UNIVERZITET U BIHAU ISLAMSKI PEDAGOKI FAKULTET

SAVREMENE IDEOLOGIJE/Skripta za internu upotrebu/

Dr. Izet Terzi

2

TA JE IDEOLOGIJA?

Ideologija je nauka o idejama, uenjima, vjerovanjima, jer su ideje misli, shvatanja, poimanja, vjerovanja, itd. Ideologija je ukupnost filozofskih, vjerskih, drutvenih, politikih i drugih ideja svojstvenih jednom razdoblju ili jednoj drutvenoj skupini. Ona takoer moe biti primijenjeno miljenje kroz ukupnost pojmova i konstrukcija u razliitim oblicima svijesti usmjerenih na ostvarivanje i praktino djelovanje kroz te ideje. Rije ideologija je nastala od grkih rijei ideja i logos. Nastanak ovjeka i potreba za ideologijom

O ljudi, mi vas od jednog ovjeka i jedne ene stvaramo i na narode i plemena vas dijelimo da biste se upoznali. Najugledniji kod Allaha je onaj koji Ga se najvie boji, Allah, uistinu, sve zna i nije Mu skriveno nita. (Hudurat, 13)

Razvijanje ideja u vie pravaca od kojih se moe rei da su dvije osnovne: ideja o Bogu (putem Objave) i ideja o ovjeku, tzv. filozofska uenja vjerovanja. Tako od objavljenih religija poznajemo islam, kranstvo i judaizam, sa svim svojim unutranjim podjelama i grupacijama, a meu neobjavljene filozofske religije ubrajamo: budizam, hinduizam, konfuionizam, vatropoklonitvo, itd. Uzgred, ovdje se mogu djelimino svrstati filozofska uenja, ali ne i vjerska; komunizam, socializam, nacizam, itd.

Svaka vjera (ideologija), kako boanskog, tako i ljudskog porijekla ima svoje idejne temelje kao i ideoloke postavke kojima se odreuje cilj tog konkretnog uenja za lanove te ideoloke grupacije. Danas veina pripada vjerskoj grupaciji iz koje potiu njihovi roditelji, kao da su to batinci nasljednici odreene vjere ili ideologije. Meutim, ukoliko se ovjek osjea zrelim i sposobnim da sam odluuje koju ideju da prihvati, onda on trai osnove zadovoljavaju, on ih prihvata. i ciljeve odreene vjere, ideologije, pa ako ga one

3

JEDAN OD NAINA IZBORA RELIGIJE 1. JUDAIZAM 2. ISLAM 3. KRANSTVO 4. BUDIZAM 1.KRANSTVO 2. ISLAM 3. JUDAIZAM 4. BUDIZAM 1. ISLAM 2. KRANSTVO 3. JUDAIZAM 4. BUDIZAM 1. BUDIZAM 2. ISLAM 3. KRANSTVO 4. JUDAIZAM

Ukoliko pogledamo prethodnu tabelu vidjet emo na primjeru etiri velike svjetske religije kako daju miljenje o sebi i drugima. Naime, svaki pripadnik pomenutih religija na prvo mjesto po vrijednosti bi stavio svoju religiju. Nakon toga daje miljenje o drugoj, po njemu, najboljoj religiji. Ukoliko izbacimo subjektivna miljenja sa prve pozicije svih religija, onda emo dobiti da je islam po vrijednosti na prvom mjestu, jer po svom ideolokom uenju on je najprihvatljiviji za svaku drugu ideologiju.

LJUDSKA POTREBA ZA KNJIGOM UPUTA Stvoritelj ljudskog roda Uzvieni Allah, d.., je ljudima objavio knjige uputa kako bi se po njima ravnali i postigli sreu i uspjeh ovog i budueg svijeta. Dajui ovjeku slobodu izbora, obavezao ga je da prihvati i posljedice tog izbora:

On vas oblikuje u matericama Kako On hoe; nema boga osim Njega, silnog i Mudrog! (Ali Imran, 6)

...i kada smo Musau Knjigu, koja rastavlja istinu od neistine, dali, da biste pravim putem ili. (El-Bekare, 53)

4

Mnogi sljedbenici knjige jedva bi doekali da vas, poto ste postali vjernici, vrate u nevjernike, iz line zlobe svoje, iako im je Istina poznata; ali vi oprostite i preko toga preite dok Allah Svoju odluku ne donese. Allah, zaista sve moe. (El-Bekare, 109) Ovdje smo posebno istakli rijei iz line zlobe svoje iz razloga to u tome moemo pronai razloge verbalnog i fizikog napadanja na muslimane. Da, njima je ISTINA poznata,ali ne mogu podnijeti da je drugi posjeduju, zbog ega i dolazi do sukoba na mnogim poljima. U isto vrijeme, muslimani se ne boje ni jedne vrste dijaloga sa drugaijima, jer argumenti koje oni raspolau su dovoljno snani, objektivni i razumljivi. Prema pisanjima asopisa El-Mudteme'a (izlazi u Kuvajtu), a po slubenim dravnim izvorima, u Francuskoj je 2006. godine, 7000 muslimana prelo na kranstvo, dok je oko 50.000 krana prelo na islam. Razlog prelaska muslimana na kranstvo lei u tome da su to veinom bile izbjeglice, ili azilanti iz Afrike, a dobivali socijalnu pomo hranu i odjeuuz uslov da prihvate kranstvo. Naime, crkva je zloupotrijebila nevolju Afrikanaca te se na taj nain mogla pohvaliti novim sljedbenicima. Meutim, kada je rije o novim muslimanima u Francuskoj, onda se moe rei da su to mahom ljudi koji su obrazovani i koji su islam prihvatili bezuvjetno i bez ikakvog pritiska. Iz straha od rastueg broja muslimana u Francuskoj, drava je donijela odluku o zabrani prodaje nekoritenih crkava, a koje su kupovali muslimani i preureivali u damije. Belgija je drava sa najveim procentom prelaska na islam u odnosu na ukupan broj stanovnika. Zadnjih godina je prelo oko 40.000 Belgijanaca. Nakon 50 godina kranstva visoki svetenik u Etiopiji preao je na islam. Kranski prvaci u Bolonji su izrazili veliku dobrodolicu i prijatan boravak muslimanima u tom gradu. Nedavno je 37 Korejanaca na sjeveru Iraka je prihvatilo islam. U zadnje vrijeme oko 300 000 Rusa je prihvatilo islam. ( Navedeni podaci preuzeti iz asopisa El-Mudteme'a, od 2. februara 2007. godine.)

5

OPI PREGLED OBJAVLJENIH RELIGIJA Svaka od tri monoteistike religije posjeduje svoju zbirku svetih pisama (Boijih knjiga). Ti dokumenti predstavljaju osnovu vjere svakog vjernika, bio on idov, kranin ili musliman. Posmatrajui objektivno historijske religije, obavezujemo se da o njima raspravljamo argumentovano, kako bi tumaenje i analiza bili potpuni. Osnovne svete knjige o kojima se moe govoriti i tumaiti su:

Stari zavjet Evanelje Kur'an Ali, ovaj stav najvre, a nekad i jedino, zauzimaju muslimani, dok pripadnici

judejsko-kranske zajednice odbijaju Kur'anu dati svojstvo objavljene knjige. Judaizam ima svetu knjigu, hebrejsku Bibliju. Ona (Tora) se razlikuje od kranskog Starog zavjeta u tome to su krani dodali nekoliko poglavlja (knjiga) koja nisu postojala na hebrejskom. Vrlo je vano napomenuti da judaizam (Jevreji) ne prihvataju ni jednu objavu koja je dola poslije njihove knjige. S druge strane, vano je znati da su krani preuzeli hebrejsku Bibliju uz neke dodatke. U isto vrijeme oni nisu prihvatili ni sve to je dolo Isaovim (Isusovim) poslanstvom. Ali, Kur'an, kao posljednja Allahova Objava, propisuje da je obavezno vjerovati u knjige koje su mu prethodile.

