· se omogućava uređenje građevinskog zemljišta u naselju. Skupština Dubrovačko-neretvanske županije na svojoj 13. sjednici održanoj dana 04. ožujka 2008. godine donijela

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE Izvornik

Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije

7

SADRŽAJ: 7 Uvod 11

1. POLAZIŠTA 13 1.1. Položaj, značaj i posebnosti županijskog područja u odnosu na prostor i

sustave države 15

1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru 19 1.2.1. Površina, stanovništvo i naseljenost 19

a) Površina 21 b) Stanovništvo 23 c) Naseljenost 28

1.2.2. Naselja 39 1.2.3. Područje uz državnu granicu 43 1.2.4. Zbirni tablični iskazi osnovnih podataka o stanju prostoru 44 1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke 47 1.3.1 Zemljopisna obilježja 47

a) Geološka obilježja 47 b) Fizičke osobine obale i ekološke osobine mora 49 c) Pedološke osobitosti 52 d) Klimatska obilježja 56 e) Značajke vegetacije 56 f) Značajke faune 59

g) Seizmičke osobitosti 60 h) Inženjersko-geološke osobitosti 61 i) Definiranje zona mogućeg onečišćenja tla, zraka, vode, mora 65

1.3.2. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse 69 a) Gospodarstvo općenito 69 b) Turizam 73 c) Poljoprivreda 74 d) Šumarstvo 76 e) Vodni resursi 81 f) Eksploatacija mineralnih sirovina 82

g) Krajobraz 86 h) Iskorištavanje i zaštita mora 87 i) Šteta od rata, 88

1.3.3. Komunalna infrastruktura 90 a) Prometni sustav 90 b) Granični prijelazi 101 c) Pošta i telekomunikacije 104 d) Vodnogospodarski sustav 107 e) Elektroenergetika 119 f) Zbrinjavanje otpada 120

1.3.4. Društvena infrastruktura 124 a) Mali i srednji gradovi u dosadašnjim klasifikacijama naselja 126 b) Uprava 130 c) Pravosuđe 134 d) Udruge građana, političke stranke i druge organizacije 136 e) Prosvjeta 136 f) Kultura 140

g) Šport 140 h) Zdravstvo 140 i) Socijalna skrb 142

1.3.5. Zaštićena graditeljska i prirodna baština 145 a) Graditeljska baština 145 b) Prirodna baština 149

1.4. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države i ocjena postojećih prostornih planova

153

1.4.1. Obveze iz Programa i Strategije prostornog uređenja Države 153 a) Stanovništvo i naselja 155 b) Infrastrukturni sustavi 156 c) Gospodarske djelatnosti u prostoru 158 d) Zaštita posebno vrijednih prostora i okoliša 159

1.4.2. Ocjena postojećih prostornih planova 162



8

1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

169

1.5.1. Tipizacija prostora županije 173 a) Tipizacija područja 178 b) Raščlamba razvojnih promjena prema demografskim pokazateljima 179 c) Zaključna razmatranja - tipologija razvojnih promjena 186

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA 191 2.1. Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, državnog i međunarodnog

značaja 193

2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i značajnih infrastrukturnih sustava 196 2.1.1.1. Razvoj gradova i naselja općenito 196 2.1.1.2. Infrastrukturni sustavi 197 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 199 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 200 2.2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 201 2.2.1. Demografski razvoj 203 2.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 204 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture 206 2.2.3.1. Razvoj naselja 206 2.2.3.2. Razvoj prometne i ostale infrastrukture 207 2.2.4. Zaštita krajobraznih vrijednosti 211 2.2.5. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 212 2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Županije 215 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 215 2.3.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 218

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 221 3.1. Prikaz prostornih struktura županije u odnosu na stanje i razvojna

opredjeljenja Županije i Države 223

3.1.1. Prognoze buduće demografske slike Dubrovačko-neretvanske županije 223 3.2. Organizacija i osnovna namjena i korištenje prostora 227 3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture,

poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale površine) 229

3.2.1.1. Razvoj i uređenje prostora/površina naselja 231 3.2.1.2. Razvoj i uređenje prostora / površina izvan naselja 237 3.2.1.2.1. Građevinska područja izdvojene namjene 237

a) Gospodarska namjena - proizvodna I 237 b) Gospodarska namjena - površine za iskorištavanje mineralnih sirovina E 239 c) Gospodarska namjena - površine uzgajališta (akvakultura) H 240 d) Gospodarska namjena - poslovna namjena K 242 e) Gospodarska namjena - ugostiteljsko-turistička namjena T 244 f) Športsko-rekreacijska namjena R 261

g) Posebna namjena N 263 i) Groblja 265

3.2.1.2.2. Prostori /površine izvan građevinskih područja 268 a) Poljoprivredne, šumske i vodene površine 268 b) Površina infrastrukturnih sustava 272

3.2.1.4. Iskaz prostornih pokazatelja Dubrovačko-neretvanske županije (2015.g) 273 3.3. Sustav središnjih naselja 279 3.3.1. Mali i srednji gradovi u sustavu središnjih naselja 279 3.3.2. Optimalne veličine središnjih naselja 280



9

3.3.3. Ciljane gustoće središnjih naselja 281 3.3.4. Osnovne i posebne funkcije središnjih naselja 282 3.3.5. Gravitacijski odnosi 285 3.3.6. Centralitet naselja 287 3.3.7. Proces urbanizacije 289

3.4. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti od značaja za Županiju i Državu

291

3.4.1. Gospodarske djelatnosti 291 3.4.1.1. Gospodarski pokazatelji potencijala malih i srednjih gradova (naselja) i ostalih razvojnih

središta 298

3.4.1.2. Poželjan razvitak gospodarstva 302 a) Temeljne odrednice gospodarskog razvitka 306 b) Program poticaja razvoja poljoprivrede kao nositelja gospodarskog razvitka 307 c) Program poticaja razvoja turizma kao nositelja gospodarskog razvitka 314 d) Eksploatacija mineralnih sirovina 391 e) Gospodarsko korištenje i zaštita mora 395

3.4.1.3. Vizije razvitka gospodarstva gradova/općina 396 3.4.2. Ocjena stanja zastupljenosti sadržaja javnih funkcija 403 3.4.2.1. Osnove mreže društvenih djelatnosti - procjena do 2015.g 405

a) Uprava i pravosuđe 410 b) Udruge građana i vjerske zajednice 412 c) Prosvjeta 412 d) Kultura i šport 414 e) Zdravstvo 415 f) Socijalna skrb 416

3.5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 419 3.5.1. Prirodna baština - zaštićena i ostala vrijedna područja 419 3.5.1.1. Zaštićena područja i područja potencijalno vrijedna za zaštitu 419 3.5.1.2. Područja Ekološke mreže RH 429 3.5.1 3. Osobito vrijedna područja - prirodni krajobrazi 443 3.5.2. Kulturna dobra - graditeljska, arhitektonska baština i povijesne graditeljske

cjeline 446

3.5.2.1. Smjernice za prostorno uređenje kulturnih dobara nacionalne i županijske razine 480 3.5.2.2. Zaštita svjetske kulturne i prirodne baštine 482 3.6. Razvoj infrastrukturnih sustava 487 3.6.1. Prometni infrastrukturni sustav 487 3.6.1.1. Cestovni prometni sustav 487 3.6.1.2. Željeznički prometni sustav 499 3.6.1 3. Pomorski prometni sustav 500 3.6.1.4. Zračni prometni sustav 505 3.6.1.5. Poštanski i telekomunikacijski sustav veza 508 3.6.2. Energetski sustav 512 3.6.2.1. Elektroenergetska mreža 512 3.6.2.2. Proizvodni elektroenergetski objekti 514 3.6.2.3. Plinifikacija 515 3.6.2.4. Korištenje obnovljivih izvora energije 516 3.6.3. Vodnogospodarski sustav 519 3.6.3.1. Korištenje voda 519

a) Vodoopskrba 519 b) Navodnjavanje 523

3.6.3.2. Odvodnja otpadnih voda 527 3.6.3.3. Uređenje režima voda 533

a) Zaštita od erozije i uređenje bujica 553 b) Uređenje vodotoka i zaštita od poplava 533 c) Melioracijska odvodnja 534

