SELECTIO 2

Poslodavci često pokušavajući utjecati na zadovoljstvo svojih zaposlenika uvode beneficije koji nisu učin-kovite ako preduvjeti nisu zadovoljeni. U postizanju harmoničnih i produktivnih radnih odnosa treba

prije svega znati što konkretne aktere zanima.Istraživanje koje je proveo portal MojPosao, zajedno s tvrtkom SELECTIO za upravljanje ljudskim resur-

sima, ispituje stavove 1577 uglavnom stalno zaposlenih posloprimaca različitih zanimanja iz svih krajeva Hr-vatske o važnosti pojedinih aspekata posla, o tome kako reagiraju na nezadovoljstvo, jesu li žrtve mobbinga i što očekuju u razvoju svoje karijere.

Među najzanimljivijim rezultatima su • žene su mnogo lojalniji zaposlenici• razlika između motiviranosti vrlo zadovoljnih i ‘samo’ zadovoljnih zaposlenika vrlo je velika• najnezadovoljniji, ali najmanje spremni na akciju su zaposlenici državnih tvrtki• mobbing mnogo rašireniji nego li se mislilo

Sažetak

1. Koliko su zaposlenici u Hrvatskoj zadovoljni svojim poslom? 2

2. Što nam je najvažnije na poslu? 2

2.1. Opće 2

2.2. Što je na poslu najvažnije ženama, a što muškarcima? 3

2.3. Tko je najnezadovoljniji? 5

3. Kako se izražava nezadovoljstvo? 5

3.1. Velika razlika između ‘vrlo nezadovoljnih’ i ‘nezadovoljnih’ 6

3.2. Razlika između zadovoljnih i nezadovoljnih žena i muškaraca 7

3.3. Kako regiraju nezadovoljni zaposlenici u tvrtkama u državnom, a kako u privatnom vlasništvu? 8

3.4. Kako reagiraju nezadovoljne žene, a kako muškarci? 9

4. Kako se općenito zaposlenici osjećaju na poslu? 10

5. Koliko je mobbing prisutan u Hrvatskoj? 11

Sadržaj

Sažetak / Sadržaj

Zadovoljstvo poslom

1. Koliko su zaposlenici u Hrvatskojzadovoljni svojim poslom?

Rezultati pokazuju kako iako nam je posao izazovan i zanimljiv, ostavlja

nam dovoljno vremena za privatni život i nije pretjerano stresan, to nije dovoljno. Adekvatno plaćen posao sukladan našim sposobnostima osnova je bez koje nema zadovoljstva.

Takav posao očito nemaju mnogi: manje od 10% nas je vrlo zadovoljno!

S obzirom da je čak 37% ispitanika ne-zadovoljno na svom trenutnom poslu, a još 27% ih je ‘niti zadovoljno niti nezado-voljno’, prostora za poboljšanje ima mno-go. To je posebno bitno jer rezultati u po-glavlju 3.1 pokazuju da ‘vrlo zadovoljni’ za-poslenici za ljnih’ (a da ne govorimo o ne-zadovoljnima)!

2. Što nam je najvažnije na poslu?

2.1. Opće

Ne iznenađuje da je većini najvažni-ji element zadovoljstva poslom pla-

ća. Kada smo adekvatno plaćeni za svoj posao osjećamo se vrednovani i cijenje-ni. Adekvatna plaća umanjuje stres u pri-vatnom životu koji se nužno reflektira i na vrijeme provedeno na poslu.

Mogućnost osobnog razvoja i razvo-ja kompetencija gotovo je jednako va-žna kao plaća. Posao na kojem stagniramo može biti frustrirajući, posebno za ambi-cioznu osobu koja je uložila u sebe i svo-je školovanje.

Sigurnost radnog mjesta se također

Grafikon 1. Zadovoljstvo poslom

S obzirom da je čak 37% ispitanika nezadovoljno na svom trenutnom poslu, a još 27% ih je ‘niti zadovoljno niti nezadovoljno’, prostora za poboljšanje ima mnogo.

SELECTIO 4

nalazi među najvažnijim elementima za-dovoljstva poslom. Sigurno radno mjesto omogućuje redovita i adekvatna primanja te umanjuje stres iščekivanja i narušenih međuljudskih odnosa zbog negativne in-terne konkurencije.