O vjernici, vjerujte u Allaha, i Poslanika Njegova, i u Knjigu koju On svome Poslaniku objavljuje, i u Knjigu koju je objavio prije, a onaj ko ne bude vjerovao u Allaha, i u meleke Njegove, i u knjige Njegove, i u poslanike Njegove, i u onaj svijet daleko je zalutao. (EnNisa, 136.)

6

Sve ovo, prethodno navedeno, nas obavezuje da se postavi jedno temeljno pitanje: Kakva je autentinost, tj., ispravnost tekstova koje danas posjedujemo? to se tie Biblije, Starog i Novog zavjeta dugo vremena je prolo u kojem su one prihvatane onakve kakve jesu, bez imalo kritikog osvrta na njihov sadraj. Smatralo se grijehom da se i najmanji kritiki osvrt da na njihov sadraj. Sveenici su imali privilegiju da budu upoznati u cjelini sa sadrajem, dok je veina laika dobivala samo odlomke za crkvene ceremonije ili molitve u toku propovjedi. Stari zavjet je u poetku imao mnotvo tekstova, a ne jedan. Oko III stoljea p.n.e. postojala su tri oblika teksta Biblije:

1. Masoretski tekst 2. Prevod teksta sa grkog 3. Samariansko Petoknjije U I stoljeu p.n.e. teilo se uspostavljanju jedinstvenog teksta, ali je trebalo vremena do poslije I stoljea n.e. da bi se tekst fiksirao. Kada bismo posjedovali sva tri navedena teksta, onda bismo mogli uporeivati, moda dati sud, koji bi to mogao biti originalni tekst, ali od toga nema nita. Ima razloga za miljenje da je poslije naseljavanja jevrejskog naroda u Ken'anu (oko XIII vijeka p.n.e.) pored usmene predaje neto i zapisano kako bi se sauvali sadraji knjige ali bez velike strogosti. Originalan oblik od Boga objavljene hebrejske Biblije ne postoji. Zbog neposlunosti Bog je kaznio Izraeliane neprijateljskom vojskom koja je okupirala njihovu zemlju, sruila bogomolju i zapalila Toru. Tada su imali samo taj jedan primjerak od Musaa, a.s. Kada su htjeli da ponovo piu Tevrat (Toru) povjerili su tu zadau srodniku Azeru koji je sa svih strana poeo skupljati ono to je mislio od Tevrata i rezultat je to petoknjija u Starom zavjetu. Muhamed Reid Rida kae: Cio sadraj Petoknjija Starog zavjeta koji se danas nalazi kod sljedbenika knjige, napisan je nakon zarobljavanja Izraeliana. Na to upuuje mnotvo izraza koje vode iz babilonskog jezika (armejskog). Samo je za Kur'an, a.., Allah, d.., rekao: Mi, uistinu, Kuran objavljujemo i zaista emo Mi nad njim bdjeti! (Hidr; 9.)

7

Smatra se da je Dekalog (10 zapovjedi) prenesen u Stari zavjet prema dvije verzije: 1. U knjizi Izlaska 2. Ponovljeni zakon Stari zavjet je zbirka djela ili tekstova veoma nejednake duine i razliitih tema, poevi od usmenih predaja pisanih preko 9 stoljea i na vie jezika. Mnoga od njih su bila korigovana prema dogaajima, shodno potrebama vremena. Tora (Tevrat) je semitsko ime, koje oznaava jednu knjigu u 5 dijelova:

1. KNJIGA POSTANKA 2. KNJIGA IZLASKA 3. KNJIGA LEVITSKA 4. KNJIGA BROJEVA 5. PONOVLJENI ZAKON Sve su one sadrane kao dio cjeline u Starom zavjetu. Ova zbirka tekstova se bavi o postanku svijeta do ulaska idovskog naroda u Ken'an, obeanu zemlju poslije progonstva u Egipat, tanije do smrti Mojsija (Musa a.s.). I Jevreji i krani su tokom dugih stoljea smatrali da im je autor sam Mojsije. Moda su potvrdu tome nali u injenici da je Bog rekao Mojsiji u knjizi Postanka: Zapii ovo za sjeanje u knjigu.

NAUNI I VJERSKI POGLED NA STVARANJE SVIJETA Obzirom da Starozavjetno uenje govori o stvaranju svijeta za est dana, kur'ansko kazivanje govori o sitteti ejjamin, ali i o tome da je jedan dan kod Allaha, d.., kao hiljadu godina kod ljudi. U suri El-Had, 47. ajet se kae: a samo jedan dan u Gospodara tvoga traje koliko hiljadu godina, po vaem raunanju. (El-Hadd; 47.)

8

Tumaei kur'anski izraz jeumun takoer shvataju i kao znaenje period, ime se daje prostora za ire poimanje ovog izraza.

Stvaranje svijeta po Starom zavjetu

Prvi dan: I ree Bog: Neka bude svjetlost! Drugi dan: I ree Bog: Neka bude svod pored voda da dijeli vod od voda. Svod prozva Bog nebo. Trei dan: I ree Bog: Vode pod nebom neka se skupe na jedno mjesto i neka se pokae kopno i more. etvrti dan: I ree Bog: Neka bude svjetila na svodu nebeskom da lue dan od noi. da svijetle na svodu nebeskom... zvijezde. Peti dan: I ree Bog: Neka provre vodom ivi stvorovi i ptice krilate, nek polete nad zemljom svodom nebeskim... ribe i ptice. esti dan: I ree Bog: Plodite se i mnoite i napunite zemlju i sebi je podloite. Vladajte ribama u moru, pticama u zraku i svim ivim stvorovima to puze po zemlji. I doda Bog: Evo dajem vam sve bilje to se sjemeni po svoj zemlji i sva stabla plodonosna to u sebi nose svoje sjeme, neka vam budu za hranu! A zvjerima na zemlji i pticama u zraku i gmizavcima to puze po zemlji u kojima je dah ivota neka je za hranu sve zeleno bilje. Sedmi dan: I blagoslovi Bog sedmi dan i posveti (uini svetim), jer u taj dan poinu (odmori se) od svoga djela (stvaranja) koje uini.

9

Po islamskom uenju ne moemo rei da se Bog umorio i da Mu treba odmor. Kur'anski izraz za Boije djelovnje je dovoljan kada kae: BUDI I ONO BUDE udno je uzimanje jednog dana za odmor subota kod Jevreja, nedjelja kod krana a svi vjeruju u boansku svemo koja iskljuuje Boiji umor! Ukoliko uradimo usporedne paralele Biblije, Kur'ana i nauke, dobit emo elemente zajednikog kao i elemente meusobnog neslaganja.

BIBLIJA stvaranje svijeta za 6 dana ena od krivog rebra 7. dan Bog odmara

KUR'AN 6 dana (perioda) ena od rebra ovjeka Bog se ne umara

NAUKA veliki prasak (n. teorija) majmun (jedna od n. teorija) -------

Branei biblijski tekst, kranski uenjak De Voks u svojoj knjizi: Uvod u postanak na strani 35. kae da se tekst Biblije mora braniti po svaku cijenu, ak ako je historijski i neprihvatljiv. U jednoj izjavi kae: Sumnje kojima su bile podvrgnute te prie moraju popustiti pred povoljnim svjedoanstvom koje im donosi orijentalna povijest i arheologija. Meutim, ako je nauka korisna da bi potvrdila biblijsku priu, poziva se na nju, a ukoliko je pobija, nedopustivo se njome koristiti. Nelagodnost koja vlada u kranskim sredinama kada se radi o Objavi, ispoljila se u toku Drugog Vatikanskog koncila (19621965), kada je bilo potrebno 5 redakcija da bi se postigla suglasnost o konanom tekstu i da bi prestala bolna situacija zbog naunih greaka biblijskih tekstova. Pristajui na mogue pogreke u kjigama STAROG ZAVJETA oni kau: ...Ove knjige, premda sadre nesavrenstva i zastarjelost, ipak su svjedoci istinske boanske pedagogije. Ovaj tekst je dio zajednike deklaracije koja je tada izglasana sa 2344 glasa ZA i 6 glasova PROTIV. Monsinjor Weber je to prokomentarisao: Bez sumnje, izvjesne knjige izraelianske Biblije imaju vremenski domet i sadre u sebi neto nesavreno. Dodajui epitet izraelianski kao da eli sugerisati da je tekst koncila kritikovao samo hebrejsku verziju, a ustvari to uope nije tako, budui da je Stari zavjet u toku koncila bio predmet suda koji se odnosi na nesavrenstvo i zastarjelost izvjesnih njegovih dijelova.

