SADRŽAJ - Okučani · 2015-07-21 · 6 1.1. Održivi razvoj Intenzivan industrijski razvoj tijekom 20. stoljeća izazvao je niz problema vezanih za okoliš kao što su klimatske

1

2

SADRŽAJ

OPĆI DIO .................................................................................................................................................. 5

1.1. Održivi razvoj ................................................................................................................................ 6

1.2. Zakonska regulativa na području zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj ....................................... 7

1.3. Strateški dokumenti s područja zaštite okoliša na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini ...... 7

1.4. Međunarodni ugovori o zaštiti i unapređenju okoliša ............................................................... 10

1.5. Izvori financiranja projekata na području zaštite okoliša ........................................................... 11

ANALIZA STANJA .................................................................................................................................... 16

2.1. Geostrateški položaj ................................................................................................................... 17

2.2. Klima i reljef ................................................................................................................................ 18

2.3. Stanovništvo ............................................................................................................................... 18

2.4. Gospodarstvo ............................................................................................................................. 19

2.5. Poljoprivreda i šumarstvo ........................................................................................................... 21

2.6. Turizam ....................................................................................................................................... 22

2.7. Komunalna infrastruktura .......................................................................................................... 23

Vodoopskrba i odvodnja................................................................................................................ 23

Naftna i plinska mreža ................................................................................................................... 23

Elektroopskrba i javna rasvjeta ..................................................................................................... 23

2.8. Prometna infrastruktura............................................................................................................. 24

Cestovni promet ............................................................................................................................ 24

Željeznička infrastruktura .............................................................................................................. 25

2.10. Društvene djelatnosti i infrastruktura ...................................................................................... 25

2.9. Civilno društvo ............................................................................................................................ 26

2.11. Kulturna baština ....................................................................................................................... 27

PROGRAMSKI DIO .................................................................................................................................. 28

3.1. Metodološki pristup ................................................................................................................... 29

3.2. Vizija ........................................................................................................................................... 30

3.3. SWOT analiza .............................................................................................................................. 31

3.4. Shema razrade programskih područja ....................................................................................... 31

PODRUČJA ZAŠTITE OKOLIŠA ................................................................................................................ 33

4.1.PLAN GOSPODARENJA OTPADOM .............................................................................................. 34

4.1.1. Zakonski okvir ...................................................................................................................... 35

3

4.1.2. Analiza, te ocjena stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice lokalne

samouprave, uključujući ostvarivanje ciljeva ................................................................................ 36

4.1.3. SWOT analiza ....................................................................................................................... 39

4.1.4. Podaci o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada,

odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva ....................................... 40

4.1.5. Podaci o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje otpadom te

statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom.................................. 42

4.1.6. Podaci o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju .......................................... 44

4.1.7. Mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada,

uključujući izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada .................................. 45

4.1.8. Opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama

otpada ........................................................................................................................................... 47

4.1.9. Mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada 48

4.1.10. Mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada ................................................................................................. 48

4.1.11. Akcijski plan ....................................................................................................................... 49

4.2. PLAN ZAŠTITE VODA ................................................................................................................... 51

4.2.1.Zakonski okvir ....................................................................................................................... 52

4.2.2.Stanje .................................................................................................................................... 52

4.2.3. SWOT analiza ....................................................................................................................... 54

4.2.4. Ciljevi ................................................................................................................................... 54

4.2.5. Akcijski plan ......................................................................................................................... 55

4.3. PLAN OČUVANJA KVALITETE ZRAKA ........................................................................................... 57

4.3.1.Zakonska regulativa .............................................................................................................. 58

4.3.2. Stanje na području............................................................................................................... 58

4.3.3. SWOT analiza ....................................................................................................................... 59

4.3.4.Ciljevi .................................................................................................................................... 59

4.3.5. Akcijski plan ........................................................................................................................ 59

4.4. PLAN ZAŠTITE TLA ....................................................................................................................... 61

4.4.1. Zakonski okvir ...................................................................................................................... 62

4.4.2. Stanje ................................................................................................................................... 62

4.4.3. SWOT analiza ....................................................................................................................... 63

4.4.4. Ciljevi ................................................................................................................................... 63

4.4.5. Akcijski plan ......................................................................................................................... 64

4.5. PLAN OČUVANJA BIOLOŠKE I KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI ..................................................... 65

4.5.1. Zakonski okvir ...................................................................................................................... 66

4

4.5.2. Stanje ................................................................................................................................... 66

4.5.3. SWOT analiza ....................................................................................................................... 67

4.5.4. Ciljevi ................................................................................................................................... 67

4.5.5.Akcijski plan .......................................................................................................................... 67

4.6. PLAN SMANJENJA SVJETLOSNOG ZAGAĐENJA .......................................................................... 69

4.6.1.Zakonski okvir ....................................................................................................................... 70

4.6.2.Stanje .................................................................................................................................... 70

4.6.3.Ciljevi .................................................................................................................................... 71

4.6.4.SWOT analiza ........................................................................................................................ 71

4.6.5.Akcijski plan .......................................................................................................................... 71

4.7. PLAN SMANJENJA EKOLOŠKIH RIZIKA ........................................................................................ 72

4.7.1. Zakonski okvir ...................................................................................................................... 73

4.7.2. Stanje ................................................................................................................................... 74

4.7.3. SWOT analiza ....................................................................................................................... 75

4.7.4.Ciljevi .................................................................................................................................... 75

4.7.5.Akcijski plan .......................................................................................................................... 75

Zaključak ............................................................................................................................................ 77

5

OPĆI DIO

6

1.1. Održivi razvoj

Intenzivan industrijski razvoj tijekom 20. stoljeća izazvao je niz problema vezanih za okoliš

kao što su klimatske promjene, oštećenje ozonskog omotača, pojava elementarnih nepogoda i

uništenje šuma.

Pod utjecajem tih saznanja ojačala je svijest o važnosti zaštite i očuvanja okoliša, te su

Ujedinjeni narodi 1983. godine osnovali Svjetsku komisiju za zaštitu životne sredine i razvoj

(poznatu pod nazivom „Brundtland komisija“) koja je imala zadatak ispitati stanje životne

okoline i načine izravnog uključivanja zaštite i očuvanja okoliša u planove razvoja. 1987.

godine u izvještaju „Brundtland komisije“ pod naslovom "Naša zajednička budućnost" po

prvi puta se spominje pojam održivog razvoja koji je definiran kao razvoj koji zadovoljava

potrebe današnjih generacija ne ugrožavajući buduće generacije u zadovoljavanju njihovih

potreba.

Na ovoj se definiciji temelje sveobuhvatna nastojanja međunarodne politike po pitanju zaštite

životne sredine. Ta su nastojanja formulirana na konferenciji u Rio de Janeiru održanoj 1992.

godine pod nazivom "Skup o Zemlji" u okviru koje je usvojena Agenda 21 (Akcijski plan za

21. stoljeće) koja daje snažnu potporu integriranju održivog razvoja u sveoubuhvatne procese

razvoja.

U tom globalnom planu prepoznati su problemi ljudskog odnosa prema okolišu, ustanovljeni

njihovi uzroci, te predložene aktivnosti za njihovo rješavanje. Naglašeno je da se problemi

moraju rješavati aktivnostima na svim razinama, od globalne do lokalne razine, te da ključnu

ulogu u ostvarivanju održivog razvoja moraju imati lokalne vlasti, kojima je upućen poziv da

zajedno sa svojim stanovnicima potaknu razgovor o održivom razvoju i naprave pojedinačne

nacrte djelovanja na tom putu, specifične za svoje područje - lokalne Agende 21.

Vodeći se tim smjernicama, Općina Okučani odlučila se na izradu vlastite Agende 21, tj.

Lokalnog akcijskog plana zaštite okoliša s pripadajućim elementima, odnosno Planom

gospodarenja otpadom kao obveznog zakonskog okvira za izradu u jedinicama lokalne

samouprave.

Naime, posljednjih nekoliko godina Općina je u fazi realizacije većih infrastrukturnih

projekata što je dovelo širenja prostora za stanovanje. Kako takav razvoj ne bi uzrokovao

zagađenje okoliša i iscrpljivanje resursa, nužno je implementirati koncept održivog razvoja u

planove općeg razvoja Općine, te promišljenim djelovanjem osigurati daljnji napredak uz

istodobno očuvanje prirodnih resursa.

Praćenjem smjernica ovog dokumenta ostvariti će se ravnoteža između zahtjeva za daljnjim

razvojem kako gospodarstva, tako i za unapređivanjem kvalitete života, za ostvarivanjem

socijalne dobrobiti, te zahtjeva za očuvanjem okoliša kao prirodnog dobra.

7

1.2. Zakonska regulativa na području zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj postoji niz zakona i podzakonskih akata koji se bave tematikom zaštite

i očuvanja okoliša. Osnovu zakonodavnog okvira na području zaštite okoliša predstavljaju

pojedine ekološke ustavne odredbe. Njima se utvrđuje:

pravo na zdrav život

obveza države da osigura uvjete za zdrav okoliš

dužnost svakoga, da u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećuje zaštiti

zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša

pružanje osobite zaštite svim stvarima i dobrima od osobitog ekološkog značenja, koji

su od interesa za Republiku Hrvatsku

mogućnost ograničenja poduzetničkih sloboda i vlasničkih prava radi zaštite prirode,

ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.

Na temelju navedenih odredbi izrađen je Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13) kojim se

utvrđuju ciljevi, mjere, načela, dokumenti, provođenje, odgovornost, financiranje te nadzor u

domeni zaštite okoliša.

Osim Zakona o zaštiti okoliša, postoji i niz drugih zakona i propisa kojima se detaljnije

reguliraju pitanja zaštite voda, mora, šuma, poljoprivrednog zemljišta, tla, način iskorištavanja

mineralnih sirovina, način lova i ribolova, zaštita kulturne baštine, zaštita od buke, vibracija i

ionizirajućeg zračenja, zaštita od požara, zaštita zdravlja te način postupanja s tvarima i

robom pod posebnim režimom (otrovi, zapaljive i eksplozivne tvari).

1.3. Strateški dokumenti s područja zaštite okoliša na nacionalnoj,

regionalnoj i lokalnoj razini

Prateći trendove razvijenih zemalja, Republika Hrvatska je prepoznala potrebu izrade

strateških dokumenata s područja zaštite i očuvanja okoliša. Strateškim dokumentima se

prikazuje trenutačna pozicija na nekom području, prepoznaju prilike za poboljšanje

postojećeg stanja te se utvrđuju smjernice dugoročnog djelovanja, uvažavajući pritom

preuzete međunarodne obveze. U procesu implementacije, dosljednim provođenjem zacrtanih

planova osigurava se postizanje definiranih ciljeva.

Zakonom o zaštiti okoliša predviđena je cjelina planske dokumentacije o zaštiti okoliša, koja,

uz nacionalne strategije, također uključuje dokumente na regionalnoj (županijskoj) i lokalnoj

razini, te je definiran hijerarhijski odnos programskih dokumenata različitih razina.

8

Još u jeku ratnih zbivanja, 1992. godine, polazeći od opredjeljenja da su očuvanje prirode i

okoliša najviše vrijednosti ustavnog poretka, a s obzirom da proteklih desetljeća nije mogla u

dovoljnoj mjeri štititi i promicati ukupne vrijednosti svog nacionalnog prostora, Republika

Hrvatska donijela je Deklaraciju o zaštiti okoliša kojim se opredjeljuje za gospodarski

održiv razvitak temeljen na poljoprivredi i šumarstvu, pomorstvu i turizmu, te gospodarstvu i

industriji zasnovanoj na ekološki dopustivim tehnologijama.

Deklaracijom o zaštiti okoliša predviđena je izrada Nacionalne strategije zaštite okoliša koja

je zbog ratnih zbivanja i drugih okolnosti realizirana tek 2002. godine. Strategija je izraz

nastojanja da se rastuća svijest o potrebi zaštite okoliša Republike Hrvatske pretvori u jasan,

cjelovit i dugoročan koncept. Naglašeno je da Republiku Hrvatsku valja usmjeriti ka

održivom razvoju koji mora postati dominantna odrednica strategije razvoja države, čime se

nastoje uskladiti ciljevi zaštite okoliša s dugoročnim nacionalnim socijalnim i ekonomskim

interesima.

Dugoročni nacionalni ciljevi u zaštiti okoliša su:

sačuvati i unaprijediti kakvoću voda, mora, zraka i tla u Republici Hrvatskoj

održati postojeću biološku raznolikost u Republici Hrvatskoj

sačuvati prirodne zalihe, a osobito integritet područja posebnih vrijednosti

Zbog sve većih pritisaka na okoliš i nastojanja da se uskladi daljnji razvitak s potrebom

očuvanja resursa, 2009. godine izrađena je i Strategija održivog razvitka Republike

Hrvatske kojom se dugoročno usmjerava gospodarski i socijalni razvitak prema održivom

Nacionalna strategija zaštite okoliša

Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske

Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske

Županijski program zaštite okoliša

Plan gospodarenja otpadom Brodsko posavske županije

Lokalni akcijski plan zaštite okoliša

Plan gospodarenja otpadom Općine Okučani

9

razvitku. Strategija objedinjuje različite razvojne politike nastojeći pronaći prikladna rješenja

za sve tri sastavnice održivog razvitka: gospodarsku, socijalnu i okolišnu.

Budući da je gospodarenje otpadom prepoznato kao najveći problem i prioritet zaštite okoliša

u Republici Hrvatskoj, 2005. godine izrađen je poseban dokument koji se bavi upravo tim

područjem - Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske kojom su kao strateški

ciljevi definirani:

izbjegavanje nastajanja i smanjivanje količina otpada na izvoru, te otpada kojeg se

mora odložiti, uz materijalnu i energetsku uporabu otpada

razvitak infrastrukture za cjeloviti sustav gospodarenja otpadom „IVO“ (izbjegavanje-

vrednovanje-odlaganje)

smanjivanje rizika od otpada

doprinos zaposlenosti u Hrvatskoj

edukacija upravnih struktura, stručnjaka i javnosti za rješavanje problema

gospodarenja otpadom

Na temelju Zakona o zaštiti okoliša i smjernica iz Nacionalne strategije zaštite okoliša izrađen

je Program zaštite okoliša Brodsko posavske županije koji predstavlja okvir za velik broj

djelatnosti kojima se detaljnije uređuju pojedini segmenti zaštite okoliša na području županije.

Glavne zadaće ovog programa su:

postavljanje okvira i kvalitetne ishodišne točke za uspostavu i dugoročni razvoj

sustava zaštite okoliša i unapređenje stanja okoliša Brodsko posavske županije, u

skladu s nacionalnom strategijom i uvažavajući posebnosti županijskog prostora

određivanje prioritetnih mjera kojima će se na najučinkovitiji i najdjelotvorniji način

unaprijediti sustav zaštite okoliša i stanje okoliša Brodsko posavske županije

praćenje provedbe u skladu s ciljevima ovog programa - Plana gospodarenja

otpadom Brodsko posavske županije

Budući da je problematika zaštite okoliša iznimno kompleksna, Nacionalnom i Županijskom

strategijom zaštite okoliša preporučena je izrada programa zaštite okoliša i na lokalnoj razini

koji su usmjereni isključivo na određeno područje i bave se specifičnim lokalnim problemima.

Mnoge se aktivnosti svakako moraju provesti na nižim razinama, a nedostatak sredstava za

velike projekte na državnoj razini, nedovoljna koordinacija i nedovoljni instrumenti praćenja

umanjuju djelotvornost „top – down“ pristupa (odozgo prema dolje). „Bottom to top“

pristupom rješavanju problema tj. odozdo prema gore, s lokalne prema višim razinama,

osigurava se provođenje mjera koje su prioritetne za određeno područje, sa značajno manjim

resursima i organizacijskim preduvjetima, a znatno većim učincima.

Općina Okučani je prepoznala potencijale ovakvog dokumenta te se odlučila na izradu

Lokalnog programa zaštite okoliša koji će, poštujući lokalne specifičnosti, dati konkretne

smjernice na kojima će se temeljiti sveobuhvatni održivi razvoj općine.

10

1.4. Međunarodni ugovori o zaštiti i unapređenju okoliša

Republika Hrvatska kao nova zemlja članica Europske unije ima obvezu uskladiti svoje

zakonodavstvo sa europskom pravnom stečevinom. To uključuje potpisivanje i ratifikaciju

brojnih međunarodnih ugovora među kojima je i određen broj specifičnih ugovora kojima se

pobliže reguliraju pojedina područja zaštite okoliša. Potpisivanjem tih ugovora Republika

Hrvatska izražava spremnost prihvaćanja odredbi konvencije, te one nakon ratifikacije stupaju

na snagu. Kako su međunarodni ugovori po pravnoj snazi iznad zakona, Republika Hrvatska

mora slijediti odredbe potpisanih konvencija te kompletna legislativa i svi programski

dokumenti moraju biti u skladu s preuzetim obvezama.

Najvažniji međunarodni ugovori kojih je Republika Hrvatska potpisnica:

Ugovori opće naravi

Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica

Protokol o strateškoj procjeni okoliša

Konvencija o prekograničnim učincima industrijskih nesreća

Konvencija o europskim krajobrazima

Protokol o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćavanja

Konvencija o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu

pravosuđu u pitanjima okoliša

Stockholmska Konvencija o postojanim organskim onečišćujućim tvarima

Ugovori o zaštiti atmosfere

Konvencija o prekograničnom onečišćenju zraka na velikim udaljenostima

Bečka konvencija o zaštiti ozonskog omotača

Montrealski protokol o tvarima koje onečišćuju ozonski omotač

Ugovori o zaštiti mora

Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora

Konvencija o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja

Protokol o posebno zaštićenim područjima i biološkoj raznolikosti u Sredozemlju

Protokol o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćenja kopnenim izvorima

Ugovori o zaštiti vodotoka

Konvencija o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav

Konvencija o zaštiti i uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera

Konvencija o upotrebi vodenih tokova za druge svrhe osim plovidbe

Ugovori o zaštiti tla

Konvencija Ujedinjenih Naroda o suzbijanju dezertifikacije u zemljama pogođenim jakim

sušama i/ili dezertifikacijom

11

Unatoč tome što je Republika Hrvatska potpisala navedene konvencije, te donijela niz zakona

s područja zaštite i očuvanja okoliša, kako bi oni zaista zaživjeli u praksi potrebno ih je

provoditi na svim razinama, od državne do lokalne. Stoga su odredbe pojedinih međunarodnih

ugovora koje se tiču problematike na području Općine Okučani korištene kao smjernice pri

definiranju aktivnosti Lokalnog akcijskog plana zaštite okoliša na području Općine Okučani.