Kada zaposlenici vjeruju u sigurnost pla-će i radnog mjesta, nastoje zadovoljiti ‘po-trebe više razine’. Tako se i u ovom istraži-vanju pokazalo da nakon što su osnovna tri elementa zadovoljena na važnosti dobijaju osjećaj da kroz posao ostvarujemo svoje potencijale i harmonični odnosi s kolega-

ma. Dan proveden na poslu koji stimulira i okruženi ljudima s kojima se možemo za-baviti puno je ugodniji te nam pruža izazov i priliku za dokazivanjem.

Razina odgovornosti i ‘politika kompa-nije’ manje su nam važni. Kada smo zado-voljni s plaćom, okruženjem i prilikama za osobni razvoj nalazimo svoj prostor bez obzira na formalnu razinu odgovornosti i lakše se nosimo s pretjerano birokratizi-ranim okruženjem ili s neredom i neorga-niziranošću.

Tablica 1. Najvažniji elementi na poslu - ukupno

2.2. Što je na poslu najvažnije ženama, a što muškarcima?

Muškarcima su na poslu vrlo važni bo-nusi, beneficije i nagrade, a ženama je

to znatno manje važno.Muškarci su spremni uložiti dodatan

trud (i žrtvovati slobodno vrijeme) ne bi li se istakli izvanrednim rezultatima i poveća-li mjesečna primanja, a važan im je i ‘status’ koji dodatne beneficije osiguravaju.

Ženama je važnije u kakvoj okolini rade.

Ako su pristojno i pošteno plaćene, žene će više cijeniti skladni odnos s nadređenim nego mogućnost dodatne zarade.

Upravo zato jer su ženama odnos s na-dređenim, priznanje za postizanje dobrih rezultata i sadržaj raznih rezulatata važniji, bonusi i odgovornost su za njih relativno niže na listi prioriteta!

Što nam je najvažnije na poslu

Dan proveden na poslu koji stimulira i okruženi ljudima s kojima se možemo zabaviti puno je ugodniji te nam pruža izazov i priliku za dokazivanjem.

Rang Što je posloprimcima najvažnije?

1 Plaća

2 Mogućnost osobnog razvoja i razvoja kompetencija

3 Sigurnost radnog mjesta

4 Osjećaj ostvarenja svojih potencijala

5 Odnos s kolegama

6 Uvjeti rada (fi zički uvjeti, radno vrijeme, oprema)

7 Odnos s nadređenim

8 Mogućnost postizanja dobrih rezultata

9 Samostalnost

10 Mogućnost hijerarhijskog napredovanja

11 Bonusi i ostale benefi cije i nagrade

12 Priznanje za postignute rezultate

13 Sadržaj radnih zadataka

14 Kreativnost

15 Odgovornost

16 Smislena pravila i propisi (‘politika kompanije’)

Zadovoljstvo poslom

Važnost nematerijalnih faktora potvr-đena je u još jednom podatku: opisujući svoj tipičan radni dan, žene u većoj mjeri od muškaraca (60% žena, 51% muškaraca – točka označena zelenim kvadratićem niže) ističu kako imaju dovoljno vremena za pri-vatan život. Važnost ravnoteže uspjeha u privatnom životu i uspješne karijere kod

žena je očito izraženija pa će si one tako i postaviti prioritete.

Zanimljivo je da se u većini ostalih di-menzija radni dan / radna okolina muškara-ca i žena, prema njihovim percepcijama, ne razlikuje mnogo, osim što žene doživljava-ju svoj posao manje zanimljivim i izazovnim (točke označene sivim trokutićima).

Tablica 2. Najvažniji elementi na poslu: žene vs. muškarci

Grafikon 2. Razlike žena i muškaraca: kako im izgleda radni dan?

Opisujući svoj tipičan radni dan, žene u većoj mjeri od muškaraca (60% žena, 51% muškaraca) ističu kako imaju dovoljno vremena za privatan život.

Rang žene Rang muškarci Što je posloprimcima najvažnije?

1 1 Plaća

2 2Mogućnost osobnog razvoja i razvoja kompetencija

3 3 Sigurnost radnog mjesta

4 4 Osjećaj ostvarenja svojih potencijala

5 5 Odnos s kolegama

6 7 Uvjeti rada (fi zički uvjeti, radno vrijeme, oprema)

7 11 Odnos s nadređenim

8 9 Mogućnost postizanja dobrih rezultata

9 8 Samostalnost

10 12 Mogućnost hijerarhijskog napredovanja

11 10 Bonusi i ostale benefi cije i nagrade

12 15 Priznanje za postignute rezultate

13 14 Sadržaj radnih zadataka

14 6 Kreativnost

15 13 Odgovornost

16 16 Smislena pravila i propisi (‘politika kompanije’)

SELECTIO 6

2.3. Tko je najnezadovoljniji?

Nezadovoljstvo je posebno izraženo u tvrtkama u državnom vlasništvu.