10

Islamsko (Kur'ansko) uenje ne trai potvrdu u nauci i ako je dobrodola za bolje razumijevanje Kur'ana. Uzvieni Allah, d.., kae:

Zar ovjek misli da kosti njegove neemo sakupiti? (El-Kijameh, 3)

Hoemo, mi moemo stvoriti jagodice prsta njegovih ponovo. (El-Kijameh, 4) Tek 1856., godine engleski naunik Gen Ginsen otkrio je da svaki ovjek posjeduje razliite linije na vrhovima prstiju. Kur'an nije traio potvrdu svoga sadraja, ali je svakako dobro dolo pribliavanje uenja samom Kur'anu, a time i islamu. Meutim, osnovna poenta u citiranom ajetu nije naunog, nego ideolokog imanskog karaktera ime se trai od ovjeka da vjeruje i da prizna Boansku Allahovu Svemo, u ovom sluaju ponovnom stvaranju ovjeka. Nastanak svijeta po hebrejskom uenju Hebrejski (idovski) Stari zavjet je u mnogome identian kranskom starom zavjetu, ali ima i neke svoje posebnosti. Hebrejski stari zavjet je podijeljen u 3 dijela: knjiga zakona knjiga proroka pisma (psalmi, pjesme, knjievni sadraji) Iako hebrejski Stari zavjet pokazuje slinost o postansku svijeta kao to je kod kranskog uenja, u njemu nema nikakvih tragova koncepta (sedmodnevnog estodnevnog) stvaranja. To su Jevreji tek kasnije preuzeli, prihvativi svetu vavilonsku nedjelju. Kada se ita knjiga Postanka da se naslutiti da je stvaranje svijeta potrajalo svega jedan dan, jer po njihovom uenju zemlja je bila suha, pa je pala kia, te su nastali uslovi za vajanje prvog ovjeka Adama. Originalan oblik od Boga objavljene hebrejske biblije ne postoji zbog neposlunosti, Bog je kaznio izraelane neprijateljskom vojskom koja je okupirala njihovu zemlju, sruila bogomolju i zapalila Toru.

11

Prema uenju Jevreja redoslijed u stvaranju nastanku svijeta je slijedei: 1. Zemlja 2. Nebo 3. Kia (voda) 4. ovjek 5. Drvee 6. Rijeke 7. Zvijeri i ivinad 8. Ptice 9. ena ZNAAJNA JEVREJSKA UENJA I OBREDI Po idovskom uenju teko je, gotovo nemogue razdvojiti vjeru od tradicije. Oni smatraju da se idov raa i umire kao idov, bez obzira da li se tokom ivota preobratio u kranina, budistu, muslimana, itd. Osnovno vjerovanje Jevreja saeto je u molitvi: 'ma Jisrael, to znai: uj Izraele, a u cijelosti glasi: uj Izraele, Gospodin je na Bog, Gospodin je Jedan. Ova molitva se ita tri puta na dan ujutro, uveer i pred spavanje. Najznaajnija poruka ove molitve je idovsko svojatanje Boga, gdje se ne spominje da je Jedan Bog za sve ljude i narode. Iako su semitski narodi porijeklom iz Mezopotamije, dananja podjela Jevreja je najpoznatija kao Akenazi i Sefardi. Akenazi su porijeklom iz Njemakoj, a Sefardi iz panije. Njihovi nazivi za Boga su najee: ELOHIM, HAEM I JAHVE. U svojim molitvama se okreu prema Jeruzalemu, te tako i svoje sinagoge (bogomolje) grade okrenute u tom pravcu. I dok su bili u ropstvu u Babilonu okretali su se u pravcu svoga prvog hrama. Zajednika molitva nije strogo obavezujua, a ukoliko je ele obaviti treba da joj prisustvuje najmanje 10 mukaraca, ali ne mlaih od 13 godina. Rabin (uitelj) nije posrednik izmeu vjernika i Boga, a njegova osnovna zadaa je da iskljuivo djeluje na obrazovanje i savlaivanje obimne vjerske grae iz svetih spisa (Tore).

12

Rije zapovijed se na hebrejskom kae micva, a Musa, a.s., je to dobio na Sinaju kad i Toru. Veina idovskih domova makar na glavnom ulazu ima privrenu kutijicu u kojoj se nalazi zapis pisan rukom pisara svetih i obrednih spisa koje se zovu mezuza. Stavlja se na desni dovratnik (tok) od vrata u visini dohvata ruke kako bi se vrhovima prstiju desne ruke mogli dohvatiti, a zatim dotaknuti svoje usne. Po roenju mukog djeteta osmi dan se vri obrezivanje i nadijevanje imena u sinagogi ili u roditeljskoj kui. U nekim zemljama obrezivnje djeteta se vri dok je u bolnici. Punoljetstvo za mukarca je 13 godina, a za ensko 12 godina, kada postaju odgovorni za svoje postupke. Tom prilikom se u prvu subotu po napunjenim godinama, uz kunu proslavu, daje djeaku (momku) da ita tekstove iz Svete Knjige. Kad je u pitanju brak, njemu prethodi vjeridba, a ona se obavlja na taj nain to mladoenja stavlja prsten mladoj na kaiprst lijeve ruke, izgovarajui sljedee rijei: Evo posveena si mi ovim prstenom prema vjeri Mojsijevoj i Izraelovoj. To bi bio dokaz da se mladoanja nee predomisliti te da e je vjenati. Iako je rastava braka mogua po jevrejskom uenju u njihovim ortodoksnim zajednicama vrlo je rijetka, gotovo zanemariva. Kad se doe u pozne godine (baka i djed), onda se poziva ua i ira familija, pravi zakuska i pjevaju se vesele pjesme. Tada se prostre bijelo platno na koje stari lijeu. Time se oslobaaju straha od smrti, na to se svi spremaju stari za odlazak, a mladi da taj gubitak podnesu. Nakon tog ina (mortaja) baka i djed u svojoj kasnoj starosti imaju jo veu panju od strane mladih.

BLAGDANI KOD JEVREJA ABAT abat je kod Jevreja najvei blagdan (Svetkuj dan Subotnji). Iako se doekuje svake sedmice ima prednost nad ostalim blagdanima, koji dolaze jedanput godinje. Vrijeme raunanja subote je od zalaska sunca u petak do zalaska sunca u subotu. Petkom prijepodne i tokom dana vri se priprema za nabavku i kuhanje hrane za subotu, jer je jedna od glavnih zabrana subotom, zabrana paljenja vatre. Naalost, Jevreji su naredbu Svetkuj dan Subotnji shvatili kao, zabranjuje vam se raditi subotom, tako da zaista skoro nita ne rade taj dan.

13

Subotom ujutro se odlazi u sinagogu i ita Tora, a preko dana se itaju ostale vjerske knjige. Opratanje od subote je molitva HAVDALA, traei od Boga blagoslov nad vinom, mirisom i svijeom, itd., te da im naredna sedmica bude uspjena. Te molitve se mogu obavljati i u sinagogi i u kui.

PESAH Pesah je naziv za blagdan Jevreja kao uspomena oslobaanja iz egipatskog ropstva, pod vodstvom Mojsija. Blagdan im poinje 14-ti dan mjeseca nisana (prvi mjesec po jevrejskom kalendaru) i traje do 21-og nisana. Tim se povodom ita Hagada i pjevaju tradicionalne pjesme, a jede se samo beskvasna hrana. Ovaj praznik je znaajan i po tome to se sjeaju jaanja saveza sa Bogom, dobijanje Tore i povratka u Ken'an, Obeanu zemlju.