1.5. Izvori financiranja projekata na području zaštite okoliša

Kohezijska politika kroz svoje mjere financiranja služi za prevladavanje socijalnih i

gospodarskih razlika na području Unije, integraciju nerazvijenih tržišta i gospodarstava u

redovite tokove razvijenih europskih država te podizanje kapaciteta manje razvijenih članica

za ravnopravno sudjelovanje na europskom tržištu. Osim ujednačavanja regionalne

razvijenosti unutar Unije, rezultat ove politike jest stvaranje globalno konkurentnog

europskog gospodarstva.

Ovi fondovi pružili su financijske podrške projektima financiranim u periodu 2007. – 2013.,

predstavljaju produženu ruku nacionalnih javnih politika zapošljavanja, podizanja

konkurentnosti i povećanja BDP-a. Hrvatska ih je koristila u drugoj polovici 2013. godine, a

novi prioriteti i ciljevi očekuju se u sljedećem financijskom periodu 2014. – 2020. godine.

Za razumijevanje modaliteta financiranja iz strukturnih fondova važno je poznavati ciljeve

koji se njima žele postići, a to su konvergencija, regionalna konkurentnost i zapošljavanje te

europska međunarodna suradnja.

Cilj konvergencije jest potaknuti gospodarski razvoj i zaposlenost najslabije razvijenih država

članica EU i njihovih regija kroz različita ulaganja u svim sektorima. Ostvarivanje

konvergencije financira se sredstvima Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za

regionalni razvoj i Kohezijskog fonda.

Regionalna konkurentnost i zapošljavanje postiže se nizom ekonomskih i socijalnih promjena,

poticanjem inovacija, poduzetništva, ulaganjem u zaštitu okoliša i razvoj tržišta rada u

regijama koje nisu obuhvaćene ostvarenjem cilja konvergencije, dok europska međunarodna

Ugovori o klimatskim promjenama

Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime

Kyoto protokol uz Okvirnu konvenciju Ujedinjenih naroda o promjeni klime

Ugovori o reguliranju otpada

Konvencija o nadzoru prekograničnog prometa opasnog otpada i njegovu odlaganju

Ugovori o zaštiti biološke raznolikosti

Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti (Ramsarska konvencija)

Konvencija o očuvanju migratornih vrsta divljih životinja

Konvencija o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divlje flore i faune

Konvencija UNESCO-a o zaštiti svjetske prirodne i kulturne baštine

12

suradnja označava jačanje suradnje na prekograničnoj, transnacionalnoj i međuregionalnoj

razini kroz brojne lokalne i regionalne incijative.

Kao glavni fond, odnosno financijski instrument za ostvarivanje politike zapošljavanja ističe

se Europski socijalni fond (ESF) koji pruža podršku regijama koje su pogođene visokom

stopom nezaposlenosti.

Ne manje važan je i Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) koji je namijenjen

smanjivanju razlika u razvoju pojedinih zemljopisnih područja ili između određenih socijalnih

grupa. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizvodne investicije u cilju

otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razvoj malog i srednjeg poduzetništva.

Kohezijski fond (KF) financira velike infrastrukturne projekte kojima se unapređuje okoliš i

razvija prometna infrastruktura određena kao sastavni dio Trans-europske prometne mreže, s

naznakom postoji mogućnost ulaganja izvan navedenih mreža.

U sklopu zajedničke poljoprivredne politike provode se brojna ulaganja u ribarstvo i

poljoprivredu kroz Europski fond za ribarstvo (EFR) i Europski poljoprivredni fond za ruralni

razvoj (EPFRR).

KOHEZIJSKA POLITIKA

STRUKTURNI FONDOVI

FOND ZA

REGIONALNI

RAZVOJ

(EFRR)

SOCIJALNI

FOND

(ESF)

KOHEZIJSKI

FOND

FOND ZA POMORSTVO I

RIBARSTVO

POLJOPRIVREDNI

FOND ZA RURALNI

RAZVOJ

13

Kohezijski fond

Ovaj Fond je namijenjen najmanje razvijenim državama EU i uvjet korištenja ovog Fonda je:

Bruto društveni proizvod /stanovniku je < 90% prosjeka EU.

Sredstva koja se mogu povući iz ovog Fonda odnose se na sljedeća područja;

Ulaganje u okoliš;

Klimatska prilagodba i prevencija rizika

Sektori voda i otpada

Bioraznolikost i zelena infrastruktura

Urbani okoliš

Ekonomija s malim udjelom ugljika

Ulaganja u promet;

Ovaj Fond je dobrim dijelom namijenjen financiranju "velikih" infrastrukturnih projekata, no

oni moraju biti odobreni od strane EK i navedeni u Operativnom programu. Projektni

minimum za okoliš i transport: 50 milijuna eura. Stopa sufinanciranja Kohezijskog fonda je

85 % od ukupnih ulaganja u projekt.

Strukturni fondovi

Strukturni fondovi su sastavljeni od dvije zasebne cjeline fondova;

Europskog fonda za regionalni razvoj

Europskog socijalnog fonda

Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

Hrvatska nakon pristupanja EU ima pravo na korištenje tog instrumenta, a posebice se to

odnosi na tijela državne uprave, mala i srednja poduzeća te znanstveno-istraživački

sektor. Njima će na raspolaganju biti sufinanciranje od 50% do čak 75% ukupne vrijednosti

projekta.

Neki od najvažnijih prioriteta za Hrvatsku u razdoblju nakon pristupanja su:

unaprjeđenje prikupljanja i odlaganja komunalnog otpada kroz županijsku

infrastrukturu centara za zbrinjavanje otpada

sanacija i zatvaranje neodgovarajućih odlagališta i sanacija visokoonečišćenih lokacija

osiguranje povoljnih uvjeta za očuvanje prirode i biološke raznolikosti izradom

planova upravljanja za područja ekološke mreže Natura 2000

istraživanje i kartiranje morskih staništa radi definiranja prijedloga ekološke mreže

Natura 2000

unaprjeđenje posjetiteljske infrastrukture u zaštićenim područjima radi edukacije

javnosti

unaprjeđenje procjene kakvoće zraka razvojem i rekonstrukcijom nacionalnih i

lokalnih mreža za praćenje kakvoće zraka

14

doprinos sigurnosti opskrbe energijom te smanjivanje klimatskih promjena provedbom

i razvojem projekata za povećano korištenje obnovljivih izvora energije i mjera radi

veće energetske učinkovitosti

jačanje konkurentnosti gospodarstva aktivnostima kao što su poboljšanje poslovnog

okruženja, povećanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva te uvjeta za

transfer tehnologije i podržavanje aktivnosti gospodarstva zasnovanog na znanju

Ovim će se programom stvoriti bolji uvjeti za pristup mikrozajmovima i jamstvima za mala i

srednja poduzeća, a podrška poduzetništvu bit će osigurana podržavanjem klastera.

Europski socijalni fond (ESF)

Hrvatska, nakon pristupanja Europskoj uniji, ima pravo na korištenje ovog instrumenta kako

bi, kroz različite projekte, kvalitetno implementirala nacionalne politike usmjerene ka

povećanju zaposlenosti.

Neki od osnovnih prioriteta koje podupire ovaj instrument jesu:

Poticanje ulaganja u ljudske resurse (cjeloživotno učenje, inovacije i poduzetništvo,

usavršavanje vještina za upravljanje, profesionalno usmjeravanje, obuka predavača u

različitim stručnim područjima),

Podrška povratku nezaposlenih među aktivnu radnu snagu (financiranje seminara,

treninga),

Prilagodba gospodarskim promjenama (produktivnija organizacija rada, ciljanje

znanja i vještina, zapošljavanje i obuka),

Pristup tržištu rada (modernizacija i jačanje institucija, aktivne mjere zapošljavanja,

uključenje žena i migranta),

Socijalna uključenost (borba protiv diskriminacije, zapošljavanje, pomoć i usluge ) te

Podrška radu službi za zapošljavanje (umrežavanje s istraživačkim centrima, izrada i

provedba studija o potrebama za određenim profilom radne snage).

Prioriteti za Hrvatsku do kraja ove financijske perspektive navedeni su u Operativnom

programu za razvoj ljudskih potencijala koji je dosada pratila IV. Komponenta IPA programa,

stoga možemo reći da je ESF svojevrsni nastavak ove komponente, ali u znatno većem

programskom i financijskom opsegu.

Jednako tako, projekti i njihovi rezultati ovisit će o nacionalnim, ali i europskim javnim

politikama u sektoru zapošljavanja, socijalne uključenosti, osiguravanja pristupa tržištu rada

svih skupina u društvu, cjeloživotnog obrazovanja i prilagodbe gospodarskim kretanjima.

Stopa sufinanciranja projekata kreće se između 50 i 85% ukupne vrijednosti pojedinog

projekta, a prednost ovog instrumenta je širok krug potencijalnih korisnika koji je gotovo

neograničen pa sredstva mogu koristiti organizacije iz javnog, poslovnog i civilnog sektora.

Općini Okučani su na raspolaganju i nacionalni i regionalni izvori financiranja projekata

definiranih Lokalnim akcijskim planom zaštite okoliša:

15

Ministarstvo zaštite okoliša i prirode

Ministarstvo turizma

Ministarstvo poljoprivrede

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture

Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenje

Ministarstvo kulture

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Brodsko-posavska županija

Značajan izvor sredstava za financiranje projekata s područja zaštite i očuvanja okoliša mogu

biti i gospodarski subjekti. Naime, u Hrvatskoj se u posljednje vrijeme sve više razvija

društveno odgovorno poslovanje. Pod društveno odgovornim poslovanjem se podrazumijeva

koncept integracije zaštite okoliša i društvene sredine u poslovni program poduzeća, na

dobrovoljnoj osnovi, tj. iznad zakonski propisanih obveza. Mnoga su poduzeća, na samo

velika, prepoznala prednosti ovog načina poslovanja te redovito raspisuju donatorske

natječaje putem kojih se mogu ishoditi sredstva za razne projekte, od kojih su mnogi iz

domene zaštite i očuvanja okoliša.

Te izvore, ovisno o kriterijima natječaja, mogu koristiti jedinice lokalne samouprave, škole,

udruge. Stoga je Lokalnim akcijskim planom zaštite okoliša predviđen niz mjera kojima će se

ojačati sposobnost samofinanciranja neprofitnog sektora, tako da više ne ovise o sredstvima iz

Općinskog proračuna što će omogućiti provedbu većeg broja projekata, uključujući i projekte

iz domene zaštite okoliša.

16

ANALIZA STANJA

17

2.1. Geostrateški položaj

Općina Okučani smještena je na krajnjem zapadu Brodsko posavske županije. Svojim

zapadnim i južnim rubom graniči sa Sisačko-moslavačkom županijom, dok sjeverni rub

predstavlja granicu prema Požeško-slavonskoj županiji. Svojim preostalim istočnim rubnim

dijelovima Općina graniči s općinama Cernik, Gornji Bogićevci i Stara Gradiška.

Grafički prikaz područja Općine Okučani unutar granica Brodsko posavske županije

Područje općine prostire se na 159,31 km² i obuhvaća 17 naselja: Benkovac, Bijela Stijena,

Bobare, Bodegraj, Cage, Čaprginci, Čovac, Donji Rogolji, Gornji Rogolji, Lađevac, Lještani,

Mašićka Šagovina, Okučani, Širinci, Trnakovac, Vrbovljani i Žumberkovac.

U odnosu na prostor Županije sa površinom od 2.027 km2, područje općine čini 7,85%

površine Županije.

Prema županijskom prosjeku, Općina Okučani sa ukupno 17 naselja čini jedinicu lokalne

samouprave sa najvećim brojem naselja. Kao rezultat tako velikog broja naselja, javlja se

njihova prosječno manja naseljenost, pa u odnosu na druge lokalne samouprave, ima više

manjih naselja.

Promatrajući s prometno – geografskog aspekta, Općina Okučani ima vrlo povoljan položaj.

Nalazi se na raskrižju koridora važne prometne infrastrukture (državnih – županijskih cesta i

magistralne željezničke pruge), koji u pravcu istok – zapad i sjever – jug presjecaju njezino

područje. Pri tome je državni prometni pravac u smjeru istok – zapad glavna komunikacija

koja osigurava vezu centralnog dijela Hrvatske preko područja općine sa istočnim područjima

Republike Hrvatske.

U odnosu na zatečene prirodno – geografske karakteristike, na području općine razlikuju se

dvije funkcionalne cjeline: prigorska područja na sjevernom dijelu koja čine 68% ukupne

površine općine, te ravničarski prostor južno od županijske ceste Ž-4158 koji čini 32%

površine općine. Na kontaktnom području navedenih dviju zona, formiran je značajni urbano

– razvojni prostor.

18

2.2. Klima i reljef

Područje općine Okučani nalazi se u zapadnom dijelu Brodsko-posavske županije, te pripada

širem području prirodno-geografske cjeline zapadne Slavonije. Reljef područja koje zauzima

područje općine sastoji se od ravničarskog dijela u južnom prisavskom području s povoljnim

mogućnostima prostora za razvoj poljoprivrede i stočarstva te sjevernih prigorskih prostora

južnih padina Psunja, Požeške i Babje gore ispresijecanih udolinama brdskih potoka pogodnih

za stočarstvo, vinogradarstvo i voćarstvo.

Glavne značajke prigorskog dijela općine karakterizira reljef sa vrlo razvedenom

konfiguracijom koju obilježavaju uzvisine, udoline sa vodotocima – potocima i lokalni putevi

sa manjim naseljima smještenim u prirodnom okruženju područja padina Psunja.

Područje općine Okučani ima umjerenu kontinentalnu klimu koja je značajno modificirana

utjecajima gorskog masiva Psunja, pa donekle i Babje gore. Kretanje temperatura, padalina,

kao i drugih elemenata vremena (insolacija, magla, mraz, ruža vjetrova) ukazuju na

kontinentalnost koja je karakteristična za prijelazno panonsko područje - od srednje Panonske

nizine prema južnom peripanonskom području što znači da su zime u pravilu relativno oštre, a

ljeta vruća. Prosječne su temperature razmjerno ugodne. Srednja godišnja temperatura iznosi

između 10,5 i 11 °C.

2.3. Stanovništvo

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine, Općina Okučani

broji 3.447 stanovnika od kojih muškarci čine udio od 52% u ukupnom broju stanovnika, dok

udio žena iznosi 48%.

Tablica 1.: Prikaz broja stanovnika po naseljima

Naselje Broj stanovnika

Benkovac 120

Bijela Stijena 30

Bobare 16

Bodegraj 392

Cage 426

Čaprginci 3

Čovac 139

Donji Rogolji 40

Gornji Rogolji 26

Lađevac 269

Lještani 19

Okučani 1.598

Šagovina Mašićka 7

Širinci 2

Trnakovac 126

Vrbovljani 230

Žuberkovac 4

Izvor podataka: DZS, 2011.

19

Iz prethodne tabele vidljivo je da je najveća koncentracija stanovništva upravo u naselju

Okučani, kao administrativnom središtu općine, dok čak 9 naselja broji manje od 50

stanovnika.

Promatrajući dobnu strukturu stanovništva, razvidno je da na području Općine Okučani 28%

stanovništva čine osobe starije od 60 godine, dok mladi u dobi od 15-30 godina čine 18%

ukupnog stanovništva.

U sljedećoj tabeli prikazani su kontigenti stanovništva na području Općine Okučani, pri čemu

prosječna starost stanovnika iznosi 42,8 godina.

Tablica 3.: Kontigenti stanovništva na području općine

Kontigenti stanovništva Općina Okučani

0-6 godina 232

0-14 godina 570

0-17 godina 688

0-19 godina 790

Radno sposobno stanovništvo 2.090

60 i više godina 979



Izvor podataka: DZS, 2011.

2.4. Gospodarstvo

Tijekom srpske agresije i Domovinskog rata u razdoblju 1991. do 1995. godine područje

Općine Okučani je okupirano, a pučanstvo stradalo i izbjeglo. Uz ljudske žrtve, potpuno su

uništeni stambeni i gospodarski objekti, mjesne škole, društveno-kulturni objekti i komunalna

infrastruktura. Uz razminiranje terena, obnovu stambenih i društvenih objekata, moralo se

ponovo pokrenuti i potpuno uništeno gospodarstvo. Danas je struktura gospodarstva više

bazirana na obrtništvu koje je nositelj zapošljavanja i samozapošljavanja na području Općine.

Osim malih obrtnika, značajan je i broj poljoprivrednika na području Općine te 11 poduzeća.

20

Iako broj poduzetnika i obrtnika bilježi rast, isti niti približno ne zadovoljavaju potrebe na

području Općine Okučani. Stoga se Općina odlučila na osnivanje Proizvodno poslovne zone

kako bi se izravno potaknuo razvitak malog i srednjeg poduzetništva, te obrtništva na

području Općine.

S obzirom na postojeće resurse i potrebe, područje zone je podijeljeno na proizvodni i

poslovni dio. U proizvodnom dijelu se planiraju pokrenuti veće investicije u proizvodnoj

djelatnosti, prerađivačkoj djelatnosti te zanatsko proizvodni pogoni većeg kapaciteta.

24%

2%

17%

7% 9%

10%

5%

9%

3%

2% 2% 3% 2%

5%

A poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

B Rudarstvo i vađenje

C Prerađivačka industrija

E Opskrba vodom, uklanjanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša

F Građevinarstvo

G Trgovina na veliko u na malo, popravak motornih vozila i motocikala

H Prijevoz i skladištenje

I Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

J Informacije i komunikacije

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

N Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti

Q Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi

S Ostale uslužne djelatnosti

21

2.5. Poljoprivreda i šumarstvo

U okvirima ukupnih prirodnih resursa, najveći značaj na području Općine Okučani, s obzirom

na svoju vrijednost, imaju kvalitetno uređeno poljoprivredno i šumsko zemljište, te prostor

ribnjaka Vrbovljani kao veća proizvodna površina. Ribnjaci Vrbovljani nalaze se na području

tri naselja: Vrbovljani, Čovac i Gređani (općina Stara Gradiška), obuhvaćaju površinu

840,0497 ha (Gređani 20,0687 ha), te se nalaze u vlasništvu Republike Hrvatske.

