SADRŽAJ 16. GENERACIJA EKOŠKOLA – DRUGA OBNOVA STATUSA ........................................................................................... 135

18. GENERACIJA EKOŠKOLA - PRVA OBNOVA STATUSA ............................................................................................... 136

ŠKOLSKI PRILOZI - 3. DIO .................................................................................................................................................... 137

Osnovna škola „Vazmoslav Grţalja“, Buzet ........................................................................................................................ 138

Djeĉji vrtić „Maslaĉak“, Pula - JEDNODNEVNO KAMPIRANJE U OBLIŢNJOJ ŠUMI ......................................................... 139

Osnovna škola Monte Zaro, Pula - ZNANJE ZA ODRŢIVO DJELOVANJE ......................................................................... 140

Osnovna škola Kaštanjer, Pula - ........................................................................................................................................ 141

Škola za odgoj i obrazovanje Pula - AGRUNJAMIJA – AGRUMI U ISTRI ........................................................................... 142

Škola za odgoj i obrazovanje Pula - VRIJEME JE ZA GOJZERICE .................................................................................... 143

Škola za odgoj i obrazovanje Pula - UĈENIĈKA ZADRUGA ŠPAROOGA .......................................................................... 144

Škola za odgoj i obrazovanje Pula - PROJEKTI ZDRAVSTVENOG ODGOJA UĈENIKA.................................................... 144

Škola za odgoj i obrazovanje Pula - POSADIMO UMJETNOST .......................................................................................... 145

Škola za odgoj i obrazovanje Pula - ERASMUS+ PROJEKT: JAĈANJE OSOBNOG RAZVOJA UĈENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU KROZ INTERKULTURALNE AKTIVNOSTI ....................................................................................................... 145

Škola za odgoj i obrazovanje Pula - RAD S GLINOM I IZRADA KERAMIKE ....................................................................... 146

Gimnazija Pula - NOĆ GIMNAZIJE U NOĆI MUZEJA 2020 – PLASTIKA ........................................................................... 147

Osnovna škola dr. Mate Demarina – Podruĉna škola Banjole - Školska godina 2019./2020. ............................................... 149

Djeĉji vrtić Viškovo - EKO PRIĈA SE NASTAVLJA... .......................................................................................................... 151

Djeĉji vrtić „Planet Mašte“ Rijeka - PROJEKTNI DAN EKOŠKOLE ..................................................................................... 152

Osnovna škola ,,Vladimir Gortan“, Rijeka - AKTIVNOSTI EKOŠKOLE ................................................................................ 153

Eko škola Malinska –Dubašnica .......................................................................................................................................... 154

Osnovna škola Frane Petrića, Cres - ZASADI DRVO, NE BUDI PANJ ............................................................................... 157

Osnovna škola Frane Petrića, Cres - PRAVILNA PREHRANA JE IN – JEDI ZDRAVO, ŢIVI DOBRO ................................. 157

Djeĉji vrtić „Cvrĉak“, Mali Lošinj - PROJEKT AZIJA............................................................................................................. 159

Pomorska škola Bakar - PLAVA ZASTAVA PONOVNO ZAVIJORILA NA ŠKOLSKOM BRODU „VILA VELEBITA DVA“ .... 159

Djeĉji vrtić „Spuţvica“, Tisno - EKO ĈAŠE ZA „SPUŢVICE“ NAŠE ..................................................................................... 161

Djeĉji vrtić Općine Primošten – Djeĉji vrtić „Bosiljak“ - VILA JESENKA ............................................................................... 162

Osnovna škola Primošten - PLAVA EKO-PATROLA ........................................................................................................... 162

Osnovna škola „Vjekoslav Parać“, Solin - ........................................................................................................................... 164

Prirodoslovna škola Split - SVJETSKI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŢIVOTINJAMA.............................................. 166

Prirodoslovna škola Split - DANI KRUHA I ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE ........................................................... 166

Prirodoslovna škola Split - OBILJEŢAVANJE DANA KRAVATE I NATJEĈAJ ZA NAJKRAVATU ŠKOLE ........................... 166

Prirodoslovna škola Split -POSADI DRVO, NE BUDI PANJ ................................................................................................ 167

Prirodoslovna škola Split - ODRŢANA EDUKACIJA NA TEMU ODVAJANJA I ZBRINJAVANJA OTPADA ......................... 167

Prirodoslovna škola Split - DAN ŠIŠMIŠA ........................................................................................................................... 168

Prirodoslovna škola Split - PROJ EKTNI DAN .................................................................................................................... 168

Osnovna škola Visoka, Split - KAD SE MALE RUKE SLOŢE, SVE SE MOŢE, SVE SE MOŢE .......................................... 169

Djeĉji vrtić „Biokovsko zvonce“, Makarska - MORSKI STANOVNICI I ONEĈIŠĆENJE MORA ............................................ 170

Djeĉji vrtić „Biokovsko zvonce“, Makarska - IZRADA DRUŠTVENIH IGARA OD OTPADA ................................................. 171

Djeĉji vrtić „Biokovsko zvonce“, Makarska - NIJE SMEĆE SVE ZA VREĆE ........................................................................ 172

Djeĉji vrtić „Biokovsko zvonce“, Makarska - ZDRAVOM HRANOM DO ZDRAVLJA ............................................................ 173

Osnovna škola Ivana Gundulića, Dubrovnik ........................................................................................................................ 174

POPIS SVIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA, DJEĈJIH VRTIĆA, UĈENIĈKIH DOMOVA I VISOKO OBRAZOVNIH INSTITUCIJA U HRVATSKOJ, PO ŢUPANIJAMA I GENERACIJAMA, KOJE SU U PROTEKLIH 20 GODINA STEKLE STATUS MEĐUNARODNE EKOŠKOLE ................................................................................................................................ 176

135

136

137

138

Osnovna škola „Vazmoslav Grţalja“, Buzet Osnovna škola „Vazmoslav Grţalja“, Buzet ove godine dobiva dijamantni status što znaĉi da je u cijelosti ispunila uvjete iz smjernica za provedbu programa Ekoškole te izvršila sve potrebne radnje za obnavljanje ovog meĊunarodnog priznanja. Unatoĉ epidemiji COVID-19, uspjela je odrţati nekoliko hvalevrijednih zadataka meĊu kojima bih izdvojila Dane kolektivne sadnje drveća u Hrvatskoj povodom kojih su grupa Malih vrtlara i uĉenici 4. a razreda u Matiĉnoj školi, grupa Malih vrtlara u Podruĉnoj školi Vrh i uĉenici 6. razreda iz Podruĉne škole Roĉ uz pomoć svojih voditeljica i domara, posadili stabla hrasta medunca, javora, stablo lijeske, badema te grmove oleandra koja su nam darovale Hrvatske šume te nekolicina privatnih obrtnika lokalne zajednice koji su prepoznali vrijednost ove akcije.

Izdvojila bih, isto tako, Radionicu šumske pedagogije koju je organizirala voditeljica pedagogije u šumi, ing. šumarstva Ana Fornaţar. Kroz kreativno izraţavanje u šumi, komunikacijskim vještinama, glumom, istraţivanjem, mjerenjem i pisanjem poezije, uĉenicima 5.-ih razreda Matiĉne škole pribliţila je ljepotu prirode kao inspiraciju u suvremenom digitalnom društvu.

Zadnje što bih izdvojila u ovoj, školskoj godini jest Projekt Učionica u prirodi koja je nastavak već trogodišnjeg osmišljavanja Eko odbora OŠ „Vazmoslav Grţalja“ te suradnice ing. agronomije Doris Flego Neţić. Naša je škola u suradnji sa Srednjom školom Buzet prijavila projekt Učionica u prirodi te dobila bespovratna novĉana sredstva od Zaklade za poticanje partnerstva i razvoja civilnog društva Istra. Cilj nam je izgraditi uĉionicu u neiskorištenom dijelu dvorišta Osnovne škole Vazmoslava Grţalje u Buzetu. Time ćemo dobiti dodatni prostor u kojem bi se odrţavala nastava što će biti od velikog znaĉaja za osnovnu i srednju školu u Buzetu. Organizacijom radionica, struĉnih predavanja, filmskih, knjiţevnih i astronomskih veĉeri otvorenoga tipa, društveni će ţivot u lokalnoj sredini dobiti novu dimenziju. Teren je pripremljen, stolovi su u izradi, panjevi i platno za jastuĉiće ĉekaju oslikavanje. Sve što ĉekamo je povratak uĉenika u škole kako bismo priveli kraju taj naš mali, ali vrijedan projekt.

139

Djeĉji vrtić „Maslaĉak“, Pula JEDNODNEVNO KAMPIRANJE U OBLIŢNJOJ ŠUMI

Šuma koja se nalazi u neposrednoj blizini našeg vrtića mjesto je gdje mnogo boravimo. Postala nam je neprestana inspiracija za provoĊenje raznih aktivnosti. Šumu smo svakodnevno crpili i kao izvor poticaja za raznovrsne aktivnosti. Šuma je djeci, a i nama odgojiteljima, postala mjesto gdje smo zajedniĉkim snagama, kao „veliki „ istraţivaĉi, otkrivali njene vrijednosti i bogatstva. Razgovarajući s djecom i osluškujući njihove prijedloge došli smo do ideje da osmislimo kampiranje u našoj šumi. U vrtiću smo danima planirali odlazak u šumu te smo u detalje isplanirali što nam je potrebno za uspješno kampiranje. Planirali smo što ćemo ponijeti iz vrtićkog laboratorija, što nam je potrebno od instrumenata, alata i materijala. Dogovorili smo se tko će što nositi do mjesta kampiranja. Na livadi smo organizirali kamp. U šumi djeca postaju mirnija i opuštenija te pokazuju veći interes za hodanjem, uĉenjem i istraţivanjem. Htjeli smo doţivjeti pravo kampiranje te smo u pomoć pozvali edukatora Mladena Peršića iz Natura Histrice.

Zajedniĉkim smo snagama postavili šatore i sve potrebno za logorsku vatru. Vatra nam je posluţila za podgrijavanje istarske maneštre i peĉenje kobasica. U prirodi smo boravili cijeli dan te smo ostvarili razne istraţivaĉke, tjelesne i stvaralaĉke aktivnosti. Poticali smo djecu na brojne aktivnosti: na postavljanje šatora, sakupljanje drvca za vatru, oznaĉavanje kampa, korištenje kompasa u prirodi i snalaţenje u prirodi, na otkrivanje zaštićenih biljaka, na uoĉavanje tragova ţivotinja (divlje svinje, srne, zeca), na pronalaţenje neobiĉnih stabala , na samostalno istraţivanje i dokumentiranje uz pomoć fotografskog aparata. Edukator Mladen Peršić pripremio je fotografije ptica, ţivotinja i biljaka koje borave u našoj šumi. Svojim je priĉama i znanjem obogatio djeĉja iskustva te ih potaknuo na istraţivaĉke aktivnosti. Kroz igru djeca uĉe, istraţuju i stvaraju na najprirodniji naĉin, stjeĉu nova znanja, vještine i navike, u skladu sa svojim razvojnim mogućnostima. Djeca su prepoznavala na fotografijama biljke, ptice, ţivotinje a kasnije ih pronalazila u šumi i na livadi. Svaku je ţivotinju, pticu i biljku edukator predstavio djeci te ih upoznao s njihovim karakteristikama. U šumi su pronalazili gljive, tragove ţivotinja (divlje svinje, ptica, srne) biljke i osluškivali pjev ptica. Pronalazili su i donosili razne uzorke te znatiţeljno istraţivali. Djeca su svoja iskustva i doţivljaje meĊusobno prepriĉavala.

Djeci smo omogućili da prirodu doţive svim osjetilima, pronalaze i otkrivaju teksturu, boju, miris, veliĉinu, naziv svega što ih okruţuje… Šetajući šumom, djeca su mnogo toga sakupljala te su imala potrebu sakupljeno odlagati, sortirati i prouĉavati u vrtićkom laboratoriju. U improviziranom laboratoriju djeca su promatrala uz pomoć povećala i mikroskopa. U vrtić smo donijeli sve što su djeca tijekom kampiranja sakupila te su sortirala u laboratorij. Kampiranje i svakodnevni boravak u prirodi potaknuo je djecu na:

140

- izradu plakata o pticama (crni kos, vrabac, zeba, lastavica), o biljkama (uskolisni trputac, crni sljez, tratinĉica, gljiva sunĉanica )

- izradu mirisnih boca (majĉina dušica, menta, origano, kamilica, lovor) - izradu herbarija samoniklog bilja (kamilica, trputac, sljez …) - pripremu bilja za ĉaj (šipak, menta, kamilica) - sadnju ţirova u laboratoriju - izradu ptiĉjeg gnijezda i hranilica za ptice - izradu slikovnica, crteţa, izjava o biljkama i ţivotinjama

Djeca su dugo prepriĉavala pozitivna iskustva s kampiranja, svoje steĉeno znanje koje su usvojili tijekom boravka u prirodi imali su potrebu podijeliti s roditeljima. Takvim naĉinom rada, i pristupom koji prvenstveno potiĉe i stvara kvalitetne uvjete za istraţivanje i razvoj kreativnosti kod djece, ţelimo izaći izvan ustaljenih okvira i stvarati plodno tlo za ostvarivanje postavljenih ciljeva. Djeca su po prirodi istraţivaĉi i njima samo treba omogućiti uvjete u kojima će u potpunosti zadovoljiti svoju potrebu za istraţivanjem.

Osnovna škola Monte Zaro, Pula ZNANJE ZA ODRŢIVO DJELOVANJE

Projekt se provodi u okviru švicarsko-hrvatskog programa suradnje. Program sufinanciraju Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske i Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. OdreĊene škole, poput naše OŠ Monte Zaro, partneri su u provedbi cjelokupnoga projekta zajedno sa Udrugom Zelena Istra. Zajedniĉki je cilj edukacija nastavnika i uĉenika znanjima i vještinama u podruĉju odrţivog razvoja te povećanje razumijevanja uloge vlastitog djelovanja u zajednici. Cilj je da uĉenici aktivno sudjeluju u oblikovanju sadašnjosti i budućnosti te da razvijemo njihovo razumijevanje pojma odrţivi razvoj, odgovornost za njegovu primjenu u zajednici te spremnost na dijalog sa zainteresiranim akterima u zajednici. Voditeljice projekta na razini škole su: Dragica Pršo, Valentina Juriĉ i Ana Okmaca. Projekt traje od rujna 2019. do lipnja 2021. godine. Provedba projekta Na poĉetku projekta (1. polugodište nastavne godine 2019./2020.) u sklopu nastavnih predmeta Kemije i Geografije odrţana su predavanja i radionice o odrţivom razvoju za više razrede osnovne škole te za Ĉitateljski klub i Školsku zadrugu Eko znalci Montezarci. Predavanja i radionice vodile su Dragica Pršo, Valentina Juriĉ i Ana Okmaca. Nakon edukacije svi su uĉenici ispunili anketu s vlastitim prijedlozima za školski projekt koji ukljuĉuje temu odrţivi razvoj. Odabran je najĉešći prijedlog – ukidanje plastike, pogotovo plastiĉnih vrećica. Tako je nastala tema našega školskog projekta „Skroji svoju odrţivu priĉu“.

141

Na razini škole prikupljali smo stari odjevni materijal kako bi izradili platnene vrećice u suradnji s Tekop Novom (radionica koja zapošljava osobe s invaliditetom). SuraĊivali smo s udrugom Hrvatsko udruţenje interdisciplinarnih umjetnika te je njihova ĉlanica odrţala radionicu izrade platnenih vrećica u 6. razredima. Uĉiteljica Valentina Juriĉ je sa školskom zadrugom izraĊivala prirodne sapune kako bi uĉenici osvijestili mogućnost korištenja prirodne kozmetike. Uĉenici 8. razreda izradili su edukativan letak o školskom projektu koji će se tiskati te dijeliti lokalnoj zajednici zajedno s vrećicama i prirodnim sapunima. U nastavnoj godini 2020./2021., s odreĊenom ćemo skupinom uĉenika, posjetiti Kaštijun (odlagalište otpada), prikupljat ćemo u još jednom navratu stari odjevni materijal kako bi ga reciklirali u platnene vrećice te će uĉenici volontirati u lokalnoj zajednici kako bi se svi educirali o problemu plastiĉnoga otpada, zagaĊenja te o odrţivom razvoju. Projekt je predstavljen na stranici škole, na stranicama Udruge Zelena Istra, na radio Maestralu te na Djeĉjem gradskom vijeću.

Osnovna škola Kaštanjer, Pula OŠ Kaštanjer ove godine drugi put obnavlja svoj status. Ove godine imali smo u planu puno toga napraviti, no zbog neoĉekivane situacije napravili smo koliko smo mogli. Glavne teme naše škole su Otpad i Bioraznolikost. Nastavili smo sudjelovati u meĊunarodnom projektu Projekt šafran – The Crocus Project te smo i ove godine posadili lukovice šafrana u školskom dvorištu kako bi se prisjetili djece koja su poginula u holokaustu . Nastavili smo s radom i na starim akcijama: Plastiĉnim ĉepovima do skupih lijekova – Udruga oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske i Skupljamo zajedno stare baterije – tvrtka FRIŠ d.o.o. Kriţevci.