SUKOT Sukot ili blagdan sjenica je od 15. do 21. tirija (7. mjesec po jevrejskom kalendaru). Tada se slavi etva penice, berba groa i prave se kolibe suke. Preporueno je da se objeduje u tim sjenicama sukama.

RO HAANA Ro Haana je Nova godina prema kojoj se raunaju godine idovskog kalendara. Od postanka svijeta slavi se 1. i 2. tirij. Zanimljivo je da se tokom slube nekoliko puta puhne u rog (od ovna ili koze - ali ne od krave), u znak sjeanja na Dan suda, Dan trube.

JOM KIPUR To je blagdan desetog tirija i to je posljednji dan kajanja (pokore), vrhunac priznanja i oprosta grijeha, ali i pomirenja sa Bogom i ljudima.

14

HANUKA Hanuka je praznik sjeanja na pobjedu Makabejaca nad Helenima (Grcima) koji su im oskrnavili Sveti hram i eljeli unititi idove ili uvesti ih u grku kulturu i vjeru. Stavili su kip Zeusa u Sveti jerusalemski hram idova. Poinje 25. kulona ( 9 mjesec) i traje osam dana kada se pale svijee koje gore u kui u znak pobjede.

OSTALI ZNAAJNI POJMOVI KOD JEVREJA

KABALA To je tajna nauka drevnih Jevreja. Zohar je osnovna knjiga za izuavanje kabalistikog uenja, kojim se razvijaju posebni naini razmiljanja i doivljavanja vjere, magije i astrologije. Cilj Kabale je mistiko izuavanje Tore, traei njena tajna znaenja. ZID PLAA Zid plaa je najsvetije mjesto svih Jevreja. Tu se svi Jevreji (stari-mladi, mukoensko) mole i upuuju elje da bi ugledali lice Boije. Smatraju da je tu dom Jahve. Vrlo esto Jevreji piu ceduljice sa eljama i stavljaju ih izmeu kamenja u zidu. Molitva se, po njihovom uenju, obavlja uz pla radi pribliavanja Bogu.

ZLATNO TELE To je prvi veliki in protiv Boga, zbog toga ih je Bog kaznio, a Mojsije ih je svojim molitvama sauvao.

DAVIDOVA ZVIJEZDA Davidova zvijezda je simbol Jevreja proglaen na kongresu u Bazelu 1897. godine. To su dva trokuta jedan u drugom, koji simboliziraju svojim kracima da je Bog svuda na svim stranama. Davidova zvijezda na izraelskoj zastavi simbolizuje savez Boga i Jevreja. Bijela podloga je simbol istoe, a plave pruge molitven jevrejski al.

15

HAGADA To je knjiga koja sadri prie o historijskim dogaajima koji su se zbili Jevrejima, u kojoj ima knjievnog izraza sa anegdotama. Najee se ita u obiljeavanju Pesaha u znak sjeanja na oslobaanje iz egipatskog ropstva.

CIONIZAM KAO PREDMET JEVREJSKOG UENJA Pojam cionizam dolazi od rijei Sion, a to je jedan od sinonima za Jerusalem i Izrael. On, kao ideologija zastupa i izraava tenju svih idova razasutih po svijetu za zajednikom dravom Izraelom. svojoj biti on predstavlja pokret za povratak idova u njihovu domovinu,

U

osnovanoj na teritoriji obeane zemlje. ovjek koji je objedinio razliite struje cionizma i napravio jedinstvenu platformu za to bio je Teodor Hercl (1860-1904). Bio je idov, maarskog porijekla. Napisao je knjigu idovska drava i objavio je 1896., god. Poslije toga, saziva Prvi cionistiki kongres u Bazelu (vicarska). Tom skupu je prisustvovalo preko dvije stotine idova iz cijele Evrope. Bazelski program je prihvaen, a osnovna odluka kongresa je sadrana u izjavi: CIONIZAM TEI USPOSTAVI JAVNO I ZAKONSKI SIGURNOG DOMA, ZA IDOVSKI NAROD U PALESTINI. Da bi se to ostvarilo potrebno bi bilo tu ideju usaditi u srca svih idova i potai ih na ozbiljno razmiljanje o fizikom i duhovnom preseljenju na pomenuti teritorij. Obzirom da na istoj zemlji ive Arapi i to najveim dijelom Palestinci (ima i krana), plan idova je bio sadran u izjavi pomenutog Hercla: Trebali bismo potajno odvesti siromano stanovnitvo preko granice, pribavljajui mu zaposlenje u tranzitnim zemljama, a istovremeno mu onemoguavati bilo kakvo zaposlenje u naoj zemlji. Taj proces izvlaenja i uklanjanja siromanih mora se provesti diskretno i oprezno.

16

Ruski idov Kaim Veicman je bio (deklarativno) protiv nekih stavova Hercla, te je sa pozicije uticajnog ovjeka na politiare visokog ranga u Engleskoj bio oprezniji u izjavama po pitanju Arapa, pa kae: Nije nam namjera zadobiti kontrolu visoke politike pokrajine Palestine, niti nam je ikad bio cilj istjerati koga s njegova vlasnitva. U meuvremenu Engleska je politika bila da se u isto vrijeme dodvorava i Arapima i idovima, ali su gledali samo svoje ciljeve. idovi su se dali u akciju, poeli kupovati zemlju na Palestinskom podruju, a najznaajnija kupovina je bila od Turaka i od onih kojima je Turska vlast ranije dodijeli zemlju. Osim njih glavnu krivicu su inili i domai zemljoposjednici. Uzimali su zajmove i kredite od idova i do 50% kamate i bili prinueni na prodaju svoje zemlje. To je toliko uzelo maha da je postalo i suvie opasno izgubiti zemlju, tako da je palestinski muftija El-Husejni okupio oko 400 imama, kadija, muftija i mu'allima, 1935. god., te su izglasali fetvu kojom se izvan zakona stavlja prodaja zemlje idovskim iseljenicima, a poinitelje proglasili odpadnicima. Do 1948., 6,6% plodnog dijela Palestine bilo je u rukama Jevreja.

ULOGA EVROPSKIH DRAVA PO PITANJU NASTANKA IZRAELA Tokom ratnih deavanja u I svjetskom ratu Francuzi i Englezi su kovali plan podjele uticaja na Bliskom istoku, nakon poraza i pada Turske uprave. Iako je plan bio tajan, on je naknadno otkriven i svijet je saznao (malo kasno) o emu se radi. Francuzima je trebalo dati Liban i Siriju kao i izvore nafte u irakom Mosulu, a Palestina, Irak i Kuvajt trebaju pripasti Englezima. Naime, Englezi su obilno pomagali Arape u borbi protiv Turaka i obeavali im samostalnost. Poznati engleski voa i politiar Lorens od Arabije je bio potpuno svjestan i nakon I svjetskog rata izjavio je: Riskirao sam prevaru zbog uvjerenja da je pomo Arapima bila neophodno potrebna, za nau jeftinu i brzu pobjedu na Istoku i da je bolje da pogazimo svoju rije i pobijedimo, nego da izgubimo. Englezi su prevarili i Francuze koji su se iscrpili u ratu, pa ni njima nisu dali nita osim jednog dijela Libana, a sve ostalo su uzeli za sebe i stavili pod kontrolu od jednog miliona svojih vojnika. Nazvali su to kontrolom nad neprijateljskom (turskom) teritorijom. Sve je to olakavalo dolazak idova na te prostore, te potom i osnivanje drave Izrael.

17

Tokom II svjetskog rata palestinske idovske organizacije su se okrenule spaavanju idova od Hitlera i njegovih saveznika, to je jo vie povealo broj Jevreja na podruju Palestine, a prvi plan Engleza je bio da se 75.000 idova useli za 5 godina.