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku na području Općine Okučani

raspoloživo poljoprivredno zemljište obuhvaća površinu od 1.848,80 ha od čega se koristi tek

40% zemljišta, odnosno 736,27 ha.

Iz tabele koja slijedi, razvidno je da se na području Općine Okučani, poljoprivredom kao

primarnom djelatnošću aktivno bavi 161 poljoprivredno gospodarstvo, od kojih najveći udio

čine obiteljska poljoprivredna gospodarstva.

Tablica 13: Broj aktivnih PG-a prema tipologiji:

Tip PG-a Broj PG-a

Obiteljsko gospodarstvo 156

Obrt 2

Trgovačko društvo 2

Zadruga 1

UKUPNO 161

Izvor podataka: APPRR, 2014.

Promatrajući broj parcela i površine istih, može se zaključiti da je poljoprivredno zemljište na

području općine rascjepkano u parcele malih veličina, te je neophodno provesti okrupnjavanje

poljoprivrednog zemljišta. Također, s obzirom na broj parcela prema uporabi zemljišta,

vidljivo je da najveći udio u poljoprivrednoj proizvodnji čini ratarstvo.

Tablica 14: Broj parcela i površina prema vrsti uporabe zemljišta

Vrsta uporabe Broj parcela Površina (ha)

Oranica 380 640,60

Staklenik/plastenik 2 0,01

Livada 53 35,26

Pašnjak 20 12,61

Vinograd 2 0,88

Voćnjak 48 14,73

Orašaste kulture 9 20,10

Mješani trajni nasad 1 0,12

ostalo zemljište 2 0,31

Ukupno 517 724,63

Izvor podataka: APPRR, 2014.

22

Značajnu prepreku razvoju poljoprivrede na području Općine Okučani predstavljaju minski

sumnjive površine pojedinih dijelova zbog kojih nije moguć pristup niti korištenje istih. Na

dan 31.12.2013. godine minski sumnjiva područja na području Općine Okučani obuhvaćaju

7.976.114 m².

Jedan od vrlo značajnih prirodnih resursa na na području Općine Okučani čine i šume koje

treba očuvati bilo kao gospodarski ili bio-ekološki čimbenik. Ukupna površina šumskog

zemljišta na području općine iznosi 9.365,19 ha od kojih državne šume čine 89,4% dok šume

u privatnom vlasništvu čine 10,6% ukupne površine šumskog zemljišta.

Gospodarenje šumama treba provoditi na temelju šumsko – gospodarskih osnova sa

naglašenim programima zaštite i daljnjeg razvitka šuma i šumskog područja kao dijela

prirodnog okruženja koje će obuhvatiti uzgoj šuma, sanaciju degradiranih šuma, te sustavno

obnavljanje uništenih šuma. Osim gospodarskih šuma, na području Općine Okučani postoje i

šume posebne namjene (područje u okviru parka prirode Lonjsko polje i Muški bunar), dok

kategorije zaštitnih šuma nisu u značajnijoj mjeri zastupljene.

2.6. Turizam

Krajobrazne i prirodne vrijednosti i posebnosti općine Okučani koje uključuju i kulturno-

povijesnu baštinu predstavljaju značajan resurs u razvijanju turističke ponude općine. Brdski

dijelovi predstavljaju značajan potencijal za razvoj sportsko-rekreativnog turizma (izletišta,

šetnice, planinarske staze).

Na području općine Okučani postoji veliko bogatstvo arheoloških nalazišta lokalnog značaja,

a tradicionalno se održavaju brojne kulturne i zabavne manifestacije koje obogaćuju ponudu

Općine. U mjesecu kolovozu se već tradicionalno održavaju Susreti povratničkih folklornih

skupina Republike Hrvatske koja svake godine okuplja sve veći broj posjetitelja.

Potencijal razvoja ribolovnog turizma nalazi se u okviru ribolovne destinacije Vrbovljanski

kanali koja obiluje štukom, šaranom dunavcem, amurom, somom, cverglom, babuškom,

smuđem i bijelom ribom. Tradicionalna arhitektura područja, duga tradicija njegovanja

folklorne baštine, te iznimni prirodni resursi na području općine Okučani predstavljaju

značajan razvojni resurs.

23

2.7. Komunalna infrastruktura

Vodoopskrba i odvodnja

Razina izgrađenosti vodoopskrbnog sustava na području općine Okučani nije

zadovoljavajuća. Od 17 naselja na području općine, vodoopskrbni sustav izgrađen je na

području naselja Okučani, Bodegraj, Lađevac, Cage, Čovac, te Vrbovljani s Klenikom. Jedan

od prioriteta u pogledu izgradnje vodoopskrbne mreže, svakako je i izgradnja sustava u

sjevernom brdskom dijelu Općine. Najveću prepreku u osiguranju javnog vodoopskrbnog

sustava čine vrlo visoka financijska ulaganja potrebna za realizaciju projekata izgradnje

predmetne komunalne infrastrukture.

Pokrivenost područja općine Okučani sustavom odvodnje nije zadovoljavajuć, te izgrađenost

iste iznosi oko 5%. U tijeku su radovi na izgradnji sustava odvodnje u općinskom središtu u

Okučanima, dok u ostalim naseljima isti nije izgrađen. Sakupljanje otpadnih voda trenutno se

vrši putem septičkih/sabirnih jama, te se otpadne vode direktno ispuštaju u vodotoke.

Navedeno dovodi do pojave učestalih zagađenja površinskih i podzemnih voda, te predstavlja

potencijalnu opasnost za zdravlje stanovništva.

Naftna i plinska mreža

Područje Općine Okučani nalazi se na pravu prolaza glavnih prometnih koridora državnog i

županijskog značaja koje prate i koridori naftovoda i plinovoda koji su izgrađeni ili planirani

uz postojeći pravac državne ceste D-4. Područje općine predstavlja tranzitni prostor glavnih –

magistralnih naftovoda za međunarodni transport.

U pogledu sustava plinoopskrbe na području općine Okučani plinska mreža izgrađena je tek

na području naselja Okučani (90%), te naselja Bodegraj i Lađevac. Distribucijska – lokalna

mreža plinovoda planirana je uz postojeće lokalne prometne pravce do svih naselja na

području općine. Distribucija plina iz glavne magistralne mreže realizira se preko mjerno

redukcijske stanice u Novoj Gradiški i redukcijske stanice u Gornjim Bogićevcima.

Elektroopskrba i javna rasvjeta

Prostorom općine prolaze trase postojećih i planiranih magistralnih dalekovoda kao dijelova

županijskog energetskog sustava u okviru elektroopskrbe. Energetske potrebe na području

općine zadovoljavaju se putem 35/10 kV transformatorske stanice Okučani preko koje se

provodi daljnja distribucija električne energije unutar područja općine na naponskoj razini 10

kV. Na prigorskom dijelu općine iznad naselja Lađevac i Bodegraj uspostavljen je koridor za

prolaz 110 kV dalekovoda (potez Nova Gradiška – Novska) koji predstavlja drugi

elektroopskrbni koridor više razine.

Izgrađenost sustava javne rasvjete na području općine Okučani je zadovoljavajuća s obzirom

da je ista izgrađena u svim naseljima na području općine. Općina planira zamijeniti postojeću

rasvjetna tijela ekološki i energetski učinkovitom rasvjetom, budući da trenutni sustav javne

rasvjete koristi živina rasvjetna tijela koja karakterizira veća potrošnja energije, viši troškovi

održavanja, te veću emisiju stakleničkih plinova.

24

2.8. Prometna infrastruktura

Cestovni promet

Prometni značaj općine Okučani leži u njezinoj lokaciji na važnim prometnim i

infrastrukturnim pravcima države i županije. Središnjim područjem Općine (potez istok-

zapad) prolazi autocesta A-3, dok drugi važan pravac čini državna cesta D-5 (BiH- Okučani-

Pakrac) koja omogućuje kvalitetnu prometnu povezanost sa susjednom Bosnom i

Hercegovinom prema jugu, ali i prema regionalnim i lokalnim središtima prema sjeveru i

granici s Mađarskom u Terezinom Polju.

Naselja Općine dobro su međusobno povezana mrežom županijskih i lokalnih cesta koje im

omogućuju dobru prometnu povezanost s naseljima susjednih općina.

Tablica 11.: Prikaz cestovne mreže na području općine

Redni

broj

Jedinica lokalne samouprave Oznaka

ceste

Naziv dionica

AUTOCESTE

1. Okučani/Nova Gradiška A-3 Ljubljana – Bregana – Zagreb – Lipovac

DRŽAVNE CESTE

1. Okučani/Stara Gradiška D-5 GP Terezino Polje- Virovitica-V.Zdenci-

Daruvar-Okučani- GP Stara Gradiška

ŽUPANIJSKE CESTE

1. Okučani Ž 3252 Granica županije-Lađevac-Okučani (D-5)

2. Cernik Ž 4140 T.L. „Strmac“- Šumetlica- Ž 4141

3. Okučani Ž 4153 Okučani (D-5)- Vrbovljani

4. Okučani Ž 4175 Ž 4153- Čovac

5. Stara Gradiška/Okučani Ž 4176 Ž 4153- Gređani

6. Okučani Ž 4241 Okučani (D-5)- željznička postaja Okučani

LOKALNE CESTE

1. Okučani L 42001 Gornji Rogolji-Trnakovac- D-5

2. Okučani L 42002 Donji Rogolji (L 42001)- Bobare

3. Okučani/Gornji

Bogićevci/Cernik

L 42054 L 42055- Šagovina Cernička (Ž 4139)

4. Okučani/Gornji Bogićevci L 42055 Šagovina Mašička- Trnava (Ž 4158)

Okučani 12,824 km - asfalt 2,455 – makadam 15,279 km – ukupna

duljina

Duljina kolnika županijskih cesta, ŽUC 2014.

Okučani 10,427 km – asfalt 1,154 – makadam 11,581 km – ukupna

duljina kolnika

Duljina kolnika lokalnih cesta – ŽUC 2014.

Prema podacima općinske uprave, na području općine Okučani proteže se 15,5 km

nerazvrstanih cesta o čijem održavanju skrbi Općina Okučani.

25

Željeznička infrastruktura

U pogledu željezničke infrastrukture, na područjem Općine Okučani prolazi dionica Okučani

– Novska koja se nalazi na magistralnoj pruzi Novska – Tovarnik – državna granica koja je

dio X. paneuropskoga koridora. Tijekom 2013. godine započeta je rekonstrukcija dionice koja

je obuhvatila dvije cjeline, a to su modernizacija međukolodvorskog razmaka Okučani –

Novska (oko 16,8 km), te rekonstrukcija kolodvora Okučani (oko 3 km). Ukupna vrijednost

radova iznosila je 40 milijuna eura, od čega je 85% posto nepovratnih sredstava osigurala EU

iz pretpristupnog fonda IPA, a 15% osigurano je iz proračuna Republike Hrvatske.

Navedeni željeznički pravac predstavlja

značajan pomak u razvoju prometa važnih

lokalnih, nacionalnih i međunarodnih pravaca.

Tim projektom osigurati će se brza i kvalitetna

povezanost u oba pravca, te prijeko potrebna

modernizacija infrastrukture uvođenjem

suvremenijih tehnologija prijevoza,

poboljšanjem standarda udobnosti, točnosti,

brzine i sigurnosti putničkog prometa s

krajnjim ciljem povećanja opsega prijevoza

roba i putnika.

2.10. Društvene djelatnosti i infrastruktura

Do novog teritorijalnog ustrojstva kojim je Općina Okučani postala zasebna jedinica lokalne

samouprave, ovo područje bilo je značajno oslonjeno na bivši općinski centar Novu Gradišku

sa kojim je ostvarena dobra prometna povezanost. Razvoj društvenih i uslužnih djelatnosti

osigurale su postizanje značajnijeg autonomnog funkcionalnog djelovanja Općine, kako bi se

oslanjanje na okolna razvijenija područja (Grad Nova Gradiška i Slavonski Brod) svelo na

najneophodnije sadržaje.

Distribucija funkcija društvenih djelatnosti vezana je uz značaj i funkciju pojedinog naselja

unutra sustava središnjih naselja. Navedeno znači da je najveći broj i najviša razina društvenih

djelatnosti smještena na području općinskog središta – naselja Okučani.

Društvenu infrastrukturu čine svi objekti koji zadovoljavaju potrebe stanovništva u okviru

odgojno-obrazovnih, kulturnih, športskih, zdravstvenih i drugih djelatnosti, te omogućavaju

ukupan socijalno-gospodarski razvoj područja. Ukupnu društvenu infrastrukturu u Općini

Okučani čine osnovne škole, društveni domovi, dječji vrtić, zgrada Općine, knjižnica,

ambulanta, ljekarna, poštanski uredi, dječja igrališta, sportska igrališta te lovački domovi.

Predškolski odgoj

Na području općine Okučani u naselju Okučani smješten je Dječji vrtić „Bljesak“ kao

ispostava matičnog dječjeg vrtića iz Nove Gradiške, u koji je upisano 40 djece, a rad vrtića

odvija se u 2 odgojne grupe.

26

Osnovnoškolsko obrazovanje

Osnovna škola Okučani je matična škola s pet područnih škola u svom sastavu: PŠ Stara

Gradiška, PŠ Gornji Bogićevci, PŠ Smrtić-

Ratkovac, PŠ Trnakovac te PŠ Lađevac-

Bodegraj. Osnovna škola Okučani zajedno s

područnim školama broji 639 učenika. U

matičnoj su školi ukupno 423 učenika

raspodijeljenih u 20 razrednih odjela.

Područne škole broje 216 učenika

raspodijeljenih u 16 razrednih odjela. Ukupno

je 36 razrednih odjela. Osnovna škola

Okučani zapošljava 71 djelatnika.

Narodna knjižnica i čitaonica Okučani

Narodna knjižnica i čitaonica nekada se nalazila u sastavu Općine Okučani, da bi 2007.

godine, temeljem odluke Općinskog vijeća ista izdvojena kao samostalna javna ustanova.

Ustanove socijalne skrbi

Na području Općine Okučani od 1. rujna 2005. godine djeluje Centar za pomoć i njegu pod

nazivom „Dragi bližnji“, a 1. listopada 2008. godine otvoren je i dom za starije i nemoćne

osobe. Nositeljice ovog programa su časne sestre Klanjateljice krvi Kristove –

Regija Zagreb.

U dom se primaju pokretni i polupokretni korisnici. Objekt je kapaciteta do 45 kreveta, a

raspolaže jednokrevetnim i dvokrevetnim apartmanima, polustacionarom i stacionarom. Kako

bi se zadovoljile potrebe korisnika, Dom ima sve potrebne sadržaje. Svi apartmani opremljeni

su specijalnim krevetima i praktičnim namještajem, a uz svaki nalazi se prilagođena

kupaonica. Na raspolaganju je dizalo pogodno i klimatizirano, zajednički prostori za druženje,

primanje posjeta, kuhinja i blagovaonica, administrativni i recepcijski prostor. Korisnicima je

u apartmanu na raspolaganju telefonska linija. Stručni tim Centra čine ravnateljica, socijalna

radnica, medicinska sestra i duhovnik Centra.

2.9. Civilno društvo

Sukladno podacima iz Registra udruga, Ministarstva uprave, na području općine djeluje

ukupno 19 registriranih neprofitnih organizacija i udruga:

Biciklistički klub „Sveti Franjo“

Centar za hrvatske branitelje i zajednicu

Dobrovoljno vatrogasno društvo Okučani

Društvo „Duga“ Okučani

Hrvatska udruga „Banja Luka“

Kulturno umjetničko društvo „Tkanica“ Okučani

27

Lovačka udruga „Vepar“ Okučani

Muški košarkaški klub „Napredak“ Okučani

Nanbudo klub Slavonija

Nogometni klub „Psunj – Sokol“ Okučani

Obiteljski centar „Mir i dobro“ Okučani

Planinarsko društvo „Kuna“ Okučani

Stolnoteniski klub Okučani

Udruga matice hrvatskih umirovljenika Općine Okučani

Udruga prognanih Hrvata „Fenix“ Okučani

Udruga za zaštitu i promicanje prava socijalno osjetljivih skupina „Žubor“ Okučani

Športsko ribolovna udruga „Pastrva“ Okučani

2.11. Kulturna baština Zaštićeni spomenici kulture na području općine Okučani su:

Prapovijesno naselje Bodegraji

Antički lokalitet i prapovijesno nalazište Benkovac

Antički lokalitet Cage

Zvonik iznad naselja Bijela Stijena

Crkva Sv.Đurđa- naselje Donji Rogolji

Kapela Sv.Đurđa- naselje Šagovina Mašička

Spomen ploče, spomen objekti, grobnice i kosturnice vezane uz 2. svjetski rat- naselja

Benkovac, Bijela Stijena, Bobare, Bodegraji, Cage, Čovac, Donji Rogolji, Gradina,

Okučani, Šagovina Mašička, Širinci i Vrboljani

28

PROGRAMSKI DIO

29

3.1. Metodološki pristup

Razni pristupi lokalnom razvoju koji su iskušavani do 80 – ih godina prošlog stoljeća obično

su se usmjeravali na sektorsku podršku, uz primjenu pristupa „odozgo prema dolje“ i uz

poticaje korisnicima. Ti pristupi nisu osnaživali nositelje lokalnog razvoja u razvoju potrebnih

vještina kako bi postali čimbenici i graditelji budućnosti područja u kojem žive i djeluju.

Na temelju spoznaje o vrlo velikoj raznolikosti europskih područja nastao je LEADER –

primjenjiva metodologija novog pristupa lokalnom razvoju koja je korištena pri izradi

Lokalnog akcijskog plana zaštite okoliša područja Općine Okučani. LEADER predstavlja

novi koncept lokalnog razvoja koji se temelji na zbližavanju i uspostavljanju veza između

nositelja razvoja, aktivnosti, sektora i područja.

