Sanducasti mostovi

7/30/2019 Sanducasti mostovi

1/20


2/20

Sanduasti gredni mostovi

4.1. Popreni presjek

Sanduasti nosa ima najmanje dva rebra (jednu komoru), a moe imati i nekoliko rebara. Ova su rebra i s gornje idonje strane meusobno spojena ploama, koje tvore gornji i donji pojas sanduastog nosaa. Debljine ovih pojasaovise o:

veliini tlanih napona i potrebi smjetaja prednapetih kabela i armature.

Ovakav popreni presjek posebno je pogodan za kontinuirane rasponske sklopove prednapetih mostova, jer gornja idonja ploa preuzimaju podjednako dobro tlane i vlane sile, za razliku od rebrastih grednih mostova koji su boljeoblikovani za preuzimanje pozitivnih momenata savijanja.

Slika 0.1 Popreni presjek grednog mosta sanduaste konstrukcije. Pojmovi i nazivi dijelova mosta.

Prednosti u odnosu na ostale tipove poprenog presjeka su:

poveana trajnost (manja povrina izloena djelovanju agenasa, ), mogu se postii velike vitkosti, mogunost svladavanja znatno veih prepreka (Most Stolmasundet, Norveka, najdulji raspon 301 m), prikladni su za promjenjive irine mostova jer se duljina konzola ploe moe po volji mijenjati zahvaljujui

upetosti u sanduk, a mogue je poveavati i meusobne razmake hrptova sanduka

teite poprenog presjeka ne lei previe na jednoj strani kao kod rebrastog poprenog presjeka, velika torzijska krutost poprenog presjeka.

Zatvoren sanduk odlikuje se velikom krutosti na savijanje i torziju. A veliki krak unutarnjih sila znatno ublaava

promjene u naponima izazvane pokretnim optereenjem. Velika torzijska krutost nosaa koristi se na razliitenaine:

za velike konzole kolnike ploe, za podupiranje sanduka vitkim stupovima samo u njegovoj osi (tokasto oslanjanje) i za mostove u zavojima.

Ukupna visina sanduka odabire se prema rasponu mosta i postupku graenja. Stoga je bitno u postupku projektiranjapredvidjeti tehnologiju izvedbe mosta i znaajke statikog sustava (gredni ili okvirni sustav).

Za mostove veih raspona koji se izvode u pravilu tehnologijom konzolne izvedbe popreni presjek rasponskogsklopa nije konstantan. Vitkosti grede trebaju biti:

L/h=18-22 (20) - za presjek nad leajem L/h=30-60 (45) - za presjek u polju

2


3/20


Slika 0.2 Kontinuirana greda promjenjivog poprenog presjeka.

Slika 0.3 Kontinuirana greda s ravnim vutama.

Slika 0.4 Most Brisbane River.

Visina sanduka trebala bi biti takva da se omogui prohodnost unutar sanduka radi lakih pregleda i sanacija. Iz tog

uvjeta za mostove na rasponima do 80 m, mogue je usvojiti konstantan popre

ni presjek du cijelog mosta. Vitkosttada treba biti u granicama:

L/h=20-25 (20)

Slika 0.5 Kontinuirana greda konstantnog poprenog presjeka s vodoravnom niveletom.

Slika 0.6Kontinuirana greda konstantnog poprenog presjeka s niveletom u nagibu.

Slika 0.7 Kontinuirana greda konstantnog poprenog presjeka s konkavnom niveletom.

Kod mostova raspona veih od 50 m, potrebno je podebljati donju plou sanduka nad stupom. Ova linearna

promjena debljine donje ploe izvodi se od 1/4L do 1/2L, ovisno o tehnologiji izvedbe.

3


4/20


Slika 0.8 Parametri za oblikovanje poprenog presjeka s vertikalnim hrptovima.

Ostale izmjere poprenog presjeka sanduka:

debljina donje ploe d3 L3/30, ali ne manje od 20 cm. Vuta Lv/Lpl


5/20


Slika 0.10 Popreni presjek dvaju sanduastih konstrukcija mosta na autocesti odvojenih uzdunom rekom.

Slika 0.11 Popreni presjek sanduaste konstrukcije nekog gradskog mosta.