Obzirom da su muslimanski saveznici, Nijemci, opet izgubili, nakon rata se ilo na zvaninu uspostavu drave Izrael. 14. maja 1948., godine podignuta je izraelska zastava uz odobrenje Engleske i Lige naroda (dananji UN). Amerikanci su za 11 minuta (Truman) priznali Izrael. Danas se kae da je Amerika veliki Izrael, a Izrael mala Amerika. Postoji pretpostavka da 70% kapitala Amerike dre idovi. Cionizam, koji je nastao u XIX stoljeu izraava idovsku nacionalnost sa duhovnim primjesama, a svoj vrhunac je postigao osnivanjem drave Izrael na Bliskom Istoku. Iako idovi vjeruju u zagrobni ivot (Ahiret) i besmrtnost due, mnogo vie panje posveuju ivotu na ovom svijetu, a manje se pripremaju za ivot poslije smrti. To im daje poticaj da na razne naine to vie iskoriste ovosvjetske uitke. U tom pogledu ne zaboravljaju istai da su odabrani narod kod Boga, istiui svoje patnje u povijesti i zahtijevajui pokornost drugih prema njima. Iz takve predodbe svijeta nastale su razne asocijacije i pokreti, koji imaju za cilj ostvarenje njihovih elja kroz uspostavljanje Boijeg kraljevstva na Zemlji.Iz idovskog uenja su se izrodili razni pokreti od kojih je najznaajnije masonstvo.

UKRATKO O MASONIMA I TEMPLARIMA Veina historiara navodi da slobodni idovi, masoni vode porijeklo jo od kriarskih ratova. Iako je slubeno masonstvo uspostavljeno i priznato jedino u Engleskoj u ranom XVIII stoljeu, korijeni im seu do Kriarskih ratova iz XII stoljea. Naime, meu kriarima je bila jedna grupa boraca koji su se borili pod imenom TEMPLARI. Templari su osnovani 1118. godine, nakon 20 godina kada su kriari zauzeli Jerusalem. Sebe su nazivali siromanim vjernicima, ali su u vrlo kratkom vremenu postali veoma moni. Prvi su izgradili ekovni i kreditni sistem, ime su postali primjer za razvoj bankarstva, sve do danas.

18

Vremenom su se potpuno odmetnuli od kranske vjere i za vrijeme boravka u Jeruzalemu usvojili tue mistine doktrine uz vrenje udnih formi obreda. Nailazei na protivljenje drugih koje je prerastalo u neprijateljstvo, pribjegli su polutajnom djelovanju. Pribjegli su, takoer i uzimanju formalno drugih imena, kao to su materijalizam, sekularizam, humanizam..., a u biti je to izraz borbe protiv vjere. Masoni su odigrali veliku ulogu u otuenju Evrope od religije, a radili su na utemeljenju nove filozofije zasnovane na materijalizmu i naturalizmu. I crkva i Evropa je nasjela na njihove poglede, tako da je nastao sukob izmeu nauke i crkve, te proganjanje tadanjih naunika. Ni danas se crkva ne moe opravdati za progon uenjaka i uspostavu inkvizicije. KRAA ANALIZA DJELA PROTOKOLI CIONSKIH MUDRACA Godine, 1860., jedan dio slobodnih idova je osnovao Isak Adolf Kremi pod nazivom Izaelska univerzalna alijansa i izdao proglas u kome se izmeu ostalog kae: Naa mo je velika, nauimo se upotrijebiti je! ega se bojimo? Nije daleko dan kada e bogatstvo svijeta pripadati idovima. Rade se planovi pomou kojih idovi treba da osvoje i vladaju svijetom. Javno tampanje izdanja Protokola idovi negiraju i ine sve da ih proglase neistinitim, a otkupljuju ili unitavaju gdje god ih nau. Protokoli otkrivaju strane tajne i pokazuju na nevidljive sile koje svijetom vladaju. U prijevodu na poljski jezik on nosi naziv Vano-pozor, a podnaslov itaj i daj da se ita. Sadraj je u obliku zapisa sa sjednica najznaajnijih umova kod idova: - Nae pravo se nalazi u sili. - Rije pravo oznaava pojam koji se ne zasniva ni na emu. Pravo bi moglo znaiti: Dajte mi to elim i dokazau vam da sam jai od vas. - Naa vlast je nesavladiva, jer je nevidljiva, a takva e ostati sve dotle dok stekne takvu mo, da je nikakve sile ni spletke nee moi potkopati. - Masa je slijepa i mlitava. - Sila mora biti naelo, lukavstvo i licemjerstvo, pravilo svake vlade. Samo sila u politici pobjeuje, osobito ako se krije pod sposobnostima koje su nune dravnicima. Zato ne smijemo odbaciti upotrebu korupcije, varanja i izdajstva kad nam mogu posluiti da doemo do svoga cilja.

19

- Podloit emo sve vlade naoj nadvladi. - Naa je vlast ve makla s puta sve druge, premda ima jo dosta koji samo prividno opstoje. - Meu naim svjesnim i nesvjesnim agentima imamo ljude svakakvog miljenja: monarhista, demagoga, socijalista, anarhista, komunista i svih vrsta utopista. - Moramo potkopati vjeru, iupati iz due GOIMA (neidova), svaku pomisao na Boga i na duu, te nadoknaditi matematikim formulama, pohlepama i materijalnim interesima. - Igrama na sreu i javnim kuama zabavimo narod. - Da ne poruimo prije vremena institucije Goima (neidova), mi smo u njih zahvatili opreznom rukom. Tako smo utjecali na vlast, na izborne zakone, tisak, linu slobodu i to je najvanije na nastavu i na odgoj - te ugaone stijene socijalnog ivota. Odvjetnici (advokati) moraju biti hladni, okrutni i tvrdokorni, bez naela i prosti formalisti. Oni gledaju samo na korist koju im nosi odbrana i nita se ne brinu za drutveno dobro. Radi toga primaju sve parnice bez razlike i trae slijepo i po svaku cijenu oslobaajuu presudu za svoje klijente. Da bi to postigli, hvataju se i neznatnih pravnih sitnica, ime se demoralizira sud i niti njegova vanost i svrha. ido-masonska mo utemeljena je na propasti vjere. Treba sve uiniti kako bi vladare uinili obinim smrtnicima kojima treba otrgnuti vjeru u Boga, tako da oslabi njihov uticaj na mase. Masama se vlada pomou fraza, teorija i tome slino, umjesto primjenom boanskih zakona. Dravno ustrojstvo su zarazili liberalizmom, tim smrtnim otrovom, a sav je politiki ivot drava bio preinaen; svi su bili pogoeni razaranjem normalnog drutva. Za ustav kau da nije nita drugo do kola nesloge, prepirki, nesporazuma, stranenja i svega to slui slabljenju djelotvornosti drave.

20

PRAVOSLAVLJE UENJE I OBIAJI Pravoslavni izvori kau da je hrianstvo u svom pravoslavnom doivljaju Crkva, a to znai konkretna zajednica vjernika. Hristova crkva je novi ivot sa Hristom i u Hristu: ivot koji se pokree Duhom svetim. Po hrianskom uenju, sin Boiji je sjedinio svoj boanski ivot sa ljudskim ivotom. Bog je postao ovjek i taj svoj bogoovjeanski ivot on je dao brai svojoj koja vjeruju u ime njegovo. Pravoslavna porodica se naziva i mala ili domaa crkva. Sutina porodinog ivota pravoslavlja jeste: hrianska vjera i jevaneljski moral. Po hrianskom uenju ovjek ne moe ui u carstvo nebesko ukoliko se prethodno ne sjedini sa Hristom kao novim ivotom tj., ne primi u sebe blagodati duha svetoga u crkvu kroz svete tajne. Tih sedam tajni su sljedee: 1. krtenje - ono se vri u hramu a obavlja ga episkop ili svetenik u zapadnom dijelu hrama. Osnov te radnje je u tome da se vri trokratno potapanje djeteta u vodu u ime oca, sina i svetog duha. Ukoliko je mjesto roenja udaljeno od crkve, ili je hladno da se dijete ne nosi, onda moe svetenik da oita molitvu na vodu u flai koja se nosi djetetu i 40 dana dodaje u vodu kojom se dijete kupa. 2. miropomazanje - to je in koji se najee vri odmah poslije krtenja, a ini se tako to svetenik umota dijete u bijelo platno uei molitve kojima se daruje dijete duhom svetim koji treba ui u ivot i tijelo djeteta. Krstei dijete pomazuju se odreeni dijelovi tijela uz izgovaranje rijei: Peat dara duha svetoga. Poslije krtenja i miropomazanja svetenik strijee kosu novoroenom djetetu uz priziv blagoslova boijeg. 3. pokajanje - to je svijest ovjeka o sopstvenoj grijenosti. Mada se krtenjem unitava prvorodni grijeh ovjeku, ovjek i dalje grijei. Adam grijei kao saborna linost i grijeh proima sva bia. Glas Boga u ovjeka nakon krtenja potie ovjeka na iskreno pokajanje kroz ispovijedanje grijeha pred sveenikom, ime se daje hrianima blagodatno razrjeenje koje brie grijehe i iznova izmiruje ovjeka sa Bogom.