3.7. Postupanje s otpadom 537



10

3.8. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 545 3.8.1. Zaštita voda 546 3.8.2. Zaštita mora i priobalja 549 3.8.3. Zaštita tla 557 3.8.4. Zaštita zraka 559 3.8.5. Zaštita od buke 561 3.8.6. Zaštita od izvanrednih događaja 562 3.8.7. Ocjena prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu 563 DOKUMENTACIJA 565



11

UVOD

Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije izrađen je u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 30/94., 68/98.), a donesen je na 11. sjednici Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije dana 30. srpnja 2002. Odluka o donošenju objavljena je u Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije broj 6/02. Zbog proceduralne pogreške u donošenju Plana ponovljena je procedura usvajanja na Skupštini, tako da je Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije donesen na 19. sjednici, održanoj 30. listopada, 06. studenoga i 23. prosinca 2003. godine. Odluka o donošenju objavljena je u „Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije“ broj 6/03. Krajem srpnja 2004. godine stupile su na snagu Izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 100/04.), a u rujnu 2004. i U.redba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora („Narodne novine“, broj 128/04.), primjena kojih je neposredno djelovala na sustav prostornog uređenja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji Sukladno tome izvršeno je Usklađenje Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije s Uredbom unutar utvrđenog zaštićenog obalnog područja (ZOP), a na način da nije dirano u građevinska područja niti u suštinu koncepcije Plana. Usklađenje je dobilo Suglasnost Ministarstva 14. ožujka 2005., prihvaćeno je Zaključkom Županijskog poglavarstva na 78. sjednici održanoj 22. ožujka 2005., i stupilo je na snagu danom objave u „Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije“ 03/05. Uslijedilo je donošenje Izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“ broj 3/06.) kojima se izvršila promjena kategorizacije namjena i sadržaja Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije sukladno novoj zakonskoj regulativi i razradama kroz Prostorne planove uređenja gradova i općina, s naglaskom na tematskim cjelinama ugostiteljsko-turističke i gospodarsko-poslovne namjene čime se poticao razvoj gospodarstva naročito na području nerazvijenih općina. Novi sustav prostornog uređenja koji je donio novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07.) stupio je na snagu 1. listopada 2007. god. Ovim zakonom se po prvi put povezuju upravna područja prostornog uređenja i gradnje u jedinstveni sustav, uključujući određene postupke iz područja zaštite okoliša, a u hrvatski pravni sustav se uvode instrumenti kojima se omogućava uređenje građevinskog zemljišta u naselju. Skupština Dubrovačko-neretvanske županije na svojoj 13. sjednici održanoj dana 04. ožujka 2008. godine donijela je Odluku o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije (“Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije broj”, broj 2/08.“). Razlozi za izradu IDPPDNŽ su: - obveza izrade IDPPDNŽ utvrđena Izvješćem o stanju u prostoru i Programom mjera za

unapređenje stanja u prostoru (“Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije”, broj 9/05.“) - usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“, broj 76/07.) - usklađenje sa Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 70/05.) - usklađenje sa Zakonom o zaštiti okoliša („Narodne novine“, broj 110/07.) - i drugom zakonskom regulativom nastalom u međuvremenu od trenutka donošenja Plana - usklađenje s novim strateškim dokumentima na nivou Države i Županije izrađenima ili u izradi:

- Regionalni operativni program (ROP) Dubrovačko-neretvanske županije - Plan navodnjavanja Dubrovačko-neretvanske županije izrađen u sklopu Nacionalnog projekta

navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj - Projekt zaštite od onečišćenja voda priobalnog mora - Program Jadran u kojem sudjeluju

Svjetska banka, Vlada Republike Hrvatske i Hrvatske vode - Studija izvodljivosti gospodarenja otpadom za Dubrovačko-neretvansku županiju u okviru

Projekta gospodarenja otpadom Dalmacije - CARDS 2002. Također je u pripremi izrada studije o utjecaju na okoliš županijskog centra za gospodarenje otpadom.

- Plan gospodarenja otpadom Dubrovačko-neretvanske županije



12

- Izvješće i Program mjera zaštite okoliša Dubrovačko-neretvanske županije - Studija zaštite voda i mora Dubrovačko-neretvanske županije - Studije o utjecaju na okoliš i projektna dokumentacija Jadransko-jonske autoceste i brze ceste

Osojnik-Debeli brijeg i ostalih državnih cesta u Županiji - Projekt Jonsko-jadranskog plinovoda - Zajednički plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture Republike Hrvatske - Programi ukupnog razvitka (PUR) pojedinih jedinica lokalne samouprave

Ciljevi izrade IDPPDNŽ su: – prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu,

moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora, – povezivanje s ostalim teritorijem Države te europskim prostornim sustavima, – njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti, – stvaranje preduvjeta za integrirano upravljanje obalnim područjem sukladno Protokolu o

integriranom upravljanju obalnim područjima Sredozemlja – razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke raznolikosti, zaštita okoliša i

prevencija od rizika onečišćenja, – zaštita kulturnih dobara i vrijednosti, – dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta, – kvaliteta uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području, – pogodne poslovne uvjete za razvoj gospodarstva, – nacionalna sigurnost i obrana Države te zaštita od prirodnih i drugih nesreća. Za potrebe IDPPDNŽ izrađene su sljedeće stručne ekspertize i podloge: - Stručna ekspertiza gospodarskog razvitka DNŽ Županije sa naglaskom na turizam, tvrtka Urbing

d.o.o. iz Zagreba - Stručna ekspertiza glavnih cestovnih koridora DNŽ, Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu - Prirodoslovna podloga DNŽ, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb - Rudarsko-geološka osnova/studija DNŽ, Hrvatski geološki institut, Zagreb Također izvršeno je i usklađenje s prostornim planovima užeg područja i to sa:

- PPU Grada Dubrovnika, „Službeni glasnik Grada Dubrovnika“ br. 07/05., 06/07. - GUP Dubrovnika, „Službeni glasnik Grada Dubrovnika“ br. 10/05., 10/07. - PPU Grada Korčule, „Službeni glasnik Grada Korčule“ br.02/03., 03/08. - PPU Grada Metković, „Neretvanski glasnik“ br. 06/04. - PPU Grada Opuzena, „Neretvanski glasnik“ br. 02/04., 03/08. - PPU Grada Ploča, „Službeni glasnik Grada Ploče“ 07/07., 02/08. - PPU Općine Blato, „Službeni glasnik Općine Blato“ br. 03/03, 05/04. - PPU Općine Dubrovačko primorje, „Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“ br. 06/07 - PPU Općine Janjina, „Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“ br. 03/07. - PPU Općine Konavle, „Službeni glasnik Općine Konavle“ br. 09/07, Ispravak 1/08. - PPU Općine Kula Norinska, „Neretvanski glasnik“ br. 7/07. - PPU Općine Lastovo, „Službeni glasnik Općine Lastovo“ br. 1/10. - PPU Općine Lumbarda, „Službeni glasnik Općine Lumbarda“ br. 01/03, 02/08. - PPU Općine Mljet, „Službeni glasnik Općine Mljet“ br. 03/02, 04/07. - PPU Općine Orebić, „Službeni glasnik Općine Orebić“ br. 02/08. - PPU Općine Pojezerje, „Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“ br. 04/10. - PPU Općine Slivno, „Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“ br. 05/02. - PPU Općine Smokvica, „Službeni glasnik Općine Smokvica“ br. 16/07. - PPU Općine Ston, Konačni prijedlog plana - PPU Općine Trpanj, „Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“ br. 01/09. - PPU Općine Vela Luka, „Službeni glasnik Općine Vela Luka“ br. 02/07. - PPU Općine Zažablje, „Neretvanski glasnik“ br. 03/07. - PPU Općine Župa dubrovačka, „Službeni glasnik Općine Župa dubrovačka“ br. 06/08.



13

1. POLAZIŠTA



14



15

1.1. POLOŽAJ, ZNAČENJE I POSEBNOSTI ŽUPANIJSKOG PODRUČJA U ODNOSU NA PROSTOR I NA SUSTAVE DRŽAVE

Dubrovačko-neretvanska županija, ta najjužnija županija u Republici Hrvatskoj, prostire se na 9288,69 km2 , što predstavlja 10,32% ukupne površine Republike Hrvatske. Pri tomu kopno se prostire na 1780,86 km2, a to je 3% kopnenog teritorija Hrvatske. Pripadno more zauzima površinu 7507,83 km2, odnosno 80,78 % površine Županije ili 23% mora Hrvatske. Županija je teritorijalno organizirana u 22 jedinice lokalne uprave i samouprave, odnosno 5 gradova (Dubrovnik, Korčula, Ploče, Metković i Opuzen) i 17 općina (Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Zažablje i Župa dubrovačka). Županijsko središte nalazi se u Gradu Dubrovniku.

Za burne povijesti, na području Županije se dodirivalo i sukobljavalo mnoštvo suvereniteta i pomorskih sila: Bizanta, Saracena, Hrvata, Normana, Venecije, malih kneževina i kraljevina, pa Ugarsko-hrvatske države i preko nje Rimsko-njemačkog carstva, Otomanskog, Habsburškog i Napoleonovog carstva. Na takvu razmeđu, mali grad, poput Dubrovnika, uspio je političkom umješnošću izboriti potpunu samoupravu tako da je stoljećima djelovao kao samostalna država, Dubrovačka Republika.

Današnji teritorij Županije velikim dijelom predstavlja područje uz državnu kopnenu ili morsku granicu. Kopneni dio Županije graniči s Bosnom i Hercegovinom (najvećim dijelom teritorija) i Republikom Crnom Gorom (u Općini Konavle). Državna morska granica, odnosno granica teritorijalnog mora, dodiruje Republiku Italiju (otočno područje) i Republiku Crnu Goru (u Općini Konavle) te Bosnu i Hercegovinu (područje oko Neuma). Jedini hrvatski prostor što ga dodiruje Dubrovačko-neretvanska županija kopnom i morem je Splitsko- dalmatinska županija.

Granice Dubrovačko-neretvanske županije nisu u potpunosti definirane, tako da je još otvoreno pitanje državne granice s Bosnom i Hercegovinom kod Kleka, državne granice sa Republikom Crnom Gorom kod rta Oštro na Prevlaci i županijske granice sa Splitsko-dalmatinskom županijom o pripadnosti otoka Palagruže. Također, nije u potpunosti definirano pitanje pojedinih unutarnjih županijskih granica, te međuopćinskih granica između gradova Opuzen i Ploče, općina Kula Norinska i Grada Opuzena te između općina Vela Luka i Blato.

Specifičnost područja Dubrovačko-neretvanske županije je uzak i nehomogen obalni pojas koji je planinskim masivom odvojen od unutrašnjosti, a na području Neum - Klek prekinut državnom granicom s Bosnom i Hercegovinom, dok samo na području Donjoneretvanske doline ima prirodnu vezu s unutrašnjošću i spoj prema sjeveru sve do panonskoga dijela Hrvatske. Prostor Županije tako čine dvije osnovne funkcionalne i fizionomijske cjeline: relativno usko uzdužno obalno područje s nizom pučinskih i bližih otoka (od kojih su najznačajniji Korčula, Mljet, Lastovo i grupa Elafitskih otoka) te prostor donje Neretve s gravitirajućim priobaljem. Sama obala, dugačka 1.024,63 km, vrlo je razvedena i varira od zaštićenih uvala s pjeskovitim plažama egzotične ljepote do otvorenome moru izložene strme obale s klifovima. Ta neobično bogata krajobrazna raznolikost čini obalu Županije jednom od najljepših na Sredozemlju. Krajobraznu raznolikost još samo dopunjuje biološka raznolikost na kopnu i moru, što ovaj prostor svrstava u jedinstvene na Sredozemlju. Stupanj biološke raznolikosti u akvatoriju Županije može se iskazati faktorom 100, što bi značilo da u ovom području obitavaju ili su povremeno nazočne sve do danas registrirane vrste morskih organizama u Jadranu. Područje Županije ima sve značajke sredozemne klime velikih klimatskih razlika koje su posljedica visoke planinske barijere neposredno uz obalu, niza otoka i povremenih kontinentalnih utjecaja.

Na prostoru Županije, prema posljednjem službenom popisu iz. 2001. živi ukupno 122870 stanovnika što čini 2,6% stanovništva Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti je 68,99 st/km2, što je niže od državnog prosjeka (78,4 st/km2). Najnaseljenije područje je Dubrovačko priobalje s prosječnom gustoćom naseljenosti od 106,22 st/km2 zatim slijedi Donjoneretvanski kraj s, 86,31 st/km2 dok je poluotočno-otočna geografska cjelina najrjeđe naseljeno šire područje Županije (33,16 st/km2).



16

Teritorijalna podjela Dubrovačko-neretvanske županije



17

Najveću gustoću naseljenosti imaju Grad Dubrovnik (306,15 st/km2) i njegova prigradska općina Župa dubrovačka (291,34 st/km2) te Grad Metković (302,36 st/km2), gdje živi i najveći broj stanovnika u ovom području. Gustoća naseljenosti je veoma mala u općinama Janjina (19,66 st/km2), Lastovo (15,86 st/km2), Ston (15,36 st/km2) i Zažablje (14,97 st/km2) te najmanja u općinama Dubrovačko primorje (11,22 st/km2) i Mljet (11,18 st/km2). Demografska valorizacija naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pokazuje da su već 1991. neka naselja u ozbiljnoj fazi postupnog izumiranja, od kojih je nekolicina već izumrla (Brečići i Dubrave u Općini Pojezerje) ili im to uskoro predstoji (Nakovanj, Duba Pelješka i Gornja Vručica na Pelješcu, Vidonje u Općini Zažablje, Kuna u Konavlima, Maranovići i Prožura na Mljetu, Lisac i Točionik u Dubrovačkom primorju, i druga).