Ove godine poĉeli smo i s realizacijom projekta Znanje za odrţivo djelovanje s naslovom Kaštanjer – prijatelj pĉela. Nositelj tog projekta je naša kuma Udruga Zelena Istra, a partneri su: Centar za mirovne studije, Ekološka udruga Krka Knin te škole iz Knina i Pule. Projekt se provodi u okviru Švicarsko-hrvatskog programa suradnje te je sufinanciran sredstvima Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. S ovim projektom ţelja nam je skrenuti pozornost lokalne zajednice na vrlo vaţan problem nestanka i ugroţenosti pĉela te pokazati našim sugraĊanima na koji naĉin moţemo pomoći pĉelama da preţive, ĉak i u urbanoj sredini.

142

I dalje razvrstavamo i recikliramo otpad, brinemo se o ĉistoći i ureĊenju škole i školskog dvorišta, aktivno obiljeţavamo eko datume i sve ĉešće u nastavi ukljuĉujemo temu ekologije.

Škola za odgoj i obrazovanje Pula AGRUNJAMIJA – AGRUMI U ISTRI

Projekt je zapoĉeo uvodnim satovima o temi, u svim razredima, 1. - 3 raz. SŠ tijekom rujna, te se nastavio kroz praktiĉni rad u školskoj kuhinji – izrade napitaka od agruma (limunade i oranţade) tijekom listopada, te u studenom izradom marmelada od mandarine i limuna, a nakon terenske nastave branja mandarina na otoĉiću Vanga na otoĉju Brijuni, koji je realiziran 8. studenog 2019. U prosincu smo izraĊivali kolaĉe od agruma, koje smo onda , uz napitke, prezentirali na Boţićnoj školskoj priredbi, ĉime su uĉenici predstavili sam projekt. Poĉetak drugog polugodišta obiljeţili smo izradom limuncina od bio limuna, te u veljaĉi realizirali radionicu prirodne kozmetike od citrusa ( 6.2.) i posjetili Miomirisni otoĉni vrt na Malom Lošinju (20.2.).

Ostale planirane aktivnosti, a to su kupnja sadnice agruma I njihova njega, te daljnja izrada proizvoda prirodne kozmetike, kao I svih dosadašnjih napitaka I poslastica,u kuhinji, rad krojaĉke radionice s tekstilom uzoraka citrusa, te priprema za prezentaciju samog projekta, nisu realizirane zbog poĉetka nastave na daljinu. O daljnjim preporukama Istarske ţupanije i HZZJZ IŢ, ovisit će daljnja realizacija planiranog projekta Agrunjamija – agrumi u Istri. U svakom sluĉaju, cilj projekta je ostvaren već u ovoj fazi, jer smo kroz planirane sadrţaje povezali suradnjom, zajedniĉkim radom I druţenjem sve naše uĉenike – ugostitelje, strojare, krojaĉicu I poljoprivrednike, te kroz praktiĉni rad planiramo realizirati jedan ili više završnih proizvoda, koji će ostati, kao trag zapisan u daljnjem radu uĉeniĉke zadruge naše škole. Isto kao I promocija zdravlja I zdravih artikala, pa svakome na izbor!

Voditeljica projekta: Gordana Bošnjak, prof.defektolog

143

Škola za odgoj i obrazovanje Pula VRIJEME JE ZA GOJZERICE

Škola za odgoj i obrazovanje - Pula pokretaĉ je novog projekta pod nazivom " Vrijeme je za gojzerice" sa ciljem povećanja razine ţivotnih kompetencija kod osoba s intelektualnim teškoćama sa svrhom socijalne inkluzije, kroz aktivnost planinarenja. Partneri u projektu su Centar za inkluziju i podršku u zajednici Pula, Sportsko društvo Plima za osobe s invaliditetom Istarske ţupanije, Planinarsko društvo Glas Istre Pula, Istarska ţupanija, Upravni odjel za zdravstvo i socijalnu skrb i Arena Hospitality group. PredviĊene aktivnosti u projektu

- Mala planinarska škola - Praktiĉne radionice planinarenja - poludnevni izleti po lokalnim pješaĉkim stazama - Praktiĉne radionice planinarenja – jednodnevni izleti kroz Istru - Izrada, grafiĉko ureĊenje i tiskanje dva planinarska priruĉnika (jednog pisanom na jeziku

lakom za ĉitanje i drugog pisanog slikovnim komunikacijskim simbolima).

U prostorijama Škole dana 13.06.2019. odrţana je prva aktivnost - mala planinarska škola, na kojoj su sve polaznike planinarski instruktori i vodiĉi PD Glas Istre, Aleksandar Kekić i Vili Boljunĉić upoznali sa planinarskom opremom, naĉinom kretanja u planini, pripremom za odlazak u planinu. "Druţenje nastavljamo u rujnu kada kreću praktiĉne radionice. Svi smo dobili zadatak poraditi na kondiciji, vjeţbati tijekom ljeta, plivati i boraviti na otvorenom. Veselimo se praktiĉnim radionicama! Planinarenje kao aktivnost je idealno za poboljšanje aerobnih kapaciteta, te snaţno pokreće srce i rad svih mišića. Osim što višestruko koristi zdravlju i gradi dobru kondiciju, višesatno pješaĉenje u prirodnom okruţenju rezultira i ĉvrstim prijateljstvima jer planinska priroda, ĉesto netaknuta i divlja, ima moć stvaranja neraskidivih veza meĊu ljudima. Vjerujem da će se polaznici projekta nakon završenih aktivnosti hrabrije ukljuĉivati u planinarska društva i uţivati u planinarenju. Pripremamo i dva priruĉnika koji će olakšati svim osobama s inetelktualnim teškoćama lakše praćenje planinarske škole i planinarskih aktivnosti. Priruĉnike ćemo podijeliti svim planinarskim društvima u Istarskoj ţupaniji.

Ravnateljica škole i koordinatorica projekta Višnja Popović, prof.

http://www.regionalexpress.hr/site/more/pokrenut-projekt-vrijeme-je-za-gojzerice

144

Škola za odgoj i obrazovanje Pula UĈENIĈKA ZADRUGA ŠPAROOGA

U našoj školi djeluje uĉeniĉka zadruga Šparooga već 5 godina. U njezin rad ukljuĉeni su svi uĉenici u okviru sekcija. Ove godine rad zadruge odvija se u okviru 5 sekcija i to keramiĉka, tekstilna, kreativna, izrada nakita, ugostiteljska. Uĉenici ovisno o afinitetu i zainteresiranosti izraĊuju predivne uporabne i ukrasne predmete.

NA web-u naše škole imamo ponudu naših proizvoda koje plasiramo. Svake godine odrţavamo prodajni novogodišnji štand koji je izvrsno posjećen. Ovo proljeće smo izradili preko 100 zaštitnih maski za sve naše uĉenike i djelatnike. Na kraju godine smo planirali zaraĊeni novac potrošiti na izlet koji smo odgodili.

Voditeljica zadruge: Nataša Mehanović, prof. defektolog

Škola za odgoj i obrazovanje Pula PROJEKTI ZDRAVSTVENOG ODGOJA UĈENIKA

U okviru zdravlja i zdravstvenog odgoja u Školi za odgoj i obrazovanje Pula, uĉenici su sudjelovali u projektima „Šetnja na konju“ i „Special power league“ te natjecanjima u organizaciji Specijalne olimpijade Republike Hrvatske LJISO i Plivanje. U projekt „Šetnja na konju“ ukljuĉeni su bili uĉenici osnovne škole, odgojno obrazovnih skupina i radnog osposobljavanja. Uĉenici su kroz kontakt s konjima i jahanjem na konju utjecali na osobni i socijalni razvoj. Ljepota i plemenitost konja, njihova toplina i ritam pokreta predstavljaju jedinstven terapijski uĉinak na dijete proţet osjećajima ugode, zadovoljstva i kontrole koji proizlaze iz jahanja i upravljanja jahanjem. U projekt „Special power league“ bili su ukljuĉeni uĉenici osnovne i srednje škole. Kroz natjecanje u nogometu razvijali su socijalne vještine i ostvarili osjećej pripadnosti klubu i uspjeha u sportu. Kroz natjecanja Specijalne olimpijade Hrvatske uĉenici su kao predstavnici škole sudjelovali na Ljetnim igrama Specijalne olimpijade i Prvenstvu Hrvatske u plivanju.Osim odliĉnih rezultata uĉenici su kroz druţenje s ostalim ĉlanovima Specijalne olimpijade ostvarili nova poznanstva, druţenja i sve pozitivne strane sporta i fair-playa.

145

Škola za odgoj i obrazovanje Pula POSADIMO UMJETNOST

U utorak, 19.11.2019. u prostorijama Škole za odgoj i obrazovanje – Pula odrţana je, druga po redu, likovna kolonija koja je ove godine imala meĊunarodni karakter. Na ovogodišnjoj koloniji, pod nazivom „Posadimo umjetnost“ sudjelovale su ekipe iz Slovenije, Bosne i Hercegovine te iz Hrvatske, toĉnije iz Zagreba i Pule. Tema kolonije bila je u skladu sa svjetskim zbivanjima i promišljanjima glede ekologije i budućnosti naše planete. Tehnika prostornog oblikovanja didaktiĉki neoblikovanog i recikliranog materijala, drva, ţice, papira i sl. bila je unaprijed zadana tako da su sudionici mogli doći s pripremljenim skicama svojih radova.

Prije samog otvorenja kolonije uĉenici i njihovi voditelji prošetali su okolicom Škole i parkom Monte Zaro promatrajući biljke i stabla koja tu rastu. Tema razgovora bila je ljepota, raznolikost i vaţnost biljnog svijeta. Po povratku u Školu ravnateljica Višnja Popović uputila je pozdravnu rijeĉ dobrodošlice te je slijedilo formalno otvaranje 2. meĊunarodne likovne kolonije „Posadimo umjetnost“ od strane Irene Peruško, zamjenice proĉelnice Upravnog odjela za društvene djelatnosti. Nakon dvosatnog kreativnog stvaranja odrţana je prezentacija radova te podjela zahvalnica svim sudionicima od strane voditeljice kolonije Kristine Buić Modrušan. Kroz ovakve likovne susrete ostvareni su ţeljeni ciljevi upoznavanja, druţenja, uspostavljanja partnerskih odnosa sa sliĉnim ustanovama iz Hrvatske, a i šire odnosno sa svima onima koji uţivaju u likovnom stvaranju kao jednim od naĉina kvalitetnog provoĊenja organiziranog slobodnog vremena.

Voditeljica kolonije: Kristina Buić Modrušan, univ.spec., mag. rehab, educ., učitelj mentor

Škola za odgoj i obrazovanje Pula ERASMUS+ PROJEKT: JAĈANJE OSOBNOG RAZVOJA UĈENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU KROZ INTERKULTURALNE AKTIVNOSTI Tijekom školske godine 2019./2020. Škola za odgoj i obrazovanje – Pula nastavila je s provoĊenjem Erasmus+ multilateralnog partnerstva „Jaĉanje osobnog razvoja uĉenika s teškoćama u razvoju kroz interkulturalne aktivnosti“. Ovo, treće po redu meĊunarodno partnerstvo zapoĉelo je 2018. godine, a osim naše ustanove u njega su ukljuĉeni i partneri iz dviju njemaĉkih škola, jedne Ĉeške i dviju poljskih. Radi se o partnerima koji, kao i mi, provode odgoj i obrazovanje uĉenika s teškoćama u razvoju. kroz osnovnoškolske i srednjoškolske programe.

146

Vrijednost je aktualnog projekta 197.509. eura, a cilj mu je upoznati uĉenike s inovativnim i integrativnim vještinama, razvoj strategija za sudjelovanje u društvenom ţivotu, a time i mogućnosti za jaĉanje vlastitih socijalnih kapaciteta.

Na ţalost, kao i većina aktivnosti diljem svijeta i naš je projekt pretrpio redukciju u provedbi planiranih aktivnosti zbog pandemije koja nas je zadesila. Stoga je od planirane dvije, tijekom ove školske godine odrţana samo jedna mobilnost. Radi se o odlasku u njemaĉki Schweich i njegovu okolicu, gdje smo kroz pet dana sudjelovali u ĉarima šumske i iskustvene pedagogije. Aktivnosti u kojima su naši uĉenici sudjelovali bazirali su se na voţnji brdskih bicikala, sportskim igrama u šumi, hikingu, ribolovu i aktivnostima u adrenalinskom parku. Cilj je ove mobilnosti bio razvoj socijalnih kompetencija i promocija suţivota s prirodom. Aktivnost koja je bila planirana za svibanj 2020. godine, a trebala se drţati u njemaĉkom Rudolstadtu i obuhvaćati aktivnosti vezane uz sport i lokalni folklor, redizajnirana je zbog nepovoljne epidemiološke situacije i svaka će ju partnerska ustanova provesti, radi sigurnosti i zaštite uĉenika, na domaćem terenu. U svakom sluĉaju, Erasmus+ projekti polako su ali sigurno dokazali da je bez njih svaka školska godina nezamisliva te da je njihov koncept u potpunosti usklaĊen s misijom i vizijom naše ustanove.

Vanja Marković, prof. savjetnik, pedagoginja Škole

Škola za odgoj i obrazovanje Pula RAD S GLINOM I IZRADA KERAMIKE

U Školi za odgoj i obrazovanje u Puli se, uz ĉitav niz odgojno – obrazovnih postupaka, tehnika i rehabilitacijskih programa, u radu s djecom s teškoćama u intelektualnom funkcioniranju, kao jedan od rehabilitacijski postupaka, već ĉitav niz godina koristi rad s glinom, njeno oblikovanje i izrada keramike, kako kroz redovne nastavne sadrţaje, tako i kroz izvannastavne aktivnosti. Glina kao sredstvo za rad i izradu razliĉitih ukrasnih i uporabnih predmeta, visoko je vrijedan medij u radu sa svima, a posebno s uĉenicima s većim teškoćama u razvoju. Kako je glina, u stvari zemlja obraĊena za izradu keramike, bez dodanih plastiĉnih tvari, kao što je to sluĉaj s nekim drugim masama za modeliranje, potpuno je prirodni, neškodljiv materijal. To je posebno znaĉajno u radu s uĉenicima s većim teškoćama u razvoju i autizmom zbog njihove sklonosti da pred- mete kojima manipuliraju stavljaju u usta i doţive ih i oralno. Osim gline i svi ostali materijali kojima se koristimo u izradi keramike su potpuno prirodni i neškodljivi za uĉenike. Engoba boje koje sluţe za oslikavanje pred- meta nakon prvog peĉenja raĊene su na bazi gline i prirodnih pigmenata, a glazure su bezolovne i neotrovne u svih fazama izrade i kasnije, korištenje keramike. Ono što je još vaţno i vrijedno u radu s glinom i izradi keramike je da nema otpadnih materijala. Glina se, u svakoj fazi izrade keramike moţe iskoristiti (napuknuti predmet se moţe istući u prah i napraviti

147

ljepilo, od gotovog napuknutog predmeta se moţe napraviti mozaik i neki drugi predmet spajanje dva ili više). Zašto je glina tako vaţna i vrijedna u radu s uĉenicima s teškoćama u razvoju? Djeca u pravilu vole i trebaju modelirati, gnjeĉiti, valjati mekane podatne materijale. Aktivnost manipuliranja materijalima za modeliranje doprinosi razvoju taktilne percepcije i razvoju i pravilnom definiranju fine motorike, te uspostavljanju i poboljšanju koncentracije paţnje i fokusa. Glina uz sve to ima i dodatnu komponentu da djeluje smirujuće i kanalizira neprihvatljiva agresivna ponašanja i smiruje hiperaktivnost. Kad rade s glinom, uĉenici su obiĉno vedri, veseli, kooperabilni i radoznali kako će njihov rad na kraju ispasti.

U Školi za odgoj i obrazovanje uĉenici se izraĊujući keramiku upoznaju s razliĉitim fazama u njenoj izradi, od modeliranja gline u ţeljenu formu, preko prvog peĉenja, oslikavanja, glaziranja, drugog peĉenja do gotovog proizvoda. Svaka od tih faza traţi od uĉenika savladavanje odreĊenih vještina, a što pridonosi uspješnijoj rehabilitaciji. S obzirom da rad s glinom zahtjeva dosta prostora i specifiĉne alate i materijale, u Školi postoji posebna uĉionica u kojoj se radi s glinom i izraĊuje keramika i poznata je pod nazivom keramiĉarska radionica. U Školi za odgoj i obrazovanje, tijekom godina, uĉenici su uz pomoć i voĊenje uĉitelja izradili ĉitav niz ukrasnih i uporabnih predmeta, koji su prezentirani na prodajnim izloţbama, a od kojih su prepoznatljivi istarski motivi kao kaţun, istarski bunar – šterna i istarska zdjela – terina. Na taj naĉin predstavili su široj javnosti i okolini svoje radove i svoje sposobnosti, a s ĉime šira javnost ni danas nije dovoljno upoznata i gdje još uvijek ima puno predrasuda kad su u pitanju djeca i osobe s većim teškoćama u razvoju. Prije nekoliko godina, Škola za odgoj i obrazovanje je aplicirala na RTL – ov natjeĉaj ¨RTL pomaţe djeci¨ i dobila vrijednu donaciju kojom je kupljena nova peć za peĉenje keramike i razliĉite vrste gline i alata, tako da je obogaćena ¨keramiĉarska radionica ¨ u Školi, a što je omogućilo uĉenicima kreativniji rad i ostvarivanje u svojoj potrebi da budu uspješni i da se svojim radovima mogu pohvaliti na izloţbama ili kao poklonom nekoj dragoj osobi.