21

4. priee - ono se jo zove euharistija, a to je centralni dogaaj i mjera crkvenog ivota pravoslavnih naroda. Ono je najvaniji duhovni doivljaj, jer njime postaju zajedniki uesnici TAJNE VEERE HRISTOVE. Priee se vri tijelom i krvlju gospodina Isusa Hrista, kako bi se hriani sjedinili i uz njega bili. Tijelo i krv je zamjenjeno hljebom/kruhom i vinom koji su tome dvome personifikacija. 5. brak - samim inom braka prethode obiaji prosidbe, upoznavanja, i dogovaranja vjenanja mladenaca. Tom prilikom istiu da im je u svemu to e prethoditi tom inu UZDANICA BOG. U inu crkvenog vjenanja postoje dvije slube. U jednoj se vri obruenje (vjeridba), a u drugom se vri vjenanje, tj. vjenanje krunama (vjencima mladenaca). Nakon to svetenik oita propisane molitve mladencima svee desne ruke, ovjena njihove glave krunama ili vjencima i provede ih tri puta oko svetenikog stola. Dok se to ini, pjevaju se crkvene pjesme. 6. svetenstvo - oznaava obavezu svakog hrianina da u njega vjeruje kao u vjerski propis. Sveteniku, kao svetog Boijeg ovjeku se obraa u mnogim prigodama. Najznaajniji in izmeu svetenika i hrianina je ispovjed, koja ostaje tajnovita. 7. jeleosveenje - je in u kojem je osoba (hrianin) duhovno i tjelesno ozdravila tj. ako nije bila sa Hristom i u Hristu kroz crkvene obrede, onda je potrebno obnoviti odreene radnje kako bi se upotpunilo to jeleosveenje. Iz navedenog iskustva se zna da se umirui ispovjedi i priesti prije smrti, nakon ega se smrtni bolesnik oprata od svojih blinjih.

OPIJELO Opijelo je molitva za duu pokojnika u kojem svetenik moli Boga da mu oprosti. Za obred opijela (sahrane) se priprema kuhano ito (penica), a simbolie smrt i vaskrsenje (zrno umire i raa novi plod). Takoer se pripremi i pogaa koja simbolizuje Hrista koji je hljeb/kruh ivota. Pogrebna povorka ide od kue umrlog (ili kapele) do groblja i zastaje dva puta da bi se oitala kraa molitva. Trea molitva (pomen) se vri na samom groblju. Pri zakopavanju, prisutni izgovaraju rijei: Bog da joj/mu duu prosti (oprosti). Poslije naputanja groblja svi prisutni se poslue itom prelivenim vinom, hljebom i medom. eteresnica je najvanija od svih molitvi za umrle koje crkva propisuje poslije sahrane. Poslije 6 mjeseci i jedne godine takoer se vre molitve (parastosi) za umrle.

22

BOI KOD PRAVOSLAVACA po pravoslavnim izvorima Dogaaj roenja Hristovog uzrok je svim dogaajima uz zemaljskog ivota, a Boi praznik kad se bog na zemlji rodio (neuzubillah), kao ovjek bogomladenac, mali bog, da svojim roenjem objasni raanje drugih i da otkrije tajnu zato se ovjek raa na zemlji. Cilj ljudskog postojanja po njihovom uenju je povratak Bogu i sjedinjenje sa Njim. Krtenjem se oblae u Hrista, prieem sjedinjuju sa njim, a Boi ih ui da su duni ivjeti kao to prilii 'malom bogu' po blagodati. To znai da treba ivjeti kako je ivio bog na zemlji, jer je to, po njima, jedini smisao ljudskog ivota. Kod katolika se Boi obiljeava 25., decembra, a kod pravoslavaca 7., januara svake godine.

VASKRS Vaskrs je jedan od najradosnijih hrianskih obiaja. Jaje je simbol vaskrsenja iz koga se razbijanjem opne raa novi ivot u novom obliku, kao to je Hristos razbio grobni kamen i okove smrti i time poveo narod u novi ivot. Vaskrs je 'pokretni' praznik i praznuje se u prvoj nedjelji poslije punog mjeseca koji pada na dan proljetne ravnodnevnice. Najprije moe biti 22., marta, pa onda i kasnije.

DESET ZAPOVIJEDI 1) Potuj Boga svoga 2) Ne pripisuj druga Bogu 3) Ne urezuj lika Bogu 4) Potuj roditelje svoje 5) Svetkuj dan slobodnji 6) Ne spominji uzalud ime Boije 7) Ne ubij 8) Ne uini blud 9) Ne ukradi 10) Ne svjedoi lano

23

O KRANSKOJ IDEOLOGIJI Krani su se sami upleli u vlastitu mreu neloginosti i krivovjerja, tako da su nemoni i sebi i dugima to objasnili. Njemaki kranski uenjak Hans K. navodi kako je jedan upnik (sveenik) na blagdan Presvetog Trojstva skupio svoje upljane i kazao im kako je tu posrijedi toliko velika tajna da on o njoj nita ne razumije pa propovijed mora izostati. I sami krani se razilaze u poimanju Boga i Trojstva, tako da njihovi mistici govore o svom doivljavanju Boga, dok njihovi teolozi pokuavaju umom (naukom) shvatiti Boga to je uzrokovalo nastanku glavnog pitanja: Da li je Trojstvo uope shvatljivo razumu!? Kransko uenje govori o vjeri u jednog Boga, koji je sve stvorio, ali da se ovjeanstvu objavljuje kroz tri razliite osobe Bog otac, Isus sin, Sveti duh. Bogu se daju sve osobine kao npr., pravednost, milost, snaga i mo, ali on te iste osobine daje sinu i svetome duhu. U Ivanovom evanelju se kae: Gospodine pokai nam oca i dosta nam je. Isus veli: Ko je vidio mene, vidio je i oca.... jer sam u ocu i otac je u meni. Na taj nain se eli rei da bog otac moe da djeluje i kroz druga dva oblika, tj. sina i svetog duha. Krani vjeruju da je Isus otjelovljeni bog koji je postao ovjekom. Takoer kau, (po Ivanovom evanelju), kako je Isus otkrio Boansku silu svojim udima i umro na kriu za nae grijehe umjesto nas, uskrsnuo je iz mrtvih i uznio se na nebo da u nebeskoj svetinji vri slubu za nas. Sveti otac prihvata one koji vjeruju u sina i usliava njihove molitve u ime Isusovo. S obzirom da vjeruju u drugi ivot poslije smrti, te raj i pakao, po njihovom uenju je nemogue ui u raj ako se ne vjeruje u sveto Trojstvo. Kranski teolozi teoretiari ue da je svaki od spomenute trojice zaseban bog, te da Isus ima boansko i ljudsko svojstvo. Ono u ta se najee zapliu, kad je u pitanju trojstvo i boanstvo, ima sljedee oblike: 1. vjerovanje u trojstvo sadrava i vjerovanje u jednog Boga 2. trojstvo je sadrano u vjerovanju u jednog Boga 3. vjerovanje u jednog Boga je sadrano u trojstvu