Slika 0.12 Tipian popreni presjek konstrukcije raspona 40-70 m za izvedbu potiskivanjem.

Mostovi s kosim hrptovima estetski su prihvatljiviji od onih s ravnim hrptovima , pogotovo za ve e raspone ali jenjihova izvedba kompliciranija (vibriranje betona u kosom hrptu) , a nagnutost hrptova izaziva u gornjoj kolnikoj

ploi dodatne vlane sile u poprenom smjeru.

Slika 0.13 Popreni presjeci sanduastih konstrukcija s tri ili etiri hrpta, ovjeenih u jednoj ravnini.

5


6/20


Slika 0.14 Popreni presjeci sanduastih konstrukcija ovjeenih u dvjema ravninama.

Slika 0.15 Popreni presjek Domovinskog mosta u Zagrebu.

Tijekom uporabe mosta mogue su velike temperaturne razlike izvan i unutar sanduka (prostor unutar sanduka moe

se zagrijati i do +40C), pa je potrebno predvidjeti otvore za prozraivanje. Ovi otvori slue i za izjednaavanjevlage. Uz ove otvore koji se nalaze u hrptovima potrebno je predvidjeti i otvore u najnioj donjoj ploi sanduka zaodvodnju procijednih voda.

S obzirom na spoj grede sa stupovima razlikujemo dva osnovna statika sustava:

1. grede - optereenje rasponskog sklopa prenosi se preko leaja na elemente donjeg ustroja,2. okviri - rasponski sklop je kruto spojen s elementima donjeg ustroja.

Slika 0.16 Most preko Spree u Berlinu, okvir sa stupovima u obliku trokuta tapova.

Neovisno o obliku poprenog presjeka razlikujemo dva globalna statika prorauna:

proraun u poprenom smjeru i proraun u uzdunom smjeru.

6


7/20


4.2. Proraun sanduastog nosaa u uzdunom smjeru

Sanduasti nosai se proraunavaju i dimenzioniraju metodom statike tapova. Sanduk s jednom komorom modelirase s jednim tapnim elementom sa svojom aksijalnom, savojnom i torzijskom krutou. Pri dimenzioniranjupotrebno je odrediti sudjelujue irine gornje i donje ploe.

Slika 0.17 Rezne sile u rasponskom sklopu sanduastog poprenog presjeka. tapni model za proraun konstrukcijeu uzdunom smjeru.

Ukoliko je odnos B/h>6 statiki model s jednim tapom ne daje ispravne rezultate, jer se konstrukcija ponaa po

teoriji ploa a ne po teoriji tapova. Stoga se takve konstrukcije modeliraju kao rotilji ili ako je to mogu e sploastim elementima.

Slika 0.18 Poprena razdioba sila.

Slika 0.19 Reetkasti model sanduka nad osloncima.

7


8/20


Torzijska krutost poprenog presjeka odreuje se po Bredtovoj formuli. Utjecaj konzola sanduka izvan rebara moese zbog malog doprinosa zanemariti.

Bredtova formula za odreivanje napona od torzije glasi:

TM t r= du (4.1)

2

r dudA

= (4.2)

2TM t= dA (4.3)

Slika 0.20 Torzijska krutost sanduastog poprenog presjeka.

Moment torzije izaziva u presjeku posmine napone koji se prema St. Venartu raunaju kao za homogen i elastianmaterijal.

2

TM

A t =

(4.4)

TM P= e (4.5)

A b h= (4.6)

1 1 2 2 3 3

22

TB

MP eT t t t

Ab h

= = = = =

(4.7)

1

12

P e

b h t

=

,

2

22

P e

b h t

=

,

3

32

P e

b h t

=

(4.8)

Torzijska krutost sanduastog poprenog presjeka:

( ) ( )2 2

2

1 2

4 44

2

Ti

i i

b h b hAI

ds s b ht t t t

= = =

+ +3

b

t

(4.9)

Osnova za ovakav pojednostavljen postupak prorauna je u pretpostavci da popreni presjek sanduka ostajenepromjenjiv, tj., uslijed djelovanja torzije ne mijenja bitno svoj oblik. Kod mostova od prednapetog betona ova

pretpostavka je ostvarena kad je sanduk na leajima ukruen poprenim dijafragmama, ili dovoljno krutim okvirom.Kod kontinuiranih nosaa obino je dovoljna krutost ostvarena podebljanjem rebara i donje ploe.