Silva Paus, prof. defektolog

Gimnazija Pula NOĆ GIMNAZIJE U NOĆI MUZEJA 2020 – PLASTIKA

Gimnazija Pula i ove se godine ukljuĉila u manifestaciju "Noć muzeja" koja se odrţala 31. sijeĉnja 2020. Ovogodišnja tema bila je plastika i problem plastiĉnog otpada u svijetu. U manifestaciju ukljuĉilo se puno uĉenika i profesora koji su za posjetitelje organizirali razliĉite radionice i izloţbe. Uĉenici Sociološko-ekološke grupe Lumeni, uz mentoricu prof. Teodoru Beletić ukazali su na odgovornost svih u stvaranju plastiĉnog otpada u svakodnevnom ţivotu, te su prikazali i koje su sve uporabne predmete uspjeli izraditi od plastike. Što se od plastike moţe stvoriti bilo je vidljivo u Gimnaziji već u hodnicima koji su ukrašeni "visećim vrtovima" - cvijećem i biljem koji su zasaĊeni u plastiĉnim bocama.

148

Posjetitelji su mogli prisustvovati radionici izrade okvira za slike od ĉepova, dok su najmlaĊi od plastiĉnih ĉepova izraĊivali gusjenice, leptire, bubamare… U hodniku škole predstavljena je izloţba fotografija pod nazivom „Plastika“ ĉlanova gimnazijskog Fotokluba, nastala u suradnji s haiku klubom pod mentorstvom prof. Dejana Pavlinovića. Aktiv fizike (prof. Popĉević, prof. Andrašević, prof. Macuka) pripremio je niz interaktivnih eksperimenata koje su posjetitelji mogli sami izvoditi. Okosnica većine eksperimentalnih radova je plastika kao materijal (umjetan polimerski materijal) i plastika kao fiziĉki pojam (plastiĉnost). „Zvukovi plastike“ bio je naziv izloţbe i performansa na instrumentima od plastike koje su gimnazijalci izradili uz pomoć prof. Vlaĉić.

ObraĊene su i teme vezane za biologiju, pod nazivom „Bioplastiĉni ciklus“ (prof. Vesna Jelenković Dukovski, prof. Ira Maslovar i prof. Mirjana Bakić Cerovac). „Slike u nastajanju“ (uĉenici i prof. Pavlović) raznim su materijalima ostavljali trag na dva platna: na jednom koje prikazuje sliku oneĉišćenog i za ţivot ne baš primjerenog planeta te na drugom koji bi trebao ukazivati kakav planet je Zemlja, kao mjesto za ţivot ugodna, plava i zelena i oĉuvane prirode. Tu su još bili i modni izriĉaj plastiĉnim otpadom, vertikalni vrtovi, društvena igra „Ĉovjeĉe ne ljuti se“, video uradak – „Od radionice do izloţbe“ koje su realizirali uĉenici te prof. Ĉerneka i prof. Maras. Gimnazijske matematiĉarke i matematiĉari mjerili su proizvode jednakih koliĉina pitajući se koje su ekološki prihvatljivije obzirom na plastiĉnu ambalaţu, uz pomoć prof. Bratulić i prof. Bastijanić.

149

„Plastika je plastika“ je instalacija ĉiji naziv upućuje na rijeĉ plastika koja znaĉi materijal ( PET, PVC, LDPE...) ili skulptura u jeziku likovne umjetnosti. Rad se sastoji od ţiĉane skulpture pješĉanog sata koja se puni plastiĉnim bocama razbacanim po podu uĉionice. Pješĉani sat ovdje simbolizira istjecanje vremena preostalog ĉovjeĉanstvu za zbrinjavanje plastiĉnog otpada. Projekcije upućuju na osnovne ţivotne elemente koje svakodnevno uništavamo prekomjernom proizvodnjom i uporabom plastike (realizirali uĉenici uz pomoć prof. Franjul i prof. Kalĉić). Trenutni EKO projekti škole:

- Znanje za odrţivo djelovanje - cilj projekta je osposobiti uĉenike znanjima i vještinama s podruĉja odrţivog razvoja, te povećati razumijevanje uloge vlastitog djelovanja u zajednici.

- EKO LAB - aktivnosti se provode kroz konkretan primjer problema plastiĉnog otpada. U okviru EKO LAB-a uĉenici će istraţivati na koji naĉin mogu stvoriti nove proizvode od plastiĉnog otpada korištenjem mašina za recikliranje plastike i 3D tehnologije štampanja s dobivenim recikliranim filamentom.

Gimnazija Pula ukljuĉila se u projekt Ekoškola 1999. godine te je 2001. godine postala prva Ekoškola u Istri i jedna od 19 škola prve generacije Ekoškola Republike Hrvatske.

Marko Kalčić, prof.

Osnovna škola dr. Mate Demarina – Podruĉna škola Banjole Školska godina 2019./2020.

Uĉenici i uĉiteljice podruĉnog odjela Banjole, u suradnji s Općinom Medulin, ukljuĉili su se 25. listopada 2019. u graĊansku inicijativu "Zasadi drvo, ne budi panj" i na taj naĉin obiljeţili Dane kolektivne sadnje u Hrvatskoj. U školskom su dvorištu zajedniĉkim snagama zasadili pet mandarina meĊu maslinama. Osim što će uĉenike podariti plodovima, stabla će biti stanište mnogim pticama i kukcima te će uĉenicima pruţati mjesto za igru i odmor.

Dana 12. prosinca 2019. mališani podruĉnog odjela Banjole, u suradnji sa udrugom Zelena Istra, sudjelovali su u razmjeni starih igraĉaka i slikovnica. Na taj su naĉin nauĉili zašto je ponovna uporaba vaţna i kako igraĉke koje su njima dosadile nekom drugome mogu biti nove i zanimljive.

150

Uĉenici 1.razreda podruĉnog odjela Banjole i 4.razreda OŠ dr. Mate Demarina u Medulinu osmislili su tekst za bojanku „Morske avanture jednoga Jure“, koju je na lokalni ĉakavski dijalekt prevela Marija Druţeta. Bojanku je ilustrirao pulski ilustrator Vibor Juhas, a tiskana je u 500 primjeraka. Bojanka ukazuje na opasnosti od plastiĉnog otpada u moru te potiĉe razvoj empatije prema ţivotinjama i svijest o potrebi zaštite okoliša i odrţivog gospodarenja otpadom.

U prosincu su uĉenici u našoj školi prisustvovali radionicama o funkcioniranju reciklaţnog dvorišta i pravilnom odvajanju, ponovnoj upotrebi i smanjenju nastanka otpada, a uĉenici 4. razreda su izradili maketu reciklaţnog dvorišta od recikliranih materijala. Od dana 13.03.2020. krenula je nastava kod kuće, ali to nije sprijeĉilo naše vrijedne Ekoljupce, uĉenike 1.razreda da nastave istraţivati predmete koje imaju u svom domu i, reciklirajući, prenamijeniti ih u nove ukrasne i uporabne predmete. Za vrijeme nastave na daljinu reciklirali su i izradili drţaĉe olovaka i bojica od rolica wc-papira i kantica, malo kazalište od kutije za cipele i lutkice za igrokaz, kućnog robota od starih kutija, košuljice za teglice za cvijeće od starih ĉarapa, društvene igre od recikliranog materijala, matematiĉke igre od recikliranog materijala

151

Djeĉji vrtić Viškovo EKO PRIĈA SE NASTAVLJA...

Djeĉji vrtić Viškovo ukljuĉen je od pedagoške godine 2015./2016. u MeĊunarodni program Eko škola u organizaciji Udruge Lijepa Naša. U lipnju 2016. vrtić je, za svoj uspješan rad, prvi put stekao prestiţno meĊunarodno priznanje, poveljom o Statusu MeĊunarodne Eko škole, Status Eko škole dosad je obnovljen dva puta i to 2018. i 2020. godine.

Osim uobiĉajenih eko aktivnosti, (rad na temama vode, otpada, štednje energije, klasificiranja otpada, korištenja otpadnih materijala za izradu didaktiĉkih pomagala) Djeĉji vrtić Viškovo ove se godine bavio temom Zdrav ţivot u kojoj je ostvario dvije podteme: boravak u prirodi i zaštita oralnog zdravlja. Svjesni ĉinjenice da u posljednje vrijeme djeca sve manje borave u prirodi zbog raznih faktora (zaposlenost i preopterećenost roditelja, razne aktivnosti, obaveze, povećano korištenje raznih medija, pomanjkanje igre na otvorenom) odluĉili smo posvetiti paţnju upravo ovoj vaţnoj aktivnosti. Boravak djeteta u prirodi ima mnoge dobrobiti; pozitivno utjeĉe na zdravtstveni, kognitivni i motoriĉki razvoj kao i na ţivĉani sustav djeteta, a upravo je djetinjstvo vrijeme u kojem će dijete najintenzivnije razvijati sve svoje vještine i sposobnosti. Cilj projekta bio je omogućiti djeci što ĉešći boravak i to za vrijeme boravka u vrtiću kako bi djeca svaki dan dio vremena provela u prirodi. Tako su organizirani svakodnevni posjeti obliţnjim šumama i livadama, raznovrsni izleti i posjeti u bliţoj okolici te šetnje planinarskim šetnicama, koje su ostvarene u suradnji s Turistiĉkom zajednicom Općine Viškovo te Planinarskim društvom Viškovo. Tijekom posjeta prirodi djeca su uoĉavala ekološke probleme, razgovarala o mogućim rješenjima, upoznavala floru i faunu svoga kraja..

Temu zaštite oralnog zdravlja vrtić je provodio kroz svakodnevno ĉetkanje zubi u skupinama, ĉitanje raznih tematskih slikovnica, obiljeţavanje Svjetskog dana oralnog zdravlja te sudjelovanje u projektu „Nadzirano ĉetkanje zubi u vrtićima i školama“.

152

Djeĉji vrtić „Planet Mašte“ Rijeka PROJEKTNI DAN EKOŠKOLE

Stjecanje statusa meĊunarodne Ekoškole za nas je veliko priznanje i ĉast. Time potvrĊujemo da se trud i zalaganje svih djelatnika odgojno-obrazovnog procesa prepoznao te nam sluţi kao motiv za daljni odgoj i razvoj ekološki odgovornih mladih naraštaja. Prvi Eko projektni dan u vrtiću „Planet mašte“ odrţao se 18.6.2020. Zapoĉeo je u jutarnjim satima u odgojnim skupinama gdje su djeci bile ponuĊene aktivnosti po centrima.

Tako su djeca imala priliku reciklirati papir (od starog izraditi novi), izraĊivati cvijeće od novinskog papira i oslikati plastiĉne poklopce flomasterima koje smo potom postavili kao „strašilice“ za ptice u našem vrtu, obojati kućice za ptiĉice koje smo potom uz pomoć djeĉjih ruku priĉvrstili za stabla, odigrati eko kviz. U cijelom tjednu obiljeţavali smo dane Grada odnosno Dane Sv. Vida (podsjetili se legende, himne i znamenitosti našega Grada kroz raznovrsne aktivnosti: kviz, igre memorije, likovne aktivnosti, glazbu i ples) pa smo s aktivnostima povodom tog dana nastavili i na Eko projektni dan. Na vanjskom prostoru vrtića djeci su bile ponuĊene sljedeće aktivnosti: igra memorije sa znamenitostima grada Rijeke, izrada mozaika od kamenĉića (znamenitosti Grada), sadnja zaĉinskog bilja i ureĊenje vrta, izrada i oslikavanje kućica ponovno iskoristivši karton. Djeci se posebno svidjela istraţivaĉka aktivnost prepoznavanja i imenovanja biljaka koje smo sadili te branje i kušanje već ranije zasaĊenih plodova. Eko projektni dan protekao je u sveĉanom ozraĉju. To se moglo uoĉiti i po tome što smo na vanjskom prostoru izvjesili natpis koji smo zajedno s djecom izradili i ukrasili s lavandom i ruţmarinom (DV Planet mašte – Projektni dan). Planirajući poticaje za Projektni dan odgajatelji naše Ustanove vodili su se time da dijete od najranije dobi pokazuje interes za istraţivanjem svijeta oko sebe odnosno svoju okolinu promatranjem i istraţujući svim svojim osjetilima. Upravo smo u tom pravcu i usmjerili naš Projektni dan da djeca iskustveno iz prve ruke mogu “uĉiti ĉineći”.

153

Smatramo kako odgoj i obrazovanje za okoliš ne treba temeljiti na pukom uĉenju ĉinjenica, već na aktivnostima, neposrednom promatranju i kroz igru u neposrednoj djetetovoj okolini te osiguravanju raznog izbora materijala koji će djecu poticati da postavljaju odreĊene probleme, da istraţuju, eksperimentiraju i otkrivaju, a sve s ciljem konstruiranja vlastitog znanja o svijetu oko sebe. Svjesni ĉinjenice da se djetetova ekološka svijest razvija onoliko koliko je razvijena i kod odraslih osoba, svakodnevno kroz raznolike aktivnosti i situacije pruţamo djeci primjer koji poštuje prirodu i njezina dobra, odgajatelja koji svojim znanjem i vještinama zna kako i na koji naĉin prenijeti djetetu ekološke vrijednosti i vrijednosti odrţivog razvoja jer djeca najbolje uĉe po modelu. Ponosni smo što u naš odgojno-obrazovni program moţemo implementirati odgoj i obrazovanje za okoliš. Cilj implementiranja odgoja i obrazovanja za okoliš u sebi krije izgradnju mladih generacija koje su osjetljive na pitanja okoliša te ih se osposobljava za donošenje odluka o razvitku društva u budućnosti. Djeca će svoja znanja prenositi na svoju obitelj i lokalnu zajednicu te stvarati mreţu ljudi koji zajedno mogu ĉiniti pozitivne promjene.

Osnovna škola ,,Vladimir Gortan“, Rijeka AKTIVNOSTI EKOŠKOLE

Naša je škola stekla status ekoškole u prvoj generaciji. U dugogodišnjoj praksi i provedbi programa naglasak je naših aktivnosti na BIORAZNOLIKOSTI. Interes za oĉuvanje prirode, u proteklih nekoliko godina, pokazali smo i u projektu ,,Veliki lov na biljke“. Uĉenici s oduševljenjem pristupaju svim aktivnostima i svojim radom doprinose oplemenjivanju okoliša. U svoje djelovanje ukljuĉili smo i lokalnu zajednicu u projektu „Lokalno partnerstvo“. Prouĉavajući bogatu prošlost naše škole, saznali smo nama vaţan podatak. Na prostoru gdje je škola izgraĊena, nalazio se rasadnik poznatog ĉeškog botaniĉara Josipa Kulfaneka. Sadnicama s ovoga prostora nastajali su mnogobrojni parkovi i drvoredi u Rijeci , Primorju i Istri. U ĉast ovoga zaljubljenika

154

u prirodu Školsku zadrugu nazvali smo njegovim imenom. U planiranju aktivnosti objedinjujemo sve navedene ĉinjenice i projekte.

Unutar aktivnosti uĉeniĉke zadruge ĉlanovi se okušavaju u izradi mnogobrojnih uporabnih i ukrasnih predmeta od prirodnih i recikliranih materijala. Od plastiĉnih boca izraĊujemo posude za sadnice cvijeća. Uzgojene biljke prodajemo, a prikupljena sredstva poklanjamo u humanitarnim akcijama. Uĉenici mlaĊih razreda, sa svojih šetnji uz more, donose oblutke, bojama ih ukrašavaju te oblikuju razliĉite prizore uz bogatu djeĉju maštu. Ova je školska godina zapoĉela velikom akcijom ureĊenja školskog dvorišta. Suradnjom škole, roditelja, Mjesnog odbora i donatora, pribavili smo sadnice višegodišnjih grmova i stabala. Uz pomoć Komunalnog društva „Ĉistoća“ iskopane su velike rupe za stabla, a sve ostale radnje s radošću obavile su vrijedne ruke uĉenika, djelatnika, roditelja i volontera. Nakon pokojeg ţulja i dosta znoja, uloţeni se trud pokazao u lijepim novoureĊenim površinama u dvorištu naše škole. Trajni je zadatak ekopatrola, zadrugara i sudionika u projektu ,,Veliki lov na biljke“ njegovati nasade, pratiti rast biljaka, ubirati plodove maslina… Našu ljubav za biljke proširili smo i suradnjom s obliţnjom ekoškolom Gornja Veţica. Zapoĉeli smo s pripremama za formiranje školskog vrta u kome ţelimo nauĉiti uĉenike kako proizvoditi svoju hranu. Pandemija nas je samo usporila u ovoj aktivnosti. Poĉetkom nove 2020./2021. godine krećemo s formiranjem uzdignutih gredica i sadnjom prvih vrsta povrća. Interes je uĉenika za praktiĉan rad i istraţivanja velik. Sve navedene aktivnosti i projekti popraćeni su u dnevnom tisku i lokalnim televizijama.

Eko koordinatorice: Mirjana Veţnaver i Anka Molnar

Eko škola Malinska –Dubašnica Ponosimo se dijamantnim statusom Ekoškole i trudimo se napredovati prema platinastome statusu. U našoj školi ekologija je svakodnevni naĉin ţivota. Ove školske godine imali smo nekoliko većih eko akcija na razini škole, dok manje provodimo u redovnoj nastavi Prirode i društva, Biologije, Kemije, Sata razrednog odjela… Predstavljamo neke od akcija!