24

Ovakvoj igri rijei pribjegavaju kako bi pomirili tekst Starog i Novog zavjeta. Kada ne mogu izai iz kripca ovog problema onda kau kako to predstavlja vie tajne vjerovanja i da ih kao takve treba prihvatiti, jer su oni tako uili od svojih oeva i predaka. Jedan od veih problema im zadaje i pojanjenje o Duhu svetom; da li on potie od boga oca ili boga sina ili od oba zajedno. Njihovo tvrdnja da sin i duh posjeduju Boije osobine povlai za sobom konstataciju da su i jedan i drugi nepotpuni bogovi. Pod svetim duhom se podrazumijeva Gabrijel, preko kojeg je Bog dostavio svoje objave vjerovjesnicima. Meutim, krani mu daju i boanske atribute i ukljuuju ga u sveto Trojstvo. Jedno od kranskih uenja je i to da Sveti duh ustvari predstavlja Boiji ivot ili ivotnu Boiju snagu. Sveti duh je osoban, to je ivot samoga Boga. Kada neko vjeruje u Isusa Krista, prima Svetog duha koji mu daje snagu da moe ivjeti Isusovim ivotom. U Lukovom evanelju se navodi kako je Sveti duh nadahnjivao pisca Svetog pisma, ispunjavao Kristov ivot silom, da je poslat od oca i sina da bude stalno sa njegovom djecom, opunomouje crkvu da svjedoi za Krista. Sveti duh silazi na apostole na Dan duhova. Po kranskom uenju Sveti duh daruje kome hoe mudrost, drugome znanje, vjeru, udesa, dar proricanja, ljubav Smatranjem da je Duh sveti boiji ivot plod je izmiljanja i iskrivljavanja istine, jer ni jedna Boija Knjiga tako neto ne govori. Kada krani tumae rijei: Krstite ljude u me oca, sina i duha svetoga, kau da je svojstvo Boijeg znanja, a duh sveti svojstvo ivota. Iako te rijei pripisuju Isusu, on ih nikada nije izgovorio. Ideju o trojstvu i boanstvenosti Isusa je provukao Pavle, kao i ideju o raspeu i otkupu grijeha, to je kasnije prenio Luki, a ovaj to ubacio u evanelje. Jedna kranska sekta je ostala skoro usamljena, koja se odrala kroz vjekove u izvornom obliku vjere, da je Bog Jedan i smatra da je Isus (Isa, a.s.), samo poslanik i ovjek. Oni se zovu unitaristi (jednoboci), a naseljavaju dijelove Sjeverne Amerike. Poto su idovi bili diskreditovani u tadanjem carstvu, krani trae da se od njih odvoje, u emu je najveu ulogu imao Pavle. Za njega je obrezivanje i svetost subote bila nevana, jer se kranstvo trebalo odvojiti od religiozne pripadnosti judaizmu. Veina krana vjeruje da su evanelja pisali direktni svjedoci Isusova ivota i da ona zbog toga predstavljaju sigurna svjedoenja iz njegovog ivota i propovijedanja.

25

Meutim, tek od 70. godine pa nadalje do 110. godine nastaju evanelja: Markovo, Matejevo, Lukino i Ivanovo. Iako su poslanice apostola Pavla starije od njih, one su nestale (izgubile se), a potom se javljale kroz usmenu i pismenu predaju. Tek sredinom II stoljea po roenu Isa, a.s., 140., godine nastaju zbirke evanelja, a do tada su se oslanjali na Pavlove poslanice. Sami kranski autori su nejedinstveni u datumima i periodima tanog nastanka Novog zavjeta (evanelja), ali je veina stanovita da je to bilo izmeu 70. i 140. godine. Crkva podrava apostolsko porijeklo etiri evanelja kako su utvrdili na drugom vatikanskom koncilu (1962-1965) i kau: Ono to su apostoli po nareenju Kristovom propovijedali, kasnije su nam ljudi iz njihove okoline pod Boanskom inspiracijom duha prenijeli u priama koje su osnova vjere, tj., etverooblino evanelje po Marku, Luki, Mateju i Ivanu.

EVANELJE PO MATEJU Od etiri evanelja ovo zauzima prvo mjesto u redu predstavljanja knjige Novog zavjeta. To je za njih opravdavajue jer je ono ustvari samo produetak Starog zavjeta, elei da prikau Isusa kao Mesiju kojeg su idovi oekivali. Ovo evanelje poinje rodoslovom Isusovim, poinjui od Abrahama. Iako se u Matejevom evanelju Isus obraa cijelom narodu, rijeima: Zato idite i uinite sve narode uenicima mojim, na drugom mjestu se kae da je poslan prvenstveno izgubljenim ovcama doma Izraelova. (Matej, 15,24) Zbog toga mnogi tumai Novog zavjeta smatraju da je Matej idovski inovnik, a veina ih odbija mogunost da je bio Isusov uenik, te doputa sebi ozbiljne slobode u tekstovima. Iako ima elemenata zajednikih sa Markovim i Lukinim evaneljem, Matej ima i nekih njemu svojstvenih kontradiktornosti.

26

EVANELJE PO MARKU To je obimom najkrae evanelje. Iako bi moglo biti najstarije, ne moe se pripisati apostolu, a u najboljem sluaju bi mogao biti pripisan ueniku jednog apostola a to bi moglo odgovarati oko sedamdeset godina po Isa, a.s. Po kranskoj tradiciji, Marko je predstavljen kao Petrov pratilac u Rimu, a da je sam Petar rekao: Zajednica izabranih u babilonu vas pozdravlja, kao i Marko, moj sin. Ovdje se Babilon tumai kao Rim. EVANENJE PO LUKI Jednom prilikom Luka se pismeno obratio Teofilu obavijestivi ga da e i on, poslije toliko drugih koji priaju prie o Isusu i sam napisati pripovijesti o tim dogaajima, koristei prie i informacije oevidaca. To dokazuje da ni on nije jedan od direktnih Isusovih apostola. Karakteristika Lukinog evanelja je u tome to je naglaen njegov stav protiv Judaizma. Naime, koristi se i nekim Markovim citatima protiv nevjerovanja idova. Lukino evanelje je najblie nekom knjievnom djelu, pisano klasinim grkim stilom. EVANELJE PO IVANU Evanelje po Ivanu se radikalno razlikuje od prethodna tri. Razliito je po rasporedu, izboru ema, pria, geografskim podacima, pa ak i u nekim teolokim pogledima. U nekim tekstovima se ne moe razluiti ta je citirani Isusov govor, a ta Ivanov, jer su meusobno isprepleteni. Pojedini kranski uenjaci ga svrstavaju u grupu Isusovih uenjaka (apostola), dok u studiji o Isusovom uskrsnuu kranski uenjak Kanengiser navodi zakljuak da ni jedan autor Novog zavjeta, osim Pavla, ne moe sebi pripisati da je oevidac Isusovog uskrsnua. Osim to se razlikuje u nekim segmentima od prethodna tri evanelja, nekada navodi i dogaaje kojih uope nema u drugima. Najzanimljivija izdvojenost od ostalih bi se mogla nai u vremenu trajanja misije kod Marka, Mateja i Luke u jednoj godini, dok je kod Ivana vie od dvije godine. Bez obzira na to o kojem se autoru evanelja radilo, crkva sebi doputa tumaenje i mogunost da ga uvrsti u sadraj Novog zavjeta, tako da su pomijeani tekstovi raniji sa kasnijim. Ti 'nedostaci' u Bibliji nisu jedina pogreka crkve, jer njima treba dodati i novije doba, kada se nedostaci proiruju sa novijim izdanjima (po goditima), kao i u prijevodima na razne jezike.