Između dva posljednja službena popisa stanovništva (1991. i 2001.) smanjio se broj stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije sa 126.329 na 122.870 stanovnika tj. za -3.459 stanovnika ili za 2,74%. Do ovog smanjenja došlo je također u 14 jedinica lokalne samouprave, porast je zabilježilo 7 općina i gradova, dok je jedna općina zadržala isti broj stanovnika. Stanje gospodarstva Županije danas se bitno razlikuje po pojedinim područjima s obzirom na stupanj izgrađenosti kapaciteta, korištenje prirodnih resursa, na ratne štete itd. Osnovna je značajka strukture gospodarstva Županije da u njoj prevladavaju tercijarne djelatnosti uz znatno manju zastupljenost sekundarnog i primarnog sektora. Cjelokupno gospodarstvo najviše je usmjereno na ugostiteljstvo i turizam, te na morsko brodarstvo koje ostvaruje značajne učinke. Prema osnovnim obilježjima razvojne osjetljivosti, Županija pripada prostorima u ekspanziji. Međutim, prostorna diferencijacija otkriva značajne razlike. Tako, izrazito zaostajanje u razvoju pokazuju ruralna i prometno izolirana područja na kojima živi mahom staro stanovništvo, tomu se pridružuju dijelom pogranična, strateški važna područja za koje Država iz niza razloga mora biti zainteresirana. To su naselja Babino polje, Trpanj i Janjina, ali i znatan dio općinskih naselja, Dubrovačko primorje, Kula Norinska, Trpanj i Janjina.



18



19

1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU

1.2.1. POVRŠINA, STANOVNIŠTVO I NASELJENOST Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 86/06.) područje Županije teritorijalno je organizirano u 5 gradova i 17 općina. Status grada imaju Dubrovnik, Korčula, Ploče, Metković i Opuzen, a općine su Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Zažablje i Župa dubrovačka. U sastav Županije ulaze slijedeća naselja: GRAD NASELJA

1. Dubrovnik Bosanka, Brsečine, Dubravica, Dubrovnik, Donje Obuljeno, Čajkovica, Čajkovići, Gornje Obuljeno, Gromača, Kliševo, Knežica, Komolac, Koločep, Ljubač, Lopud, Lozica, Mokošica, Mravinjac, Mrčevo, Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Prijevor, Pobrežje, Rožat, Suđurađ, Sustjepan, Šipanska Luka, Šumet, Trsteno, Zaton,

2. Korčula Čara, Korčula, Pupnat, Račišće, Žrnovo, 3. Metković Dubravica, Glušci, Metković, Prud, Vid 4. Opuzen Buk Vlaka (Desna obala Male Neretve), Opuzen, Pržinovac 5. Ploče Baćina, Banja, Komin, Peračko Blato, Plina Jezero, Ploče, Rogotin, Staševica, Šarić Struga OPĆINA NASELJA 1. Blato Blato, Potirna 2. Dubrovačko primorje

Banići, Čepikuće, Doli, Imotica, Kručica, Lisac, Majkovi, Mravnica, Ošlje, Podimoć, Podgora, Slano, Stupa, Smokovljani, Štedrica, Točionik, Topolo, Trnova, Trnovica, Visočani

3. Janjina Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka, Sreser 4. Konavle Brotnice, Cavtat, Čilipi, Drvenik, Duba Konavoska, Dubravka, Dunave, Đurinići, Gabrili, Gruda, Jasenica,

Komaji, Kuna Konavoska, Ljuta, Lovorno, Mihanići, Mikulići, Močići, Molunat, Palje Brdo, Pločice, Poljice, Popovići, Pridvorje, Radovčići, Stravča, Šilješki, Uskoplje, Vitaljina, Vodovađa, Zastolje, Zvekovica

5. Kula Norinska Borovci, Desne, Krvavac, Krvavac II, Kula Norinska, Matijevići, Momići, Nova Sela, Podrujnica 6. Lastovo Glavat, Lastovo, Pasadur, Skrivena Luka, Sušac, Uble, Zaklopatica 7. Lumbarda Lumbarda 8. Mljet Babine Kuće, Babino Polje, Blato, Goveđari, Korita, Kozarica, Maranovići, Njivice, Okuklje, Polače,

Pomena, Pristanište, Prožura, Prožurska Luka, Ropa, Saplunara, Soline, Sobra, Tatinica, Velika Loza 9. Orebić Donja Banda, Kučište, Kuna Pelješka, Lovište, Nakovanj, Orebić, Oskorušno, Pijavičino, Podgorje,

Podobuče, Potomje, Stankovići, Trstenik, Viganj 10. Pojezerje Brečići, Dubrave, Kobiljača, Mali Prolog, Otrić-Seoci, Pozla Gora 11. Slivno Blace, Duba, Duboka, Klek, Komarna, Kremena, Lovorje, Lučina, Mihalj, Otok, Podgradina, Pižinovac,

Raba, Slivno Ravno, Trn, Tuštevac, Vlaka (Lijeva obala Male Neretve), Zavala 12. Smokvica Smokvica 13. Ston Boljenovići, Brijesta, Broce, Česvinica, Dančanje, Duba Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston,

Metohija, Putnikovići, Sparagovići, Ston, Tomislavovac, Zabrđe, Zaton Doli, Žuljana 14. Trpanj Donja Vručica, Duba Pelješka, Gornja Vručica, Trpanj 15. Vela Luka Vela Luka 16. Zažablje Badžula, Bijeli Vir, Dobranje, Mislina, Mlinište, Vidonje 17. Župa dubrovačka

Brgat Donji, Brgat Gornji, Brašina, Buići, Čelopeci, Čibača, Grbavac, Kupari, Martinovići, Makoše, Mandaljena, Mlini, Petrača, Plat, Soline, Srebreno, Zavrelje

Napomena: deblje su otisnuta središta pojedinih općina/gradova



20

Prostorni obuhvat Dubrovačko-neretvanske županije



21

a) Površina Za površinu Dubrovačko-neretvanske županije postoje različiti podaci iz različitih izvora. Prema podacima Državne geodetske uprave iz elaborata "Površine županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj", travanj 1997., površina Županije iznosi 1781,59 km2, dok je prema Uredu za katastarsko geodetske poslove površina 1790,39 km2. Podaci o površinama se temelje na digitalnoj teritorijalnoj podjeli dobivenoj od Državne geodetske uprave 2007.g i razlikuju se od prethodnih podataka. U tekstu koji slijedi navest će se (ako postoje) oba podatka. Prema podacima digitalnog postupka površina Županije iznosi 9288,69 km2, pri čemu kopnena površina iznosi 1780,86 km2, a morska 7507,83 km2 .

Republika Hrvatska Kopneni dio Morski dio Ukupno Površina 56 609,59 km2 33 200,00 km2 89 809,59 km2

Dužina državne granice 950 km 2 978,00 km 2 028 km

Dubrovačko-neretvanska županija Kopneni dio Morski dio Ukupno Površina Županije 1780,86 km2 7507,83 km2 9288,69 km2 Dužina državne granice u Županiji 164,29 km 253,42 km 417,71 km

Dužina županijske granice u Županiji 25,29 km 118,66 km 143,95 km

Dužina granice ukupno 189,58 km 372,08 km 561,66 km

% površine u odnosu na Republiku Hrvatsku 3,15 % 22,56 % 10,32 % Pripomena: Podaci se temelje na teritorijalnoj podjeli dobivenoj od Zavoda za fotogrametriju u listopadu 1998. digitalnim postupkom. Dubrovačko-neretvanska županija graniči: na sjeveru sa Splitsko-dalmatinskom županijom na zapadu s Republikom Italijom (morem) na jugu sa Republikom Crnom Gorom na istoku s Bosnom i Hercegovinom Dubrovačko-neretvanska županija km2, km % u RH (kopneni dio) površina 1780,86 3,15

dužina državne granice kopno 164,29 8,10

dužina granice ukupno 417,71 20,60

udaljenost krajnjih točaka zapad - istok (A) 194,58 -

udaljenost krajnjih točaka sjever - jug (B) 109,82 - Izvor: Podaci se temelje na teritorijalnoj podjeli Zavoda za fotogrametriju dobivenim digitalnim postupkom u listopadu 1998.