155

OĈISTIMO LIJEPU NAM DUBAŠNICU Eko školsku godinu zapoĉeli smo obiljeţavanjem MeĊunarodnoga dana pješaĉenja koji smo povezali s Danom zahvalnosti za plodove zemlje. Dana 17. listopada 2019. svi su uĉenici u pratnji školskog osoblja propješaĉili lijepom nam Dubašnicom. Svaki je razred u skladu s mogućnostima odabrao jednu od šetnica. Prije polaska uĉenici su dobili vreće za smeće i jednokratne rukavice. Tijekom pješaĉenja ĉesto se zastajkivalo kako bi se pokupilo smeće koje se nalazilo uz šetnice. Uĉenici su vreće sa smećem nakon šetnje odnijeli u reciklaţno dvorište Komunalnog društva Dubašnica i tamo razvrstali u odgovarajuće spremnike. Razredi koji su primijetili krupni otpad odbaĉen u prirodi obavijestili su ravnateljicu naše škole Nedeljku Turĉić koja je potom kontaktirala lokalno komunalno društvo kako bi se otpad uklonio.

POSADI DRVO, NE BUDI PANJ U petak 25. listopada 2019. godine naša se škola pridruţila plemenitoj inicijativi Dani kolektivne sadnje drveća, eko akciji ĉiji je slogan Posadi drvo, ne budi panj i koja se od 25. do 27. listopada provodi diljem naše domovine. U sadnji drveća sudjelovali su predstavnici svih razreda. Uĉenici su s velikim zadovoljstvom na lokaciji uz more u Portu posadili 23 sadnice autohtonog mediteranskog drveća; primorskog bora, crnog bora i ĉempresa. U sadnji su nam pomogli djelatnici Komunalnog društva Dubašnica na ĉelu s gospodinom Tonijem Kraljićem te Udruga Termen iz Malinske koja nam je donirala sadnice. Pogled na mala stabalca koje smo zasadili ispunio nas je srećom. Ţelimo da svako od njih izraste, da pruţaju šetaĉima hlad, da u njihovim krošnjama ptice i vjeverice pronaĊu svoj dom i da dugo godina svojom ljepotom krase krajolik naše lijepe Dubašnice. Bravo za naše male ĉuvare prirode i uĉiteljicu Ana Mariju Šviderski Jurinjak koja je okupila uĉenike u ovom hvalevrijednom projektu, još jednom u nizu zanimljivih i iznimno vrijednih eko projekata koje je organizirala i osmislila s uĉenicima naše škole. .

Domaćinstvo – nova, zanimljiva, zabavna i pouĉna slobodna aktivnost Od ove školske godine u našoj školi s radom je poĉela nova izvannastavna aktivnost – Domaćinstvo. Ideja o uvoĊenju Domaćinstva u školu potekla je od uĉiteljice razredne nastave Anamarije Ĉubranić koja je ideju i realizirala. Uĉenici s oduševljenjem ĉekaju svaki sat. Rado i vrlo spretno sudjeluju u svim aktivnostima, zabavljaju se te uĉe na zanimljiv naĉin.

156

Uĉenici su nauĉili praktiĉne vještine kao što su: priprema jednostavnih jela, spremanje zimnice, peĉenje kolaĉa, kuhanje ĉaja i pudinga, izrada zdravog sladoleda, šivanje, sadnja cvijeća, izrada ukrasnih predmeta, glaĉanje i još mnoge druge. Izvannastavna aktivnost odvija se jednom tjedno. Sve što ovdje nauĉe prava je “škola za ţivot” jer je nakon svakog rada potrebno oĉistiti proctor za sobom. Zadovoljstvo i osmijeh nakon svakoga sata govore mnogo, kao i veliki interes djece za svakodnevne aktivnosti.

ZA KRAJ Mnoge smo eko aktivnosti planirali, brojne smo i ostvarili, a neke će priĉekati sljedeću godinu zbog neoĉekivane situacije uzrokovane virusom COVID 19. Od provedenih akcija izdvojit ćemo još sadnju cvijeća, branje vrganja i drugih gljiva, posjet najstarijem hrastu u Primorsko-goranskoj ţupaniji, ukrašavanje škole ekološkim i tradicijskim ukrasima te virtualno obiljeţavanje vaţnih eko datuma.

Ponosni smo na radove uĉenika nastale tijekom nastave na daljinu: Više je savršenosti u kapljici vode nego u bilo kojem stroju što ga je čovjek napravio. Zato čuvajmo prirodu. ~ David, 4. A

157

Osnovna škola Frane Petrića, Cres ZASADI DRVO, NE BUDI PANJ

U ĉetvrtak, 24. listopada 2019. godine organizirana je sadnja sadnica trešnje u školskom okolišu. Organiziranom sadnjom škola se prikljuĉila akciji Zasadi drvo, ne budi panj! koja se provodila na podruĉju ĉitave drţave. Cilj akcije je da se diljem Hrvatske na privatnim i javnim površinama zasadi što više stabala kako bi se doprinijelo ozelenjavanju ţivotnih sredina i time istaknula vaţnost i brojne dobrobiti drveća i zelenila, osobito u urbanim sredinama.

Profesorica Valentina Bartol i pedagoginja Ţeljka Matovinović osmislile su ovaj projekt za Osnovnu školu Frane Petrića u Cresu. Partneri u projektu bili su Poljoprivredna zadruga Cres koja je donirala sadnice trešnje i Grad Cres koji je koordinirao s Komunalnim poduzećem Cres-Lošinj iskop rupa za sadnju i donaciju vreća humusa. 23 uĉenika, partneri u projektu i voditeljice projekta sloţnim radom posadili su deset sadnica trešanja.

Sadnice će se nakon godinu dana „ucijepiti“ sa sortom trešanja koje rastu na otoku, a za tri godine uĉenici će jesti prve plodove. Do tada trebamo redovito zalijevati stabla i paziti na njih. Po završenom poslu sadnje, skupina uĉenika izradila je plakat o akciji koji se nalazio u holu škole.

Osnovna škola Frane Petrića, Cres PRAVILNA PREHRANA JE IN – JEDI ZDRAVO, ŢIVI DOBRO

PROJEKTNI EKODAN Vaţnost zdrave prehrane je svima jako poznata. Koliko se zdravo hranimo pokušali su saznati uĉenici Osnovne škole Frane Petrića u Cresu na svom projektnom ekodanu koji je organiziran u ĉetvrtak, 17. listopada 2019. godine u jutarnjim satima. U deset skupina bili su podijeljeni svi uĉenici škole. MlaĊi

158

razredi su posjetili pekaru Gavza u Cresu gdje su se upoznali s procesom izrade kruha, a i sami su napravili raznovrsna peciva. Struĉno predavanje o pravilnoj prehrani odrţala im je Viviana Salković, bacc.med.tchn. Produţeni boravak je osmislio brzi zdravi obrok.

Stariji razredi su podijeljeni u osam skupina prouĉavali sastav namirnica, mediteransku prehranu koja se nalazi na listi UNESCO-ve kulturne baštine, teme pravilne prehrane u knjiţevnosti i medijima, obišli okoliš škole te pronašli deset vrsta ljekovitog bilja koje su prouĉili i saznali im naziv, a potom skuhali ĉaj od već osušenih biljaka našega kraja.

IzraĊeni su smoothiji i kolaĉići od zdravih namirnica, a dr. Senka Stojanović je za uĉenike od petog do osmog razreda odrţala predavanje o pravilnoj prehrani.

Da je glazba hrana za dušu saznali smo kroz rad skupine Glazbene škole. Naši volonteri su prikupili 410 kg namirnica za Socijalnu samoposlugu Kruh svete Elizabete u Rijeci i sve sakupljeno upakirali u kutije te pripremili za prijevoz. Likovna grupa je oslikala naslovnicu knjige u kojoj su opisane sve aktivnosti projektnog eko dana, a Medijska skupina je sve dokumentirala te napravila film o današnjem danu. Rezultati rada tijekom projektnog ekodana predstavljeni su u obliku knjige koja je bila izloţena u holu škole i dostupna svim zainteresiranima te je uobliĉena u e-knjigu i objavljena na mreţnim stranicama škole. Snimljeni film prikazivan je u školi tijekom velikih odmora. Unatoĉ oteţanim uvjetima rada u protekloj školskoj godini, Osnovna škola Frane Petrića pokazala je da se moţe i treba ţivjeti ekološki.

Ţeljka Matovinović, pedagoginja savjetnik - koordinatorica programa Ekoškole i projektnog ekodana

159

Djeĉji vrtić „Cvrĉak“, Mali Lošinj PROJEKT AZIJA

Od mjeseca rujna 2019. do mjeseca svibnja 2020. godine, u odgojno-obrazovnoj skupini „Legići“ proveden je projekt „Azija“. Ideja za projekt proizašla je iz ukljuĉivanja Vrtića u Unicef-ov program „Škole za Afriku i Aziju“, a cilj projekta bio je u pripremi za školu dati novo, „azijsko ruho“, istovremeno naglašavajući vaţnost zajedništva, uvaţavanja i solidarnosti.

Djeca su tako imala priliku kroz sedam tematskih cjelina (Sunčev sustav, Planet Zemlja, Azija - kontinent i drţave, Azijske ţivotinje, Umjetnost i arhitektura Azije, Azijske borilačke vještine, sportovi i igre, Okusi i mirisi Azije) uĉiti i istraţivati o ţivotu, kulturi i obiĉajima stanovnika Azije, a u toj avanturi društvo su im pravili njihovi odgojitelji i struĉna suradnica logopedinja. S obzirom na to da je Djeĉji vrtić „Cvrĉak“ ujedno i Ekovrtić, veliki naglasak stavljen je i na izradu poticaja za igru i istraţivanje od otpadnih i prirodnih materijala, kao i uporabu istih za likovne i druge kreativne aktivnosti.

Marijana Kovačić, stručna suradnica logopedinja

Pomorska škola Bakar PLAVA ZASTAVA PONOVNO ZAVIJORILA NA ŠKOLSKOM BRODU

„VILA VELEBITA DVA“ Biološka raznolikost u posljednje vrijeme u središtu je paţnje ne samo znanstvenika i udruga koje se brinu o zaštiti prirode i okoliša nego i vlada velikog broja drţava. Dobro oĉuvana priroda Republike Hrvatske najveće je nacionalno blago. Iz dana u dan zaokupljaju nas pitanja kako upravljati prostorom, brinemo li dovoljno o oĉuvanju vrsta u našoj sredini, kakav uĉinak imaju naše svakodnevne aktivnosti na oĉuvanju prirode. Bez dovoljnog znanja ne mogu se donositi mudre odluke, ne mogu se sprijeĉiti pogreške. Uĉenici Pomorske škole Bakar već duţi niz godina, kroz razne aktivnosti na terenu i ukljuĉivanjem u ekološke akcije i manifestacije, educiraju se i podiţu svijest o potrebi oĉuvanja i zaštite prirodnih resursa

160

Jadranskoga mora, a posebno Primorsko-goranske ţupanije. Njihova struĉna orijentacija vezana je za more, pa se nameće potreba zaštite mora i ţivota u moru. Uĉenici redovito sudjeluju u ekološkim akcijama ĉišćenja obale i mora od otpada, suraĊuju s mnogim udrugama, ronilaĉkim klubovima, luĉkim kapetanijama… Manifestacijom Plavi dan promiĉe se zaštita mora i ţivota u moru. Ono što Pomorsku školu Bakar ĉini posebnom je i školski brod Vila Velebita dva. Tijekom godine školskim brodom izlazimo na terene, obilazimo otoke Krk i Cres, te prikupljamo podatke o stanju na odabranom terenu. Na brodu organiziramo struĉna predavanja i radionice, fotografiramo obalu i podmorje, a umješni smo i u pripremi jela mediteranske kuhinje. Plava zastava dodjeljuje se za plaţe i marine zbog provedbe programa zaštite okoliša, mora i priobalja, te se isto tako Individualna Plava zastava za vlasnike brodova dodjeljuje vlasniku broda koji je usmjeren na zaštitu okoliša. Pokret prijatelja prirode Lijepa naša ocijenio je vrlo pozitivno ekološko odreĊenje naše škole i dodijelio nam je prvi puta Plavu zastavu 2008. godine. S obzirom da je Plava zastava pokazatelj kako je naš školski brod u funkciji odgoja i obrazovanja za zaštitu mora, iznimno smo ponosni na ovo priznanje.

Ove smo godine obnovili status te je to prva i jednina Plava zastava u ovoj godini koja vijori na nekom brodu u našoj zemlji. Uz nazoĉnost uĉenika i nastavnika Škole Plavu zastavu, povodom Dana škole i blagdana Sv. Nikole, 6. prosinca 2019., sveĉano je podigao maturant i uĉenik generacije Luka Rogović. Zahvaljujemo Udruzi Lijepa Naša koja je u nama prepoznala istinske borce za oĉuvanje mora i svega onoga što nam to ranjivo more donosi.

Marica Kučan, koordinatorica Ek škole

161

Djeĉji vrtić „Spuţvica“, Tisno EKO ĈAŠE ZA „SPUŢVICE“ NAŠE

U okviru poticanja zdravog ţivota djece i osvješćivanja vaţnosti vode za naš ţivot, djeci se omogućilo da zadovoljavaju potrebu za vodom uz upotrebu jednokratnih plastiĉnih ĉaša (donacija od strane roditelja ). Ova potreba se uspješno zadovoljava u svim vrtićima. Zbog velikog problema zagaĊenja prirode s plastikom, vrtić je traţio novo rješenje zadovoljavanja potrebe djece za vodom te je isto i uspio pronaći u suradnji s Udrugom za zaštitu prirode i okoliša te poticanje odrţivog razvoja Argonauta iz Murtera. U sklopu projekta „Od Argonaute za općinu Tisno“, proveli su akciju „Eko ĉaše za „Spuţvice“ naše“ s ciljem smanjenja jednokratnog korištenja plastiĉne ambalaţe u djeĉjim vrtićima na otoku Murteru. Svoje eko-ĉaše od bambusa su dobila djeca u Tisnom i Jezerima. A u planu je osigurati ĉaše i za druge vrtića kad se odobre dodatna sredstva. Svaka eko-ĉaša ima naljepnicu s odreĊenom ţivotinjom kako bi djeca mogla zapamtiti ĉija je koja ĉaša te kako bi stvorila povezanost s tim predmetom, a samim time i usvojili naviku korištenja višekratnih ĉaša za piće. Kroz igru i uz pomoć naše „Hobe Bobe“ djeca su sama izvukla svoje ĉaše, te su nauĉili nešto više o opasnostima jednokratne plastike.

Obzirom na sve veći problem zagaĊenosti okoliša raznim otpadom, nameće se pitanje edukacije djece o pravilnom ophoĊenju s otpadom. Upravo radi toga, udruga Argonauta ţeli osvijestili nove generacije o vaţnosti brige za okoliš te mogućim posljedicama radi nepravilnog odlaganja otpada. Generaciji današnje djece ozbiljno je ugroţena egzistencija nastavi li se korištenje plastiĉne ambalaţe u koliĉinama koje se danas koriste, stoga je potrebno reagirati u ovom trenutku ţelimo li im osigurati svjetliju budućnost. Ovo je samo jedan primjer naše stalne i kvalitetne suradnje sa Udrugom za zaštitu prirode i okoliša te poticanje odrţivog razvoja Argonauta.

162

Djeĉji vrtić Općine Primošten – Djeĉji vrtić „Bosiljak“ VILA JESENKA

Za jesensku sveĉanost odgojiteljice su odigrale igrokaz u kojem im je došla Vila Jesenka koja nas je sve pouĉila kako se trebamo ponašati prema našoj planeti Zemlji. Podijelila je djeci i svim kolegicama mali simboliĉni poklonĉić u kutijici s eko porukom i plodom ţira. Zadatak je bio da svatko zasadi svoj ţir. Djeca su bila oduševljena s poklonĉićima i porukama. Za maškare smo bili inspirirani Vilom Jesenkom pa smo došli na ideju da djeca budu ronioci koji ĉiste podmorje, a odgojiteljice su bile aktivisti s eko porukama.

Osnovna škola Primošten PLAVA EKO-PATROLA

Projekt pod nazivom „Plava Eko-patrola“ je izvannastavni edukacijski program za odrţivi razvoj u priobalnim i otoĉnim lokalnim zajednicama Šibensko-kninske ţupanije. Projekt je sufinancirao Ured za udruge kroz Švicarsko-hrvatski program suradnje u iznosu od 1.152.000,00 kn, a njegova ukupna vrijednost je 1.280.000,00 kn. Provedba projekta zapoĉela je 1. lipnja 2019. godine. Nositelj projekta je Udruga za zaštitu prirode i okoliša te promicanje odrţivog razvoja Argonauta, a partneri na projektu su Lokalna akcijska grupa „More 249“, Općina Murter-Kornati i Osnovna škola Murterski škoji. Trajanje projekta je 22 mjeseca, od 1. lipnja 2019. godine do 31. oţujka 2021. Cilj projekta „Plava Eko-patrola“ je osiguranje prilike za sustavnu izvannastavnu edukaciju o odrţivom razvoju za uĉenike viših razreda osnovnih škola na otoĉnom i priobalnom dijelu Šibensko-kninske ţupanije, kroz koji će se metodama neformalnog obrazovanja i informalnog uĉenja osigurati dodana vrijednost edukacijskog programa te sudjelovanje, aktivno graĊanstvo i socijalno ukljuĉivanje mladih u društvene tokove njihovih lokalnih zajednica od najranije dobi.

