj „sport“ možemo trenirati svakodnevno. Bezbolno štedjeti možemo na bezbroj jednostavnih načina. Ugasićemo sijalicu kada izlazimo iz prostorije i kompjuter kada ga ne koristimo, zavrnućemo slavinu kada sapunjamo ruke, zaklopićemo šerpu poklopcem dok čekamo da voda u njoj provri, začepićemo sve rupe na prozorima, sušićemo veš na suncu. Međutim, bilo bi pogrešno o štednji energije razmišljati samo kroz štednju električne energije. Ne smijemo zaboraviti da u svojim domovima, sasvim sigurno, imamo cijele hrpe stvari koje nam niti trebaju niti su nam ikada stvarno trebale. Kupili smo ih tek tako, u naletu emocija, možda smo ih dobili na poklon, možda su nam se učinile bitne u nekom posebnom trenutku. Svaka od tih stvari napravljena je na način da se za njeno stvaranje koristila energija. Nekontrolisanom kupovinom pospješujemo industriju koja troši ogromne količine energije i time zagađuje Planetu, dok stvara be-skorisne stvari.

Nekontrolisanom kupovinom stvaramo i ogromne količine otpada, koji kasnije palimo ili ga zakopavamo, čime trujemo i atmosferu i naše tlo i vodu i nas same. Naše udaljavanje od prirode, a samim tim i od nas samih, obavlja se onom brzinom kojom, na ovaj ili na onaj način, trošimo resurse koje nam je priroda stavila na raspolaganje.

Štedjeti se može i drugačije. Na primjer, ako umjesto klasične sijali-ce, koja najveći dio energije rasipa na toplotu, koristimo LED sijali-cu, dobićemo isto osvjetljenje sa desetostruko manjom potrošnjom. Ovakva štednja energije zove se energetska efikasnost.

2.3 Mudro koristi energiju

A: Porazgovarati na temu konzumerizma kao bole-sti savremenog društva. Zašto je kralj zabrinut za svoje kraljevstvo?

Energetske zavrzlame: 1. Fabrici papira treba 20% manje energije da proizvede papir iz recikliranog papira, nego da ga proizvede iz stabla drveta.2. Jedna tona papira štedi 7000 litara vode i dovoljno energije za zagrijavanje prosječne kuće za 6 mjeseci.3. Jedna tona papira od recikliranog materijala štedi 4000 kWh električne energije. To je dovoljno energije da se pola godine zagrijava neka kuća prosječne veličine.

Apsolutno sve što kupujemo ili pak sami stvaramo, u sebi ima ugrađenu određenu količinu energije. Sada kada to znaš, pokušaj odgovoriti na sljedeća pitanja:

1. Kako se može energija mudro trošiti u građevinarstvu?

2. Kako se energija može mudro trošiti u poljoprivredi?

3. Kako se energija može mudro trošiti u transportu?

A: Napraviti grijač vazduha od nekoliko keramičkih saksija i nekoliko svijeća. Koji zaključak možemo da izvučemo iz ovog eksperimenta?

1

2

3

Da li si znao/znala da trećina čovječanstva nema pristupa električnoj energiji? Da li si se ikada zapitao/zapitala kako oni zadovoljavaju svoje potrebe za energijom?Danas ćemo napraviti solarni grijač vazduha koji ljudi širom planete koriste za dogrijavanje prostora, koristeći se samo Sunčevom toplo-tom.

1. Objasni princip rada solarnog grijača vazduha:

2. Na koji način bi mogla da se poboljša njegova efikasnost?

4

A: Rječnik pojmova formiraj na način da u svaku od narednih četiri rečenice, u prazna polja, upišeš odgovarajući pojam iz tabele.

B: Rezime

5

5

radijacija

štednja energije

monokultura

energetski audit

apsorbeija

energetska efika-snast

polykultura

thermosifonski efekat

1. Ponašanje koje podrazumijeva korišćenje manje energije na način da odu-stajemo od nekih svojih luksuza naziva se _____________ ____________.

2. _________________ ______________ je riječ koja opisuje proizvod ili aktivnost ili pak neku tehnologiju uz pomoć koje se troši manje energije, a postiže isti efekat kao i sa nekom starijom tehnologijom.

3. Kada stručnjaci za energiju i energetsku efikasnost posjete neki objekat i pregledom ustanove na koje sve načine taj objekat može postati energetski efika-snije, onda se kaže da je izvršen ______________________

4. Fizički proces u kojem se, uslijed zagrijevanja, topliji vazduh (ili toplija voda) polako penje u vis, naziva se _____________________ ____________ .

5. Kada neko tijelo upija u sebe toplotu iz spoljašnje okoline, kažemo da se dešava _________________ toplote.

6. Kada neki predmet isijava toploti na sve strane, onda se to isijavanje naziva __________________.

7. Njegovanje jednoličnosti nazivamo _________________________. To znači da u polju imamo zasijane ogromne površine samo jedne biljke, da među prijateljima imamo međusobno samo slične ljude, da domaćinstvu koristimo samo jedan energent i slično.

8. Za razliku od monokulture, _____________________ predstavlja njego-vanje različitosti. Više različitih ljudi sa različitim vještinama zajednički će lakše odgovoriti izazovima, više različitih biljaka na jednom prostoru daće bolji prinos bez korošćenja vještačkih dodataka tlu, više različitih ideja iznedriće bolji rezul-tat neke ljudske aktivnosti.

Napomena

Napomena

ZAJEDNIČKE EKOLOŠKE AKCIJE ZA ZAŠTITU RIJEKE CIJEVNE I ODRŽIVI

RAZVOJ PREKOGRANIČNE REGIJE

co-funded by EU

This project is co-funded by the European Union - Ky projekt është bashkë�nancuar nga Bashkimi Evropian - Projekat je ko�nansiran od strane Evropske unije

co-funded by EU