22

Odnos površina gradova i općina u Županiji

Prostorna jedinica

Grad Općina

Površina (km2) (digitalni podatak) %

Površina (km2) (prema Uredu za kat.-geod.

poslove) %

1. Dubrovnik 142,97 8,03 144,32 8,06

2. Korčula 112,35 6,31 112,28 6,27

3. Metković 50,88 2,86 51,33 2,87

4. Opuzen 24,06 1,35 22,81 1,27

5. Ploče 129,57 7,27 132,82 7,42

1. Blato 66,67 3,74 66,19 3,70

2. Dubrovačko primorje 197,50 11,09 197,8 11,05

3. Janjina 30,16 1,69 29,91 1,67

4. Konavle 209,97 11,79 209,04 11,68

5. Kula Norinska 60,82 3,41 61,15 6,27

6. Lastovo 52,66 2,96 53,02 2,96

7. Lumbarda 10,77 0,60 10,67 0,60

8. Mljet 99,35 5,58 100,40 5,61

9. Orebić 130,95 7,35 131,10 7,32

10. Pojezerje 33,53 1,88 32,96 1,84

11. Slivno 52,77 2,96 54,24 3,03

12. Smokvica 43,71 2,45 43,48 2,43

13. Ston 169,59 9,52 168,91 9,43 14. Trpanj 35,92 2,02 35,96 2,01 15. Vela Luka 42,86 2,41 43,27 2,42 16. Zažablje 60,93 3,42 61,42 3,43 17. Župa dubrovačka 22,87 1,28 22,92 1,28

Ukupno 1780,86 100,00 1790,39 100

Korčula

Metković

Ploče

Blato

Dubrovačko primorje

Janjina

Mljet

Orebić

Pojezerje

Slivno

Smokvica

Ston

Dubrovnik

Konavle

Župa dubrovačkaZažablje

Opuzen

Lumbarda

Vela LukaTrpanj

Kula Norinska

Lastovo



23

b) Stanovništvo Dubrovačko-neretvanska županija zauzima mjesto u skupini manjih hrvatskih županija i prema površini kopnenog teritorija i prema broju stanovnika. Ona se prostire na površini od 1780,86 km2 , na kojoj je prema posljednjem službenom popisu iz 2001. živjelo 122870 stalnih stanovnika, tako da je njezina prosječna gustoća naseljenosti 68,99 stanovnika na km2. Prema tome, ona zauzima samo 3,15% hrvatskog državnog kopnenog teritorija i u njoj živi samo 2,64% ukupnog stalnog stanovništva Republike Hrvatske.

Ukupan broj stanovnika 1991.* Gustoća naseljenosti (stan/km

2)** Broj domaćinstava * Broj stanova *

126 329 70,87 39 009 48411 * Podaci iz elaborata ”Demografska obnova - demografska obilježja Dubrovačko-neretvanske županije”, Mr. Tonko Radica, Mr.Rafaela

Kovačević, Nada Radica, 1998. ** Gustoća naseljenosti prema digitalnim podacima o površini Županije.

Ukupan broj stanovnika 2001* Gustoća naseljenosti (stan/km

2)** Broj domaćinstava * Broj stanova *

122 870 68,99 39 125 52048 * Podaci iz elaborata ”Stručna ekspertiza gospodarskog razvitka Dubrovačko-neretvanske županije za potrebe izrade Izmjena i dopuna

Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije”, Mr. Tonko Radica, 2008.

Broj stanovnika Grad/ Općina 1971. 1981. 1991. 2001.

1. Dubrovnik 35628 42749 46774 43770 2. Korčula 6097 5829 6240 5889 3. Metković 8727 11031 13370 15384 4. Opuzen 2235 2765 3616 3242 5. Ploče 8846 10389 11220 10834 6. Blato 5937 3874 4107 3680 7. Dubrovačko primorje 3561 2823 2378 2216 8. Janjina 769 595 555 593 9. Konavle 8329 8551 9074 8250 10. Kula Norinska 2576 2071 1866 1926 11. Lastovo 1198 962 1221 835 12. Lumbarda 1068 1040 1102 1221 13. Mljet 1649 1395 1237 1111 14. Orebić 3514 3687 3855 4165 15. Pojezerje 1612 1446 1394 1233 16. Slivno 2110 1836 1507 2078 17. Smokvica 1052 1002 1125 1012 18. Ston 3315 2819 2802 2605 19. Trpanj 1090 1047 871 871 20. Vela Luka 4193 4398 4464 4380 21. Zažablje 1570 1274 1065 912 22. Župa dubrovačka 3036 4721 6486 6663 UKUPNO 108 112 116 306 126 329 122 870 Izvor: ”Demografska obnova - demografska obilježja Dubrovačko-neretvanske županije”, Mr. Tonko Radica, Mr. Rafaela Kovačević, Nada

Radica, 1998.

Dobna struktura stanovništva Prema popisu 1991. Prema popisu 2001. Dob (godine) 0-19 20-59 60 i više 0-19 20-59 60 i više

Broj 35 117 67 054 22 380 30 852 64 823 26 634 Izvor: ”Demografska obnova - demografska obilježja Dubrovačko-neretvanske županije”, Mr.Tonko Radica, Mr.Rafaela Kovačević, Nada

Radica, 1998. Podaci iz elaborata ”Stručna ekspertiza gospodarskog razvitka Dubrovačko-neretvanske županije za potrebe izrade Izmjena i dopuna

Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije”, Mr. Tonko Radica, 2008.



24

Dobna struktura stanovništva prema popisu 2001.

20-59 godina

0-19 godina

Poslije Drugog svjetskog rata stalno je rastao broj stanovnika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pa je gustoća naseljenosti s 50 st/km2 (1948.g.) narasla na 69 stanovnika na km2 (2001.g.). To je manje od državnog prosjeka (78,4 st/km2). Najveću gustoću naseljenosti imaju Grad Dubrovnik (306,15 st/km2) i njegova prigradska općina Župa dubrovačka (291,34 st/km2) te Grad Metković (302,36 st/km2), gdje živi i najveći broj stanovnika u ovom području. Gustoća naseljenosti je veoma mala u općinama Janjina (19,66 st/km2), Lastovo (15,86 st/km2), Ston (15,36 st/km2) i Zažablje (14,97 st/km2) te najmanja u općinama Dubrovačko primorje (11,22 st/km2) i Mljet (11,18 st/km2). Ovakvu polarizaciju u razmještaju stanovništva i gustoći naseljenosti prate i ostala demografska obilježja. Između dva posljednja službena popisa stanovništva (1991. i 2001.) smanjio se broj stanovnika Dubrovačko-neretvanske županije sa 126.329 na 122.870 stanovnika tj. za -3.459 stanovnika ili za 2,74%. Do ovog smanjenja došlo je također u 14 jedinica lokalne samouprave, porast je zabilježilo 7 općina i gradova, dok je jedna općina zadržala isti broj stanovnika.