163

Projekt je sluţbeno zapoĉeo 1. lipnja 2019. Tijekom rujna 2019. izabrano je sedam lokalnih koordinatora iz sedam škola na podruĉju ŠKŢ, a tijekom listopada i studenoga odrţani su vikend edukativni seminari za lokalne koordinatore. Tijekom prosinca zapoĉela je animacija uĉenika za sudjelovanje u projektu. U svakoj školi oformljena je skupina od 20 uĉenika patrolaša koji će s koordinatorom provoditi aktivnosti Plave patrole. Prva radionica odrţana je 18. sijeĉnja 2020.pod nazivom „Koliko jako gazimo svoj planet“. Cilj radionice bio je stvoriti ugodnu i poticajnu atmosferu za rad i uĉenje, osvijestiti koliko jako gazimo svoj planet, koliku odgovornost imamo u raspolaganju resursima, kako problemi mogu pokrenuti cijeli kotaĉ posljedica te kako potaknuti na smanjenje ekološkog otiska. Dana 8. veljaĉe 2020. godine odrţana je druga edukativna radionica pod nazivom „Obnovljivi izvori energije“, a cilj radionice bio je upoznati oblike energije i njezinu vaţnost u svakodnevnom ţivotu; informirati se o izvorima energije i njihovoj odrţivosti ili neodrţivosti; potaknuti na shvaćanje uzroĉno-posljediĉnih veza u korištenju razliĉitih izvora energije; osvijestiti vaţnost obnovljivih izvora energije u odrţivom razvoju; ali i potaknuti na kreativnost, suradnju, inovativnost i korištenje obnovljivih izvora energije. Dana 7. oţujka 2020. godine odrţana je treća edukativna radionica pod nazivom „Hrana i odrţivost“, a cilj radionice bio je potaknuti na razmišljanja izvan okvira, kao i na istraţivanje odgovora, potaknuti na razmišljanje o dugoroĉnim posljedicama nekog djelovanja, potaknuti na timski rad i kreativnost, osvijestiti ĉinjenicu da se velika koliĉina hrane baca, da se resursi nepravilno raspodjeljuju te da je potrebno djelovati po principima odrţivog razvoja, potaknuti na pomno planiranje aktivnosti i djelovanje u skladu s njima te potaknuti na kupnju lokalnih proizvoda. Uĉenici su se upoznali s principima odrţivog razvoja kroz neformalne metode uĉenja i iskustveno uĉenje – kotaĉ posljedica, teambuilding igru, digitalne materijale, medijsku pismenost, kriţaljke, tzv. aktivnost dan-noć u vrtu (istaknuta je vaţnost raznolikosti voća i povrća u vrtu), intervjuiranje graĊana te školicu pantomime. Nakon pojedine aktivnosti djeca-patrolaši razgovarali su o provedenoj aktivnosti, razmjenjivali svoja zapaţanja te kritiĉki promišljali ĉime su nastavili biti aktivnim sudionikom radionice. Dana 4. travnja odrţana je ĉetvrta edukativna radionica pod nazivom „eRRRRRRRiziraj se!“ S obzirom na novonastalu situaciju i uslijed globalne pandemije uzrokovane korona virusom (COVID-19), ĉetvrta edukativna radionica odrţana je online, odnosno na virtualnoj platformi pod nazivom Schoology. Ciljevi radionice bili su osvijestiti koliku koliĉinu otpada stvaramo i potaknuti na razmišljanje o tome kamo otpad završava; osvijestiti utjecaj pretjerane potrošnje i ĉovjekova nemara za otpad koji stvara te potaknuti na oĉuvanja okoliša za ĉovjeka i ostala ţiva bića; osvijestiti vlastite aktivnosti koje pridonose neodrţivoj proizvodnji i zbrinjavanju otpada; upoznati se s aktivnostima i rješenjima za štetu uzrokovanu ogromnim koliĉinama otpada te aktivnostima za poticanjem promjena u razmišljanju i ponašanju ljudi i potaknuti na usvajanje 7R koncepta u svakodnevnom ţivotu.

164

Dana 16. svibnja odrţana je peta radionica pod nazivom „Zeleni Bingo!“ S obzirom na nastalu situaciju i uslijed globalne pandemije uzrokovane korona virusom (COVID-19), peta edukativna radionica odrţana je kao kombinacija online edukativne radionice i samostalnog istraţivanja djece-patrolaša u prirodi. Ciljevi pete edukativne radionice su bili sljedeći: upoznati djecu s vaţnošću šuma i potaknuti ih na njihovu zaštitu i sadnju stabala; potaknuti djecu da borave u prirodi i istraţuju njezinu raznolikost kao i na to da okolinu gledaju iz druge perspektive kako bi uvidjeli mogućnost primjene stvari i materijala u razliĉite svrhe, ali i u razliĉitim aktivnostima; nauĉiti djecu da se orijentiraju u prostoru, ali i izradi vlastitog kompasa; potaknuti djecu na istraţivanje, praktiĉan rad, razumijevanje ekosustava i pojma „odrţivosti“; potaknuti na razmišljanje o povezanosti aktivnosti, pojava i ţivih bića u sustavu; razvijati fine motoriĉke sposobnosti te izraţavati zahvalnost onome što nam priroda daje. Dana 27. lipnja odrţana je šesta edukativna radionica za uĉenike od 5. do 8. razreda pod nazivom „Zajedno za ĉišći okoliš!“ Ciljevi šeste edukativne radionice su bili sljedeći: nauĉiti i primijeniti znanstvenu metodu prikupljanja podataka o otpadu; potaknuti na širenje znanja i aktiviranje sugraĊana na ekološke aktivnosti i odrţiv ţivotni stil; potaknuti na detektiranje problema, aktivno saniranje oneĉišćenja i pravilno adresiranje problema i mogućih rješenja. Ĉeka nas još jedna edukativna radionica „Zar je more kiselo“ te zajedniĉki izlet na Kornate koji su planirani za rujan 2020. Program sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajališta izraţena u ovom članku isključiva su odgovornost Udruge za zaštitu prirode i okoliša te promicanje odrţivog razvoja Argonaute i ne odraţavaju nuţno stajalište Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Krešimir Crljen, prof. - lokalni koordinator

Osnovna škola „Vjekoslav Parać“, Solin Osnovni cilj naše Ekoškole je kroz ĉitavu školsku godinu ukljuĉiti uĉenike, roditelje i djelatnike škole u sve nastavne i izvannastavne aktivnosti i tako ih upoznati o vaţnosti oĉuvanja prirode i okoliša kroz teme „Otpad“, „Pravilna prehrana – zdrav ţivot“ i „Odrţiva potrošnja i otpad“. U okviru teme: Selektivno prikupljanje otpada, tijekom godine provodili smo odlaganje papirnatog otpada u predviĊene spremnike u svim prostorijama škole, odlaganje plastiĉnih boca i limenki u predviĊene spremnike u uĉionici biologije i kemije, prikupljanje Tetra – pak ambalaţe u uĉionicama predmetne i razredne nastave te odlaganje baterija u spremnike tvrtke „Frisko“ u školskoj knjiţnici.

Kroz temu: Pravilna prehrana – zdrav ţivot, organizirali smo edukacije o naĉelima zdrave prehrane i pravilnih prehrambenih navika, vaţnost zdravog doruĉka i poštivanja pravila prehrambene piramide putem predavanja, radionica, plakata te kroz nastavu prirode, biologije i kemije. Na temu: Odrţiva potrošnja i otpad ,nastojali smo educirati uĉenike, roditelje i sve djelatnike škole o smanjenju potrošnje struje i vode (nadzor eko patrole) naglasak na korištenje obnovljivih oblika energije, recikliranje otpada (stare tkanine, otpale šiške, stare novine…) putem radionica (eko grupa) kroz razrednu i predmetnu nastavu biologije i kemije te satove razrednika te likovnim radionicama (upotreba recikliranih materijala). Sudjelovali smo na kreativnoj radionici u tvornici Cemex – kumu naše Eko škole. Tema je bila „Kraj plastiĉnom zagaĊenju“, te smo osmislili radionicu izrade stalka za školski pribor od plastiĉnih boca i

165

recikliranih tkanina i kartona. Cilj ove radionice nam je potaknuti sve ljude na promjenu ţivotnih navika i usmjeravanje na odrţivo gospodarenje otpadom.

Kroz temu odrţivog razvoja uĉenici su sudjelovali i u radionici pod nazivom "Klimatske prom jene - Što mogu uĉiniti?". Uĉenicima su bile podijeljene kartice sa slikama razliĉitih pojmova koje je trebalo upariti, a zatim ih dovesti u odnos s klimatskim promjenama. Svaki uĉenik je istaknuo prednosti i nedostake pojma koji je prikazan na izvuĉenoj kartici. Nakon što su uparene i obrazloţene sve kartice, uĉenici su izvukli zajedniĉke zakljuĉke o tome što oni mogu uĉiniti za oĉuvanje planeta. Kao i svake godine obiljeţili smo svjetski dan kravate izradom kravata razliĉitim tehnikama. Temom „Dani kruha i zahvalnosti za plodove zemlje 16.10.2019.g.“ obiljeţili smo Projektni dan naše škole. Uĉenici su posjetili Gašpinu mlinicu (Solin) i obišli muzejsku zbirku gdje su vidjeli predmete iz naše prošlosti i uĉili o njihovoj upotrebi. Nakon toga su sudjelovali u radionici gdje su od tijesta oblikovali krušĉiće. Poslije su prošetali do ribogojilišta i vidjeli gdje se i kako uzgaja mekousna pastrva endem rijeke Jadro. 17.10.2019.g. – ostvarena je suradnja s tvrtkom Cemex Hrvatska – branje maslina u masliniku (uĉenici niţih razreda) te pošumljavanje podruĉja – Kava (Kaštel Sućurac) te berba maslina u školskom masliniku.

Svake godine naša škola uspješno suraĊuje s lokalnom zajednicom te sudjelujemo u projektu „Razmišljam EKOlogiĉno „U sklopu projekta posjetio nas je zamjenik gradonaĉelnika grada Solina, gosp. Ivica Rakušić . Razmišljam EKOlogiĉno je program informativno-obrazovnih aktivnosti o odrţivom gospodarenju otpadom, te se provodi na podruĉju grada Solina, te općine Klis, Podstrana i Dugopolje. Naša ustanova provodi projekt aktivnostima u sklopu Eko škole s temama razvrstavanja, recikliranja i kompostiranja. Kao motivaciju da razmišljaju EKOlogiĉno, gosp. Rakušić je uĉenicima podijelio prigodne majice i eko vrećice.

166

Prirodoslovna škola Split SVJETSKI DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŢIVOTINJAMA

Povodom svjetskog dana borbe protiv nasilja nad ţivotinjama, uĉenici 1.A i 1.B razreda su u pratnji prof. Matilde Jelaske i prof. Ivane Lipovac posjetili prihvatilište za nezbrinute ţivotinje u Kaštel Sućurcu.

Uĉenici su se pod struĉnim vodstvom upoznali sa naĉinom rada centra, ţivotnim priĉama nezbrinutih ţivotinja ( pasa i maĉaka) kao i o samom naĉinu njihova udomljavanja. S obzirom na iskazani interes uĉenici su dobili i sve potrebne informacije o naĉinu volontiranja. Djelatnici prihvatilišta su se zahvalili na našem posjetu, a posebno uĉeniku 1.B razreda na doniranoj hrani za nezbrinute ţivotinje.

Prirodoslovna škola Split DANI KRUHA I ZAHVALNOSTI ZA PLODOVE ZEMLJE

Po dobrom starom obiĉaju i ove godine je Prirodoslovna škola Split obiljeţila Dane kruha u školskom atriju. Uĉinili su mali odmak od standardnog pa je tako središnja aktivnost bio ekipni kviz tematski vezan za hranu i prehranu koji su vodile i sastavile profesorice Dragana Vruĉinić i Mirjana Ţupa. Ekipe su bile sastavljene od razliĉitih godišta i razliĉitih usmjerenja. Ostalu logistiku kao što je dekoracija i tehniĉka priprema kviza, ali i peĉenje svjeţih peciva obavile su profesorica Katija Lonĉar, Sanja Brkić i Ivana Katalinić uz pomoć naših uĉenika.

Prirodoslovna škola Split OBILJEŢAVANJE DANA KRAVATE I NATJEĈAJ ZA NAJKRAVATU

ŠKOLE Kravata je stoljećima znak samosvijesti i otmjenosti i nose je ljudi diljem svijeta. Hrvatski sabor je 18. listopada 2008. godine iskazao kravati posebnu poĉast, proglasivši taj dan Danom kravate. Od onda se Dan kravate i sluţbeno slavi u Hrvatskoj i u nekim dijelovima svijeta. I ove godine smo taj dan animirali uĉenike na nošenje kravata.

167

Osim toga proveli smo i online anketu o kravati i natjeĉaj za NAJKRAVATU ŠKOLE. Ocjenjivao se likovni izriĉaj, originalnost, nacionalni identitet i estetski dojam. Struĉno mišljenje i bodovanje kravata napravila je profesorica povijesti umjetnosti Vanja Gall. Od prijavljenih kravata dvije su dobile jednak broj bodova. Bile su to kravate uĉenika 1.b i 2.a razreda koji su uz kravatu imali i lijepu priĉu. Najbolji su, na opću radost, dobili i ĉokoladno iznenaĊenje.

Prirodoslovna škola Split POSADI DRVO, NE BUDI PANJ

U sklopu eko akcije pod nazivom Posadi drvo, ne budi panj! koja je provedena na razini drţave, i naša je škola sudjelovala u akcijama pošumljavanja Mosora. Profesorica T. Ivelja je zajedno s uĉenicima planinarske sekcije Prirodoslovci izraĊivala kućice za ptice, ĉistila okoliš pri pripremi za sadnju novih stabala. Uĉenici su tako tek poĉeli s aktivnostima u sklopu Prirodoslovaca. Veliko je zadovoljstvo bilo vidjeti mnoštvo mladih, vrijednih ruku sa zajedniĉkim ciljem i vjerom u bolju i zeleniju budućnost.

Prirodoslovna škola Split ODRŢANA EDUKACIJA NA TEMU ODVAJANJA I ZBRINJAVANJA

OTPADA U organizaciji tvrtke Ĉistoća i Prirodoslovne škole Split, 25. rujna 2019. godine u 13:00 sati odrţana je eko radionica na temu odvajanja i zbrinjavanja otpada na kojoj su sudjelovali uĉenici iz Prirodoslovne škole i njihovi djelatnici. Kako odvajati i reciklirati otpad, zašto je to vaţno i što mi moţemo uĉiniti za ljepši i ĉišći okoliš, samo su neka od pitanja na koje su uĉenici traţili i dobili odgovor na spomenutoj radionici. Struĉni specijalist zaštite okoliša, Mate Herceg, iz udruge UZEG, pribliţio je uĉenicima ovu vaţnu temu na zabavan i interaktivan naĉin. Uĉenici su s puno paţnje i entuzijazma sudjelovala u raspravi tijekom edukacije.

168

Ĉist Boţić i bistra Nova godina Udruga podvodnih aktivnosti “Rostrum” u suradnji s TZ grada Splita i ove je godine na splitskom Ţnjanu organizirala ekološku akciju u kojoj su sudjelovali uĉenici 1.a i 1.b razreda naše Prirodoslovne gimnazije s njihovim razrednicama – prof. Ljiljom Mišĉević i prof. Jelenom Mrduljaš.

U odliĉnoj atmosferi prelijepe sunĉane subote, naši su vrijedni uĉenici ĉistili plaţu i pomagali hrabrim roniocima u izvlaĉenju otpada iz mora. Na kraju su svi zajedno od morskog otpada izradili simboliĉnu boţićnu jelku, ĉime je more olakšano za nekoliko tona otpada!

Prirodoslovna škola Split DAN ŠIŠMIŠA

Profesorica Andrijana Poljak je zajedno s uĉenicima 2.a. i 2.b razreda uredila plakate na temu MeĊunarodnog dana šišmiša koji se obiljeţava 21. rujna, ĉime je ukazala na vaţnost zaštite europskih populacija šišmiša. Podrobnije informacije o šišmišima su bile na plakatima.

Tko je mogao znati da će se o ovim ţivotinjama toliko priĉati po cijelom svijetu u mjesecima koji su slijedili!

Prirodoslovna škola Split PROJ EKTNI DAN

Odlukom ĉlanova eko odbora iz redova nastavnika je odluĉeno da ovogodišnji projektni dan Prirodoslovne škole Split ima za temu BIORAZNOLIKOST. Projektni dan je trebao biti 17.3., ali je, naţalost, odgoĊen zbog zatvaranja škola kao mjere u borbi protiv epidemije COVID-19. Sadnja i radionice su bili isplanirani, ali će se odrţati u nekom novom terminu. Naši vrijedni uĉenici su već bili obavili sve potrebne predradnje u pripremi okoliša naše škole. Sa zadovoljstvom su zasukali rukave i pobrinuli se da, neovisno o projektnom danu, njihovo okruţenje bude urednije i ĉišće.

169

Osnovna škola Visoka, Split KAD SE MALE RUKE SLOŢE, SVE SE MOŢE, SVE SE MOŢE

Konaĉno je došao kraj ovoj po mnogoĉemu neobiĉnoj i turbulentnoj školskoj godini. Na poĉetku školske godine napravili smo planove i zamišljali što još da uradimo kako bi naša škola bila još ljepša. A onda se dogodio štrajk u kojem je sudjelovala većina naših djelatnika. Kako se ĉinilo da taj štrajk neće tako brzo završiti, odluĉili smo da nećemo samo besposleno sjediti u zbornici. Na prijedlog uĉiteljica razredne nastave i ravnateljice odluĉili smo urediti hodnike naše škole. Uzeli smo pinel i boju u ruke i vrlo brzo su naše klupe postale crvene, zelene, ţute, naranĉaste...