Rezultati ovog istraživanja u suprotno-sti su i s često iznošenim stavom da su

strani poslodavci lošiji od domaćih: naime, zaposleni u stranim institucijama su zado-voljniji od zaposlenih u domaćim, a zapo-sleni u stranim tvrtkama od onih u doma-ćim tvrtkama!

S obzirom na zanimanja, najnezadovolj-niji su proizvodni i administrativni radnici.

S obzirom na obrazovanje, zanimljivo je kako su najnezadovoljniji oni s vrlo visokim stupnjem obrazovanja (MBA, magisterij ili doktorat – dakle oni koji su mnogo uloži-li u svoje obrazovanje i imaju ambicije koje ne uspijevaju zadovoljiti) te oni s niskim stupnjem obrazovanja (nezavršena srednja

škola, dakle oni koji nemaju znanja koja bi omogućavala veću slobodu odabira).

Važnost plaće se i tu potvrdila: puno je više nezadovoljnijih (a manje zadovoljnih) među onima koji imaju male plaće nego među onima s višim primanjima.

[pobliži rezultati o ovoj temi dostupni na za-htjev]

Grafikon 3. Zadovoljstvo zaposlenika prema vlasništvu tvrtke

S obzirom na zanimanja, najnezadovoljniji su proizvodni i administrativni radnici.

3. Kako se izražava nezadovoljstvo?

3. Kako se izražava nezadovoljstvo?

Nezadovoljstvo nije samo osobni pro-blem zaposlenika, nego utječe na

funkcioniranje tvrtke u cijelosti.

Najčešća rekacija nezadovoljnih je ra-zmišljati o promjeni posla i pritom ulagati manje truda u obavljanje radnih zadataka.

Što nam je najvažnije na poslu

Zadovoljstvo poslom

3.1. Velika razlika između ‘vrlo nezadovoljnih’ i ‘nezadovoljnih’

Većina nas dugoročno očekuje promje-niti sadašnju tvrtku zbog pružene pri-

like za napredovanjem, ili napredovati u stručnosti, bez obzira na ostanak ili pro-mjenu tvrtke.

Nezadovoljni zaposlenici planiraju ne samo priliku potražiti drugdje nego se boje da će biti prisiljeni napustiti tvrtku zbog njenog lošeg poslovanja. Očekivanje otkaza posebno je izraženo kod vrlo neza-dovoljnih zaposlenika (čak 2 puta više nego kod ‘samo’ nezadovoljnih!).

Kod zadovoljnih opcija promjene tvr-tke naglo gubi na aktualnosti. Njihovo je osnovno očekivanje napredovanje: u hije-rarhiji, u stručnosti, ili napredovanje cijele

tvrtke i njih zajedno s njom.Iz rezultata je jasno vidljivo koliko po-

slodavcu vrijede vrlo zadovoljni zaposleni-ci: čak jedna trećina vrlo zadovoljnih vidi priliku za osobni razvoj prvenstveno kroz ulaganje u razvoj tvrtke u cijelosti!

Iako su očekivane razlike između neza-dovoljnih i zadovoljnih, gotovo da zapre-pašćuje koliko su ‘vrlo zadovoljni’ vrijedni-ji od ‘zadovoljnih’ zaposlenika:• ‘zadovoljan’ zaposlenik je 4 puta (!)

skloniji promijeniti tvrtku nego ‘vrlo zadovoljan’ zaposlenik

• ‘vrlo zadovoljan’ zaposlenik je 33% skloniji postati bolji specijalist nego samo ‘zadovoljan’ zaposlenik

• ‘vrlo zadovoljan’ zaposlenik je 50% skloniji očekivati napredak cijele tvrtke i sebe zajedno s njom (kao glavno oče-kivanje) nego ‘zadovoljan’ zaposlenik.