Ove promjene, kao i bitno pogoršano opće demografsko stanje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, uslijedile su zbog izmijenjenih političkih, društvenih i gospodarskih prilika početkom tog posljednjeg međupopisnog desetljeća, te kao posljedica obrambenog Domovinskog rata (1991.-1995.), a iskazani su kroz smanjenje nataliteta, porast smrtnosti, prijelaz prirodnog priraštaja u prirodni pad stanovništva, pojačano iseljavanje umjesto useljavanja novog stanovništva i drugo. U razdoblju 1991.-2001. na području gradske aglomeracije Dubrovnika, Konavala i Donjoneretvanskog kraja prisutan je bio prirodni prirast (ukupno 2.815 stanovnika), dok je na području Dubrovačkog primorja, na poluotoku Pelješcu i na otocima Korčuli, Lastovu i Mljetu utvrđen prirodni pad stanovništva (ukupno -880 stanovnika). Tako je u tom razdoblju na čitavom području Dubrovačko-neretvanske županije prirodnim priraštajem dobiveno svega 1.935 novih stanovnika. U slijedećih 7 godina (2001.-2007.) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji su prirodnim priraštajem dobivena još samo 143 nova stanovnika. Prirodni prirast imaju još općina Župa dubrovačka te gradovi Metković, Opuzen i

Stanovništvo 2001.

Dubrovnik

Korčula

MetkovićOpuzen

Ploče

Blato Dubrovačko primorje

Janjina

Konavle

Kula NorinskaLastovo Lumbarda

Mljet Orebić Pojezerje Slivno

Smokvica Ston TrpanjVela Luka

ZažabljeŽupa dubrovačka

60 i više godina



25

Ploče. Prirodni pad je, uz već ranije istaknuta područja, zahvatio još Grad Dubrovnik, općinu Konavle te četiri općine u Donjoneretvanskom kraju. Na temelju svega toga se može utvrditi da je u tom posljednjem 10-godišnjem međupopisnom razdoblju na području Dubrovačko-neretvanske županije bio negativan migracijski saldo i da je iz nje iselilo (više nego uselilo) -5.369 stanovnika. Među tim novim iseljenicima su većim dijelom oni stanovnici koji nisu mogli i željeli prihvatiti život u novoj i neovisnoj hrvatskoj državi (uglavnom brojni Srbi, Crnogorci, Muslimani, Jugoslaveni i drugi), dio hrvatskih prognanika, koji su pred agresorom uglavnom iselili u inozemstvo, ali i u druge krajeve hrvatske države, kao i dio onih stanovnika koji su se do tada vodili da se nalaze na privremenom radu i boravku u inozemstvu, gdje su odlučili ostati definitivno raditi, boraviti i živjeti. Taj bi broj bio i veći da se nisu u ovo područje doselile brojne izbjeglice i drugi doseljenici iz Bosne i Hercegovine (najviše Hrvati), ali i neki drugi stanovnici iz zemlje i inozemstva, koji su se dijelom stalno naselili u manjim naseljima u do tada samo povremeno naseljenim kućama za odmor (osobito u općinama Janjina, Trpanj, Orebić, Lumbarda i Slivno).Jedino pravo imigracijsko područje su ostali Grad Metković i općina Župa dubrovačka, kao dio gradske aglomeracije Dubrovnika. Da je Dubrovačko-neretvanska županija dugo godina bila tradicionalno doseljeničko (imigracijsko) područje, potkrepljuje činjenica da je prema popisu iz 2001. godine od rođenja stanovalo u istom naselju 66.083 stanovnika ili 53,78%, dok je doseljeno u neko njezino naselje 56.644 stanovnika ili 46,10%, od kojih nekako podjednako iz drugog naselja iste općine/grada (12.729), iz drugih općina/gradova iste županije (15.786) ili iz Bosne i Hercegovine (15.765), kao najbližeg susjedstva, a zatim slijede doseljenici iz drugih županija u Hrvatskoj (8.321) i iz ostalog inozemstva (3.736). Takvom stanju pridonijelo je dugotrajno relativno stabilno prirodno kretanje stanovništva, ali i pozitivan migracijski saldo, što upućuje na privlačnu moć ove Županije za mlado i radno stanovništvo. Nažalost, ovo najbliže susjedstvo se demografski ispraznilo i više nije potencijalno područje za jače useljavanje u županiju. Jedno od bitnih negativnih obilježja stanovništva Dubrovačko-neretvanske županije je stalan i dugoročan proces starenja, odnosno što se ono nalazi u fazi duboke demografske starosti. Prema podacima popisa stanovništva iz 2001. godine prosječna starost njegovog stanovništva iznosi 39 godina. Još uvijek ima nešto više mladog nego starog stanovništva, tako da je indeks starenja iznosio 86,33, a koeficijent starosti 21,7. Istovremeno udio ženskog fertilnog stanovništva iznosio je samo 46,67%, a radni kontingent je obuhvaćao 62,40% od ukupnog broja stanovnika. Dobna struktura stanovništva je bila nešto povoljnija u većem dijelu Donjoneretvanskog kraja i u gradskoj aglomeraciji Dubrovnika, dok je izrazito loša u Dubrovačkom primorju, na poluotoku Pelješcu i na otocima ove županije. Ipak njezina je dobna struktura nešto povoljnija nego ona za Republiku Hrvatsku u cjelini. Udio radnog kontingenta u ukupnom broju stanovnika znatno je veći u gradovima (najzastupljeniji u gradskoj aglomeraciji Dubrovnika - oko 65%) od onog u općinama (najniži u općini Janjina sa svega 51,77%). Pojedinim područjima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prijeti ozbiljan problem nedostatka radno sposobnog stanovništva, a k tome još potrebne stručnosti (školovanostI). Dubrovačko-neretvanska županija je etnički homogen prostor, jer njezino stanovništvo u cijelosti povijesno pripada matičnom hrvatskom narodnom korpusu (93,29% Hrvata), pripadnici su katoličke vjere (90,21%) i govori hrvatskim jezikom (97,74%). Tako je 2001. godine u ovoj županiji živjelo 114.621 ili čak 93,29% Hrvata. U njoj je još bilo 2.409 ili 1,96% Srba, te 5.840 ili 4,75% pripadnika drugih naroda, nacionalno neopredijeljenih i onih nepoznate narodnosti. Emigracijsko obilježje Dubrovačko-neretvanske županije u posljednjem međupopisnom razdoblju 1991. - 2001. ukazuje, među ostalim, na znatno smanjenje broja Srba (sa 6.249 ili 4,95% na 2.409 ili 1,96% od ukupnog broja stanovnika, a među iseljenicima su prevladavali oni doseljeni u novije vrijeme), ali i drugih narodnosti, osobito Muslimana, Crnogoraca, Jugoslavena i nekih drugih nacionalnih manjina (s 11.324 ili 8,96% na 5.840 ili 4,75% od ukupnog broja stanovnika), koji su uglavnom svojevoljno napustili ovaj teritorij, jer nisu mogli i željeli ili su se bojali prihvatiti novu stvarnost i život u hrvatskoj državi. S druge strane se još više povećao broj i udjel Hrvata u ukupnom stanovništvu županije (s 86,09% na 93,29%), iako se u nekim područjima smanjio i broj Hrvata (Grad Dubrovnik, Konavle, Lastovo i neka druga područja), odakle su oni iselili najviše kao prognanici i gospodarski emigranti. Ova promjena najizraženija je u Gradu Dubrovniku, ali došlo je do vidljivih