Želimo li stvoriti pristup koji odgovara specifičnim potrebama nekog područja, potrebno je

prije svega pronaći pristup koji što bolje odgovara potrebama i očekivanjima nositelja

lokalnog razvoja. LEADER osigurava da pokretači razvoja na lokalnom području ponovo

dođu do izražaja, kroz primjenu 7 osnovnih načela:

pristup temeljen na osobitostima područja

pristup „odozdo prema gore“

partnerski pristup i lokalna radna skupina

inovacije

integralni – objedinjujući pristup

umrežavanje i suradnja

lokalno financiranje i upravljanje

Slijedeći načela LEADER-a, formiranjem radne skupine koju čine predstavnici lokalne vlasti,

gospodarstvenika, poljoprivrednika, udruga te ostali zainteresirani građani, osigurava se

pristup „odozdo prema gore“ koji se temelji na očekivanjima, idejama, projektima i

inicijativama lokalne zajednice. Budući da se odluke donose konsenzusom, stvara se

dugoročno partnerstvo između javnosti, zajednice, civilnog i privatnog sektora, te tijela

lokalne samouprave. Proces planiranja u kojem lokalna zajednica ima proaktivnu ulogu je od

iznimnog značaja budući da su neki problemi u okolišu duboko ukorijenjeni u društvu i mogu

se riješiti samo javnim dogovorom tj. stalnim angažmanom i suradnjom građana na čije

živote, zdravlje i kvalitetu života utječe rješavanje tih problema.

Kako bi se definirao plan koji je utemeljen na osobitostima područja, koji odgovara lokalnim

okolnostima i resursima, izrađuje se analiza stanja koja obuhvaća sve relevevantne

pokazatelje na području Općine Okučani koji imaju direktan ili indirektan utjecaj na prirodu i

okoliš. Na temelju takve analize i dobivenih podataka o stvarnom stanju na terenu izrađuje se

SWOT analiza koja olakšava uočavanje slabosti i snaga, te mogućnosti i prijetnji okolišu. Na

osnovu izrađene SWOT analize, definiraju se razvojni pravci i mjere daljnjeg djelovanja, a

sve u svrhu rješavanja slabosti i maksimalnog iskorištavanja potencijala predmetnog područja.

30

Ciljevi Lokalnog akcijskog plana zaštite okoliša (LEAP) Općine Okučani su sljedeći:

Identificirati probleme iz okoline, bazirane na rizicima vezanim za ljudsko zdravlje,

ekološki sistem i ukupnu kvalitetu života

Procijeniti i rangirati probleme

Napraviti plan aktivnosti na lokalnom nivou radi smanjenja i otklanjanja najčešćih

rizika i nedostataka

Osigurati bolje uvjete u sferi okoliša u zajednici, realizacijom konkretnih aktivnosti

Promovirati i podizati javnu svijest i odgovornost za zaštitu okoliša i javnog zdravlja

Povećati javnu podršku investicijama u sferi okoliša

Ojačati sposobnosti lokalne vlasti, poljoprivrednika i gospodarstvenika, ne-vladinih

organizacija i udruga da naprave i implementiraju projekte vezane uz zaštitu okoliša

Stoga, tematska područja LEAP dokumenta obuhvaćaju sljedeće teme:

1. Plan gospodarenja otpadom

2. Korištenje, zaštita i upravljanje vodnim resursima

3. Kvaliteta i smanjenje zagađenosti zraka

4. Korištenje, zaštita i upravljanje obradivim i neobradivim zemljištima

5. Upravljanje prostorom, zaštita bioloških i krajobraznih raznolikosti

6. Upravljanje ekološkim rizicima

7. Kontrola svjetlosnih zagađenja

3.2. Vizija

Vizija opisuje željenu budućnost Općine Okučani, te daje smjernice pri izradi Lokalnog

akcijskog plana zaštite okoliša. Odstupanje između vizije i stvarnosti ukazuje na koje se

aktivnosti potrebno usredotočiti kako bi se ostvarila željena budućnost.

Općina Okučani područje je očuvane prirode i kulturne baštine, mjesto je u kojem se ugodno

živi, a resursi se koriste svjesno i savjesno. Gospodarski je profitabilna, a infrastrukturno

izgrađena, te je kao takva u funkciji spriječavanja štetnih utjecaja na okoliš. Gradeći svoj eko

identitet Općina Okučani teži održivom razvoju i osigurava kvalitetan život svim

generacijama.

Interesi lokalne zajednice su usmjereni ka ubrzanom razvoju kraja, sa razvojem urbanih i

gospodarskih sadržaja, ali ne na štetu prirodnih vrijednosti područja. Iz interesa proizlazi

bitnost zajedničkog suživota urbanih, ruralnih i prirodnih sadržaja.

31

3.3. SWOT analiza

Svaki plan i program koji uključuje razvojnu komponentu, odnosno analizira problematiku i

definira ciljeve razvoja, sadrži SWOT analizu.

SWOT je akronim nastao od engleskih riječi:

STRENGHTS - SNAGE

WEAKNESSES – SLABOSTI

OPPORTUNITIES - MOGUĆNOSTI

THREATS – PRIJETNJE

SWOT analiza je analitički okvir za dobivanje relevantnih informacija o općini Okučani i o

okolini u kojoj djeluje sada i u budućnosti. Svrha analize je utvrđivanje mogućnosti i prijetnji

u okolini i vlastitih snaga i slabosti. Temelji se na pretpostavci da se najveći uspjeh postiže

maksimiziranjem vlastitih snaga i prilika u okolini uz istodobno minimiziranje prijetnji i

slabosti. Unutarnje snage i slabosti treba promatrati u kontekstu vanjskih mogućnosti i

prijetnji i obrnuto.

Navedene snage, slabosti, mogućnosti i prijetnje prepoznate su i istaknute za svako obrađeno

područje zaštite okoliša.

3.4. Shema razrade programskih područja

Sukladno Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13 i 153/13) ciljevi zaštite okoliša u ostvarivanju

uvjeta za održivi razvitak su sljedeći: zaštita života i zdravlja ljudi, zaštita biljnog i

životinjskog svijeta, biološke i krajobrazne raznolikosti te očuvanje ekološke stabilnosti,

zaštita i poboljšanje kakvoće pojedinih sastavnica okoliša, zaštita ozonskog omotača i

ublažavanje klimatskih promjena, zaštita i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti

krajobraza, sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, sprječavanje i smanjenje

onečišćenja okoliša, trajna uporaba prirodnih izvora, racionalno korištenje energije i poticanje

uporabe obnovljivih izvora energije, uklanjanje posljedica onečišćenja okoliša, poboljšanje

narušene prirodne ravnoteže i ponovno uspostavljanje njezinih regeneracijskih sposobnosti,

ostvarenje održive proizvodnje i potrošnje, napuštanje i nadomještanje uporabe opasnih i

štetnih tvari, održivo korištenje prirodnih dobara, bez većeg oštećivanja i ugrožavanja okoliša,

unapređenje stanja okoliša i osiguravanje zdravog okoliša.

Kroz SWOT analizu i definiranu viziju izrađena je shema koja na jednostavan način prikazuje

kako uz određene mjere zaštite okoliša ostvariti ciljeve, koji će objedinjeni ostvariti i viziju

LEAP-a za Općinu Okučani.

32

PROGRAMSKA PODRUČJA ZA OSTVARIVANJE CILJEVA

Gospodarenje otpadom

Vode

Zrak

Tlo

Biološka i krajobrazna raznolikost

Ekološki rizici

Svjetlosna zagađenja

DUGOROČNI CILJEVI

Dugoročni cilj 1- Očuvanje i obnavljanje kulturnih i estetskih vrijednosti krajolika, te izgradnja

infrastrukture uz unapređenje stanja okoliša

Dugoročni cilj 2- Trajno očuvanje biljne i životinjske raznolikosti i očuvanje ekološke

stabilnosti

VIZIJA

Općina Okučanipodručje je očuvane prirode i kulturne baštine, mjesto je u kojem se ugodno živi, a resursi se koriste svjesno i savjesno. Gospodarski je profitabilna, a infrastrukturno izgrađena, te je kao takva u funkciji spriječavanja štetnih utjecaja na okoliš. Gradeći svoj eko identitet Općina Okučani teži

održivom razvoju i osigurava kvalitetan život svim generacijama.

33

PODRUČJA ZAŠTITE

OKOLIŠA

34

4.1.PLAN GOSPODARENJA

OTPADOM

35

4.1.1. Zakonski okvir

Temeljni zakon kojim se regulira područje gospodarenja otpadom je Zakon o održivom

gospodarenju otpadom (NN 94/13). Ovim se Zakonom utvrđuju mjere za sprječavanje ili

smanjenje štetnog djelovanja otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina

otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih

postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada.

Gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj uređeno je i ostalim propisima:

- Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za

odlagališta otpada (NN 117/07, 111/11, 17/13, 62/13)

- Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i listom

opasnog otpada (NN 50/05, 39/09)

- Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09,

38/10, 10/1, 81/11, 126/11, 38/13, 86/13)

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11,

45/12, 86/13)

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (NN 133/06, 31/09,

156/09, 45/12, 86/13)

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (NN 136/06, 31/09, 156/09. 53/12, 86/13,

91/13)

- Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (NN 72/07)

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom

(NN 42/14, 48/14, 107/14, te NN 74/07, 133/08, 31/09, 156/09, 143/12, 86/13)

- Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN 38/08)

- Pravilnik o gospodarenju muljem iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda kada se

mulj koristi u poljoprivredi (NN 38/08)

- Pravilnik o gospodarenju otpadom od istraživanja i eksploatacije mineralnih sirovina

(NN 128/08)

- Pravilnik o gospodarenju otpadom iz proizvodnje titan-dioksida (NN 70/08)

- Pravilnik o gospodarenju polikloriranim bifenilima i polikloriranim terfenilima (NN

103/14)

- Pravilnik o načinu i postupcima gospodarenja otpadom koji sadrži azbest (NN 42/07)

- Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05, 115/05, 81/08, 31/09, 156/09,

38/10, 10/11, 91/11, 126/11, 38/13, 86/13)

- Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (NN 40/06, 31/09, 156/09,111/11, 86/13)

- Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima

nekretnina i jedinicama lokalne samouprave (NN 59/06, 109/12)

- Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada (NN 45/07)

- Uredba o graničnim prijelazima na području Republike Hrvatske preko kojih je

dopušten uvoz otpada u Europsku uniju i izvoz otpada iz Europske unije (NN 6/14)

- Pravilnik o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN 117/14)

36

Planski dokumenti gospodarenja otpadom su:

- Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)

- Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. - 2015. godine

(NN 85/07, 126/10, 31/11)

- Plan gospodarenja otpadom Brodsko-posavske županije za razdoblje 2007. - 2015.

godine (Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije 15/08)

4.1.2. Analiza, te ocjena stanja i potreba u gospodarenju otpadom na području jedinice

lokalne samouprave, uključujući ostvarivanje ciljeva

Na području Općine Okučani provodi se organizirani način prikupljanja, odvoza i

zbrinjavanja komunalnog otpada kojeg provodi komunalno poduzeće “Sloboština d.o.o.” iz

Okučana. Prikupljeni komunalni otpad se zbrinjava na odlagalištu komunalnog otpada

Šagulje-Ivik na području Grada Nova Gradiška.

Na području Općine se iz kućanstava prikuplja isključivo mješoviti komunalni otpad, bez

izdvajanja korisnih i/ili štetnih otpadnih tvari. Komunalni otpad je otpad nastao u kućanstvu i

otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, osim proizvodnog otpada i

otpada iz poljoprivrede i šumarstva.

Sva kućanstva na području Općine su obuhvaćena organiziranim odvozom otpada.

Sakupljanje, odnosno odvoz otpada po naseljima u Općini Okučani se obavlja jednom tjedno

po utvrđenom rasporedu. Sakupljanje otpada u Općini Okučani za kućanstva je organizirano

putem posuda volumena 120 l.

Krupni (glomazni) komunalni otpad se prikuplja jednom godišnje. Glomazni otpad je predmet

ili tvar koju je zbog zapremine i/ili mase neprikladno prikupljati u sklopu usluge prikupljanja

miješanog komunalnog otpada. O terminima prikupljanja glomaznog otpada stanovništve se

pravovremeno informira.

Mjere odvojenog sakupljanja otpada na području Općine provode se putem 20 zelenih otoka.

Na području naselja Okučani, kao administrativnog središta općine i naselja s najvećim

brojem stanovnika, postavljeni su spremnici za papir, staklo, PET ambalažu, najlon, baterije,

lijekove, a uskoro će biti omogućeno odlaganje stiropora i tekstila. Na području ostalih naselja

postavljeni su spremnici za najzastupljenije vrste otpada: staklo, papir i PET ambalažu.

Za zbrinjavanje organskog otpada javnim su ustanovama dani na korištenje komposteri te su

korisnici educirani o korištenju istih, a obrađeni organski otpad koriste za vlastite potrebe. Na

području Općine na javnim površinama raspoređeno je i 10 posuda volumena 240 l za

biootpad putem kojih se prikuplja otpad kojeg komunalno poduzeće kompostira i koristi za

vlastite potrebe. S obzirom da je područje Općine Okučani ruralno područje te većina

stanovništva raspolaže okućnicama i vrtovima, isti su putem letaka educirani o mogućnostima

izgradnje kompostišta u vlastitom kućanstvu.

37

Također, 10 kontejnera za odlaganje miješanog komunalnog otpada zapremnine 1100 l

raspoređeno je registriranim poslovnim subjektima na području općine, a 4 kontejnera su

postavljena na mjesnim grobljima.

Komunalno poduzeće Sloboština d.o.o. raspolaže komunalnim vozilom za sakupljanje i

prijevoz otpada do odlagališta Šagulje-Ivik, a koji je prilagođen uspostavljenom sustavu

prikupljanja putem postavljenih posuda i kontejnera. Isti omogućava da se sakupljeni otpad

transportira na siguran način do lokacije za trajno deponiranje. Okosnicu voznog parka za

prikupljanje i prijevoz otpada čini „auto - smećar“ MAN nosivosti 5 t netto, odnosno 14,2 t

brutto.

Financiranje gospodarenja otpadom ni približno ne odgovara potrebama. Cijena usluge

sakupljanja i zbrinjavanja otpada ne odgovara stvarnoj cijeni pružene usluge pa se iz svote ne

mogu pokriti ukupni troškovi gospodarenja otpadom. Dio potrebnih sredstava osigurava se

putem Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, međutim navedena sredstva

zaostaju za potrebama.

Kao i u cijeloj Hrvatskoj, gospodarenje otpadom najveći je problem Općine Okučani sa

stanovišta zaštite okoliša. Neodgovarajuće gospodarenje otpadom ne doprinosi kvaliteti života

i često ima nepovoljno djelovanje na krajobraz i aktivnosti u prostoru.

Sustav gospodarenja otpadom velikom dijelom ne funkcionira niti na državnoj razini, s

ispunjavanjem ciljeva određenih Planom gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za

razdoblje 2007. – 2015. godine znatno se kasni, a nova zakonska regulativa nerijetko unosi

konfuziju u gospodarenje otpadom i precjenjuje materijalne i ukupne kapacitete lokalnih

zajednica. Gospodarska situacija u cijelom društvu i posredno i neposredno otežava postojeće

stanje.

Općina Okučani uložila je znatne napore u provođenje ciljeva postavljenih Planom

gospodarenja otpadom RH, a to su:

- uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom,

- sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta,

- sanacija »crnih točaka«, lokacija u okolišu visoko opterećenih otpadom,

- razvoj i uspostava regionalnih i županijskih centara za gospodarenje otpadom, s

predobradom otpada prije konačnog zbrinjavanja ili odlaganja i

- uspostava potpune informatizacije sustava gospodarenja otpadom.

Međutim, u Republici Hrvatskoj cjeloviti sustav daleko je od realizacije, a Općina Okučani

uspostavila je sustav organiziranog prikupljanja otpada s obuhvatom stanovnika iznad

državnog prosjeka. Uspostavljen je sustav selektivnog prikupljanja papira, stakla, PET

ambalaže i glomaznog otpada. Kako bi se ispunile zakonske obveze potrebno je uspostaviti

selektivno prikupljanje metala i tekstila.

38

Na području Općine Okučani nema odlagališta otpada niti „crnih točaka“, odnosno lokacija

visokog rizika koje su nastale dugotrajnim neprimjerenim gospodarenjem proizvodnim

(tehnološkim) otpadom i koje svojim postojanjem predstavljaju realnu opasnost za okoliš i za

ljudsko zdravlje.

Prostorno-planskim dokumentima Brodsko posavske županije i Grada Nova Gradiška

definirana je lokacija županijskog centra za gospodarenje otpadom na prostoru Šagulja, a

županija je osnovala tvrtku - Centar za gospodarenje otpadom BPŽ d.o.o. Naknadno je

lokacija Šagulje definirana kao lokacija regionalnog centra za okolne županije, budući da

jedino u tom slučaju ima ekonomsku opravdanost i rentabilnost. Za navedeni projekt u tijeku

je izrada studije izvodljivosti.

Općina Okučani se preko svog komunalnog poduzeća Sloboština d.o.o. uključila u

informacijski sustav gospodarenja otpadom na državnoj razini. Svi neophodni podaci

pravovremeno se dostavljaju nadležnim tijelima.

Kako bi unaprijedila gospodarenje otpadom Općina Okučani provela je niz akivnosti koje su

usmjerene ka:

- proširenju obuhvata organiziranim sakupljanjem otpada

- uspostavljanju selektivnog prikupljanja pojedinih kategorija otpada

- saniranju onečišćenih lokacija

- iznalaženju sredstava za provođenje predviđenih aktivnosti

Osnovni cilj gospodarenja otpadom je uspostava cjelovitog sustava gospodarenja otpadom

polazeći od načela potpunog nadzora otpada od mjesta nastanaka pa do mjesta konačne

obrade i zbrinjavanja. Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom bazira se na principu

izbjegavanje nastanka otpada, vrednovanje-oporaba, odlaganje (zbrinjavanje) ostatnog otpada.