Pokazalo se da meĊu nama ima nadarenih i spretnih kolegica koje su uspjele na zidove prenijeti likove iz lektire. Pa su se tu našli: Crvenkapica i vuk, Tri medvjeda i gitara, Mali princ, Pinokio, Grga Ĉvarak, Druţba Pere Kvrţice. IzmeĊu uĉionice biologije i geografije ukazao se svemir, a u njemu se posebno istiĉe planeta Zemlja. Na zidu uĉionice hrvatskog jezika nacrtali smo logo škole te glagoljicom ispisali poznate stihove našeg Olivera„Lipo mi je, lipo mi je.....“ . Na uglu uĉionice engleskog jezika stoji govornica pored koje vozi double-decker. Imali smo još ideja, ali je dogovor postignut.

170

Morali smo skinuti radne mantile i odloţiti pinele te ponovo uzeti olovku i laptop u ruke. Za nas djelatnike je ovo bila prava radna terapija. Umjesto ţivciranja i dosaĊivanja u zbornici mi smo se lijepo zabavili, bolje upoznali i napravili nešto što će nas vjeĉno podsjećati na nezaboravnu školsku godinu 2019./2020. Uz sve to još nešto lijepo se dogodilo u tom razdoblju. Naša koordinatorica za Eko škole po prvi put je postala majka. Zato ovu školsku godinu nećemo samo pamtiti po štrajku, koroni i nastavi na daljinu.

Mira Voloder

Djeĉji vrtić „Biokovsko zvonce“, Makarska MORSKI STANOVNICI I ONEĈIŠĆENJE MORA

Odgojna skupina „Limači“ - odgojiteljice: Lara Grgić, Jelena Kovačević i Natalija Tomaš Odgojna skupina „Štrumpfovi” - odgojiteljice: Ina Markotić-Radić i Tončica Jurišić Vanjska suradnica: Mila Lukić, ing. bio. (Makarski komunalac) Ekoškola i radionice za stariju predškolsku djecu u Djeĉjem vrtiću „Ciciban” ove godine nose naziv „Morski stanovnici i oneĉišćenje mora”. Neodgovornim odlaganjem otpada dovodimo u opasnost morske stanovnike, a provjerom djeĉjih spoznaja uoĉili smo da je i djeci poznata ĉinjenica da veliki dio otpada završi u moru. Kroz istraţivaĉko uĉenje u 7 radionica (po jedna mjeseĉno) djeca su dobila spoznaje o ţivim bićima (ribama, mekušcima, koraljima, algama...) kojima je Jadransko more prirodno stanište. Posjetili smo ribolovni klub „Arbun”, koĉe s velikim izborom svjeţe ribe. Mila Lukić, ing.bio., djelatnica „Makarskog komunalca”, nas je kroz radionice upoznala s vaţnim i zaštićenim vrstama, te s invazivnim vrstama i njihovim tretiranjem u moru.

171

Djeca su dobila i nove spoznaje o svim izvorima oneĉišćenja mora (nafta, otpad i na kraju ljudske aktivnosti na koje mi moţemo utjecati), kao i o indikatorima ĉistog mora (morski jeţinac) i oneĉišćenog mora (morska salata). TakoĊer smo kroz male eksperimente i prezentacije djecu upoznali sa ţivotnim vijekom plastike u moru i utjecaju na ţivi svijet. Posljednja, terenska radionica pod nazivom „Zaštita naših plaţa” usmjerena je na zakljuĉivanje o stanju i ĉistoći naših plaţa (iz prve ruke) te sakupljanje i razvrstavanje otpada s manjeg dijela plaţe. Tijek svih 7 radionica prikazan je na našim interaktivnim plakatima te smo na taj naĉin sve roditelje i posjetitelje vrtića potakli na razmišljanje i na mijenjanje ţivotnih navika koje ne idu u smjeru oĉuvanja prirode.

Djeĉji vrtić „Biokovsko zvonce“, Makarska IZRADA DRUŠTVENIH IGARA OD OTPADA

Odgojna skupina „Limači”- odgojiteljice: Lara Grgić i Natalija Tomaš Cilj projekta je aktivno i kontinuirano promišljanje o utjecaju otpada na naš ţivot, poticanje odrţivog razvoja. Otpad kao neoblikovani materijal za recikliranje u našem vrtiću je prisutan već dugi niz godina. U likovno-kreativnom centru promišljamo o njegovoj novoj namjeni, djeca na taj naĉin razvijaju svoju maštu i kreativnost te ekološku svijest. Budući da djeca vole nove, zanimljive igre, u suradnji s roditeljima pokrenuli smo projekt „Izrada društvenih igara od otpada”. Tijekom godine, svaki roditelj koji je to ţelio, mogao je sa svojim djetetom izraditi neku društvenu igru. Jedino pravilo kojim su se trebali voditi je da igra bude izraĊena od otpada (kartonske, plastiĉne ambalaţe, starih tkanina, prirodnih neoblikovanih materijala itd.).

172

Mnogi roditelji su posegnuli za internetom i tamo pronašli zanimljive ideje za izradu svoje igre, ali su daleko zanimljivije bile igre koje su uz malo mašte sami osmisli (od izrade igre do smišljanja pravila igre). Roditelji su proveli kvalitetno vrijeme sa svojom djecom, suraĊivali su i s nama odgojiteljima te drugim roditeljima (razmjena materijala), ukljuĉili su se na ovaj naĉin u rad skupine i gostovali u njoj, a samopouzdanje djeteta koje je donijelo tu igru je bilo na vrhuncu. Djeca su osvijestila svoje i tuĊe vlasništvo, jako su pazili da se njihovoj igri nešto ne dogodi, shvatili su da svoju igru moraju posuĊivati i drugima ako ţele igrati tuĊu igru te da tuĊu igru moraju ĉuvati kao i svoju. Na Danima vrtića u Makarskoj, napravili smo izloţbu svih igara koje smo izradili.

Djeĉji vrtić „Biokovsko zvonce“, Makarska NIJE SMEĆE SVE ZA VREĆE

Odgojna skupina „Limači”- odgojiteljice: Lara Grgić, Jelena Kovačević i Natalija Tomaš Cilj projekta je aktivno i kontinuirano promišljanje o utjecaju otpada na naš ţivot. Projekt je osmišljen na naĉin da se provodi jednom tjedno, srijedom (4 puta mjeseĉno). U prvoj fazi djeca kroz voĊene razgovore iznose svoja mišljenja o otpadu, utjecaju otpada na naš okoliš i naš doprinos zbrinjavanju i recikliranju otpada. Potom, u suradnji s roditeljima provodimo sakupljaĉke aktivnosti (u svakom mjesecu sakupljali smo drugu vrstu otpada, redom: staklenke, tkaninu, pet ambalaţu, novinski papir, kartonske tuljce, plastiĉne ĉepove, plastiĉne vrećice).

173

U nastavku projekta djeca su putem Power Point prezentacija dobivala nove spoznaje o nastajanju tih predmeta i materijala prije nego postanu otpad, otkrivali smo njihovu primjenu u svakodnevnom ţivotu, a odgovarali smo i na vaţno pitanje: „Što kada ti materijali postanu otpad i doĊu u prirodu, koliko je potrebno da se razgrade i što moţemo napraviti da taj otpad ne bude „smeće za vreće”?“. Uz malo mašte i uz spretne ruĉice:

staklenke su postajale vaze, lampioni, snjeţne kugle,

tkanina se pretvarala u ĉizmice sv. Nikole, Adventske vjenĉiće i ukrasne sliĉice,

pet ambalaţa lako je postala vodeni sat, snjegović, posudica za školski pribor, kućica za ptice,

novinski papir pogodan je za izradu maski, kućica te izradu recikliranog papira,

tetrapak ambalaţa se lako pretvorila u torbice, novĉanike, prijevozna sredstva,

ĉepovi su postali bedţevi, kukci, cvjetovi,

plastiĉne vrećice su postale lutke hobotnice. Kao i u svakom projektu, izraĊujemo interaktivne plakate kako bi djelovali i na ekološku svijest roditelja, a naše kreativne uratke svakodnevno izlaţemo u predsoblju skupine.

Djeĉji vrtić „Biokovsko zvonce“, Makarska ZDRAVOM HRANOM DO ZDRAVLJA

Odgojna skupina „Štrumpfovi“ – odgojiteljice: Tončica Jurišić i Ina Markotić-Radić Ciljevi projekta:

poticati i osvijestiti kod djece vaţnost degustiranja i percipiranja okusa te zdrave prehrane za razvoj organizma,

poticati interes za širenje saznanja i spoznaja o ljudskom tijelu,

poticati interes za raznim pisanim materijalima (enciklopedije, slikovnice) te simboliĉkim i manipulativnim igrama omogućiti razliĉite oblike izraţavanja,

poticati uĉenje o oĉuvanju i jaĉanju zdravlja, vaţnost svakodnevnog vjeţbanja te svakodnevno provoĊenje higijenskih navika.

Zadaci projekta:

širenje znanja o vaţnosti zdravih namirnica za organizam,

pribliţiti i uoĉavati razlike izmeĊu zdrave i nezdrave prehrane,

poticati kooperativnost u skupnom radu, odnose na razini dijete-dijete, dijete-roditelj-odgojitelj, upoznavanje zanimanja lijeĉnik, medicinska sestra, stomatolog, nutricionist, kineziolog,

poticati poĉetno ĉitanje i pisanje sa predškolcima i s kronološki mlaĊom djecom koja pokazuju interes.

Projekt provodimo već duţe razdoblje, nastao je na temelju situacijskog poticaja kada je ĉetverogodišnji djeĉak jedno jutro ušao u sobu s majicom na kojoj su bile nacrtane kosti rebara. Djeca su samoinicijativno poĉela meĊusobno razgovarati o dijelovima tijela i zdravoj prehrani. Jednom u tjednu radili smo likovno kreativne aktivnosti kao i aktivnosti poĉetnog ĉitanja i pisanja. Djeca su iz novina prepoznavala i izrezivala zdravu i nezdravu hranu, izraĊivala piramidu zdrave prehrane. Interakcija meĊu djecom bila je kvalitetna i suradniĉka, bitno su uznapredovale i socijalne vještine kao što su ĉekanje na red kao i pomaganje starije djece prema kronološki mlaĊoj djeci. Za sve aktivnosti izraĊivali smo interaktivne plakate te na takav naĉin omogućili predškolcima napredovanje u aktivnostima poĉetnog ĉitanja i pisanja. Izradili smo memory od otpadnih ĉepova Nutelle s aplikacijama voća koje smo crtali. Sluţeći se enciklopedijom nauĉili smo zanimljiv podatak da je namirnica koja je sliĉna ljudskom organu osobito i prvenstveno za njega zdrava. Tako je orah sliĉan mozgu, mrkva - oku, rajĉica - srcu, maslina- jajniku, gljiva- uhu itd.

174

U daljnjem tijeku projekta suraĊivali smo s lijeĉnikom opće prakse, medicinskom sestrom, stomatologom, nutricionisticom i kineziologom. Neki od suradnika su roditelji naše djece. Dobra suradnja svakako je još kvalitetnije utjecala na cjeloviti razvoj djece i na bolji uvid roditelja u rad vrtića .S mamom stomatologinjom komunicirali smo o zdravoj prehrani za zdrav razvoj zubića, pokazivala nam je na protezi zubala pravilno ĉišćenje zubića, te nam ukazala na opasnost degustiranja slatkiša za zube. S mamom nutricionisticom izraĊivali smo zdrave napitke i zdrave muffine. U planu nam je i dalje raditi na ovom projektu koji se djeci jako svidio, a najveća radost za svakog odgojitelja je upravo radost i ukljuĉenost djece u aktivnostima koje im nisu nametnute nego koje proizlaze iz djeĉjih interesa.

Osnovna škola Ivana Gundulića, Dubrovnik Uĉenici Osnovne škole Ivana Gundulića i ove su školske godine nastavili svoj put utemeljen na naĉelima odgoja i obrazovanja za okoliš. Aktivno su sudjelovali u raznovrsnim ekološkim aktivnostima promiĉući i razvijajući svijest o vaţnosti oĉuvanja okoliša i svijeta u kojemu ţivimo, a naţalost, posljedice COVID-a 19 aktualan su podsjetnik koliko je ĉovjek krhak pred silama prirode. U ovoj izazovnoj i zahtjevnoj školskoj godini s ponosom naglašavamo da je naša škola dobila bronĉani status, koji nam potvrĊuje da idemo u dobrom smjeru motivirajući nas na buduće aktivnosti. Aktivnosti naše škole dogovorene su na poĉetku školske godine. Ţeljeli smo da aktivnosti budu raznolike i poticajne za naše uĉenike, a ovom se prilikom ţelimo osvrnuti na dva projekta u kojima smo sudjelovali. Pridruţili smo se graĊanskoj inicijativi zanimljiva i poticajna naziva „Zasadi drvo, ne budi panj“ kojom se od 25. do 27. listopada 2019. organizirala i provodila kolektivna sadnja diljem Lijepe Naše. Kako su sami organizatori isticali, ova inicijativa, koja se provodila na lokalnoj, ţupanijskoj i nacionalnoj razini, pokrenuta je s idejom da sadnjom drva svatko moţe doprinijeti poboljšanju vlastite ţivotne sredine angaţirajući se ujedno u borbi protiv klimatskih promjena koje su ozbiljna prijetnja budućnosti Zemlje.

175

Okoliš naše škole je postao bogatiji za sadnice limuna, naranaĉa, limete, naranĉina, klementine i ruţmarina. Na ovaj su naĉin mali i veliki Gundulići, s lopatama i sadnicama u rukama, pitanje budućnosti Zemlje uzeli u svoje ruke svjesni da je svaki pojedinac odgovoran za opstanak svijeta u kojemu ţivimo. Sudjelujući u projektu „Veliki lov na biljke“, uĉenici su krenuli u istraţivanje biološke raznolikosti okoliša škole. Aktivnosti koje su provodili bile su raznovrsne, zanimljive i pouĉne. U šetnjama okolišem škole uĉenici su biljeţili biljne vrste, prouĉavali ih, crtali i istraţivali. Izradili su i kartu staništa te zabiljeţili biljne vrste. Osim biljnih vrsta, uĉenici su biljeţili i ţivotinje koje su uoĉili u školskom okolišu. Od ptica tu su galebovi, vrapci i golubovi, a toplo dubrovaĉko sunce izmamilo je i gušterice, mrave, pĉele i pokojeg leptira.

U sklopu projekta uĉenici su izraĊivali identifikacijske kartice pojedinih biljnih i ţivotinjskih vrsta; istraţivali su i crteţom prikazivali uvjete ţivota potrebne biljkama i ţivotinjama te ljudske aktivnosti koje ih ugroţavaju; skupljali pa sušili razliĉite biljke napravivši na kraju razredni herbarij; istraţivali ljekovite biljke zaviĉaja, crtali, pravili plakate. Mali su Gundulići pomno prouĉavali uvjete ţivota potrebne za razvoj biljaka, prikupljali sjemenke, istraţivali kako se širi sjeme biljaka te prouĉavali autohtone biljke zaviĉaja koje se nalaze u školskom dvorištu (ljuta naranĉa i maslina). Raznolikost biljnog i ţivotinjskog svijeta uoĉenog u okolišu OŠ Ivana Gundulića samo je malen dio bioraznolikosti i bogatstva planeta Zemlje. Duţni smo ĉuvati biljke i ţivotinje jer one su ukras i ljepota ovoga svijeta i uz ĉovjeka neophodna karika u krugu ţivota.

176

POPIS SVIH OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA, DJEĈJIH VRTIĆA, UĈENIĈKIH DOMOVA I VISOKO OBRAZOVNIH INSTITUCIJA U HRVATSKOJ, PO ŢUPANIJAMA I GENERACIJAMA, KOJE SU U

PROTEKLIH 20 GODINA STEKLE STATUS MEĐUNARODNE EKOŠKOLE

Popisom su obuhvaćene i škole koje su u meĊuvremenu izgubile status meĊunarodne Ekoškole (110 škola, podcrtano) a uz to su prikazani i propusti pojedinih Ekoškola koje smo konstatirali na kraju 2019./2020. školske godine (vidi legendu!). LEGENDA:

Ekoškolama pod rednim brojem: 2, 3, 5, 6, 8, 9, 19, 23, 24, 25, 26, 29, 39, 50, 57, 58, 61,

62, 63, 65, 74, 75, 78, 81, 83, 87, 98, 99, 100, 101, 106, 107, 110, 114, 115, 116, 120, 124,

137, 138, 139, 140, 141, 144, 145, 160, 161, 167, 170, 174, 181, 182, 185, 188, 190, 203,

206, 218, 221, 224, 225, 226, 228, 229, 232, 233, 240, 245, 279, 307, 308, 311, 313, 319,

321, 320, 331, 335, 337, 342, 354, 355, 356, 357, 358, 382, 386, 387, 389, 401, 406, 410,

413, 421, 424, 429, 431, 440, 442, 446, 450, 451 koje do 30.07.2020. nisu platile godišnju

ĉlanarinu za 2020. godinu niti je ĉlanarinu za njih platila njihova lokalna zajednica

(općina ili grad) prijeti iskljuĉenje iz meĊunarodnog programa Ekoškola, ukoliko do

konca listopada ne podmire godišnju ĉlanarinu, a kod većine njih nije u pitanju samo

2020. godina već i ranija godišta.