Grafikon 4. Očekivanja u daljnjem razvoju karijere s obzirom na zadovoljstvo

Zanimljivo je da opcija odlaska u podu-zetničke vode naizraženija za neutralne – niti zadovoljne, niti nezadovoljne – zapo-slenike. Naime, zadovoljni zaposlenici pr-venstveno priliku vide u napretku unutar

postojećeg okruženja, a nezadovoljni žele potražiti drugog poslodavca – čini se stoga da je odlazak u poduzetničke vode u stvari samo ‘rezervna’ opcija!

Nezadovoljni zaposlenici planiraju ne samo priliku potražiti drugdje nego se boje da će biti prisiljeni napustiti tvrtku zbog njenog lošeg poslovanja. Očekivanje otkaza posebno je izraženo kod vrlo nezadovoljnih zaposlenika.

SELECTIO 8

3.2. Razlika između zadovoljnih i nezadovoljnih žena i muškaraca

Iako se – kako smo vidjeli – očekivanja zadovoljnih i vrlo zadovoljnih zaposleni-

ka znatno razlikuju, razlike među spolovi-

ma su slične. Zato u donjem grafikonu pri-kazujemo zajedno podatke za ‘zadovoljne’ i ‘vrlo zadovoljne’.

Iako bi se moglo pomisliti da su žene sklonije promjeni posla od muškaraca, radi se o sljedećem: muškarci imaju znatno veća očekivanja o napretku kod trenutnog poslodavca.

Iako bi se moglo pomisliti da su žene sklonije promjeni posla od muškaraca, radi se o sljedećem: muškarci imaju znatno veća očekivanja o napretku kod trenutnog po-slodavca (27% prema 18%) – stoga ih rela-tivno manji postotak razmatra ostale opci-je, pa tako i promjenu tvrtke. Ovo je ute-meljeno na objektivno težem napredova-nju žena na poslu1.

Žene su, također, znatno sklonije oče-kivati zadržavanje postojećeg statusa.

Rezultati su u skladu s očekivanjem ne-zadovoljnih zaposlenika: nezadovoljni mu-škarci imaju znatno manja očekivanja o na-pretku tvrtke (čak manja nego nezadovolj-ne žene) i stoga više nego žene svoju prili-ku očekuju u promjeni tvrtke.

Žene su – prema rezultatima ovog istraživanja – generički spremnije od mu-škaraca očekivati zadržavanje postojećeg stanja jer je i za nezadovoljne žene vjero-jatnije očekivanje održavanja status quo nego za nezadovoljne muškarce.

Grafikon 5. Očekivanja u daljnjem razvoju karijere muškaraca i žena – zadovoljni

1 Istraživanje ‘Spol i tržište rada’, MojPosao i SELECTIO, travanj 2004. (dostupno na zahtjev)

Kako se izražava nezadovoljstvo?

Zadovoljstvo poslom

Grafikon 6. Očekivanja u daljnjem razvoju karijere muškaraca i žena – nezadovoljni

3.3. Kako regiraju ne za do-voljni zaposlenici u tvr-tkama u državnom, a kako u privatnom vla-sništvu?

Unatoč nezadovoljstvu, zaposlenici tvrt-ki u pretežno državnom vlasništvu re-

lativno su neskloni razmišljati o promjeni posla.

Prednosti rada u državnoj tvrtci (si-gurnost, predvidljiv razvoj karijere, stabil-na primanja, nezahtjevno radno vrijeme,

velika masa koja prikriva greške pojedin-ca...) mnogima su danas još uvijek preva-žne. ‘Skraćivanje’ ionako točno predvidlji-vog radnog vremena također nije vjeroja-tna opcija, pa se zato u državnim tvrtkama nezadovoljstvo više nego drugdje izražava kroz narušene međuljuske odnose i česte sukobe među kolegama i s nadređenima.

Nezadovoljnici u privatnom sektoru najčešće će se opredjeliti na opciju pro-mjene posla.

Oni u privatnom stranom vlasništvu če-šće od kolega u domaćim tvrtkama važne informacije neće podijeliti s kolegama.

Nezadovoljnici u privatnom sektoru najčešće će se opredjeliti na opciju promjene posla.

Grafikon 7. Reagiranje na nezadovoljsto – prema tipu poslodavca?

SELECTIO 10

3.4. Kako reagiraju nezadovoljne žene, a kako muškarci?

Nezadovoljne žene čak i više nego muškarci razmišljaju o promjeni po-

sla, ali dok se to ne dogodi ostaju lojalne trenutnom poslodavcu.