26

promjena i u gradovima Metkoviću, Pločama i Korčuli, te u općinama Konavle i Lastovo, dok su ove promjene od manjeg značenja u drugim općinama i Gradovima. Jedno od rijetkih demografskih obilježja, za koje su, između dva posljednja službena popisa stanovništva, utvrđene pozitivne promjene je obrazovna struktura stanovništva. Tako je prema popisu iz 1991. godine, među stanovništvom starim 15 i više godina, bio nešto veći broj i udjel onih koji su stekli neku vrstu osnovnog obrazovanja (43.258 ili 43,20%) od onih s ostvarenim srednjim obrazovanjem (40.931 ili 40,87%), dok je više i visoko obrazovanih stanovnika (10.853 ili 10,84%) bilo znatno više nego onih bez školske spreme (3.705 ili 3,70%). Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2001. godine među stanovništvom starim 15 i više godina bez škole je bilo još svega 1.996 ili 1,99% stanovnika i to pretežno u starijim dobnim skupinama ženskog stanovništva. Bitno se smanjio broj i udjel osoba s nekim osnovnim obrazovanjem (32.471 ili 32,34%), a znatno porastao broj i udjel osoba sa završenom srednjom školom (51.337 ili 51,10%), dakle više od polovice ove skupine stanovnika steklo je srednje obrazovanje. Porastao je broj i udjel osoba koje su stekle više i visoko obrazovanje (14.008 ili 13,95%), među kojima je manje s višom školom (5.813), a veći broj s fakultetskom naobrazbom (7.812), dok je znanstveni stupanj magistra steklo 249, a doktora 134 osobe. To još nije dovoljno, ali je zabilježen vidan napredak u podizanju obrazovne strukture stanovništva ove županije. U svakom slučaju, u većini općinskih jedinica lokalne samouprave prevladava stanovništvo sa stečenim osnovnim obrazovanje, povoljnija je obrazovna struktura stanovništva u gradovima, gdje se nalaze srednje škole, dok je najpovoljnija u Gradu Dubrovniku, koji se razvija kao sveučilišno središte. Smanjenje prirodnog priraštaja i ukupnog broja stanovnika, iseljavanje znatnog broja stanovništva, pretežno zrele i radne dobi, te pogoršanje dobne strukture stanovništva, ali i gospodarskih prilika, bitno su morali utjecati na promjenu strukture stanovništva prema aktivnosti u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U odnosu na prethodni popis, prema popisu iz 2001. godine nešto se malo smanjio broj i udjel aktivnog stanovništva (52.242 ili 42,52%), znatno se smanjio broj i udjel uzdržavanog stanovništva (40.112 ili 32,64%), dok se bitno povećao broj i udjel osoba s osobnim prihodima (30.516 ili 24,84%). Smanjenje gospodarske aktivnosti i utvrđene migracije ostavile su traga na skupini aktivnog stanovništva. Negativne pojave u prirodnom kretanju stanovništva najviše su se odrazile na smanjenju u skupini uzdržavanog stanovništva. Kao posljedica Domovinskog rata, ali i nedjelotvorne pretvorbe i privatizacije, pa zbog toga i smanjenja gospodarske aktivnosti, državna i lokalna politika usmjerili su znatan broj stanovnika prema osiguranju izvora svoje egzistencije izvan zaposlenja. Znatno je porastao broj starosnih, prijevremenih i obiteljskih umirovljenika, invalida, stipendista, korisnika drugih naknada i socijalne pomoći, ali i rentijera i drugih osoba s osobnim prihodima od koristi koju im donosi osobni ili obiteljski imetak. Manji udjel aktivnih stanovnika prisutan je u većini gradova i općina (12) zbog smanjenja gospodarske aktivnosti i iseljavanja zrelog i za rad sposobnog stanovništva, ali i znatnog dijela prelaska među osobe s osobnim prihodima. Svi su gradovi i općine utvrdile porast osoba s osobnim prihodima. Međutim, među njima odskače općina Janjina, gdje se povećao udjel osoba s osobnim prihodima za 2,5 puta. Ovim se može još bolje protumačiti porast broja stanovnika u ovoj općini u posljednjem međupopisnom razdoblju. To je posljedica doseljavanja starijih i umirovljenih osoba ili samo njihovog prijavljivanja da im to postaje mjesto i općina stalnog boravka, što se moralo odraziti na bitne promjene struktura stanovništva u ovoj općini. Sličnih pojava ima i u još nekim općinama ove županije, samo u nešto manjem opsegu. Suprotno tome, u općini Župa dubrovačka porast aktivnog stanovništva na 46,30% posljedica je doseljavanja zrelog i za rad sposobnog stanovništva, koje migrira prema Dubrovniku, ali svoj smještaj i boravak usmjerava prema Župi dubrovačkoj. U općini Dubrovačko primorje najviši je udjel aktivnog stanovništva (49,68%), kao posljedica ponovnog aktiviranja dijela uzdržavanog stanovništva u poljodjelstvu, jer im je to tada preostalo kao jedina gospodarska aktivnost u kojoj su morali pokušati osigurati izvore svoje egzistencije. Smanjenje broja djece posebno se odrazio na bitno smanjenje uzdržavanog stanovništva u općinama Janjina, Vela Luka, Dubrovačko primorje, Smokvica, Trpanj i druge. Između dva posljednja službena popisa stanovništva nastavio se proces deagrarizacije u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Tako je 2001. godine u njoj živjelo isključivo od poljodjelstva 4.773 osobe ili svega 3,88% od ukupnog broja stanovnika. To je bilo manje nego je bio državni prosjek (5,55%). Većina jedinica lokalne samouprave ima taj udjel manji od prosjeka za županiju i državu. Ipak