Ekoškole na rednom broju 12., 18., 21., 35., 37., 44.-46., 52.-55, 59., 60., 64., 68-73., 77.,

82., 85., 88., 91., 92., 105., 108., 111., 119., 121., 122., 125., 129.-132., 149., 154., 162-166.,

169., 172., 175., 178., 180., 187., 192., 194., 195., 197., 209.-211., 217., 223., 237., 239.,

242., 243., 249., 253., 259., 262., 276., 283., 284., 291., 296., 298., 299., 300.-304., 325.,

338., 340., 345., 347., 349., 361., 363., 364., 368., 371., 380., 381., 385., 388., 394., 398.,

407., 412., 417.- 419., 423., 427., 435., 437., 443., 445., 447., 448. su Ekoškole koje su

same istupile iz programa ili su iskljuĉene zbog neizvršavanja programa ili zbog

neplaćanja ĉlanarine - podcrtano.

Vukovarsko-srijemska ţupanija 1.Osnovna škola Zrinskih, Nuštar, 2. generacija 2.Osnovna škola „Vladimir Nazor“, Komletinci, 3. generacija 3.Osnovna škola Josipa Lovretića, Otok, 3. generacija 4.Osnovna škola „Antun i Stjepan Radić“, Gunja, 3. generacija 5.Srednja škola Ilok, 3. generacija 6.Gimnazija Vukovar, 5. generacija 7.Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci, 7. generacija 8.Osnovna škola Tordinci, 9. generacija 9.Osnovna škola Blage Zadre, Vukovar, 10. generacija 10.Osnovna škola Lovas, 11. generacija 11.Osnovna škola „Antun Gustav Matoš“, Tovarnik, 16. generacija 12.Osnovna škola Ivana Kozarca, Ţupanja, 17. generacija 13.Djeĉji vrtić „Bajka“, Vinkovci, 18. generacija 14.Djeĉji vrtić Vukovar I, Vukovar, 19. Generacija 15.Osnovna škola Ivana Maţuranića, Vinkovci, 20. generacija Osjeĉko-baranjska ţupanija 16.Osnovna škola Antuna Mihanovića, Osijek, 1. generacija 17.Osnovna škola Frana Krste Frankopana, Osijek, 1. generacija 18.Osnovna škola „August Harambašić“, Donji Miholjac, 1. generacija 19.Osnovna škola Bilje, 2. generacija 20.Osnovna škola Popovac, 2. generacija 21.Osnovna škola Josipa Kozarca, Semeljci, 2. generacija

177

22.Osnovna škola „August Šenoa“, Osijek, 3. generacija 23.Osnovna škola „dr. Franjo TuĊman“, Beli Manastir, 3. generacija 24.Osnovna škola Draţ, 4. generacija 25.II. srednja škola Beli Manastir, 4. generacija 26.Osnovna škola „Vladimir Nazor“, Ĉepin, 4. generacija 27.Ekonomska škola Braće Radić, Đakovo, 4. generacija 28.Srednja strukovna škola Antuna Horvata, Đakovo, 4. generacija 29.Osnovna škola Ernestinovo, 5. generacija 30.Ugostiteljsko-turistiĉka škola Osijek, 5. generacija 31.Djeĉji vrtić „Mak“, Osijek, 8. generacija 32.Osnovna škola Dore Pejaĉević, Našice, 8. generacija 33.Osnovna škola „Ivana Brlić Maţuranić“, Strizivojna, 10. generacija 34.Osnovna škola Josipovac, 12. generacija 35.Djeĉji vrtić „Radost“, Darda, 12. generacija 36.Osnovna škola „Retfala“, Osijek, 13. generacija 37.Osnovna škola kralja Tomislava, Našice, 15. generacija 38.Centar za odgoji i obrazovanje „Ivan Štark“, Osijek, 16. generacija 39.Osnovna škola Jagodnjak, 17. generacija 40.Graditeljsko-geodetska škola Osijek, 17. generacija 41.Djeĉji vrtić „Zvonĉić Našice“ - Grad Našice, 20. generacija Brodsko- posavska ţupanija 42.Osnovna škola Ljudevita Gaja, Nova Gradiška, 1. generacija 43.Gimnazija Nova Gradiška, 2. generacija 44.Osnovna škola „Antun Matija Reljković“, Bebrina, 2. generacija 45.Osnovna škola „Ivan Maţuranić”, Sibinj, 3. generacija 46.Osnovna škola Okuĉani, III. generacija 47.Osnovna škola „Milan Amruš“, Slavonski Brod, 7. generacija 48.Djeĉji vrtić Ivane Brlić Maţuranić, Slavonski Brod, 7. generacija 49.Djeĉji vrtić Nova Gradiška, 13. generacija 50.Osnovna škola „Hugo Badalić“, Slavonski Brod, 19. generacija 51.Djeĉji vrtić „Ivanĉica“, Oriovac, 19. generacija Poţeško-slavonska ţupanija 52.Osnovna škola Julija Kempfa, Poţega, 2. generacija 53.Osnovna škola „Mladost”, Jakšić, 2. generacija 54.Osnovna škola Grigora Viteza, Poljana, 2. generacija 55.Osnovna škola Vladimira Nazora, Trenkovo, 3. generacija 56.Djeĉji vrtić Jakšić, 19. generacija Virovitiĉko-podravska ţupanija 57.Gimnazija Petra Preradovića, Virovitica, 1. generacija 58.Strukovna škola Virovitica, 1. generacija 59.Osnovna škola Voćin, 4. generacija 60.Osnovna škola Suhopolje, 4. generacija 61.Osnovna škola „Ivana Brlić Maţuranić“, Orahovica, 5. generacija 62.Osnovna škola Eugena Kumiĉića, Slatina, 5. generacija 63.Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Virovitica, 5. generacija 64.Srednja škola „Stjepan Ivšić“, Orahovica, 6. generacija 65.Djeĉji vrtić „Cvrĉak“, Virovitica, 10. generacija 66.Osnovna škola „Davorin Trstenjak“, ĈaĊavica, 13. generacija 67.Djeĉji vrtić „Potoĉnica“, Pitomaĉa, 18. generacija Bjelovarsko-bilogorska ţupanija 68.II. osnovna škola Bjelovar, 1. generacija 69.Tehniĉka škola Daruvar, 2. generacija 70.Gimnazija Daruvar, 3. generacija 71.IV. osnovna škola Bjelovar, 4. generacija 72.Srednja škola Daruvar, 5. generacija 73.Osnovna škola Siraĉ, 5. generacija

178

74.Osnovna škola Slavka Kolara, Hercegovac, 5. generacija 75.Osnovna škola Mate Lovraka, Veliki GrĊevac, 5. generacija 76.Djeĉji vrtić „Pĉelica“, Ĉazma, 14. generacija 77.Djeĉji vrtić „Osmijeh“, Bjelovar, 18. generacija 78.Obrtniĉka škola Bjelovar, 18. generacija 79.Medicinska škola Bjelovar, 18. generacija 80.Djeĉji vrtić „Maslaĉak“, Garešnica, 20. generacija Koprivniĉko-kriţevaĉka ţupanija 81.Osnovna škola Ferdinandovac, 1. generacija 82.Osnovna škola Grgura Karlovĉana, ĐurĊevac, 1. generacija 83.Osnovna škola Kalnik, 2. generacija 84.Osnovna škola „Ivan Lacković Croata“, Kalinovac, 3. generacija 85.Osnovna škola „Vladimir Nazor”, Kriţevci, 3. generacija 86.Osnovna škola „Antun Nemĉić Gostovinski”, Koprivnica, 3. generacija 87.Osnovna škola Sokolovac, 5. generacija 88.Osnovna škola Koprivniĉki Bregi, 6. generacija 89.Osnovna škola „Đuro Ester“, Koprivnica, 7. generacija 90.Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju „Podravsko sunce“, Koprivnica, 9. generacija 91.Osnovna škola Gola, 10. generacija 92.Osnovna škola „Grigor Vitez“, Sveti Ivan Ţabno, 11. generacija 93.Djeĉji vrtić „Tratinĉica“, Koprivnica, 15. generacija 94.Djeĉji vrtić „Maslaĉak“, ĐurĊevac, 17. generacija 95.Djeĉji vrtić Kriţevci, 17. generacija 96.Osnovna škola „prof. Blaţ MaĊer“, Novigrad Podravski, 18. generacija 97.Djeĉji vrtić „Igra“, Koprivnica, 19. generacija MeĊimurska ţupanija 98.Ekonomska i trgovaĉka škola, Ĉakovec, 2. generacija 99.Gimnazija Josipa Slavenskog, Ĉakovec, 2. generacija 100.Osnovna škola Selnica, 3. generacija 101.Osnovna škola Prelog, 4. generacija 102.Osnovna škola Sveti Martin na Muri, 6. generacija 103.Osnovna škola Štrigova, 7. generacija 104.Osnovna škola Donji Kraljevec, 9. generacija 105.II. osnovna škola Ĉakovec, 12. generacija 106.Djeĉji vrtić „Vrapĉić“, Šenkovec, 14. generacija 107.Djeĉji vrtić „Djeĉja mašta“, Ĉakovec, 14. generacija 108.Djeĉji vrtić „Zvonĉić“, Nedelišće, 17. generacija 109.Djeĉji vrtić „Cvrĉak“, Ĉakovec, 17. generacija 110.Djeĉji vrtić „Cipelica“, Ĉakovec, 17. generacija 111.III. osnovna škola Ĉakovec, 18. generacija Varaţdinska ţupanija 112.Osnovna škola Tuţno, 1. generacija 113.I. osnovna škola Varaţdin, 1. generacija 114.Graditeljska, prirodoslovna i rudarska škola Varaţdin, 1. generacija 115.Srednja škola “Arboretum Opeka”, Vinica, 2. generacija 116.Osnovna škola Ante Starĉevića, Lepoglava, 2. generacija 117.Osnovna škola Visoko, 3. generacija 118.VI. osnovna škola Varaţdin, 4. generacija 119.Elektrostrojarska škola Varaţdin, 4. generacija 120.Osnovna škola Trnovec, 5. generacija 121.Osnovna škola Sraĉinec, 5. generacija 122.Osnovna škola Kneginec Gornji, 6. generacija 123.Osnovna škola Antuna i Ivana Kukuljevića, Varaţdinske Toplice, 8. generacija 124.Osnovna škola Martijanec, 9. generacija 125.Osnovna škola Veliki Bukovec, 10. generacija 126.Osnovna škola Petrijanec, 10. generacija 127.Osnovna škola grofa Janka Draškovića, Klenovnik, 10. generacija

179

128.Osnovna škola Brezniĉki Hum, 10. generacija 129.Djeĉji vrtić „Ivanĉice“, Ivanec, 13. generacija 130.Djeĉji vrtić „Smjehuljica“, Ludbreg, 14. generacija 131.Djeĉji vrtić „Bajka“, Varaţdin, 14. generacija 132.Osnovna škola Izidora Poljaka, Višnjica, 14. generacija 133.Djeĉji vrtić – „vrtić Panda“, Varaţdin, 15. generacija 134.Osnovna škola „Gustav Krklec“, Maruševec – Podruĉna škola Druškovec, 19. generacija 135.Druga gimnazija Varaţdin, 19. generacija Krapinsko-zagorska ţupanija 136.Osnovna škola Zlatar Bistrica, 1. generacija 137.Osnovna škola Bedekovĉina, 2. generacija 138.Osnovna škola Stjepana Radića, Brestovec Orehoviĉki, 3. generacija 139.Osnovna škola Gornje Jesenje, 3. generacija 140.Osnovna škola Konjšĉina, 3. generacija 141.Osnovna škola Antuna Mihanovića, Petrovsko, 4. generacija 142.Osnovna škola Janka Leskovara, Pregrada, 4. generacija 143.Srednja škola Pregrada, 4. generacija 144.Osnovna škola Pavla Štoosa, Kraljevec na Sutli, 4. generacija 145.Osnovna škola Viktora Kovaĉića, Hum na Sutli, 5. generacija 146.Osnovna škola Ksavera Šandora Đalskog, Zabok, 5. generacija 147.Osnovna škola Đure Prejca, Desinić, 5. generacija 148.Osnovna škola „Vladimir Nazor“, Budinšĉina, 6. generacija 149.Srednja škola Oroslavje, 6. generacija 150.Osnovna škola Krapinske Toplice, 7. generacija 151.Osnovna škola Vladimira Bosnara, Stubiĉke Toplice, 7. generacija 152.Djeĉji vrtić „Zipkica“, Zabok, 8. generacija 153.Srednja škola Zlatar, 8. generacija 154.Osnovna škola Antuna Mihanovića, Klanjec, 10. generacija 155.Gimnazija Antuna Gustava Matoša, Zabok, 10. generacija 156.Djeĉji vrtić „Zvirek“, Stubiĉke Toplice, 11. generacija 157.Djeĉji vrtić „Zlatni dani“, Zlatar Bistirica, 11. generacija 158.Osnovna škola Matije Gupca, Gornja Stubica, 14. generacija 159.Djeĉji vrtić „Naša radost“, Pregrada, 16. generacija Grad Zagreb 160.Osnovna škola „Vjenceslav Novak”, Zagreb, 1. generacija 161.Osnovna škola Ksavera Šandora Gjalskoga, Zagreb, 1. generacija 162.Osnovna škola Augusta Cesarca, Zagreb, 2. generacija 163.Osnovna škola Jordanovac, Zagreb, 2. generacija 164.Ugostiteljsko-turistiĉko uĉilište Zagreb, 2. generacija 165.Poljoprivredna škola Zagreb, 2. generacija 166.Osnovna škola Voltino, Zagreb, 3. generacija 167.Osnovna škola dr. Vinka Ţganca, Zagreb, 4. generacija 168.Osnovna škola „Vukomerec“, Zagreb, 4. generacija 169.Upravna škola Zagreb, 5. generacija 170.Osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera, Zagreb, 5. generacija 171.I. osnovna škola Dugave, Zagreb, 5. generacija 172.Osnovna škola Bartola Kašića, Zagreb, 5. generacija 173.Osnovna škola Jure Kaštelana, Zagreb, 5. generacija 174.Osnovna škola Markuševec, 5. generacija 175.Osnovna škola Grigora Viteza, Zagreb, 6. generacija 176.Osnovna škola Gustava Krkleca, Zagreb, 6. generacija 177.Osnovna škola Ivana Filipovića, Zagreb, 6. generacija 178.Uĉeniĉki dom „Dora Pejaĉević“, Zagreb, 6. generacija 179.Djeĉji vrtić „Mali princ“, Zagreb, 7. generacija 180.Osnovna škola Nad lipom, Zagreb, 7. generacija 181.Osnovna škola ZapruĊe, Zagreb, 7. generacija 182.Osnovna škola Vugrovec-Kašina, 9. generacija 183.Osnovna škola Sesvete, 9. generacija

180

184.Osnovna škola Braće Radić, Zagreb, 9. generacija 185.Djeĉji vrtić Srednjaci, Zagreb, 9. generacija 186.Osnovna škola Šestine, Zagreb, 10. generacija 187.Osnovna škola Antuna Gustava Matoša, 10. generacija 188.Osnovna škola Lovre pl. Mataĉića, 10. generacija 189.Djeĉji vrtić „Leptir“, Sesvete, 11. generacija 190.Osnovna škola dr. Ante Starĉevića, Zagreb, 11. generacija 191.Osnovna škola Frana Galovića, Zagreb, 11. generacija 192.Osnovna škola Granešina, Zagreb, 12. generacija 193.Djeĉji vrtić „Kolibri“, Zagreb, 12. generacija 194.Osnovna škola Mate Lovraka, Zagreb, 12. generacija 195.Djeĉji vrtić „Sunce“, Zagreb, 12. generacija 196.Djeĉji vrtić „Jabuka“, Zagreb, 12. generacija 197.Osnovna škola „dr. Ivan Merz“, Zagreb, 12. generacija 198.Djeĉji vrtić Malešnica, Zagreb, 12. generacija 199.Djeĉji vrtić „En ten tini“, Sesvete, 13. generacija 200.Djeĉji vrtić Sesvete, 13. generacija 201.Djeĉji vrtić „Poletarac, Zagreb, 13. generacija 202.Djeĉji vrtić „Vjeverica“, Zagreb, 13. generacija 203.Djeĉji vrtić „Duga“, Zagreb, 13. generacija 204.Djeĉji vrtić „Pipi duga ĉarapa“, Zagreb, 13. generacija 205.Djeĉji vrtić Grigora Viteza, Zagreb, 13. generacija 206.Djeĉji vrtić Botinec – Podruĉni objekt Mala Mlaka, 13. generacija 207.Osnovna škola Remete, Zagreb, 14. generacija 208.Djeĉji vrtić „Vrapĉe“, Zagreb, 14. generacija 209.Djeĉji vrtić „Sopot“, Zagreb, 14. generacija 210.Centar za odgoj i obrazovanje „Goljak“, Zagreb - 15. generacija 211.Zdravstveno veleuĉilište Zagreb - 15. generacija 212.Djeĉji vrtić Hrvatski Leskovac – Podruĉni objekt „Zvonĉići“, 16. generacija 213.Djeĉji vrtić „Trnoruţica“, Zagreb, 16. generacija 214.Nastavni zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar, Zagreb, 16. generacija 215.Osnovna škola Borovje, Zagreb, 17. generacija 216.Djeĉji vrtić „Savica“, Zagreb, 17. generacija 217.Osnovna škola Graĉani, Zagreb, 17. generacija 218.Osnovna škola Ĉuĉerje, Zagreb, 17. generacija 219.Djeĉji vrtić „Utrina“, Zagreb, 17. generacija 220.Osnovna škola Trnsko, Zagreb, 17. generacija 221.Djeĉji vrtić „Siget“, Zagreb, 17. generacija 222.Djeĉji vrtić Milana Sachsa, Zagreb, 17. generacija 223.Osnovna škola bana Josipa Jelaĉića, Zagreb, 17. generacija 224.Djeĉji vrtić „Sunĉana“, Zagreb, 18. generacija 225.Djeĉji vrtić ZapruĊe, Zagreb, 18. generacija 226.Djeĉji vrtić Vladimira Nazora, Zagreb, 18. generacija 227.Osnovna škola Dragutina Domjanića, Zagreb, 18. generacija 228.Osnovna škola Petra Preradovića, Zagreb, 18. generacija 229.Osnovna škola Frana Krste Frankopana, 18. generacija 230.Djeĉji vrtić Tatjane Marinić, Zagreb, 19. generacija 231.Djeĉji vrtić „Tratinĉica“, Zagreb, 19. generacija 232.Osnovna škola grofa Janka Draškovića, Zagreb, 19. generacija 233.Osnovna škola Stjepana Bencekovića, Zagreb, 19. generacija 234.Osnovna škola Jabukovac, Zagreb, 20. generacija 235.Osnovna škola Pavleka Miškine, Zagreb, 20. generacija 236.Osnovna škola Brezovica, Zagreb, 20. generacija Zagrebaĉka ţupanija 237.Osnovna škola Đure Deţelića, Ivanić-Grad, 2. generacija 238.Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica, 5. generacija 239.Srednja škola Dragutina Straţimira, Sveti Ivan Zelina, 5. generacija 240.Djeĉji vrtić Ivanić Grad, 6. generacija 241.Osnovna škola Ljudevita Gaja, Zaprešić, 6. generacija