Žene će puno rjeđe nego muškarci bje-žati od obaveza (muškarci su skloniji ulaga-ti manje truda u obavljanje radnih zadataka,

‘skraćivati’ si radno vrijeme, odbijati nova zaduženja i ne zadržati važne informacije samo za sebe).

Žene će se truditi ne narušiti produ-ktivnost i radne odnose: 3,5 puta više ne-zadovoljnih muškaraca je sklono sukobi-ma s kolegama i nadređenim, za razliku od žena.

Grafikon 8. Kako spolovi reagiraju na nezadovoljstvo?

Žene će se truditi ne narušiti produktivnost i radne odnose: 3,5 puta više nezadovoljnih muškaraca je sklono sukobima s kolegama i nadređenim, za razliku od žena.

4. Kako se općenito zaposlenici osjećaju na poslu?

Hrvatski zaposlenici osjećaju veliki rascjep između vlastitih sposobnosti

i stava prema poslu i mogućnostima koje im radno mjesto otvara.

Tako zaposlenici smatraju da u velikoj mjeri:• su dorasli radnim zadacima• poštuju profesionalnost nadređenih • raspolažu odgovarajućom opremom• uspješno se nose s razinom stresa• uspješno se nose s odgovornostima

• imaju vremena za privatni životi slično, ali da istovremeno

• NISU adekvatno plaćeni• pozicija im NE odgovara sposobnosti-

ma• i NE ostvaruju vlastite potencijale

Uglavnom, zaposlenici se u velikoj mjeri osjećaju kao neiskorišteni potencijal – žele i osjećaju da mogu u profesionalnom više, ali nemaju dovoljno prilika i nisu adekva-tno nagrađeni.

Hrvatski zaposlenici osjećaju veliki rascjep između vlastitih sposobnosti i stava prema poslu i mogućnostima koje im radno mjesto otvara.

Kako se izražava nezadovoljstvo?

Zadovoljstvo poslom

Grafikon 9. U kojoj mjeri sljedeće tvrdnje opisuju vaš tipičan radni dan?

Grafikon 10. U kojoj mjeri sljedeće tvrdnje opisuju vaš tipičan radni dan?

5. Koliko je mobbing prisutan u Hrvatskoj?

Iako se o mobbingu sve više priča, čini se da još uvijek ne postoji svijest o tome

što mobbing zapravo jest. Iako se gotovo svi (93%) često ili po-

nekad susrećemo s nekim od elemena-ta mobbinga (ponižavanje i provociranje, isključenost i izoliranost, neargumentirane kritike, dodjeljuju se nemogući ili besmisle-

ni zadaci i slično), tek 43% nas smatra da je nešto od toga zapravo aspekt mobbinga.

Čini se da u interpretaciji onoga što nam se događa važnu ulogu igra koliko smo zapravo zadovoljni poslom: među nezadovoljnima je puno više onih koji se osjećaju žrtvama mobbinga nego među za-dovoljnima.

SELECTIO 12

Ovaj podatak otvara prostor alterna-tivnoj interpretaciji: nezadovoljan

zaposlenik svoju radnu okolinu općenito promatra kroz ‘sive’ naočale te je sklon negativno reagirati na ponašanja poslo-davca (pod uvjetom da se ne radi o na-mjernom zlostavljanju) koje zadovoljan zaposlenik ‘prašta’.

Među najčešćim situacijama zlostavlja-nja na poslu je dodjeljivanje besmislenih zadataka, osjećaj isključenosti i izolirano-sti i izloženost neargumentiranim kritika-ma. Fizičko nasilje i seksualno zlostavljanje vrlo su rijetki, a rijeđe se događa i da se za-posleniku dodjeljuju opasni zadaci, da mu se oduzima oprema za rad i da se kontro-lira njegov privatni život.

Grafikon 11. Najzastupljeniji elementi mobbinga

Koliko je mobbing prisutan u Hrvatskoj?

Zadovoljstvo poslom

+ + +

Korištenje i navođenje rezultata ovog istraživanja dozvoljeno je, ali uz navođenje ovog izvornika.

+ + +

Za dodatne informacije obratite se na:

Vera Čubranić, voditeljica projekataSELECTIOvera.cubranic@selectio.hr,Tel: 01 6065 255

ili

Nenad Bakić, direktorSELECTIOnb@selectio.hr,Tel: 01 6065 255