Kod tankostjenih poprenih presjeka osobito velikih sanduastih nosaa, deformacije poprenog presjeka uslijeddjelovanja momenata torzije izazivaju dodatne poprene momente savijanja okvira sanduka. Ove momente zbogmalih vrijednosti moemo radi jednostavnijeg prorauna zanemariti.

Slika 0.21 Deformacije poprenog presjeka od djelovanja momenta torzije.

8


9/20


Kod upljih sanduka s vie komora, posmina se naprezanja od torzije u unutranjim rebrima ponitavaju, tako da seunutarnja rebra pri proraunu torzijske krutosti mogu zanemariti.

Slika 0.22 Posmik od torzije u unutranjim rebrima sanduastog nosaa.

Anvelopu unutarnjih i vanjskih sila od prometnog optereenja potrebno je napraviti postavljajui optereenje u tri

razliita poloaja u poprenom presjeku. Kod simetrinog poprenog presjeka, torzijski momenti mogu biti pozitivnii negativni. Posmik od torzije T i od pripadne poprene sile V potrebno je zbrojiti u oba rebra.

Posebnu panju treba posvetiti proraunu konstrukcije u svim fazama gradnje, jer su ova stanja tijekom gradnje

najee mjerodavna za dimenzioniranje nekih elemenata konstrukcije. U izvedbenom dijelu projekta potrebno jeizraditi detaljan protokol s opisom i redoslijedom aktivnosti u postupku graenja, kako bi se ispunile sve

pretpostavke statikog prorauna.

Rijetko koja AB konstrukcija nastaje betoniranjem odjednom. Vlastita teina pojedinih dijelova konstrukcije djelujena razliitim statikim sustavima. Superpozicijom svih tih sustava dobivamo poetne dijagrame reznih i vanjskihsila (reakcija). Te su vrijednosti uslijed reolokih svojstava betona vremenski promjenjive i u beskona nosti teeonim vrijednostima koje bi nastale kad bi konstrukciju izveli odjednom.

Slika 0.23 Izvedba nosaa betoniranjem u dvije faze.

Slika 0.24 Promjena momentnog dijagrama u vremenu.

9


10/20


Slika 0.25 Nakon uspostavljanja kontinuiteta, vremenom se moment na leaju poveava i asimptotski se pribliavaonom na kontinuiranom sustavu

0M -moment - suma faza graenja; (montanih stanja)

-moment - na konanom sustavukM

-moment u nekom trenutku vremenatM

( ) ( )0 0kM t M M M = + M (4.10)

Koeficijent prema Trostu iznosi:M

1M

=

+ (4.11)

Koeficijent starenja kree se u granicama od 0.647 do 0.928. Po prijedlogu H. Ruscha moe se uzeti =0.8.

Koeficijent prema rjeenju Dischingerove diferencijalne jednadbe:M

1M e

= (4.12)

Preostale vrijednosti koeficijenata puzanja za prvu i drugu gredu( )1 1 1,

G t t = (4.13)

( )2 0 2,G t t = (4.14)

Srednja vrijednost koeficijenta puzanja

1 2

2

+=

Slika 0.26 a) sluaj optereenja u fazi izvedbe grede .b) osiguranje stabilnosti u vrijeme gradnje pomou privremene podupore.

10


11/20


Slika 0.27 Balansni postupak. Osiguranje stabilnosti u vrijeme gradnje pomou privremenih podupora.

Slika 0.28 Izvedba konzolne grede balansnim postupkom i dijagram koliina prednapetih kabela.

Kod rebara treba pripaziti da se optereenje od donje ploe mora objesiti o gornji pojas sanduka. Torzija moeutjecati na smjer glavnih napona, Pri jakoj torziji ovi naponi mogu imati suprotni smjer od onih izazvanih poprenim

silama. Stoga je potrebno kod velikih torzijskih momenata postaviti jau horizontalnu armaturu u rebrima.