Na temelju gore navedenog, ocjena postojećeg stanja gospodarenja na području Općine

Okučani može se okarakterizirati na sljedeći način:

- u dovoljnoj se mjeri ne provode se mjere sprječavanja nastanka otpada na mjestu

nastanka jer se provodi prikupljanje miješanog komunalnog otpada pa time niti nema

značajnijeg smanjenja količina otpada

- uspostavljen je sustav odvojenog prikupljanja pojednih vrsta otpada koji se

kontinuirano nadograđuje

- ne provode se konstatne kampanje u cilju educiranja stanovništva koje bi rezultirale

smanjenjem količina otpada

- na području Općine evidentirane su lokacije odbačenog otpada koje se sukladno

financijskim mogućnostima saniraju

- odlaganje komunalnog otpada obavlja se na postojećem odlagalištu Šagulje Ivik koje

je u fazi sanacije sve do uspostave centra za gospodarenje otpadom na istoj lokaciji

39

4.1.3. SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI

uspostavljena provedba organiziranog

odvoza komunalnog otpada

pokrivenost naselja s posudama za

odlaganje otpada 100%

zeleni otoci u svim naseljima općine

postavljeni komposteri i posude za

biootpad

kontinurana provedba sanacije

lokacija odbačenog otpada, u skladu

sa financijskim mogućnostima

uključivanje zajednice u sanacije

lokacija odbačenog otpada

sanirane lokacije se označavaju i

kontroliraju radi sprečavanja daljnjih

onečišćenja

aktivna briga JLS za okoliš

povremena edukacija stanovništva

putem letaka

neselektiranje otpada

nepostojanje aktivnih ekoloških

udruga

nepostojanje edukativnih ekoloških

programa

ponovna pojava lokacija odbačenog

otpada

ograničena financijska sredstva

Općine

nepostojanje reciklažnog dvorišta

nedostatak komunalnog redara

MOGUĆNOSTI PRIJETNJE

edukativni programi kojima će se

podići razina svijesti stanovništva o

važnosti očuvanja okoliša

uvođenje jačih sankcija prema

prekršiteljima na razini države

pritisak na fizičke i pravne osobe-

zagađivače (po načelu zagađivač

plaća)

izgradnja reciklažnog dvorišta

korištenje sredstava resornih

ministarstava, te domaćih i inozemnih

fondova

neprovođenje postojećih zakona s

područja zaštite okoliša

nedostatak sredstava u državnom

proračunu za provedbu planiranih

projekata

neefikasna kontrola provedbe

postojećih zakona

slaba zainteresiranost stanovništva za

projekte iz područja zaštite okoliša

40

4.1.4. Podaci o vrstama i količinama proizvedenog otpada, odvojeno sakupljenog otpada,

odlaganju komunalnog i biorazgradivog otpada te ostvarivanju ciljeva

Iako cjelovit sustav gospodarenja otpadom nije uspostavljen, Općina Okučani ulaže znatne

napore u ostvarenje istog, sukladno svojim financijskim mogućnostima.

Sakupljanjem komunalnog otpada obuhvaćeno je 100% stanovništva općine. U ukupno

prijavljenim količinama sakupljenog komunalnog otpada obuhvaćen je dio otpada koji je

sličan komunalnom otpadu iz uslužne djelatnosti (škole, uredi, trgovine, ugostiteljstvo).

Biorazgradivi otpad se prikuplja zajedno s miješanim komunalnim otpadom.

Tablica: Količine prikupljenog otpada na području Općine Okučani

Godina Količine prikupljenog otpada (t)

2012. 484,27

2013. 489,40

2014. 451,72

Izvor: Sloboština d.o.o.

Prema iskazanim podacima vidljivo je da je tijekom 2014. prikupljeno ukupno 451,72 t

miješanog komunalnog otpada, što predstavlja smanjenje od 7,7 % u odnosu na 2013. godinu.

Podaci o specifičnoj količini komunalnog otpada koja se stvara po stanovniku na području

općine Okučani prikazani su u tablici.

Tablica: Specifična količina otpada po stanovniku na području Općine Okučani

Godina Komunalni

otpad (t)

Broj stanovnika Specifična količina otpada po stanovniku

(kg/st/god)

2012. 484,27 3447 140,5

2013. 489,40 3447 142,0

2014. 451,72 3447 131,0

Izvor: Sloboština d.o.o.

Sastav komunalnog otpada mijenja se ovisno o sredini u kojoj nastaje i ovisi o mnoštvu

čimbenika kao što su standard stanovništva, tip naselja, dostignuta razina komunalne

infrastrukture itd. S obzirom da za Općinu Okučani nije utvrđen točan sastav otpada, kao

orijentacijski pokazatelj može se uzeti prosječan sastav otpada u Republici Hrvatskoj u

kontinentalnom dijelu:

Tablica: Prosječan sastav otpada u Republici Hrvatskoj u kontinentalnom dijelu

Komponenta otpada, kontinentalni dio Udio (%)

Kuhinjski i biootpad 43,1

Papir i karton 19,6

Koža i kosti 3,0

Drvo 1,3

41

Staklo 6,6

Tekstil 7,8

Metali 4,1

Plastika 11,6

Inertni 1,5

Guma 0,9

Posebni 0,4

Izvor: Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. – 2015. godine)

Mjere odvojenog sakupljanja otpada na području Općine provode se putem 20 zelenih otoka.

Na području svih naselja postavljeni su spremnici za najzastupljenije vrste otpada: staklo,

papir i PET ambalažu, dok su na području naselja Okučani postavljeni i spremnici za najlon,

baterije i lijekove, a uskoro će biti omogućeno odlaganje stiropora i tekstila.

Podaci o odvojeno sakupljenom otpadu dostupni su samo za 2012. godinu kada je prikupljeno

7,27 t stakla, za što je angažirana ovlaštena tvrtka Unija Nova d.o.o. Zagreb. Za odvoz papira

uspostavljena je suradnja sa tvrtkom Unijapapir d.o.o. Osijek, a u tijeku je uspostava suradnje

sa ovlaštenim tvrtkama za odvoz ostalih vrsta odvojeno sakupljenog otpada.

Komunalni otpad koji se prikuplja u općini Okučani se odlaže na odlagalište otpada Šagulje-

Ivik. Od 2012.g. provodi se vaganje otpada na odlagalištu nakon što je u okviru sanacije

predmetnog odlagališta instalirana mosna vaga. O količini odnosno volumenu odloženog

otpada vodi se dnevna, mjesečna i godišnja evidencija.

Najveća dopuštena masa otpada koja se godišnje odlaže na svim neusklađenim odlagalištima

u Republici Hrvatskoj iznosi:

- 1.710.000 tona do 31. prosinca 2013.

- 1.410.000 tona do 31. prosinca 2014.

- 1.210.000 tona do 31. prosinca 2015.

- 1.010.000 tona do 31. prosinca 2016.

- 800.000 tona do 31. prosinca 2017.

Najveća dopuštena masa biorazgradivog komunalnog otpada koja se godišnje smije odložiti

na svim odlagalištima i neusklađenim odlagalištima u Republici Hrvatskoj u odnosu na masu

biorazgradivog komunalnog otpada proizvedenog u 1997. godini iznosi:

- 75 %, odnosno 567.131 tona do 31. prosinca 2013.;

- 50 %, odnosno 378.088 tona do 31. prosinca 2016.,

- 35 %, odnosno 264.661 tona do 31. prosinca 2020.

Zabranjeno je odlaganje otpada na neusklađenom odlagalištu u Republici Hrvatskoj nakon 31.

prosinca 2017.

42

Navedeni ciljevi su generalno postavljeni na razini cijele države, ali svaka jedinica lokalne

samouprave mora kvalitetnim gospodarenjem otpadom doprinijeti ostvarenju istih, ovisno o

mogućnostima i stanju postojećeg stupnja odvojenog prikupljanja otpada.

4.1.5. Podaci o postojećim i planiranim građevinama i uređajima za gospodarenje

otpadom te statusu sanacije neusklađenih odlagališta i lokacija onečišćenih otpadom

Na području općine Okučani ne postoji odlagalište otpada. Otpad s područja Općine Okučani

odlaže se na odlagalištu komunalnog otpada Šagulje-Ivik na području grada Nova Gradiška.

Odlagalište Šagulje-Ivik se nalazi 4,5 km jugozapadno od središta Nove Gradiške, okruženo

poljoprivrednim površinama. Površina odlagališta je 4 ha, otpad se odlaže od 1996 godine.

Kapacitet odlagališta je 200.000 t, a do konca 2013. je odloženo približno 150.000 t.

Odlagalištem upravlja komunalno društvo Slavča d.o.o. Nova Gradiška koje od početka 2014.

posluje pod tvrtkom Odlagalište d.o.o. Nova Gradiška. Na odlagalište se dovozi otpad koji se

skuplja u Gradu Nova Gradiška, općinama Dragalić, Rešetari, Stara Gradiška, Staro Petrovo

Selo, Okučani te u 2013. dijelom i otpad koji se skuplja u općinama Bebrina, Brodski

Stupnik, Bukovlje, Gornja Vrba, Klakar, Oriovac, Podcrkavlje i Sibinj. Odlagalište ima

dozvolu za odlaganje te lokacijsku i građevinsku dozvolu.

Sanacija odlagališta je u tijeku od 2008., s prekidima iz tehničko-financijskih razloga, a u

2013. je pribavljena potvrda izmjene i dopune glavnog projekta. Do konca 2013. je izvršena

većina radova na ulazno-izlaznoj zoni (instalirana je vaga, ugrađen separator ulja, plato za

pranje kamiona, asfaltirane su pristupne prometnice, nabavljeni kontejneri za smještaj osoblja,

ograđen je sjeverni dio odlagališta, izvedeni protupožarni radovi, formirano je stabilno tijelo -

trup otpada koji je sada visine 10 m i nabavljen je novi buldožer za ugradnju otpada).

Odlagalište se planira koristiti do 2018., odnosno do otvaranja centra za gospodarenje

otpadom.

Tablica: Podaci o odloženim količinama komunalnog otpada na području odlagališta Šagulje -

Ivik

Godina Količina odloženog komunalnog otpada (u t)

2011. 11.447

2012. 6.877

2013. 10.089

Izvor: Izvješće o komunalnom otpadu Agencije za zaštitu okoliša za 2011. i 2012. , te

neverificirani podaci Brodsko posavske županije za 2013. godinu

Upravo na postojećem odlagalištu komunalnog otpada Šagulje-Ivik u blizini Nove Gradiške,

planira se izgradnja regionalnog centra za gospodarenje otpadom u kojem će se zbrinjavati

otpad s područja 50 jedinica lokalne samouprave na području Brodsko-posavske županije,

Požeško-slavonske i Sisačko-moslavačke županije. Budući regionalni centar trebao bi

funkcionirati kao “tvornica za preradu otpada” – sa središnjim odlagalištem, separacijom i

bio-mehaničkom obradom inertnog, te iskorištavanjem korisnog otpada.

43

Od građevina i uređaja za gospodarenje otpadom na području općine Okučani uspostavljeni

su zeleni otoci te se planira izgradnja jednog reciklažnog dvorišta.

Postavljeno je ukupno 20 zelenih otoka na području svih naselja Općine. Na području svih

naselja postavljeni su spremnici za najzastupljenije vrste otpada: staklo, papir i PET

ambalažu, dok su na području naselja Okučani postavljeni i spremnici za najlon, baterije i

lijekove, a uskoro će biti omogućeno odlaganje stiropora i tekstila.

Reciklažno dvorište je nadzirani ograđeni prostor namijenjen odvojenom prikupljanju i

privremenom skladištenju manjih količina posebnih vrsta otpada. Kako ima više od 1.500, a

manje od 25.000 stanovnika Općina Okučani dužna je osigurati funkcioniranje najmanje

jednog reciklažnog dvorišta.

Sukladno Dodatku III. Pravilnika o gospodarenju otpadom (NN 23/14 i 51/14) na području

reciklažnog dvorišta zaprimat će se otpad naveden u tablici te otpad propisan posebnim

propisom koji uređuje gospodarenje posebnom kategorijom otpada.

Tablica: Otpad koji se mora prihvatiti u reciklažnom dvorištu

NAZIV VRSTA OPIS

problematični

otpad

20 01 13* Otapala

20 01 14* Kiseline

20 01 15* Lužine

20 01 17* Fotografske kemikalije

20 01 19* Pesticidi

20 01 20* Fluorescentne cijevi i ostali otpad koji sadrži živu

20 01 23* odbačena oprema koja sadrži klorofluorougljike

20 01 26* ulja i masti koji nisu navedeni pod 20 01 25

20 01 27* boje, tiskarske boje, ljepila i smole, koje sadrže

opasne tvari

20 01 29* deterdženti koji sadrže opasne tvari

20 01 31* citotoksici i citostatici

20 01 33*

baterije i akumulatori obuhvaćeni pod 16 06 01, 16 06 02 ili 16

06 03 i nesortirane baterije i

akumulatori koji sadrže te baterije

20 01 35*

odbačena električna i elektronička oprema koja

nije navedena pod 20 01 21 i 20 01 23, koja sadrži

opasne komponente

20 01 37* drvo koje sadrži opasne tvari

15 01 10* ambalaža koja sadrži ostatke opasnih tvari ili je

onečišćena opasnim tvarima

15 01 11*

metalna ambalaža koja sadrži opasne krute porozne

materijale (npr. azbest), uključujući prazne

spremnike pod tlakom

otpadni

papir

15 01 01 ambalaža od papira i kartona

20 01 01 papir i karton

otpadni

metal

15 01 04 ambalaža od metala

20 01 40 metali

otpadno

staklo

15 01 07 staklena ambalaža

20 01 02 staklo

44

otpadna

plastika

15 01 02 ambalaža od plastike

20 01 39 plastika

otpadni

tekstil

20 01 10 odjeća

20 01 11 tekstil

krupni

(glomazni)

otpad

20 03 07 glomazni otpad

jestiva ulja i

masti 20 01 25 jestiva ulja i masti

boje 20 01 28 boje, tiskarske boje, ljepila i smole, koje nisu

navedene pod 20 01 27

deterdženti 20 01 30 deterdženti koji nisu navedeni pod 20 01 29

lijekovi 20 01 32 lijekovi koji nisu navedeni pod 20 01 31

baterije i

akumulatori 20 01 34 baterije i akumulatori, koji nisu navedeni pod 20 01 33

električna i

elektronička

oprema

20 01 36 odbačena električna i elektronička oprema, koja

nije navedena pod 20 01 21, 20 01 23 i 20 01 35

Izvor: Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14 i 51/14)

Na području općine nema neusklađenih odlagališta otpada niti lokacija onečišćenih otpadom

utvrđenih Planom gospodarenja otpadom Republike Hrvatske.

4.1.6. Podaci o lokacijama odbačenog otpada i njihovom uklanjanju

Prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom obveza je jednice lokalne samuprave

sprječavanje odbacivanja otpada na način suprotan zakonu te uklanjanje tako odbačenog

otpada. Provedbu navedenih obveza osigurava osoba koja obavlja poslove službe nadležne za

komunalni red jedinice lokalne samouprave odnosno komunalni redar.

Mjere za sprječavanje nepropisnog odbacivanja otpada obuhvaćaju:

- uspostavu sustava za zaprimanje obavijesti o nepropisno odbačenom otpadu,

- uspostava sustava evidentiranja lokacija odbačenog otpada,

- provedbu redovitog godišnjeg nadzora područja jedinice lokalne samouprave radi

utvrđivanja postojanja odbačenog otpada, a posebno lokacija na kojima je u prethodne

dvije godine evidentirano postojanje odbačenog otpada,

- druge mjere sukladno odluci predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave

Mjere za uklanjanje otpada odbačenog u okoliš obuhvaćaju sljedeće: služba nadležna za

komunalni red rješenjem naređuje vlasniku, odnosno posjedniku nekretnine, ako vlasnik nije

poznat, na kojem je nepropisno odložen otpad uklanjanje tog otpada, odnosno osobi koja

sukladno posebnom propisu upravlja određenim područjem (dobrom), ako je otpad odložen

na tom području (dobru).

Na području Općine Okučani, a prema podacima komunalnog poduzeća „Sloboština“ d.o.o

evidentirano je nekoliko lokacija odbačenog otpada na kojima se usprkos povremenim

akcijama čišćenja ponovno pojavljuje odbačeni otpad:

45

- uz dio poljskog puta u Čovcu koji se nastavlja na županijsku cestu

- bivše nogometno igralište u Lađevcu

- obale i vodotok rijeke Sloboštine

- oba kraka obrambenog vodnog kanala Okučani

- Mašička Šagovina - uz lokalnu cestu L-42002 unutar naselja

Na takvim područjima gdje se nekontrolirano odlaže otpad i na kojima se isti duže vrijeme

zadržava može doći do pojave neželjenih utjecaja kao što je onečišćenje tla, onečišćenje

podzemnih i površinskih voda procjednim vodama, neugodni mirisi, raznošenje laganog

materijala vjetrom i slično.

Sukladno financijskim mogućnostima, povremeno se organiziraju akcije uklanjanja odbačnog

otpada sa navedenih lokacija u kojima sudjeluju lokalno stanovništvo i udruge.

Uzroci nastajanja lokacija odbačenog otpada su:

- nedostatna obaviještenost lokanog stanovništva i javnosti uopće o posljedicama

ilegalnog odlaganja otpada;

- ušteda vremena i truda koje zahtjeva legalno zbrinjavanje (posebno vrijedi za

glomazan, elektronički, građevinski i sl. otpad);

- nedostupnost odnosno velika udaljenost legalnih odlagališta odnosno reciklažnih

dvorišta;

- nedostupnost informacija o sustavu i mogućnostima prikupljanja i zbrinjavanja

pojedinih vrsta otpada;

- nepravovremena priprema (iznošenje) otpada za sakupljanje radi neinformiranosti ili

spriječenosti

Kako bi se sprječila pojava novih lokacija odbačenog otpada nužno je prvenstveno

kontinuirano raditi na osvještavanju stanovništva.

4.1.7. Mjere potrebne za ostvarenje ciljeva smanjivanja ili sprječavanja nastanka otpada,

uključujući izobrazno-informativne aktivnosti i akcije prikupljanja otpada

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom temelji se na hijerarhijskom konceptu Izbjegavanje –

Vrjednovanje (oporaba) – Odlaganje (IVO).

Izbjegavanje nastajanja otpada je najpovoljnija metoda za rješavanje problema otpada te s

drugim mjerama za smanjivanje nastajanja otpada čini najvažniju kariku u sustavu

gospodarenja otpadom i zaštite okoliša. U tom smislu, prevencija nastajanja otpada i mjere za

smanjivanje nastajanja otpada se odnose na procese ili mjesta nastajanja otpada u svim

područjima djelovanja, a podrazumijevaju odgovarajuće postupke, odnosno promjene u

proizvodnim ili uporabnim procesima u svrhu smanjivanja otpada po količini, obujmu i

štetnim sastojcima.