181

242.Osnovna škola Antun Augustinĉić, Zaprešić, 6. generacija 243.Osnovna škola Klinĉa Sela, 6. generacija 244.II. osnovna škola Vrbovec, 7. generacija 245.Osnovna škola kardinala Alojzija Stepinca, Krašić, 7. generacija 246.Djeĉji vrtić „Radost“, Jastrebarsko, 7. generacija 247.Osnovna škola „Ljubo Babić“, Jastrebarsko, 7. generacija 248.Djeĉji vrtić Dugo Selo, 9. generacija 249.Osnovna škola „Stjepan Radić“, Boţjakovina, 9. generacija 250.Osnovna škola Vukovina – Podruĉna škola Rakitovec, 10. generacija 251.Djeĉji vrtić Kriţ, 11. generacija 252.Djeĉji vrtić „Proljeće“, Kloštar Ivanić, 11. generacija 253.Osnovna škola Josipa Zorića, Dugo Selo, 12. generacija 254.Djeĉji vrtić „Izvor“, Samobor, 12. generacija 255.Osnovna škola Eugena Kumiĉića, Velika Gorica, 12. generacija 256.Djeĉji vrtić „Proljeće“, Sveti Ivan Zelina, 13. generacija 257.Djeĉji vrtić „Slavuj“, Sveta Nedelja, 13. generacija 258.Osnovna škola Milana Langa, Bregana, 13. generacija 259.Djeĉji vrtić Grigora Viteza, Samobor, 14. generacija 260.Djeĉji vrtić „Osmijeh“, Samobor, 14. generacija 261.Djeĉji vrtić „Lojtrica“, Velika Gorica, 14. generacija 262.Djeĉji vrtić „Potoĉić“, Pisarovina, 14. generacija 263.Osnovna škola Samobor, 15. generacija 264.Djeĉji vrtić „Ţirek“, Velika Gorica, 16. generacija 265.Veleuĉilište Velika Gorica, 16. generacija 266.Osnovna škola Novo Ĉiĉe, 17. generacija 267.Djeĉji vrtić Velika Gorica, 18. generacija 268.Djeĉji vrtić „Ciciban“, Velika Gorica, 18. generacija 269.Djeĉji vrtić „Koraci“, Velika Gorica, 18. generacija 270.Osnovna škola Bogumila Tonija, Samobor, 18. generacija 271.Osnovna škola Velika Mlaka, 19. generacija Sisaĉko-moslavaĉka ţupanija 272.Osnovna škola Stjepana Kefelje, Kutina, 1. generacija 273.Osnovna škola 22. lipnja, Sisak, 2. generacija 274.Osnovna škola Ivana Kukuljevića, Sisak, 3. generacija 275.Osnovna škola Zvonimira Franka, Kutina, 3. generacija 276.Srednja škola Ivana Trnskog, Hrvatska Kostajnica, 4. generacija 277.Osnovna škola Ludina, 6. generacija 278.Osnovna škola „Ivo Kozarĉanin“, Hrvatska Dubica, 6. generacija 279.Osnovna škola Glina, 6. generacija 280.Tehniĉka škola Kutina, 7. generacija 281.Djeĉji vrtić „Sisak Stari“, Sisak, 7. generacija 282.Osnovna škola Banova Jaruga, 8. generacija 283.Srednja škola Topusko, 9. generacija 284.Osnovna škola Josipa Kozarca, Lipovljani, 10. generacija 285.Djeĉji vrtić Kutina, 10. generacija 286.Osnovna škola Vladimira Vidrića, Kutina, 11. generacija 287.Djeĉji vrtić Popovaĉa, 11. generacija 288.Osnovna škola „Ivan Goran Kovaĉić“, Gora, 11. generacija 289.Osnovna škola „Vladimir Nazor“, Topusko, 11. generacija 290.Djeĉji vrtić „Petrinjĉica“, Petrinja, 15. generacija 291.Djeĉji vrtić „Sisak Novi“, Sisak, 16. generacija 292.Djeĉji vrtić „Radost“, Novska, 17. generacija 293.Djeĉji vrtić „Bubamara“, Glina, 17. generacija 294.Osnovna škola Zorke Sever, Popovaĉa, 20. generacija 295.Osnovna škola Dvor, 20. generacija Karlovaĉka ţupanija 296.Osnovna škola Slunj, 3. generacija 297.Osnovna škola Draganići, 3. generacija

182

298.Osnovna škola „Ivan Goran Kovaĉić“, Duga Resa, 5. generacija 299.Osnovna škola „Slava Raškaj“, Ozalj, 5. generacija 300.Osnovna škola Grabrik, Karlovac, 7. generacija 301.Osnovna škola Dragojle Jarnević, Karlovac, 7. generacija 302.Obrtniĉka i tehniĉka škola Ogulin, 8. generacija 303.Centar za odgoj i obrazovanje djece i mladeţi, Karlovac, 9. generacija 304.Djeĉji vrtić „Grabrik“, Karlovac, 11. generacija 305.Djeĉji vrtić Duga Resa, 20. generacija Istarska ţupanija 306.Gimnazija Pula, 1. generacija 307.Strukovna škola Eugena Kumiĉića, Rovinj, 2. generacija 308.Srednja škola Zvane Ĉrnje, Rovinj, 3. generacija 309.Osnovna škola „Monte Zaro“, Pula, 3. generacija 310.Osnovna škola Marije i Line, Umag, 3. generacija 311.Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile, Pazin, 3. generacija 312.Srednja škola Mate Balote, Poreĉ, 4. generacija 313.Tehniĉka škola Pula, 4. generacija 314.Srednja škola Buzet, 5. generacija 315.Turistiĉko-ugostiteljska škola Antona Štifanića, Poreĉ, 5. generacija 316.Osnovna škola „Vazmoslav Grţalja“, Buzet, 6. generacija 317.Osnovna škola Vladimira Nazora, Vrsar, 6. generacija 318.Osnovna škola dr. Mate Demarina, Medulin – Podruĉna škola Liţnjan, 6. generacija 319.Osnovna škola „Ivo Lola Ribar“, Labin, 6. generacija 320.Osnovna škola Matije Vlaĉića, Labin, 7. generacija 321.Osnovna škola Vladimira Nazora, Pazin, 8. generacija 322.Djeĉji vrtić „Sunce“, Faţana, 9. generacija 323.Djeĉji vrtić „101 Dalmatinac“, Nova Vas, 10. generacija 324.Osnovna škola Jure Filipovića, Barban, 10. generacija 325.Centar za rehabilitaciju Pula, 11. generacija 326.Osnovna škola dr. Mate Demarina, Medulin – Podruĉna škola Banjole, 12. generacija 327.Djeĉji vrtić „Topolino“, Pula, 13. generacija 328.Djeĉji vrtić „Maslaĉak“, Pula, 14. generacija 329.Djeĉji vrtić „Grdelin“, Buzet, 16. generacija 330.Osnovna škola Kaštanjer, Pula, 18. generacija 331.Osnovna škola Vodnjan – Scuola elementare Dignano, 18. generacija 332.Škola za odgoj i obrazovanje Pula, 19. generacija 333.Osnovna škola Poreĉ, 19. generacija 334.Osnovna škola dr. Mate Demarina, Medulin, 20. generacija Primorsko-goranska ţupanija 335.Osnovna škola „Vladimir Gortan”, Rijeka, 1. generacija 336.Osnovna škola „Rikard Katalinić Jeretov”, Opatija, 1. generacija 337.Osnovna škola „Petar Zrinski”, Ĉabar, 2. generacija 338.Osnovna škola Frana Krste Frankopana, Brod na Kupi, 2. generacija 339.Osnovna škola Vladimira Nazora, Crikvenica, 2. generacija 340.Osnovna škola „Milan Brozović”, Kastav, 3. generacija 341.Osnovna škola „Sveti Matej”, Viškovo, 3. generacija 342.Osnovna škola Gornja Veţica, Rijeka, 4. generacija 343.Prirodoslovna i grafiĉka škola Rijeka, 4. generacija 344.Osnovna škola Jurja Klovića, Tribalj, 4. generacija 345.Osnovna škola Klana, 5. generacija 346.Osnovna škola Ivana Rabljanina, Rab, 5. generacija 347.Osnovna škola „Kantrida“, Rijeka, 6. generacija 348.Osnovna škola Veţica, Rijeka, 6. generacija 349.Osnovna škola Bakar, 6. generacija 350.Osnovna škola „Fran Krsto Frankopan“, Krk, 6. generacija 351.Osnovna škola Omišalj, 6. generacija 352.Osnovna škola Malinska-Dubašnica, 6. generacija 353.Osnovna škola „Srdoĉi“, Rijeka, 7. generacija

183

354.Pomorska škola Bakar, 8. generacija 355.Djeĉji vrtić „Zlatna ribica“, Kostrena, 8. generacija 356.Osnovna škola Kostrena, 8. generacija 357.Osnovna škola Ivana Gorana Kovaĉića, Vrbovsko, 8. generacija 358.Osnovna škola Brod Moravice, 9. generacija 359.Uĉeniĉki dom „Podmurvice“, Rijeka, 9. generacija 360.Djeĉji vrtić „Katarina Frankopan“, Krk, 9. generacija 361.Djeĉji vrtić Girice, Cres, 9. generacija 362.Djeĉji vrtić „Cvrĉak i Mrav“, Tribalj, 9. generacija 363.Osnovna škola Ivana Zajca, Rijeka, 10. generacija 364.Osnovna škola „Zamet“, Rijeka, 10. generacija 365.Djeĉji vrtić „Cvrĉak“, Mali Lošinj, 10. generacija 366.Djeĉji vrtić Matulji, 11. generacija 367.Osnovna škola Maria Martinolića, Mali Lošinj, 11. generacija 368.Djeĉji vrtić „Hlojkica“, Delnice, 12. generacija 369.Djeĉji vrtić Bakar, 12. generacija 370.Osnovna škola dr. Branimira Markovića, Ravna Gora, 14. generacija 371.Djeĉji vrtić „Snjeguljica“, Rijeka, 14. generacija 372.Srednja škola „Hrvatski kralj Zvonimir“, Krk, 14. generacija 373.Uĉeniĉki dom Lovran, 15. generacija 374.Djeĉji vrtić Viškovo, 16. generacija 375.Osnovna škola Frane Petrića, Cres, 16. generacija 376.Djeĉji vrtić „Planet mašte, Rijeka, 20. generacija Liĉko-senjska ţupanija 377.Osnovna škola dr. Jure Turića, Gospić, 3. generacija 378.Osnovna škola Luke Perkovića, Brinje, 4. generacija 379.Srednja škola Otoĉac, 7. generacija 380.Gimnazija Gospić, 8. generacija 381.Osnovna škola Karlobag, 12. generacija 382.Osnovna škola Perušić, 13. generacija 383.Osnovna škola „dr. Ante Starĉević“, Pazarište Klanac, 14. generacija Zadarska ţupanija 384.Osnovna škola „Stanovi“, Zadar, 2. generacija 385.Medicinska škola Ante Kuzmanića, Zadar, 2. generacija 386.Srednja škola Obrovac, 4. generacija 387.Srednja škola Graĉac, 6. generacija 388.Hotelijersko-turistiĉka i ugostiteljska škola Zadar, 7. generacija 389.Osnovna škola „Valentin Klarin”, Preko, 7. generacija 390.Djeĉji vrtić „Radost“, Zadar, 8. generacija 391.Osnovna škola Šime Budinića, Zadar, 11. generacija 392.Djeĉji vrtić „Ćok“, Tkon, 15. generacija Šibensko-kninska ţupanija 393.Osnovna škola Jakova Gotovca, Unešić, 4. generacija 394.Osnovna škola „Vidici“, Šibenik, 5. generacija 395.Osnovna škola Primošten, 7. generacija 396.Osnovna škola Rogoznica, 8. generacija 397.Djeĉji vrtić „Osmijeh“, Šibenik, 11. generacija 398.Djeĉji vrtić „Sunce“, Brodarica, 12. generacija 399.Djeĉji vrtići Općine Primošten – Djeĉji vrtić „Bosiljak“ Primošten, 13. generacija 400.Djeĉji vrtić „Tamaris“, Vodice, 15. generacija 401.Djeĉji vrtić „Smilje“, Šibenik, 18. generacija 402.Djeĉji vrtić „Spuţvica“, Tisno, 20. generacija Splitsko-dalmatinska ţupanija 403.Osnovna škola „Lokve – Gripe“, Split, 1. generacija 404.Osnovna škola „Vjekoslav Parać”, Solin, 2. generacija 405.Osnovna škola „don Lovre Katić”, Solin, 2. generacija

184

406.Osnovna škola oca Petra Perice, Makarska, 2. generacija 407.Osnovna škola Ivana Maţuranića, Obrovac Sinjski-Han, 2. generacija 408.Osnovna škola Luĉac, Split, 3. generacija 409.Osnovna škola dr. Franje TuĊmana, Brela, 3. generacija 410.Osnovna škola Vrgorac, 3. generacija 411.Osnovna škola „Knez Mislav“, Kaštel Sućurac, 4. generacija 412.Osnovna škola Dinka Šimunovića, Hrvace, 5. generacija 413.Osnovna škola fra Pavla Vuĉkovića, Sinj, 5. generacija 414.Osnovna škola Slatine, Split, 5. generacija 415.Osnovna škola Ţrnovnica, Split, 5. generacija 416.Osnovna škola „Mejaši“, Split, 5. generacija 417.Osnovna škola Milana Begovića, Vrlika, 6. generacija 418.Osnovna škola Hvar, 7. generacija 419.Srednja škola „Antun Matijašević Karamaneo“, Vis, 8. generacija 420.Osnovna škola prof. Filipa Lukasa, Kaštel Stari, 10. generacija 421.Osnovna škola majstora Radovana, Trogir, 11. generacija 422.Osnovna škola „Bol“, Split, 11. generacija 423.Osnovna škola Jelsa, 11. generacija 424.Osnovna škola Vladimira Nazora, Postira, 12. generacija 425.Osnovna škola kraljice Jelene, Solin, 12. generacija 426.Osnovna škola „Split 3“, Split, 13. generacija 427.Osnovna škola Trilj, 14. generacija 428.Osnovna škola Visoka, Split, 15. generacija 429.Osnovna škola Supetar, 15. generacija 430.Djeĉji vrtić „Biokovsko zvonce“, Makarska, 15. generacija 431.Osnovna škola „Petar Berislavić“, Trogir, 16. generacija 432.Osnovna škola Stobreĉ, 16. generacija 433.Osnovna škola Bol, Bol, 16. generacija 434.Djeĉji vrtić „Šareni leptirić“, Solin, 18. generacija 435.V. gimnazija „Vladimir Nazor“, Split, 18. generacija 436.Osnovna škola Grohote, 18. generacija 437.Osnovna škola Selca, 18. generacija 438.Prirodoslovna škola Split, 19. generacija 439.Osnovna škola Neorić-Sutina, 19. generacija Dubrovaĉko-neretvanska ţupanija 440.Osnovna škola Marina Drţića, Dubrovnik, 2. generacija 441.Osnovna škola Cavtat, 4. generacija 442.Osnovna škola Slano, 6. generacija 443.Osnovna škola Petra Kanavelića, Korĉula, 7. generacija 444.Medicinska škola Dubrovnik, 7. generacija 445.Osnovna škola Blato, 8. generacija 446.Osnovna škola „Lapad“, Dubrovnik, 8. generacija 447.Srednja škola Andrije Kaĉića Miošića, Ploĉe, 8. generacija 448.Osnovna škola Ţupa Dubrovaĉka, 9. generacija 449.Osnovna škola Gruda, 9. generacija 450.Osnovna škola Ivana Gundulića, Dubrovnik, 14. generacija 451.Osnovna škola Antuna Masle, Orašac, 16. generacija

185

UDRUGA LIJEPA NAŠA Heinzelova 6/II., 10 000 Zagreb Ekoškole tel: +385 1 49 23 904

e-mail: lijepa-nasa-ppp@zg.t-com.hr; udrugalijepanasa@gmail.com web: www.lijepa-nasa.hr; eko.lijepa-nasa.hr