ALI OSNOVE FINANCIJA 1. DIOOportunitetni troak je troak dranja novca jer se gubi zarada vlasnika novca koji se moe drati u nekom drugom obliku.

Oportunitetni troak se mjeri razlikom prihoda od kamata kada bi novac bio tednja.

Financije se dijele na: osobne (personalne) financije, financije poduzea (poslovne) financije, financije financijskih institucija (banaka, tedionica, osiguravajuih drutava, fondova, burze i sl.) koje se takoer nazivaju poslovnim financijama, financije raznih ustanova, institucija i udruga (kola, bolnica, fakulteta, instituta, udruga za zatitu ivotinja i sl.), javne (dravne) financije, monetarne financije, meunarodne financije.

Kamatna stopa je stopa po kojoj se poveava vrijednost novca u vremenu, a diskontna stopa je stopa po kojoj se smanjuje vrijednost novca u vremenu.

Novani tok je dinamiki neto primitak od nekog ulaganja u odreenom vremenskom razdoblju.Razlikovat emo rizike i neizvjesnosti u smislu da se rizici mogu mjeriti kao vjerojatnosti jer postoje podaci, dok za neizvjesnost nema upotrebljivih podataka. U financijama u nauiti kako dugorono planirati i donositi svoje dugorone financijske odluke, koje se naziva budetiranje.

Anticipativan obraun kamata - kod kojeg se kamate obraunavaju na poetku razdoblja od glavnice s kraja razdoblja pa se plaaju unaprijed.Poduzee je skup realne imovine koju treba financirati, a financijsko poslovanje poduzea pribavljanje, ulaganje i vraanje uveanog novca.Vrijednost novca ovisi o vremenu. Radi se o vremenskoj preferenciji novca.

Budua vrijednost novca utvruje se ukamaivanjem, tj. obraunom kamata po odreenoj kamatnoj stopi za vremensko razdoblje. Kamate plaa dunik vjerovniku za koritenje njegovog novca u odreenom razdoblju. Zato se kamate uvijek obraunavaju za odreeno vrijeme, koje se naziva vrijeme kapitalizacije novca, razdoblje ukamaivanja novca ili razdoblje kapitalizacije novca.

Kamate su naknada za koritenje novca u odreenom vremenu. Kamate mogu biti redovne i zatezne. Redovne su kamate one kamate koje su najee ugovorene, a zatezne kamate mogu biti ugovorene ili zakonski propisane. Najee u praksi zatezne su kamate neto vee od redovnih i predstavljaju naknadu za nepravodobno plaanje obveze, tj. zbog toga to je dunik vremenski otegnuo s ispunjenjem obveze.Kamate se mogu obraunavati krajem odreenog vremenskog razdoblja ili poetkom od glavnice s poetka toga razdoblja ili od glavnice s kraja toga razdoblja. Zato se govori o dekurzivnom ili anticipativnom obraunu kamata. Postotak pomou kojeg se obraunava iznos kamata naziva se kamatna stopa ili kamatnjak. Postotak u dekurzivnom obrauna kamata oznaava se kao p, a u anticipativnom kao q. Kamatna stopa je obino ugovorena ili zakonom propisana, a moe se i raunski utvrditi kao prinos, i uvijek se odnosi na odreeno vremensko razdoblje, najee na godinu dana.

Ovisno o tom to se uzima kao baza za obraun kamata, kamate mogu biti jednostavne i sloene. Ako se kamate obraunavaju za svako razdoblje ukamaivanja uvijek od iste glavnice radi se o jednostavnim kamatama, a ako se kamate obraunavaju od promjenljive glavnice, radi se o sloenim kamatama. Jednostavni i sloeni obraun kamata moe biti dekurzivan i anticipativan. Obraun jednostavnih kamata jo se naziva i proporcionalnom metodom obrauna kamata.