46

Izbjegavanje, odnosno smanjivanje ili sprečavanje nastanka otpada moguće je ostvariti u:

- proizvodnji

o razvojem tehnologije koja ne stvara otpad

o otpad vraćati u vlastitu proizvodnju

o otpad upućivati na recikliranje i koristiti u drugim proizvodnim procesima

o proizvoditi robu koja nakon upotrebe ima manje otpada kojeg treba

obraditi

o pri proizvodnji za tržište izbjegavati oblikovanje proizvoda s pretjeranom

količinom i štetnosti otpada

o proizvod na tržište davati u najnužnijoj ambalaži

o proizvode ne pakirati u ambalažu koja služi za jednokratnu upotrebu, a

nakon toga se odbacuje kao otpad

- potrošnji

o korištenje proizvoda od netoksičnih i recikliranih materijala pakiranih u

ambalažu istih takvih svojstava

o kupovina proizvoda u povratnoj ambalaži

o ponovna uporaba proizvoda sa ili bez prerade

o smanjenje korištenja plastičnih vrećica i slične ambalaže i dr.

Uzrok velikog broja problema u gospodarenju otpadom leži i u nedovoljnom znanju i

informiranost o problematici otpada. Odgoj i obrazovanje za okoliš nezaobilazan je segment

svakoga integriranog sustava gospodarenja otpadom. Za efikasnu provedbu cjelovitog sustava

gospodarenja otpadom jedan od važnih faktora je edukacija stanovništva o gospodarenju

otpadom i provedbi primarne reciklaže. Potrebno je provoditi mjere kojima će se motivirati i

educirati stanovništvo za izbjegavanje nastanka otpada koje u konačnici završi na odlagalištu,

odnosno poticati izdvajanje u što većoj mjeri svih korisnih komponenti komunalnog otpada

kao i onih otpadnih tvari koje imaju štetno djelovanje na okoliš i zdravlje stanovništva.

Navedena mjera treba imati dugoročni karakter kako bi efekti njene primjene bili što je

moguće veći.

Na osnovu odredbi Zakona o održivom gospodarenju otpadom Općina je dužna provoditi

izobrazno-informativne aktivnosti na svom području. Za potrebe edukacije Općina može

koristiti vlastite resurse, ali i usluge nevladinog sektora te usluge tvrtki koje se usmjereno

bave odnosima javnošću, marketingom, edukacijom i zaštitom okoliša. Izobrazno-

informativne aktivnost potrebno je provoditi kontinuirano, a mogu uključivati javne tribine,

informativne publikacije o gospodarenju otpadom i objavu specijaliziranih priloga u medijima

kao što su televizija i radio. S ciljem kvalitetnog informiranja svih dionika Općina Okučani

treba u sklopu službene internetske stranice uspostaviti i ažurno održavati stranice s

informacijama o gospodarenju otpadom na svojem području.

Sukladno Zakonu o održivom gospodrenju otpadom, Općina Okučani će omogućiti provedbe

akcija prikupljanja otpada u svrhu provedbe sportskog, edukativnog, ekološkog ili

humanitarnog sadržaja.

47

4.1.8. Opće mjere za gospodarenje otpadom, opasnim otpadom i posebnim kategorijama

otpada

U postupcima gospodarenja otpadom na području Općine Okučani potrebno je primjenjivati

sljedeće opće mjere:

- provoditi organizirano sakupljanje, prijevoz i zbrinjavanje miješanog komunalnog

otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na području općine

- osigurati i promicati odvojeno prikupljanje pojedinih tokova otpada na mjestu

nastanka čime se osigurava ponovna uporaba, recikliranje ili oporaba odvojeno

prikupljenog otpada u energetske svrhe, uz smanjenje količina ostatnog otpada koji se

zbrinjava na odlagalištu otpada

- uspostaviti sustav naplate odvoza i zbrinjavanja otpada po stvarnim količinama (masa

ili volumen)

- prikupljeni komunalni otpad zbrinjavati na postojećem odlagalištu otpada Šagulje-Ivik

na području Grada Nova Gradiška za koje je u tijeku sanacija, sve do otvaranja

županijskog centra za gospodarenje otpadom

- izgraditi jedno reciklažno dvorište u općini Okučani

- kontinuirano prazniti sabirna mjesta (zelene otoke) u svim naseljima općine Okučani

te po potrebi dodati još spremnika za određene vrste otpada

- osigurati minimalno jednog komunalnog redara koji će obavljati dužnosti iz područja

gospodarenja otpadom sukladno Zakonu o održivom gospodarenju otpadom.

Opasni otpad je otpad koji posjeduje jedno ili više sljedećih opisnih svojstava: eksplozivno,

oksidirajuće, jako zapaljivo, zapaljivo, nadražujuće, opasno, toksično, karcinogeno,

nagrizajuće, zarazno, reproduktivno toksično, mutageno, otpad koji u dodiru s vodom, zrakom

ili kiselinom oslobađa toksične ili vrlo toksične plinove, senzibilizirajuće, ekotoksično, te

otpad sposoban na bilo koji način, nakon zbrinjavanja, rezultirati drugom tvari, primjerice

ocjedna voda koja posjeduje bilo koje od gore navedenih svojstava.

Mjere za gospodarenje komponentama opasnog otpada su sljedeće:

- osigurati odvojeno prikupljanje opasnih tvari iz komunalnog otpada u sklopu

reciklažnog dvorišta

- poticati mogućnosti prikupljanja opasnog otpada i na drugim lokacijima (npr. lijekovi

u ljekarnama, otpadne baterije u trgovinama i slično)

- sve prikupljene komponente opasnog otpada predati ovlaštenim pravnim osobama na

konačno zbrinjavanje

Posebnom kategorijom otpada prema Zakonu o održivom gospodarenju otpadom smatra se:

biootpad, otpadni tekstil i obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne

baterije i akumulatori, otpadna vozila, otpad koji sadrži azbest, medicinski otpad, otpadni

električni i elektronički uređaji i oprema, otpadni brodovi, morski otpad, građevni otpad,

otpadni mulj iz uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, otpad iz proizvodnje titan dioksida,

otpadni poliklorirani bifenili i poliklorirani terfenili. Posebne kategorije otpada regulirane su

zasebnim pravilnicima.

48

Mjere za gospodarenje posebnim kategorijama otpada u općini Okučani su sljedeće:

- osigurati u sklopu reciklažnog dvorišta mogućnost privremenog skladištenja sljedećih

vrsta otpada koji spadaju u kategoriju posebnog otpada: biootpad, otpadni tekstil i

obuća, otpadna ambalaža, otpadne gume, otpadna ulja, otpadne baterije i akumulatori,

otpadna vozila i građevinski otpad

- postavljanje spremnika za tekstil u okviru svih zelenih otoka na području Općine

4.1.9. Mjere prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog

otpada

Miješani komunalni otpad je otpad iz kućanstava i otpad iz trgovina, industrije i iz ustanova

koji je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava, iz kojeg posebnim postupkom nisu

izdvojeni pojedini materijali (kao što je papir, staklo i dr.). Biorazgradivi komunalni otpad je

otpad nastao u kućanstvu i otpad koji je po prirodi i sastavu sličan otpadu iz kućanstva, a koji

u svom sastavu sadrži biološki razgradiv otpad odnosno otpad koji se može razgraditi

biološkim aerobnim ili anaerobnim postupkom.

Javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada

smatra se uslugom od općeg interesa. Prema odredbama Zakona o održivom gospodarenju

otpadom jedinica lokalne samouprave dužna je u dokumentima koje donosi osigurati

odvojeno prikupljanje biootpada s ciljem kompostiranja, digestije ili energetske oporabe

biootpada.

Mjere za prikupljanje miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada na

području Općine Okučani su sljedeće:

- osigurati minimalni standard prikupljanja komunalnog otpada jednaput tjedno na

području svih naselja općine, putem kanti za otpad volumena 120 l, uz korištenje

specijalnog vozila

- unaprijeđivati postojeći sustav gospodarenja biootpadom – po potrebi pribaviti

dodatne kompostere i spremnike za biootpad, poticati i educirati stanovništvo o

mogućnostima kompostiranja na razini kućanstva, omogućiti prikupljanje biootpada u

reciklažnom dvorištu

Miješani komunalni otpada nastaviti će se organizirano sakupljati i odvoziti na odlagalište

Šagulje Ivik. Postojeće neusklađeno odlagalište na koje se trenutno odlaže miješani

komunalni otpad, trebalo bi biti zatvoreno do 2018. godine, što je ujedno i rok za početak

rada Centra za gospodarenje otpadom na istoj lokaciji.

4.1.10. Mjere odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla i plastike te

krupnog (glomaznog) komunalnog otpada

Otpad čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti, mora se odvojeno sakupljati i skladištiti kako

bi se omogućilo gospodarenje tim otpadom u skladu s odredbama Zakona. Otpad se treba

odvojeno sakupljati kad je to prikladno i izvedivo uzevši u obzir tehničke, okolišne i

ekonomske uvjete. Općina Okučani dužna je ispuniti obvezu odvojenog prikupljanja

49

problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog

(glomaznog) komunalnog otpada na način da osigura:

- Funkcioniranje najmanje jednog reciklažnog dvorišta na svojem području.

Reciklažnim dvorištem između ostalog prikupljati će se i metal, papir, staklo i plastika

te krupni komunalni otpad. Prikupljene kategorije otpada skladištiti će se odvojeno u

odgovarajućim spremnicima.

- Postaviti odgovarajući broj i vrstu spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog

otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila, koji nisu obuhvaćeni

sustavom gospodarenja posebnom kategorijom otpada, na javnoj površini. Kako su

spremnici već postavljeni na zelenim otocima preostaje još samo da se u skladu s

potrebama postave dodatni spremnici na pojednim lokacijama

- Putem sredstava javnog informiranja obavijestiti kućanstava o lokaciji reciklažnog

dvorišta i spremnika za odvojeno sakupljanje problematičnog otpada, otpadnog papira,

metala, stakla, plastike i tekstila te omogućiti uslugu prijevoza krupnog (glomaznog)

komunalnog otpada na zahtjev korisnika usluge.

Sav odvojeno sakupljeni otpad biti će predan na oporabu privrednim subjektima ovlaštenima

za oporabu pojedine kategorije otpada.

4.1.11. Akcijski plan

Akcijski plan obuhvaća obuhvaća sljedeće:

- Popis projekata važnih za provedbu odredbi Plana

- Organizacijske aspekte, izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu mjera

gospodarenja otpadom

- Rokove i nositelje izvršenja Plana

Općina Okučani će u svrhu provedbe Plana gospodarenja otpadom provesti sljedeće projekte:

1. Izgradnja reciklažnog dvorišta

Definirati lokaciju reciklažnog dvorišta te pristupiti izradi projektne dokumentacije za

ishođenje građevinske dozvole, kako bi se moglo pristupiti izgradnji reciklažnog

dvorišta

2. Unapređenje sustava zelenih otoka

U cjelosti urediti površine na kojima su postavljeni spremnici za odvojeno prikupljanje

otpada, uspostaviti suradnju sa ovlaštenim tvrtkama za odvoz ostalih vrsta odvojeno

sakupljenog otpada, po potrebi postaviti dodatne spremnike u naseljima Općine

3. Unapređenje sustava odvojenog prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada

Po potrebi nabava dodatnih kompostera, poticanje kompostiranja na razini kućanstva

(kućni komposteri), nabava i distribucija posebnih vrećica, nabava posebnog stroja za

usitnjavanje (malčer ili drobilica), organiziranje prigodnih akcija prikupljanja

biootpada (božićna drvca, otpalo jesensko lišće, proljetna i zimska rezidba).

50

4. Nabava komunalnog vozila

U skladu sa financijskim mogućnostima, nabaviti novo ili rabljeno komunalno vozilo

za obavljanje komunalnih poslova prikupljanja i odvoza otpada.

5. Mjere izobrazno informativnih aktivnosti

Na mrežnoj stranici (web) općine kontinuirano davati informacije o gospodarenju

otpadom na području općine. Program stalne edukacije javnosti vezano za uspostavu i

provedbu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom na području općine Okučani

provoditi putem sredstava javnog informiranja, te drugih sredstava informiranja i

izobrazbe (letci, oglasne ploče, javne tribine...)

6. Sanacija lokacija odbačenog otpada

Provesti uklanjanje i sanaciju evidentiranih lokacija odbačenog otpada, kontinuirano

vršiti nadzor navedenih lokacija, kao i ostalih potencijalnih lokacija odbačenog otpada

na području općine.

Aktivnost Nositelj Razdoblje

provedbe

Iznos (kn) Izvori financiranja

1.1.Izgradnja

reciklažnog

dvorišta

Općina Okučani,

Sloboština d.o.o. 2016.-2018. 200.000,00

Općina Okučani,

Sloboština d.o.o., Fond za

zaštitu okoliša i energetsku

učinkovitost

1.2. Unapređenje

sustava zelenih

otoka

Općina Okučani,

Sloboština d.o.o. 2015.--- 50.000,00

Općina Okučani,



učinkovitost

1.3.Unapređenje

sustava

odvojenog

prikupljanja

biorazgradivog

komunalnog

otpada

Općina Okučani,

Sloboština d.o.o.

2015.--- 50.000,00

Općina Okučani,



učinkovitost

1.4.Nabava

komunalnog

vozila

Općina Okučani,

Sloboština d.o.o. 2015.-2016. 500.000,00

Općina Okučani,



učinkovitost

1.5.Mjere

izobrazno

informativnih

aktivnosti

Općina Okučani,

Sloboština d.o.o. 2015.--- 20.000,00

Općina Okučani,



učinkovitost

1.6.Sanacija

lokacija

odbačenog

otpada

Općina Okučani,

Sloboština d.o.o. 2015.-2017. 20.000,00

Općina Okučani,



učinkovitost

51

4.2. PLAN ZAŠTITE VODA

52

4.2.1.Zakonski okvir

Temeljni propis za zaštitu voda je Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14)

koji određuje pravni status voda, vodnoga dobra i vodnih građevina, upravljanje količinom i

kakvoćom voda, djelatnosti javne odvodnje i vodoopskrbe, detaljna melioracijska odvodnja i

navodnjavanje, posebne djelatnosti za potrebe upravljanja vodama te institucionalni ustroj

obavljanja tih djelatnosti i druga pitanja vezana za vode i vodno dobro.

Temeljem tog zakona donesen je niz provedbenih propisa, od kojih su važniji: Uredba o

standardu kakvoće voda (NN 89/10), Uredba o uvjetima davanja koncesija za gospodarsko

korištenje voda (NN 89/10, 46/12), Uredba o mjerilima ekonomičnog poslovanja isporučitelja

vodnih usluga (NN 112/10).

4.2.2.Stanje

Razina izgrađenosti vodoopskrbnog sustava na području općine Okučani nije

zadovoljavajuća. Od 17 naselja na području općine, vodoopskrbni sustav izgrađen je u samo 6

naselja i to Okučani, Bodegraj, Lađevac, Cage, Čovac, te Vrbovljani s Klenikom. Jedan od

prioriteta u pogledu izgradnje vodoopskrbne mreže, svakako je i izgradnja sustava u

sjevernom brdskom dijelu Općine. Najveću prepreku u osiguranju javnog vodoopskrbnog

sustava čine vrlo visoka financijska ulaganja potrebna za realizaciju projekata izgradnje

predmetne komunalne infrastrukture.

Pokrivenost područja općine Okučani sustavom odvodnje također nije zadovoljavajuća, te

izgrađenost iste iznosi oko 5%. U tijeku su radovi na izgradnji sustava odvodnje u općinskom

središtu u Okučanima, dok u ostalim naseljima isti nije izgrađen. Sakupljanje otpadnih voda

trenutno se vrši putem septičkih/sabirnih jama, te se otpadne vode direktno ispuštaju u

vodotoke. Navedeno dovodi do pojave učestalih zagađenja površinskih i podzemnih voda, te

predstavlja potencijalnu opasnost za zdravlje stanovništva.

Ispravnost vode za piće

Zavod za javno zdravstvo Brodsko-posavske županije odgovoran je za praćenje zdravstvene

ispravnosti vode za piće. Kakvoća voda se prati od kraja 2004. godine, a izvješće podnosi

Upravni odjel za zaštitu okoliša i prirode. Mikrobiološke analize voda obavlja Laboratorij za

mikrobiologiju voda, namirnica i briseva Službe za zdravstvenu ekologiju. Mikrobiološki

pokazatelji koji se određuju u vodi (ovisno o vrsti i namjeni iste) su: broj kolonija na 37 ˚C ,

broj kolonija na 22 ˚C , Escherichia coli, enterokoki, Pseudomonas aeruginosa, Clostridium

perfringens i salmonele.

Zavod za javno zdravstvo vrši uzorkovanje i analizu voda tri do šest puta godišnje

Stanje u odvodnji sanitarno fekalnih i ostalih otpadnih voda

U funkciji zaštite voda od onečišćenja od posebnog je značenja odvodnja otpadnih voda i

stanje izgrađenosti sustava javne odvodnje. Na području Općine postoji djelomično izgrađena

kanalizacijska mreža i to samo za dio naselja Okučani, zatim sekundarna kanalizacijska mreža

53

od središta Okučana do autoceste, i sjeverno od naselja manji dio kanalizacijske mreže. U

ostalim naseljima nema izgrađene kanalizacijske mreže, niti uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda. Otpadne vode se uglavnom sakupljaju u neprikladne septičke jame ili se

ispuštaju direktno u melioracijske kanale ili kanale uz prometnicu. Puštanje otpadnih voda

direktno u kanale koji inače služe za melioracijsku odvodnju, direktno utječe na kvalitetu

površinskih i podzemnih voda. Zasigurno pridonose neispravnoj mikrobiološkoj kvaliteti

vode za piće.

U razvojnim planovima za općinu Okučani predviđa se izgradnja nove gospodarske zone.

Prema novim planovima, širenje kolektorske mreže i industrijske zone će se spajati na

izgrađene sustave odvodnje, ali prethodno moraju vlastitim sredstvima dovesti kakvoću vode

na onu koja je postavljena vodopravnim dozvolama.