Pri odabiru debljine rebra, nije potrebno ograniiti glavne vlane napone, jer bi se tako dobilo nepotrebno debelorebro, kod kojeg su opasni sekundarni naponi znatno vei nego kod tanjih rebara. Najopasnije pukotine u rebrimamnogih mostova nastale su upravo od sekundarnih napona u debelim rebrima. Debljina rebra bit e najispravnije

odabrana tako da se naponi u tlanim dijagonalama (analogija s reetkom) ogranie na veliinu .c cf kAko su u rebru postavljeni kabeli za prednapinjanje, debljina rebra tada ovisi o debljini zatitne cijevi kabela, onjihovom meusobnom razmaku i o zatitnom sloju betona. Pri dokazu napona u tlanim dijagonalama tada se moraraunati s reduciranom debljinom rebra:

,

2

3= w red wb b (4.15)

Kod visokog stupnja posmine armature, preporuuje se kombinacija vertikalnih i kosih vilica. Najmanji razmakvilica iznosi 8 cm. Prednapinjanje rebra poduzima se samo u sluaju kad optereenje djeluje na donjem pojasu npr.debele donje ploe ravnih sanduka.Prevladava li popreni moment savijanja samo u jednom smjeru, rebro se moe armirati nesimetrino, dodatnomarmaturom izmeu vilica.

11


12/20


4.3. Proraun u poprenom smjeru

Kod prorauna u poprenom smjeru postoji nekoliko statikih modela. Prvi i najjednostavniji model je zatvorenokvirni sustav na elastinim oprugama (slika ).

Slika 0.29 Poloaji pokretnog optereenja za proraun sanduka u poprenom smjeru.

Slika 0.30 a) Popreni momenti savijanja u sanduastom nosau s tankom donjom ploom. b) Popreni momentisavijanja u sanduastom nosau pri debeloj donjoj ploi.

Kod sanduka s jednom komorom esto se primjenjuju nagnuta rebra ime se ostvaruje manji raspon i manja debljinadonje ploe, a nosa i vitkije izgleda. Meutim kod nagnutih rebara potrebno je raunati s time da se ve kodoptereenja vlastitom teinom u gornjoj ploi pojavljuju vlane sile u obliku poprenog vlaka, a u donjoj ploi

tlane sile u obliku poprenog tlaka.

Slika 0.31 Popreni vlak i popreni tlak u gornjem i donjem pojasu sanduastog nosaa s nagnutim rebrima.

Kabeli se prednapinju i sidre u radnim rekama. Pri tom ih je poeljno voditi prema rebru i sidriti u podru ju vuta.

Pri izvedbi mosta konzolnim postupkom ovo voenje kabela je oteano zbog velikog broja rupa u ploamapotrebnih za pridranje pokretne skele. Uslijed skretanja kabela u ploama se pritom pojavljuje popreni vlak.

12


13/20


Slika 0.32 Kabeli u polju u donjoj ploi postupno se povijaju spram rebra i sidre u njegovoj blizini. Skretanje kabelaizaziva popreni vlak u donjoj ploi.

4.3.1. Ploa kolnika

Zbog sprijeenosti zakretanja rebara stupanj upetosti ploe kolnika je kod sanduastih nosaa vei nego kod

rebrastih poprenih presjeka. Za odreivanje stupnja upetosti, odnosno za prijenos momenata upetosti preko rebra udonju plou sanduasti nosa se promatra kao zatvoreni okvir.

Temperaturne razlike dtizmeu gornje i donje ploe izazvat e u ploi kolnika dodatne normalne sile, a u rebrimavelike poprene momente savijanja.Kod sanduastih nosaa koji su jako optereeni na torziju, plou kolnika izmeu rebara potrebno je dodatno armirati

ili prednapeti u poprenom smjeru.

4.3.2. Donja ploa

Donja ploa je optereena na slijedei nain:1. Savijanje u poprenom smjeru uslijed vlastite teine i korisnog optereenja. Koristan teret uzeti najmanje s 1,0

kN/m2.

2. Uslijed momenata savijanja glavnog nosaa i djelovanja poprenih sila u donjoj ploe se pojavljuju tlani ili

vlani naponi.

3. Uslijed momenta torzije glavnih nosaa u donjoj ploi pojavljuju se glavni vlani i tlani naponi koji se kriajupod kutom od 45/135.