Metoda razdoblja povrata ulaganja je metoda kojom se utvruje vrijeme u kojemu e se iznos ulaganja vratiti. to je ovo razdoblje vremenski krae, projekt je efikasniji. Na pitanje vraa li se neka investicija pravodobno, moe se dobiti odgovor tek nakon procijene tog vremena s financijskog aspekta poduzea i usporedbom tog vremena s razdobljem povrata slinih projekata

Metoda neto sadanje vrijednosti je metoda kojom se od zbroja neto novanih primitaka iz ekonomskog toka projekta oduzme ulaganje, pa ako je razlika vea od nule (pozitivna) projekt je isplativ, i obrnuto.

Metoda interne stope rentabilnosti je metoda kojom se neto novani tokovi iz ekonomskog toka izjednaavaju s ulaganjem, odnosno metoda kojom se utvruje razlika diskontiranih novanih tokova i ulaganja.

Interna stopa profitabilnosti mora uvijek biti vea od zahtijevane stope profitabilnosti.

Metoda relativne sadanje vrijednosti pokazuje odnos neto sadanje vrijednosti i ulaganja.

Indeks rentabilnosti predstavlja odnos sadanje vrijednosti neto novanih tokova i ulaganja u ekonomskom toku projekta. Da bi projekt bio isplativ indeks rentabilnosti mora biti jednak ili vei od 1.

Solventnost poduzea predstavlja odnos dugova i imovine, a likvidnost sposobnost poduzea da podmiruje svoje tekue financijske obveze.

Financijska analiza poslovanja poduzea provodi se pomou odreenih pokazatelja koji se formiraju tako da se u odnos stave dvije ili vie ekonomske ili financijske veliine. Izvori podataka su bilanca i raun dobiti i gubitka.

Financijska analiza poduzea moe biti statika i dinamika. Statika financijska analiza provodi se putem pokazatelja na odreeni dan, a dinamika usporedbom pokazatelja u dva ili vie vremenska razdoblja. Isto tako dinamika analiza obuhvaa analizu novanog toka u odreenom vremenu.

Financijsko trite se dijeli se na trite novca i trite kapitala. Razlika je u vremenskom aspektu i sadraju. Raspolaganje novcem do godinu dana predstavlja novano trite, a preko godinu dana trite kapitala.

Financije poduzea su vrlo iroka podruja poslovnih financija koje e studenti strunih studija izuavati u specijaliziranim kolegijima, kao to je financijski menadment, financijske institucije i financijska trita, burze i burzovno poslovanje, financijsko restrukturiranje, poslovne kombinacije, transakcijski trokovi, prinosi i rizici, vrednovanja poduzea, opcijsko financiranje, banke i bankarsko poslovanje i sl. Razumljivo je da sve to ne spada u osnove financija.

Pokazatelji likvidnosti: Koeficijent trenutne likvidnosti, k. ubrzane lik., tekue, k. financ. Stabilnosti. Solventnosti: K. zaduenosti, vlst. Financiranja, financiranja, pokrie trok. Kamata, faktor zaduenosti, stupanj pokria 1. Aktivnosti: K. obrtaja uk. Imovine, obrtaja kratkotr. Im., obrta potra, trajanje naplate potraivanja u danima; Ekonominosti: Ekonominost ukup. Poslovanja, e. poslovanja (prodaje), e. financiranja, e. izvan. Aktivnosti; Profitabilnosti: Neto profitna mara, bruto prof. mara, neto rentabilnost imovime, bruto rent. Im., rentabilnost vl. Kapitala; Financijski pokazatelji: Uee kapitala u pasivi, Pokrivenost I, Pokrivenost II, pokrivenost kamate, zaduenost, kreditna zaduenost, financiranje imovine; Likvidnosti: Radni kapital, tekua likv, ubrzana likv, stopa jednost. Nov. Toka, pokrivenost nov. Tokom; Profitabilnosti: rast posl. Prihoda, stopa bruto dobiti, st. dobiti iz osnovne djelatnosti, st. dobiti prije oporezivanja, povrat na dug. Im. I, povrat na dug. Im. II, povrat na kapital I, povrat na kap. II, uinkovitost imovine.