Stanje u melioracijskoj odvodnji

Sustav melioracijske odvodnje čini skup vodnih građevina i uređaja za odvodnju viška voda

sa poljoprivrednih i drugih površina, što ima za posljedicu bolje korištenje poljoprivrednog

zemljišta. Na području Općine Okučani nalazi se mreža ovakvih manjih ili većih kanala, uz

poljoprivredno obradive površine i ceste. Održavanje kanala I. i II. reda financiraju Hrvatske

vode, odnosno pravna osoba za obavljanje poslova upravljanja vodama iz sredstava slivne

vodne naknade, dok se za kanale III. i IV. reda brinu vlasnici i korisnici zemljišta u

melioracijskom sustavu. Prema procjeni Hrvatskih voda i predstavnika Općine Okučani,

jedan od većih problema kako zaštite okoliša tako i kočnice razvoja područja su upravo

kanalske mreže na području Općine koje su u lošem stanju. Kanali su zamuljeni i obrasli

raslinjem, pa čak i drvećem. U kanale se često bacao otpad od poljoprivrednih djelatnosti, kao

što je granje, lešine, ambalaža od pesticida, te se često na kanale spajaju ispusti iz septičkih

jama. Takav sustav nije funkcionalan i uzrok je plavljenja poljoprivrednih površina čak i za

manjih kiša. Uz to, problem je što je kanalska mreža gusta i što se slabo provodi naplata

slivne naknade.

Proces dovođenja kanala u nulto stanje podrazumijeva krčenje šiblja i sječu stabala odnosno

čišćenje kanala od raslinja s paljenjem, vađenjem i zakopavanjem panjeva, i uklanjanjem

tretiranog podrasta, izmuljenje kanala, čišćenje propusta i dr.

54

4.2.3. SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI

Velike vodene površine

Kontinuirana ulaganja u vodoopskrbnu

mrežu

Većina kućanstava ima kopane i/ili

bušene bunare za opskrbu pitkom vodom

Dobra podloga za kvalitetnu melioraciju

tla

Kontinuirano ulaganje u izgradnju

kanalizacijske mreže

Pojektna dokumentacija za izgradnju

sustava vodoopskrbe i odvodnje u

pripremi za ostala naselja u općini

Mali broj kućanstava priključen na

vodovodnu mrežu (svega 108)

Većina kućanstava (oko 50%) nema

kanalizacijsku mrežu

Područje bogato vodom, ali voda često

nije za piće

Zapušteni i zarasli melioracijski kanali

Zbog snažnog djelovanja površinskih

voda, te čestih i velikih površina pod

vodom, voda u bunarima često nije za

piće

Otpadne i fekalne vode najvećim dijelom

se ispuštaju u otvorene kanale


Mogućnost povlačenja sredstava iz

pristupnih fondova EU za realizaciju

infrastrukturnih projekata na području

općine

Puštanje fekalnih i otpadnih voda u

kanale uzrokuju teška onečiščenja vode i

tla

Nedostatak financijskih sredstava za

izgradnju kanalizacijske mreže


izgradnju vodovodne mreže

Mali interes kućanstava za priključenje na

vodovodnu ili kanalizacijsku mrežu

4.2.4. Ciljevi

Cilj Općine Okučani je očuvati kvalitetu vodotokova i vodenih akumulacija kako bi

omogućili stanovništvu kvalitetnu opskrbu pitkom vodom. Podcilj je izgraditi vodoopskrbnu i

kanalizacijsku mrežu kroz sva naselja Općine.

55



provedbe

Izvori financiranja

1. Kontinuirane aktivnosti u domeni zaštite voda

1.1.Praćenje kakvoće

vode i

mikrobiološke

analize

Laboratorij za

mikrobiologiju voda,

namirnica i

briseva Službe za

zdravstvenu ekologiju

2015-2019 Brodsko-posavska županija,

Hrvatske vode d.d.

1.2.Osigurati

usklađenost sa

zakonima i

pravilima

postupanja (zaštita

podzemnih voda)

Hrvatske vode d.d.,

Sloboština d.o.o

2015-2019 Hrvatske vode d.d., Brodsko-

posavska županija,

Ministarstvo poljoprivrede,

Ministarstvo regionalnog

razvoja I EU fondova

1.3.Čišćenje i

održavanje

melioracijskih

kanala na području

općine

Hrvatske vode d.d.,

Općina Okučani

vlasnici parcela

2015-2019 Hrvatske vode d.d.,


2. Vodoopskrba

2.1.Ishođenje

potrebnih dozvola

i izrada projektne

dokumentacije za

izgradnju

vodoopskrbne

mreže kroz sva

naselja Općine

Općina Okučani 2015-2017 Brodsko-posavska županija,

Hrvatske vode d.d.,


2.2.Provođenje

vodoopskrbne

mreže kroz sva

naselja općine

Općina Okučani,

Sloboština d.o.o.


Hrvatske vode d.d.,


EU fondovi i programi

2.3.Definiranje

poticajnih mjera za

priključenje

stanovništva na

vodoopskrbnu

mrežu

Općina Okučani 2015 Hrvatske vode d.d.,


razvoja i EU fondova,


2.4.Edukacije o zaštiti

i štedljivoj

potrošnji vode

Općina Okučani,

udruge s područja

Općine


Hrvatske vode d.d.

56

3. Odvodnja

3.1.Ishođenje

potrebnih dozvola

i suglasnosti, te

izrada potrebne

projektne

dokumentacije


Hrvatske vode d.d.,


3.2.Provesti mrežu

odvodnje otpadnih

i kanalizacijskih

voda kroz naselja

Općine


Hrvatske vode d.d.,


EU fondovi i programi

3.3.Definiranje

poticajnih mjera za

priključenje na

mrežu odvodnje

otpadnih i

kanalizacijskih

voda

Općina Okučani 2015 Hrvatske vode d.d.,


razvoja i EU fondova,


Rezultati provedenih aktivnosti:

Biološka i kemijska analiza vode ostaje ista, nema znakova većih zagađenja

Vodoopskrbna mreža pokriva sva naselja u Općini

Mreža odvodnje otpadnih voda pokriva sva naselja u Općini

Povećan broj korisnika vodoopskrbne mreže

Povećan broj korisnika kanalizacijske mreže

Povećan broj očišćenih i održavanih kanala na području Općine

57

4.3. PLAN OČUVANJA KVALITETE

ZRAKA

58

4.3.1.Zakonska regulativa

Temeljni propis je Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14) kojim se određuju nadležnost i

odgovornost za zaštitu zraka i ozonskog sloja, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu

klimatskim promjenama, planski dokumenti, praćenje i procjenjivanje kvalitete zraka, mjere

za sprječavanje i smanjivanje onečišćavanja zraka, izvještavanje o kvaliteti zraka i razmjeni

podataka, djelatnost praćenja kvalitete zraka i emisija u zrak, tvari koje oštećuju ozonski sloj i

fluorirani staklenički plinovi, praćenje emisija stakleničkih plinova i mjere za ublažavanje i

prilagodbu klimatskim promjenama,, informacijski sustav zaštite zraka, financiranje zaštite

zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama,

upravni i inspekcijski nadzor. Osim spomenute Uredbe temeljem Zakona o zaštiti zraka,

doneseni su i sljedeći provedbeni propisi: Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 3/12),

Uredba o graničnim vrijednostima onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05), Uredba o

kritičnim razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 133/05), Pravilnik o praćenju emisija

onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 01/06), Pravilnik o uzajamnoj razmjeni

informacija i izvješćivanju o kvaliteti zraka (NN 57/13), Uredba o tvarima koje oštećuju

ozonski sloj i floriranim stakleničkim plinovima (NN 92/12), Pravilnik o praćenju emisija

stakleničkih plinova u Republici Hrvatskoj NN (134/12).

4.3.2. Stanje na području

Kako na području Općine Okučani ne postoji mjerna stanica za provjeru kvalitete zraka,

navedeni podaci su iz mjerne stanice Nova Gradiška, te se ne može prikazati pravo stanje.

Domet mjerne stanice je oko 10 kilometara, a zagađenost je neznatna na području Okučana.

Većina jedinica lokalne samouprave kao glavni izvor zagađenja zraka navodi emisije dima iz

industrije i prometa. Osim industrije i prometa, u naseljima bez industrije, velik izvor emisija

u zrak su neindustrijska ložišta na kruta i tekuća goriva (emisije ugljičnog monoksida,

sumpornih i dušikovih oksida, poliaromatksih ugljikovodika, PAH-ova, čestica i drugih

spojeva)

Poseban problem predstavljaju neuređene deponije na kojima povremeno dolazi do zapaljenja

odbačenog otpada. Kao produkti nekontroliranog gorenja javljaju se dim, plinovi i čađa koje

zajedno s ostacima otpada vjetar raznosi u bližu i dalju okolinu. Neuređena su odlagališta

izvor neugodnih mirisa, ali i stakleničkih plinova koji utječu na klimatske promjene.

Sanacijom će se također spriječiti požari, smanjiti raznošenje otpada vjetrom i neugodni mirisi

s odlagališta. Važan izvor stakleničkih plinova su i rashladni uređaji (odnosno mediji koje isti

sadrže, poput freona, aerosola i sl.).

Poseban oblik onečišćenja zraka su neugodni mirisi iz neodržavanih septičkih jama te sa

stočnih farmi u blizini naselja. Poljoprivreda (naročito stočarstvo) je glavni izvor emisije

amonijaka u zrak (90,7 % amonijaka koji se ispušta u zrak u Hrvatskoj potječe iz

poljoprivrede).

Zelene površine, rubovi poljoprivrednog i šumskog zemljišta te tla uz vodotoke, kanale i

prometnice s poznatim alergenom ambrozijom (Ambrosia artemisifola L) predstavljaju velik

59

problem. Za njihovo uklanjanje zaduženi su vlasnici, posjednici zemljišta ili ovlaštenici

upravljanja i održavanja površina.

4.3.3. SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI

Velike površine pod šumom

Velike vodene površine

Čist okoliš

Nema velikih zagađivača zraka

Vanjski utjecaji zagađenosti zraka

Zbog ispušnih plinova uz autocestu tlo

nije pogodno za sve poljoprivredne

kulture

Odlagališta divljeg i poljoprivrednog

otpada, koja često osim tla zagađuju i

zrak


Razvoj ekološke poljoprivrede, bez

uporabe štetnih tvari koje štete tlu, vodi i

zraku

Čišćenje divljih odlagališta smanjit će i

emisije štetnih plinova

Promocija prirodnih ljepota

Povećan promet autocestom može

uzrokovati i zagađenost zraka u širem

pojasu oko ceste, te time utjecati i na

poljoprivrednu proizvodnju

4.3.4.Ciljevi

Cilj Općine Okučani je očuvati kvalitetu zraka i smanjiti moguća onečišćenja zraka na

minimum.



provedbe

Izvori financiranja

1. Kontinuirana aktivnost u zaštiti zraka

1.1.Kontrole kvalitete

zraka

Zavod za javno

zdravstvo županije


Ministarstvo zaštite okoliša

i prirode

1.2.Osigurati usklađenost

sa zakonima i

zakonskim normama

Zavod za javno

zdravstvo, Općina

Okučani



i prirode

1.3.Edukacija o izvorima

zagađenja i emisija

CO2

Općina Okučani,

Zavod za javno

zdravstvo BPŽ

2015-2019 Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost,


60

1.4.Pratiti na redovnoj

bazi gospodarske

subjekte koji mogu

biti uzrok

onečišćenja


Ministarstvo zaštite okoliša,

Fond za zaštitu okoliša i

energetsku učinkovitost

Rezultati provedenih aktivnosti:

Kvaliteta zraka ne pokazuje veća zagađenja

Podizanje svijesti o izvorima zagađenja i emisija CO2

61

4.4. PLAN ZAŠTITE TLA

62


Hrvatska još nema temeljni zakon kojim se štiti tlo. Uporaba i zaštita tla (zemljišta) kao

sastavnice okoliša regulirana je Zakonom o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13), Zakonom

o prostornom uređenju (153/13), te propisima o građevinskom, cestovnom i šumskom

zemljištu. Temeljni zakon koji definira korištenje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta je Zakon

o poljoprivrednom zemljištu (NN 39/13). Osim njega svakako treba spomenuti dva propisa:

Zakon o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda (NN 139/10), te

Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima (NN 09/14) kojim

se određuje koje se tvari smatraju štetnim za poljoprivredno zemljište (tlo), koje su dozvoljene

količine štetnih tvari u tlu, mjere za sprječavanje onečišćenja tla i kontrola onečišćenja tla s

ciljem da se poljoprivredno tlo zaštiti od kemijske i biološke degradacije i održi u stanju koje

ga čini povoljnim staništem za proizvodnju zdravstveno ispravne hrane. Ta je ujedno i

osnovni (nacionalni) propis na temelju kojeg se danas procjenjuje onečišćenje tla općenito (ne

samo poljoprivrednog zemljišta).

4.4.2. Stanje

Glavni izvori onečišćenja tla su sljedeći:

a) sredstva za zaštitu u poljodjelstvu

Onečišćenje tla kemijskim sredstvima (pesticidi, herbicidi, umjetna gnojiva) prisutno je na

područjima intenzivne poljodjelske proizvodnje. O količinama nema dovoljno podataka, jer

nema sustavnog praćenja stanja tla, međutim praćenjem stanja površinskih voda može se

zaključiti da ono postoji.

b) neuređena odlagališta i odlaganje otpada na neuređena odlagališta, uz ceste, putove,

rubove šuma

Poznato je da neuređena odlagališta otpada predstavljaju izvor onečišćujućih tvari za okolna

tla, površinske i podzemne vode. Na području općine postoji veliki broj divljih odlagališta

koja su potencijalna opasnost za onečišćenje okoliša, ali i zdravlja i kvalitete življenja

stanovništva.

c) prometni koridori

Prometnice su izvor onečišćenja tla olovom, uljem i prašinom od trošenja kočničkih sustava i

pneumatika te mogućih incidenata na cestama s povećanim prometom (autocesta) i

nepovoljno izvedenim prometnim elementima (izlijevanje štetnih tvari kod sudara, prevrtanja,

kvara na vozilima i drugo).

Uz nabrojane izvore onečišćenja tla potrebno je još spomenuti:

d) otpadne vode naselja i industrije –neizgrađeni sustavi odvodnje i uređaji za obradu

otpadnih voda,

e) požari, odnosno spaljivanje na šumskim i poljoprivrednim površinama

63

f) eksploatacija mineralnih sirovina

g) zapuštanje melioriranih obradivih površina i loše održavanje vodno gospodarskih

objekata na melioracijskom sustavu

Uzorci tla na području Brodsko-posavske županije analiziraju se u laboratoriju Službe za

ekologiju, Zavoda za javno zdravstvo Županije. Područje Općine Okučani je najvećim

dijelom pod poljoprivrednom proizvodnjom, najveći je dio površina po bonitetu I. i II.

kategorije, pa je za pretpostaviti da se u uzgoju koriste organske tvari koje onečišćuju okoliš,

ali kako nema podataka mjerenja ne može se reći u kojoj mjeri. Iz analiziranih uzoraka tla na

području županije može se samo pretpostaviti da i moguća postojeća onečišćenja ne prelaze

dozvoljene granične vrijednosti.

4.4.3. SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI

Kvalitetna tla, po bonitetu I. i II.

kategorije

Stanovništvo se u većoj mjeri bavi

poljoprivredom

Ne postoje veliki zagađivači tala

Kanali III. i IV. reda se nedovoljno

održavaju i često su zarasli, što može

uzrokovati poplave poljoprivrednih

zemljišta i kod manjih kiša

Stanovništvo još uvijek nedovoljno

upoznato sa ekološkim i tlu neškodljivim

materijalima

Postojanje divljih odlagališta otpada sa

tvarima koje štete kvaliteti tala

Sporo prihvaćanje novih tehnologija u

poljoprivrednoj proizvodnji


Razvoj ekološke poljoprivrede, bez

uporabe štetnih tvari koje štete tlu, vodi i

zraku

Čiščenje divljih odlagališta smanjit će i

onečišćenja tla

Poticanje ekološke proizvodnje smanjit će

uporabu štetnih pesticida

Edukacije stanovništva o novim

tehnologijama i načinima poljoprivredne

proizvodnje

Povećana uporaba kemijskih tvari koje

štete okolišu

Moguće štete nastale uz nalazišta nafte i

prirodnog plina eventualnim rasipanjem

sirovina

Slab odaziv stanovništva i slab interes na

edukacije


obnovu mehanizacije i praćenje novih

tehnologija u poljoprivrednoj proizvodnji

4.4.4. Ciljevi

Cilj Općine Okučani je smanjiti upotrebu pesticida kako bi se očuvala kvaliteta tla i potaknuo

razvoj ekološke poljoprivrede.

64



provedbe

Izvori financiranja

1. Kontinuirane aktivnosti u zaštiti tla

1.1.Kontrola kvalitete tla Upravni odjel za

zaštitu okoliša i

prirode BPŽ

2015-2019 Brodsko-posavska

županija, Ministarstvo

poljoprivrede

1.2.Osigurati usklađenost

sa zakonima i

zakonskim normama

Općina Okučani,

nadležna

poljoprivredno

savjetodavna služba

2015-2019 Brodsko-posavska

županija, Ministarstvo

zaštite okoliša i prirode,


1.3.Edukacija o izvorima

zagađenja

Općina Okučani,

Zavod za javno

zdravstvo BPŽ

2015-2019 Ministarstvo

poljoprivrede, Fond za


učinkovitost

1.4.Promicanje

ekološkog uzgoja i

certificiranje eko

proizvoda

Općina Okučani,

nadležna

poljoprivredno

savjetodavna služba

2015-2019 Ministarstvo

poljoprivrede, Brodsko-

posavska županija, EU

fondovi i programi

4.4.6. Rezultati provedenih aktivnosti:

Kvaliteta tla ne pokazuje veća zagađenja

Podizanje svijesti o izvorima zagađenja

Povećan broj ekoloških proizvođača

65

4.5. PLAN OČUVANJA BIOLOŠKE I

KRAJOBRAZNE RAZNOLIKOSTI

66


Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13) je osnovni propis kojim se uređuje sustav zaštite i

cjelovitog očuvanja prirode i njezinih vrijednosti u Republici Hrvatskoj. Temeljni strateški

dokument zaštite prirode Republike Hrvatske je Nacionalna strategija i akcijski plan zaštite

biološke i krajobrazne raznolikosti (NSAP) (NN 81/99, NN 143,08). Provedbeni propisi

Zakona o zaštiti prirode su: Zakon o prekograničnom prometu i trgovini divljim vrstama (NN

94/2013), Uredba o osnivanju Državnog zavoda za zaštitu prirode (NN 126/02), Pravilnik o

izmjenama i dopunama Pravilnika o vrstama stanišnih tipova, karti staništa, ugroženim i

rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova (NN 119/2009),

Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN144/2013), Pravilnik o uvjetima držanja, načinu

označavanja i evidenciji zaštićenih životinja u zatočeništvu (NN 70/09) i Uredba o postupku

javnog uvida kod proglašenja zaštićenog područja (NN 44/05).