4. Uslijed voenja kabela u donjoj ploi pojavljuju se skretne sile5. Kod tankih donjih ploa uz debelo rebro, pojavljuju se u ploi znatni dodatni naponi od promjene temperature i

puzanja i skupljanja betona

Uzduni vlani naponi koji se pojavljuju u donjoj ploi sanduka prihvaaju se prednapinjanjem a popreni vlakarmaturom.Niti u jednom drugom elementu mostova od prednapetog betona, stvarna se naprezanja ne razlikuju u tolikoj mjeriod proraunatih, kao kod donje ploe sanduka. Na mnogim su se mostovima u donjim ploama pojavile poprenepukotine, na mjestima gdje su prorauni ukazivali na tlane napone i do 3-4 Mpa. Zbog toga je posebno vano da se

donje ploe sanduka armiraju minimalnom armaturom za ograniavanje irina pukotina.

U podruju pozitivnih momenata savijanja donja ploa se izvodi to tanja da se smanji vlastita teina. Minimalnadebljina mora biti 20 cm ili Lpl/30. Ukoliko su u donju plou poloeni kabeli debljina treba biti najmanje 3 zatitnecijevi kabela. Tanje ploe treba ukrutiti poprenim rebrima.Kabele glavnih nosaa u donjoj ploi potrebno je postaviti to blie rebru. U podruju negativnih momenatasavijanja debljina donje ploe ovisi o tlanoj sili u ploi.

Kod mostova veih raspona i uskih sanduka debljina donje ploe esto je vea od 1.0 m. U tim sluajevima potrebnoje obratiti pozornost na djelovanje hidratacijske topline u vrijeme stvrdnjavanja cementa, te na puzanje i skupljanje

betona.

Kod kontinuiranih nosaa sa zaobljenim donjim pojasom, pojavljuju se u donjoj ploi skretne sile usmjerene premagore. U donjoj ploi ove sile izazivaju poprene momente savijanja suprotnog smjera od momenata savijanja

izazvanih vlastitom teinom.

13


14/20


Slika 0.33 Skretne sile u zaobljenom donjem tlanom pojasu sanduastog nosaa izazivaju poprene momentesavijanja u sanduku.

4.3.3. Rebro (hrbat)

Glavna je zadaa rebra da preuzme posmine sile izmeu dvaju pojasa. U rebru se pojavljuju glavni naponi kojiproizlaze od djelovanja momenata savijanja i poprenih sila u uzdunom smjeru te popreni momenti savijanja odupetosti ploa u rebro. Kako se na donjoj strani rebra nalazi donja ploa, rebro je jo dodatno napregnuto na vlak uvertikalnom smjeru. Stoga svi dijelovi konstrukcije koji lee ispod teine linije rebra skupa s optereenjem koje nanju djeluju moraju biti objeeni za tlani pojas. Sva etiri navedena sluaja naprezanja rebra zbrajaju se i zahtijevajuodvojen proraun i dimenzioniranje.

4.4. Armiranje i prednapinjanje sanduastih nosaa

Ovisno o rasponima mosta sanduasti nosai se mogu izvoditi i bez prednapinjanja. Voenje i sidrenje kabela ovisi

prvenstveno o nainu izvedbe mosta.

4.4.1. Voenje kabela u glavnim nosaima

Kod mostova manjih i srednjih raspona (do 60 m) kabeli se polau u dovoljno iroka rebra. Kako u rebra ne moestati vei broj kabela, jedan dio se polae u pojasne ploe uz rebra.

Duljina ovih kabela odreuje se prema pomaknutom dijagramu vlanih sila. Kod kontinuiranih nosaa potrebno jekabele u gornjoj i donjoj ploi preklopiti za najmanje 3 do 4h.

Slika 0.34 Poloaj kabela u jednom kontinuiranom nosau u uzdunom presjeku.

Kod mostova veih raspona, koje je potrebno prednapeti i s veom silom, najpovoljnije je kabele postaviti to daljeod teita poprenog presjeka, odnosno u gornju i donju plou sanduka. Isto tako poeljno je rebra osloboditi velikihkabela. Takvo voenje kabela primijenio je Esquillan 1955. Godine na eljeznikom mostu u La Voulteu prekoRhone.Kabele koje prednapinjemo naknadno, kad je most ve zavren, uvlae se u prethodno ugraene zatitne cijevi isidre u istakama ploe ili rebra (bradavicama) s unutranje strane nosaa.