27

Roenje Isusovo po Mateju Njegova majka Marija bila je zaruena sa Josipom, ali prije nego se zajedno nastanie pokaza se da je zaela po duhu svetom. Josipu se ukazao u snu aneo i rekao mu: Josipe, sine Davudov nemoj se bojati dovesti kui enu, svoju Mariju, jer je ono to je ona zaela od duha svetoga. Rodit e ti sina i nadjeni mu ime Isus, jer e on izbaviti svoj narod od grijeha njihovih. Krai osvrt na islamski pogled o Isau, a.s. Islamsko uenje kroz Kur'an i hadis na visoko mjesto postavlja Isaa, a.s., ali mu nigdje ne daje boanska svojstva. uda koja je inio uvijek su bila samo sa Allahovom voljom ili uz Allahovo doputenje, to se uvijek mora naglasiti. Te i druge blagodati moraju ostati shvaene u istim okvirima u kojima su darivane i ostalim Allahovim poslanicima. Kur'an kategoriki pobija teoriju o Trojstvu:

Nevjernici su oni koji govore: "Allah je jedan od trojice!" a samo je jedan Bog! i ako se ne okane onoga to govore, nesnosna patnja e, zaista, stii svakog od njih koji nevjernik ostane. (El-Maide, 73)

A kada Allah rekne: "O Isa, sine Merjemin, jesi li ti govorio ljudima: Prihvatite Mene i majku moju kao dva boga uz Allaha!" On e rei: "Hvaljen neka si Ti! Meni nije priliilo da govorim ono to nemam pravo, ako sam ja to govorio, Ti to ve zna; Ti zna ta ja znam, a ja ne znam ta Ti zna, samo Ti jedini sve to je skriveno zna. (El-Maide, 116.)

28

Sekte u islamu Iako je islamsko uenje jasno i isto u svojoj ideolokoj akidi, ipak su se kroz ranija stoljea, pa i danas pojavljivale razne sekte sa vie ili manje odstupanja od izvornog islama. Ukratko emo navesti nekoliko ideolokih pravaca koji sebe smatraju muslimanima, ali koje matica islama ne smatra svojima: Ahmedije lanovi Ahmedija pokreta su sljedbenici Mirze Gulam Ahmeda, koji je tvrdio da je obeani Mesija i Mehdi. Sljedbenici su podijeljeni u dvije grupe: ahmedijanski muslimanski demat i Lahorski ahmedijanski pokret. Veina Ahmedija smatra sebe muslimanima, ali sa stanovita matinih muslimana, oni su sekta koja je iskljuena iz okvira islamske zajednice jer se Mirza Gulam Ahmed proglasio poslanikom. Ova sekta ima i svog identinog i izvornog srodnika, a to su Kadijanije, koji su takoer nepriznata sekta muslimana.

Kur'anije - To je naziv za religioznu grupu ljudi koji sebe sami zovu pokornima, no zbog njihove prakse vjerovanja u Kur'an, a ne i u hadise prozvani su Kur'anijama. S obzirom da ne vjeruju u hadis, niti u bilo kakve druge religiozne izvore, oni ne obavljaju namaz u obliku u kojem ga obavlja veina muslimana nego smatraju da svako moe obaviti namaz nako kako se on osjea da je potrebno. Zadovoljavaju se samo uputama datim u Kur'anu, ta je zabranjeno, a ta dozvoljeno, bez koritenja poslanikovih uputa. Zikri U religioznoj praksi Zikri se bitno razlikuju od matinih muslimana. Postoje razlike u miljenju da li ih treba zvati sunniti, sufije ili sekta. Zikri obavljaju pet puta dnevno molitve koje zovu zikr, za razliku ostalih muslimana koji obavljaju namaz. Nacija islama Ona je osnovana od strane Wallacea Fard Muhammada 1930., godine sa ciljem ponovnog uvoenja duhovnog, socijalnog i ekonomskog stanja crnog ovjeka i ene u Americi i svijetu. Njihovo uenje je dosta odstupilo od matinog islama, tim prije to oni vjeruju da je pomenuti Fard Boija inkarnacija, te su od strane pravih muslimana proglaeni za heretiku sektu. Jedan od najpoznatijih pripadnika ove sekte bio je Malkom X, koji se kasnije odrekao tog uenja, zbog ega je bio i ubijen.

29

Petostepenici su ogranak ranije spomenute Nacije islama, a formirali su se u Harlemu 1960., godine. Njihova vjerovanja se fokusiraju na dovoenju pravde za afroameriku mlade. Takoer, vjeruju da je Bog crnac. Ovakvih ili slinih gluposti moe se nai i u drugim nespomenutim sektama, a koje izvorni i isti islam odbacuje.

Sufizam Osim sekti u islamu postoje i drugi oblici ideolokih i duhovnih disciplina koje mogu biti zasnovane na ispravnom vjerovanju i pokornosti erijatu. Iz tog razloga navest emo nekoliko pojmova o islamskom misticizmu koji se jo naziva tesavufom ili sufizmom. Prvi i osnovni uvjet za valjanost nekog od oblika ili pravaca u tesavufu (tarikata) lei u tome da mora biti apsolutno i u potpunosti u skladu sa erijatskim propisima.

Tarikat je islamska duhovna disciplina, koja je zasnovana na ispravnom vjerovanju i pokornosti erijatu. Njime se postie ienje due posredstvom zikra i razvijanje ljubavi prema Allahu, d,, i Njegovom Poslaniku Muhammedu, s.a.v.s. Vird je svakodnevni zadatak u obliku zikra koji, prema naroitim uputama ejha, preuzima murid prilikom pristupa u tarikat. Murid je privrenik tarikata sa bej'atom i talkinom. Muhibb je osoba koja je simpatizer tarikata, ali mu, iz odreenih razloga jo nije pristupio. Takva osoba se prima u tarikatsko drutvo i daju mu se informacije o pravilima i vrlinama tarikatskog odgoja. Bejat je in zvaninog pristupanja tarikatu na nain preuzimanja obaveze i davanja zakletve ejhu na obaveznost i poslunost. Talkin je upoznavanje murida prilikom polaganja zakletve sa najvanijim stvarima vjere, upuivanje u pojedinosti koje su neophodne za tarikatsko napredovanje. Intisab znai pristupanje ili ulanjenje u jedan od tarikata.

30

edera ili silsila je lanac po kome se prenosi tarikatsko znanje u neprekidnom redoslijedu od Allahovog Poslanika Muhammeda, s.a.v.s., pa do ejha naeg vremena. Idazetnama je slubena tarikatska isprava trajne vrijednosti. To je dozvola za primanje u tarikat, nadziranje i sprovoenje tarikatskog cjelokupnog odgoja.

31

IZBOR TEKSTOVA

32

33

34

35

36

Sveenikov put u islam:

37

38

39

40

41

42

43

44

tit islama:

45

46

47

48

49

50

51

52

53

Protokoli:

54

55

56

57

58

59

60

Ahmedije:

61

62

63

64

Arapski tekst Biblije koji govori o obavezi obrezivanja:

65

Arapski tekst Biblije koji govori o zabrani jedenja svinjskog mesa:

66

67

68

69

70

71

SADRAJ

ta je ideologija ... 3 Nastanak svijeta i potreba za ideologijo... 3 Ljudska potreba za knjigom uputa .. 4 Opi pregled objavljenih religija . 5 Nauni i vjerski pogled na stvaranje svijeta .... 8 Stvaranje svijeta po Starom zavjetu 9 Nastanak svijeta po hebrejskom uenju ..11 Znaajna jevrejska uenja i obredi ..12 Blagdani kod Jevreja 13 Ostali znaajni pojmovi kod Jevreja 15 Cionizam kao predmet jevrejskog uenja ..16 Uloga evropskih drava po pitanju nastanka Izraela ..17 Ukratko o misionarima i templarima ...18 Kraa analiza djela Protokili cionskih mudraca .19 Pravoslavlje uenje i obiaji .21 Boi ....23 O kranskoj ideologiji 24 Evanelje po Mateju 26 Evanelje po Marku 27 Evanelje po Luki 27 Evanelje po Ivanu .27 Krai osvrt na islamski pogled o Isau, a.s. ..28 Sekte u islamu..29 Sufizam ... 30 Izbor tekstova ..32

72