4.5.2. Stanje

Na južnom dijelu Općine Okučani u naselju Vrboljani izgrađeni su šaranski ribnjaci. To su

umjetna močvarna staništa izuzetne krajobrazne vrijednosti. Područje gdje su izgrađeni sadrži

kompleks šaranskih ribnjaka sa dobro razvijenom emerznom i plutajućom vegetacijom,

okruženom hrastovim šumama, livadama i poljoprivrednim krajobrazom. Ribnjaci su važna

mjesta za gniježđenje ptica močvarica kao i važno hranilište za ptice koje se gnijezde u

obližnjem području. Na području ribnjaka na kojima se uzgaja divlja patka (Anas

platyrhinchos) ustanovljeno je uzgajalište divljači. Uloga ribnjaka je važna za očuvanje faune

močvarica s aspekta zaštite prirode i krajolika kao velike vodene površine koje nude niz

kontroliranih rekreativnih aktivnosti u prirodi. Glavne opasnosti ornitološkoj vrijednosti

područja predstavljaju mogući gubitak šaranskih ribnjaka uslijed napuštanja proizvodnje riba

što vodi brzom obrastanju ribnjaka, intenziviranju poljoprivrede i prekomjernom ili

nedopuštenom lovu. Očuvanje proizvodnje na ribnjacima nije samo gospodarski značajno,

već je i u interesu zaštite prirode. Potrebne mjere zaštite ribnjaka su: spriječiti promjenu

vodnog režima nužnog za uzgoj ribe, osigurati poticaje za ekstenzivnu i poluintenzivnu

proizvodnju riba, regulirati lov i spriječiti krivolov.

Ribnjacima upravljaju privatni posjednici koji nemaju interesa u proizvodnji riba i zbog toga

Općina Okučani ne može znatno utjecati na daljnji razvoj ribnjaka i poticati gospodarstvenike

na očuvanje prirodne vrijednosti koju ovi ribnjaci imaju.

67

4.5.3. SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI

ribnjak Vrbovljani, pogodan za

ribnjačarstvo i uzgoj ribe

zaštićene i rijetke biljne i životinjske vrste

koje obitavaju na ovom području

područje ribnjaka u privatnom vlasništvu

ribnjaci se ne koriste za uzgoj ribe

ne postoji poseban nadzor ni zaštita

životinjskih staništa na području ribnjaka

ne postoje točni podaci o broju i

veličinama ptičjih i životinjskih staništa


poribljavanje ribljeg fonda u ribnjacima i

pokretanje uzgoja i proizvodnje ribe

zaštititi staništa životinjskih i ptičjih vrsta

na području, posebice ugroženih vrsta

iskoristiti potencijale zaštićenih područja

kroz razvoj edukativnog i rekreacijskog

turizma

nekontrolirana sječa može ugroziti

životinjska staništa

nedostatak financijskih sredstava može

usporiti ili zaustaviti pokretanje

proizvodnje i uzgoja ribe

nedostatak tržišta za uzgojenu ribu

neadekvatna briga za staništa rijetkih

vrsta može doprinjeti potpunom nestanku

vrste s određenog područja

4.5.4. Ciljevi

Cilj Općine Okučani je sačuvati staništa biljnih i životinjskih vrsta i njihovu raznolikost koja

je važna za očuvanje biosfere.

4.5.5.Akcijski plan


provedbe

Resursi i objašnjenja predložene

aktivnosti

1.1.Provesti politiku

planiranja zaštite i

poboljšanja

prirodnog okoliša

Upravni odjel za

zaštitu okoliša i

prirode BPŽ,

Državni zavod za

zaštitu prirode,

Općina




1.2.Promoviranje zaštite

prirodnih i

životinjskih

posebnosti Općine

Općina Okučani,

Brodsko-

posavska

županija

2015-2019 Ministarstvo poljoprivrede,



68

1.3.Osnivanje ekološke

udruge na području

Općine

Općina Okučani 2015 Brodsko-posavska županija,



Rezultati realizacije aktivnosti

Broj biljnih i životinjskih vrsta na području se ne smanjuje

Pokrenuta proizvodnja ribe na ribnjaku

Osnivanje ekološke udruge

69

4.6. PLAN SMANJENJA

SVJETLOSNOG ZAGAĐENJA

70

4.6.1.Zakonski okvir

U Republici Hrvatskoj ne postoje izrađeni posebni propisi ili zakoni koji bi regulirali pravne

osnove dozvoljenih i štetnih svjetlosnih zagađenja.

4.6.2.Stanje

Iako se na prvi pogled može činiti da je onečišćenje okoliša svjetlošću nemoguće, problem

svjetlosnih zagađenja itekako je prisutan. Svjetlosno onečišćenje ili zagađenje (eng. light

pollution) je svaka nepotrebna, nekorisna emisija svjetlosti u prostor izvan zone koju je

potrebno osvijetliti, a često zbog uporabe loših i neekoloških rasvjetnih tijela.

Posljedice svjetlosnih zagađenja mogu, između ostalih, biti:

a) astrološke: smanjena vidljivost astroloških objekata

Danas u rijetka naseljena područja iz kojih vidimo astrološka tijela, jer svjetlosna zagađenja

djeluju poput gustog oblaka dima i stvaraju crvenkastu ili žutu maglicu, koje onemogućavaju

kvalitetan pogled

b) biološke: negativan utjecaj na žive organizme

Životni ciklusi biljnog i životinjskog svijeta podređeni su svakodnevnim izmjenama dana i

noći, a cjelonoćna rasvjeta u naseljenim mjestima utječe na rast i razvoj biljaka, koje zbog

svjetlosti ne mogu odrediti vrijeme za rast, hranjenje, reprodukciju ili mirovanje. Noćni

leptiri, krijesnice i ostali noćni kukci su postali vrlo rijetki uz veća naseljena mjesta, te im

ponegdje prijeti i izumiranje, a svjetlost zbunjuje i mrave koji rade 24 sata što onemogućava

ekološku proizvodnju i enormno razmnožavanje lisnih ušiju. Privučeni svjetlošću, stradavaju i

ptice, šišmiši, kornjače i druge životinjske vrste. Najnovija istraživanja pokazuju da

prekomjerna svjetlosna zagađenja utječu i na zdravlje ljudi, te osim razdražljivosti i nesanice,

sve je veći broj oboljenja od kardiovaskularnih, kancerogenih i psihičkih bolesti.

c) gospodarske: neracionalno trošenje električne energije

Zbog neracionalne i neekološke rasvjete bespotrebno se gubi 30-50% električne energije

namijenjene noćnoj rasvjeti.

d) pravne: ometanje privatnosti i prava na zdrav i čist okoliš

e) sigurnosne: javna/privatna sigurnost, promet

Na području Općine Okučani provedena je javna rasvjeta kroz sva naselja. U naselju Okučani

uvedena je ekološka rasvjeta (ekološke lampe) dok u drugim naseljima nema ekološke javne

rasvjete. Postojeća rasvjeta utječe na svjetlosna zagađenja, te je u budućnosti potrebno po

etapama mijenjati rasvjetu u ekološku. Ekološka rasvjeta će smanjiti utjecaj svjetlosnih

zagađenja na ljudsko zdravlje, okoliš, te biljni i životinjski svijet na minimum.

71

4.6.3.Ciljevi

Cilj Općine Okučani je smanjiti moguća svjetlosna zagađenja okoliša u naseljima Općine

nabavom ekološke rasvjete koja bi smanjila troškove električne energije i poboljšala kvalitetu

života stanovnika toga područja.

4.6.4.SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI

Zainteresiranost i motiviranost lokalne

samouprave

Briga za okoliš i kvalitetu življenja

Postojeći planovi razvoja i izgradnje

infrastrukture

Nedovoljna informiranost o svjetlosnim

zagađenjima

Nedovoljna informiranost o mogućim

uštedama svjetlosne energije

Osnovna infrastruktura (kanalizacija i

vodovod) nije još uvijek provedena u

svim naseljima Općine


Postavljanje ekološke rasvjete u sva

naselja Općine

Uz ekološku rasvjetu osigurati smanjene

troškove održavanja i električne energije,

a uz to i omogućiti prirodne uvjete za rast

i razvoj biljaka i životinja

Nedostatak financijskih sredstava može

usporiti zamjenu rasvjete za ekološku

4.6.5.Akcijski plan


provedbe

Izvori financiranja

1. Kontinuirana aktivnost utjecaja na svjetlosna zagađenja

1.1.Izgradnja ekološke javne

rasvjete na području

Općine

Općina

Okučani,

ovlašteni

koncesionar

za održavanje

javne rasvjete

na području

Općine



razvoja i EU fondova, Fond za


učinkovitost, Ministarstvo

zaštite okoliša i prirode, EU

fondovi i programi

Rezultati realizacije aktivnosti

Izgrađena ekološka rasvjeta u naseljima Općine

72

4.7. PLAN SMANJENJA EKOLOŠKIH

RIZIKA

73


Postupanje i način reagiranja u ekološkim nesrećama propisani su planovima intervencija. U

Republici Hrvatskoj planovi intervencija i operativni planovi propisani su sljedećim

zakonima:

Planom intervencija kod velikih požara otvorenog prostora na teritoriju Republike

Hrvatske (NN 25/01) utvrđuju se:

sudionici provedbe plana, njihov ustroj, djelokrug i nadležnost, sustav koordiniranja

aktivnosti, rukovođenja i zapovijedanja akcijama gašenja velikih požara otvorenih prostora,

osposobljavanje sudionika provedbe Plana, obavješćivanje javnosti o velikim požarima

otvorenih prostora, te način osiguranja financijskih sredstava za provedbu Plana. Plan je

strateški dokument Republike Hrvatske u intervencijama kod velikih požara otvorenog

prostora.

Plan intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99, 12/01) odnosi se na:

moguće ekološke nesreće ili izvanredni događaj koji može ugroziti okoliš, te izazvati opasnost

po život i zdravlje ljudi. Planom se utvrđuju vrste rizika i opasnosti, postupak i mjere za

ublažavanje i uklanjanje neposrednih posljedica štetnih za okoliš, subjekti za provedbu

pojedinih mjera, odgovornost i ovlaštenja u svezi s provedbom, te način usuglašavanja s

interventnim mjerama koje se provode na temelju drugih zakona. Ne primjenjuje se na vojne

objekte i skladišta i slučajeve radioaktivnog onečišćenja. Temelji se na sljedećim načelima

utvrđenim u Zakonu o zaštiti okoliša: preventivnosti, cjelovitosti, plaćanju troškova

onečišćavanja, poštivanja prava i sudjelovanja javnosti.

Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99)

donesen je radi zaštite voda i voda mora od onečišćenja s kopna i otoka, a sadrži:

a) potrebna istraživanja i ispitivanja kakvoće voda,

b) kategorizaciju voda,

c) mjere zaštite voda,

d) mjere za slučajeve izvanrednih i iznenadnih zagađenja voda,

e) plan građenja objekata i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,

f) izvore i način financiranja Plana,

g) popis fizičkih i pravnih osoba zaduženih za provedbu Plana, njihova ovlaštenja i

odgovornost. Državni plan za zaštitu voda između ostalog propisuje i obvezu i način izrade

Operativnih planova za provedbu mjera u slučaju izvanrednih zagađenja na državnim i

lokalnim vodama.

74

4.7.2. Stanje

Gospodarske djelatnosti imaju uvijek u manjoj ili većoj mjeri određeni utjecaj na okoliš. Na

području općine ne postoje značajni gospodarski čimbenici koji mogu štetno djelovati na

okolinu. Jedino što možemo napomenuti je Jadranski naftovod (tvrtka koja obavlja transport

nafte) koji je značajan prometni sustav za naftu i naftne derivate i prolazi područjem Općine

uz autocestu, te predstavlja značajan privredni subjekt ne samo Općine, nego i čitave

županije.

Brodsko posavska županija je u skladu s APELL procesom izradila Plan intervencija u zaštiti

okoliša uzimajući u obzir regionalne i lokalne posebnosti te stvarne i potencijalne rizike i

opasnosti na svom području. Plan je revidiran 2010. godine, te se primjenjuje na cijelom

području Županije kod iznenadnog onečišćenja zraka i tla, odnosno biljnog i životinjskog

svijeta te kulturne baštine, kada ekološka nesreća ili drugi izvanredni događaj po svom obimu

i mogućim posljedicama prelazi granice i mogućnosti gospodarskog subjekta, grada ili općine

na čijem se području događaj dogodio. Na području Općine ne postoji organizirani eko stožer,

kao ni Plan intervencija, a sve moguće ekološke nezgode prijavljuju se na Županijski centar

112 i operativno dežurstvo u policijskoj upravi.

Interventne jedinice na području Brodsko posavske županije su:

Vatrogasne postrojbe,

Hitna medicinska pomoć,

Civilna zaštita,

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju komunalnu djelatnost,

Specijalizirane jedinice ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju djelatnost

postupanja s opasnim otpadom,

Postrojbe atomsko-biološko-kemijske obrane (ABK) Oružanih snaga Republike

Hrvatske.

Uvidom stanja na terenu primjećena je nedovoljna ili nikakva zaštićenost polja za

eksploataciju mineralnih sirovina, gdje su objekti bez vidljivog nadzora i bez zaštitnih ograda

koje bi onemogućile pristup neslužbenim osobama.

75

4.7.3. SWOT analiza

SNAGE SLABOSTI

Briga za okoliš i kvalitetu življenja

Izvorišta mineralnih sirovina

Postojanje Plana intervencija u zaštiti

okoliša

Nezaštićena područja ekspoatacije

mineralnih sirovina

Nepostojanje plana intervencija, kao ni

obučenih ekipa u slučaju ekoloških

katastrofa


Izrada plana intervencija u zaštiti okoliša

Osiguravanje polja za ekspoataciju

mineralnih sirovina postavljanjem

zaštitnih ograda

Nedostatak financijskih sredstava može

Plan intervencija u zaštiti okoliša

potisnuti na listi prioriteta

Moguća oštećenja naftovoda mogu štetno

utjecati na tla i vodotokove

Moguća oštećenja ili nezgode na poljima

za ekspoataciju mineralnih sirovina mogu

onečistiti okoliš, vodu, tla i zrak

Posljedice ovakvih onečiščenja mogu

ostaviti dugotrajne posljedice na tlo, vode

i zrak

4.7.4.Ciljevi

Cilj Općine Okučani je smanjiti mogućnost ekoloških katastrofa kojima bi se ugrozio okoliš,

te život i zdravlje stanovnika.

4.7.5.Akcijski plan


provedbe

Izvori financiranja

1. Aktivnosti za smanjivanje ekoloških rizika

1.7.Zaštita gospodarskih

objekata od

potencijalnog rizika

za okoliš

Općina Okučani,

gospodarstvenici

2015-2019 Ministarstvo zaštite okoliša

i prirode, Fond za zaštitu

okoliša i energetsku

učinkovitost

1.8.Izrada procjene

ugroženosti i plana

intervencija u zaštiti

okoliša za Općinu

Okučani

Općina Okučani,

Brodsko-posavska

županija

2016 Ministarstvo zaštite okoliša i

prirode, Fond za zaštitu


učinkovitost, Brodsko-

posavska županija

1.9.Kontinuirano Općina Okučani, 2015-2019 Ministarstvo zaštite okoliša i

76

djelovanje na

smanjivanju rizika

od ekoloških nesreća

Sloboština d.o.o. prirode, Fond za zaštitu


učinkovitost, Brodsko-

posavska županija

Rezultati realizacije aktivnosti:

Osigurani potencijalno riskantni objekti

Izrađen plan intervencija u zaštiti okoliša

Smanjenje rizika od ekoloških nesreća

77

Zaključak

Lokalni akcijski plan zaštite okoliša je dokument kojim se utvrđuju potrebne aktivnosti u cilju

poboljšanja stanja okoliša i osiguranja boljih uvjeta života stanovnika Općine Okučani. Ovim

je planom definirano niz projekata s područja zaštite okoliša. S obzirom da lokalne jedinice

imaju određena ograničenja u svom samoupravnom djelokrugu, u provedbi nekih projekata

nužna je suradnja s nadležnim institucijama i organizacijama. Dio projekata, također, zahtjeva

značajna ulaganja, te se neće moći financirati samo iz općinskog proračuna. U tim

slučajevima postojanje ovakvog dokumenta može predstavljati presudan faktor pri ishođenju

dodatnih financijskih sredstava. Nasuprot tome, dio predloženih aktivnosti se može provesti

na razini općine i ne zahtjeva veća financijska ulaganja, a može u mnogome utjecati na

kvalitetu okoliša.

U početku, najznačajnije je započeti implementaciju Lokalnog akcijskog plana zaštite okoliša

u okviru raspoloživih sredstava kako on ne bi ostao mrtvo slovo na papiru. Naime, iskustvo

pokazuje da mnogi slični dokumenti nisu zaživjeli odnosno da su posustali u provedbi ili

uopće nisu implementirani. Stoga je nužna puna podrška lokalne vlasti, potrebno je zadržati

partnerski odnos sa svim akterima, te kontinuirano raditi na izgradnji svijesti građana o

važnosti zaštite i očuvanja okoliša.

Documents

SADRŽAJ - Okučani · 2015-07-21 · 6 1.1. Održivi razvoj Intenzivan industrijski razvoj tijekom 20. stoljeća izazvao je niz problema vezanih za okoliš kao što su klimatske