Slika 0.35. Prednaprezanje kontinuiranih nosaa iznad srednjih oslonaca. Paziti na pomak dijagrama vlanih sila.

14


15/20


Pri izvedbi potiskivanjem nosa se u fazi potiskivanja najprije prednapinje centrino, kabelima poloenim u gornjoji donjoj ploi sanduka.

Slika 0.36 Razdioba kabela preko itave visine rebra jednog sanduastog nosaa.

Slika 0.37 Kod izvedbe potiskivanjem kabeli lee u pojasnim ploama i rebrima, tako da je samo u manjimpodrujima potrebna dodatna armatura spojne reke, ponajprije u konzolnim ploama.

Centrinim prednapinjanjem preuzimaju se istodobno negativni i pozitivni momenti savijanja koji se pojavljuju u

konstrukciji tijekom potiskivanja. Prednapinjanje i nastavljanje ovih kabela obavlja se na radnim rekama. Tanjedonje ploe potrebno je podebljati na mjestima nastavljanja.

U ugraene zatitne cijevi u hrptovima sanduka, nakon to je konstrukcija potisnuta u konani poloaj uvlae se iprednapinju kabeli druge faze. Ovakvi kabeli mogu se protezati kroz vie polja (3-4). Na mjestima preklapanjanastavljaju se na mjestima hrptova.

Slika 0.38 Nastavak naknadno uvuenih kabela u hrptu pri potiskivanju. Pri konstruiranju proirenja hrpta valjavoditi rauna o mogunosti nesmetanog premjetanja unutranje oplate.

Kod mostova koji se betoniraju na pokretnoj skeli polje po polje, kabeli se ugrauju zajedno s cijevima, aprednapinju se i nastavljaju na radnim rekama.

Kod konzolnog naina izvedbe najprije se ugrauju samo zatitne cijevi, u koje se postepeno uvlae jedino oni

kabeli kojie se prednapeti na krajevima dvaju konzolnih segmenata betoniranih u tom taktu.

15


16/20


Kod mostova veih raspona danas se primjenjuju i vrste objeenih kabela koji se polau s unutarnje strane hrpta,provlae kroz otvore u vertikalnim poprenim rebrima uz hrbat.Izmeu rebara kabeli se postavljaju jedan do drugog bez zatitnih cijevi. Na mjestima skretanja snopovi kabelameusobno se odvajaju kliznim sedlima, kako bi se svaki snop mogao pojedinano prednapinjati. Ovakav nainprednapinjanja omoguuje izvedbe tanjih hrptova i smanjuje trenje kabela. Nakon prednapinjanja kabeli se pomou

posebno konstruiranih vilica povezuju s hrptom i zatiuju sitnozrnim betonom. Na ovaj nain se ostvaruje bolje

sprezanje kabela nego injektiranjem.

Slika 0.39 Vlastiti naponi u jednoj spojnoj reki na kojoj su spojena sidra koncentrirana u rebru pri M=0. Upodruju sidra pritisak je jako povean, dok su naponi u podruju pojasa smanjeni, pa postoji opasnost pojave

pukotina.

Slika 0.40. Voenje kabela iznad srednjih oslonaca.

4.4.2. Armiranje i prednapinjanje ploe kolnika

U podruju najveih vlanih napona glavna armatura ne smije biti na veim razmacima od 15 cm. Doputena irinapukotina iznosi 0.2 mm. U tlanim podrujima razmaci armature mogu iznositi do najvie 30 cm. Najmanji profil

ipki armature iznosi 12. Poprena armatura u gornjoj zoni plo

e mora biti na razmacima manjim od 15 cm zbogspreavanja i uzdunih pukotina od skretanja tlane sile u blizini oslonaca (armatura za spoj ploe i rebra).

Slika 0.41 Armatura u jednom sanduastom nosau za gradnju potiskivanjem.

16


17/20


Kolnike ploe trebalo bi popreno prednapinjati ako je irina mosta vea od 10m i kod veih razmaka glavnihnosaa. Uz osnovna optereenja (stalno i prometno) u ploi djeluju i optereenja od temperature te puzanja iskupljanja betona, a koja mogu dovesti do pojave pukotina. Iz tog razloga poeljno je lagano popre noprednaprezanje. Da bi smanjili progibe ploe, pojavu pukotina veih od doputenih i smanjili promjenu napona u

eliku, stupanj prednaprezanja treba odabrati tako da pri optereenju g+0.3q u ploi nema vlanih napona u

poprenom smjeru.

Slika 0.42. Popreno prednapinjanje ploe kolnika. Sidrenje kabela kod konzola veih duljina.

Slika 0.43. Popreni kabeli u ploi kolnika vode se iznad uzdunih kabela glavnog nosaa.

4.4.3. Armiranje i prednapinjanje rebara

Pri odabiru armature rebara vano je odabrati tanje profile armature (12-18mm). U podruju veih posminihnapona, da bi izbjegli prednapinjanje rebara povoljnije je koristiti kombinaciju vertikalnih i kosih vilica.

Slika 0.44 Armatura rebra za visoka posmina naprezanja blizu oslonaca. Kose vilice u kombinaciji s uspravnimvilicama i uzdunom armaturom.

Donja uzduna armaturaProfili uzdune armature ne bi smjeli biti vei od 28mm. Sva uzduna armatura postavljena u donjem pojasunosaa na visini 0.2h moe se uzeti u obzir pri dokazu graninog stanja nosivosti. Armatura se u nosau smanjujepostupno prema dijagramu vlanih sila pomaknutog za iznos 0.7d.

Gornja uzduna armatura

Uzduna armatura rasporeuje se u gornjoj zoni nosa

a na

itavoj sudjeluju

oj irini. Debljinu ipaka prema van odrebra treba postupno smanjivati. Vee profile treba smjestiti u rebro (npr. 28), a manje profile (16 do 20) izvan

rebra. Prilikom pokrivanja dijagrama vlanih sila profili smjeteni izvan rebara moraju se na svakom kraju izvesti

17


18/20


dulji za l=ay, jer se ovi profili prikljuuju na tlane lanke koji su nagnuti prema rebru pod kutom od 45. (Slika3.39.)

Slika 0.45. Armatura smjetena u pojasu sidri se s dodatnom duinom ay.

Uzdunu armaturu za torziju u rebru potrebno je razdijeliti ravnomjerno po itavoj visini rebra, voditi do kraja grede

i tamo usidriti.

Poprena armatura u rebruPoprena armatura za preuzimanje poprene sile i momenta torzije ima oblik vilica koje s donje strane obuhvaajuuzdunu armaturu, a s gornje strane su usidrene u plou kolnika. Razmak vilica ovisi o ogranienju irina pukotinaod glavnih vlanih napona. U podruju velikih posminih napona vilice treba uzeti na razmacima 10 do 15 cm, a u

podruju manjih napona od 20 do 30 cm. Profil vilica ne treba birati vei od 16mm kod greda visine h


19/20


Da bi popreni nosa obavio svoju zadau, dovoljno je da ima razmjerno malu debljinu (30 do 50 cm). Napone upoprenim nosaima potrebno je raunati prema teoriji visokostjenih nosaa. Kod indirektnog oslanjanja popreninosai zahtijevaju veu debljinu (50 do 80 cm), jer na leaje trebaju predati poprene sile iz rebara glavnih nosaa.

Armiranje i prednapinjanje poprenih nosaa ovisno je stoga prvenstveno o nainu oslanjanja. Kod direktnog

oslanjanja (leaji su ispod hrptova) dovoljna je horizontalna armatura, koja u obliku ukosnica mora obavijati

vertikalnu armaturu hrpta:

U poprenom nosau potrebno je predvidjeti otvor za prolaz kroz sanduk. Donja ploa i hrptovi monolitno suspojeni s poprenim nosaem, dok u sluaju sprezanja s gornjom ploom postoje dva pristupa:

sprezanje po cijeloj duljini i sprezanje samo u podruju vuta.

Izmeu vuta ploa moe ostati slobodna da bi se izbjegli negativni momenti savijanja u ploi.

U sluaju debele donje ploe (irina/debljina


20/20


Slika 0.49Unos sile u stupove.

Slika 0.50 Faze betoniranja sanduka.

Slika 0.51 Opasnost od cijepanja betona uslijed skretnih sila kabela u hrptu sanduka.

Documents

Sanducasti mostovi