27

među njima svojim učešćem odskaču one općine koje su velikim dijelom orijentirane prema razvijanju poljodjelstva, kako zbog postojanja plodnog zemljišta i tradicije, tako i jer nema razvijene druge aktivnosti (Slivno, Opuzen, Ston, Janjina i Dubrovačko primorje). Ponovno postepeno raste broj zaposlenih osoba (31. 3. 2006. godine bilo je 38.366, a tijekom ljeta se povećalo na više od 40.000 osoba). Najviše je zaposlenih u trgovini. Ponovno se nastavila smanjivati zaposlenost u poljodjelstvu. Zbog propadanja i zatvaranja nekih tvornica i pogona još se nije bitno povećao broj zaposlenih u industriji i drugim proizvodnim djelatnostima. Zbog neobnovljenih hotela i nezavršene njihove pretvorbe i privatizacije sporo raste broj zaposlenih u ugostiteljstvu i hotelijerstvu (turizmu). Raste zaposlenost u društvenim djelatnostima. Pozitivan trend pokazuje smanjenje broja nezaposlenih osoba (2006. godine je bilo još 7.473 nezaposlene osobe, ali se njihov broj smanjuje tijekom turističke sezone). Između dva posljednja popisa neznatno je porastao broj domaćinstava/kućanstava (samo za 116), tako da je 2001. godine u ovoj županiji bilo 39.125 domaćinstava/kućanstava. Njihova prosječna veličina prema broju članova bila je 3,14. Javlja se problem samačkih i staračkih domaćinstava. Broj domaćinstava/kućanstava je porastao u 10 jedinica lokalne samouprave (to su bile imigracijske općine bez obzira na motive doseljavanja stanovništva i čitavih obitelji). U iseljeničkim gradovima i općinama smanjio se ukupan broj domaćinstava/kućanstava, dok je zadržan njihov isti broj u općini Trpanj. Kako se smanjio broj stanovnika, a promijenile su se i njegove strukture, u većem broju jedinica lokalne samouprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, logična je pojava smanjenja prosječnog broja članova domaćinstava/kućanstava u čak 18 gradova i općina, jedna je zadržala isti prosjek, dok su samo tri imigracijske jedinice s pozitivnim prirodnim priraštajem (Metković, Ploče i Župa dubrovačka) zabilježile izvjesni porast prosječne veličine domaćinstava/kućanstava prema broju članova. Svi analizirani pokazatelji, prema rezultatima posljednjeg službenog popisa stanovništva iz 2001. godine i iskazanog trenda u razdoblju 1991.-2001. godine, nejednako se iskazuju po pojedinim jedinicama lokalne samouprave na području ove županije. Može se zaključiti da na području Dubrovačko-neretvanske županije uglavnom imaju pozitivan demografski razvitak Grad Dubrovnik i osobito prigradska mu urbanizirana općina Župa dubrovačka, kao sastavni dio gradske aglomeracije Dubrovnika, te gradovi Metković, Opuzen i Ploče u Donjoneretvanskom kraju. Djelomično pozitivan demografski razvitak imaju još općina Konavle, priobalni dio općine Orebić, te općine Lumbarda i Kula Norinska. Sve ostale općine i gradovi imaju negativan demografski razvitak, a među njima najteža je situacija u općinama Mljet i Dubrovačko primorje, a zatim u ostalim općinama na poluotoku Pelješcu (Ston, Janjina, Trpanj i unutarnji dio općine Orebić), na otoku Korčuli (Grad Korčula i općine Smokvica, Blato i Vela Luka), u općini Lastovo, te u nekoliko općina u Donjoneretvanskom kraju (Pojezerje, Slivno i Zažablje). Tek će sljedeći popis stanovništva uistinu pokazati kakve su tendencije demografskih obilježja Dubrovačko-neretvanske županije. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji širi se proces urbanizacije. Unutar longitudinalne (uzdužne) priobalske urbanizirane okosnice razvitka razvija se gradska regija Dubrovnika i to od današnje Banići - Slano - Dubrovnik - Cavtat - Močići - Čilipi prema budućoj Ston - Dubrovnik - Gruda, te u dolini Neretve urbanizirana okosnica razvitka na pravcu gradskih središta Metković - Opuzen - Ploče. Na krajnjim dijelovima otoka Korčule razvijaju se gradsko središte Korčula i konurbacija Blato - Vela Luka. To su istovremeno glavna radna i središnja naselja na području ove županije s odgovarajućim gravitacijskim i utjecajnim područjem.



28

c) Naseljenost Dubrovačko-neretvanska županija je srednje naseljen prostor, s malo manjom prosječnom gustoćom naseljenosti (68,99 st/km2) od Republike Hrvatske (78,4 st/km2).

Gustoća naseljenosti (st/km2) Grad Prema popisu 1991. Prema popisu 2001.

1. Dubrovnik 325,9 306,15 2. Korčula 57,79 52,42 3. Metković 263,08 302,36 4. Opuzen 150,42 134,75 5. Ploče 87,02 83,61 Općina 1. Blato 45,59 55,20 2. Dubrovačko primorje 12,03 11,22 3. Janjina 18,3 19,66 4. Konavle 43,26 39,29 5. Kula Norinska 30,72 31,67 6. Lastovo 23,08 15,86 7. Lumbarda 102,04 113,37 8. Mljet 12,37 11,18 9. Orebić 29,38 31,81 10. Pojezerje 41,61 36,77 11. Slivno 28,48 39,38 12. Smokvica 45,79 23,15 13. Ston 16,53 15,36 14. Trpanj 23,82 24,25 15. Vela Luka 103,74 102,89 16. Zažablje 17,51 14,97 17. Župa dubrovačka 284,35 291,34 Ukupno 70,87 68,99 Izvor: Sa službene stranice Državnog zavoda za statistiku za podatke o stanovništvu. Podaci o površinama se temelje na digitalnoj teritorijalnoj

podjeli dobivenoj od Državne geodetske uprave 2007.g. Unutar Dubrovačko-neretvanske županije najveći prostor zauzima geografska cjelina poluotok Pelješac i skupina otoka Korčula, Mljet i Lastovo (794,99 km2), dok je područje Dubrovačkog priobalja nešto veće (573,31 km2) od Donjoneretvanskog kraja (412,56 km2). Najnaseljenije je bilo Dubrovačko priobalje sa 60899 stalnih stanovnika i s prosječnom gustoćom naseljenosti od 106,22 stanovnika na km2. Više je stalnih stanovnika bilo u Donjoneretvanskom kraju (35609) nego u poluotočno-otočnoj geografskoj cjelini (26362), koja je bila i najrjeđe naseljeno šire područje u Županiji (33,16 st./km2). Dubrovačko priobalje se sastoji iz svega četiri jedinice lokalne samouprave (jedan grad i tri općine). Tu su dvije površinom najprostranije općina (Konavle 209,97 km2 i Dubrovačko primorje 197,50 km2), s najvećim brojem stanovnika (Grad Dubrovnik 43 770) te s najvećom gustoćom naseljenosti (Grad Dubrovnik 306,15 st/km2 i Općina Župa dubrovačka 291,34 st./km2), ali i najmanjom (Općina Dubrovačko primorje 11,22 st/km2) u cijeloj Županiji. Ukazuje to na stvarne kontraste u geografskim obilježjima ovih manjih prostora, ali s veoma izrazitim odrazom i na njihove demografske prilike i sam tijek. Grad Dubrovnik sa svojom bližom okolicom i svojim razvijenim funkcijama najviše je privlačio stanovništvo iz drugih naselja, bilo iz Županije ili iz drugih područja. Daljnje suprotnosti i razlike postoje i unutar ovih jedinica lokalne samouprave između područja i naselja uz obalu i Jadransku turističku cestu i onih viših i izoliranijih u zaleđu. Geografska cjelina koja obuhvaća poluotok Pelješac i otoke Korčulu, Mljet i Lastovo ima najviše, čak 11 jedinica lokalne samouprave (jedan grad i 10 općina). Već time pokazuje svoju nejedinstvenost, dominantan politički individualizam i slabu međusobnu povezanost, ali i slabiju povezanost s drugim dijelovima Županije. Među njima površinom je najveća Općina Ston (169,59 km2), najveći broj stanovnika ima Grad Korčula (5889), a najveću prosječnu gustoću naseljenosti Općina Vela Luka (102,89 st/km2). Općina Blato ima samo dva naselja, dok tri općine obuhvaćaju zapravo samo po jedno naselje (Vela Luka, Smokvica i Lumbarda), među kojima je ova posljednja po površini i najmanja (113,37 km2) jedinica lokalne samouprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.



29

Gustoće naseljenosti 2001. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji



30

Čak 9 jedinica lokalne samouprave ima manju gustoću naseljenosti nego je bio županijski i državni prosjek, a neke su među njima (Mljet 11,18 st/km2, Ston 15,36 st/km2, Janjina 19,66 st/km2) bile izrazito slabo napučene. Općina Janjina sa svega 593 stalnih stanovnika ima najmanji broj stanovnika između svih jedinica lokalne samouprave u Županiji. Tome je uzrok prirodni pad i iseljavanje stanovništva, kao posljedica, među ostalim, veće izoliranosti i nerazvijenosti ovog područja unutar Županije, gdje se gradska i lokalna središta nisu nametnula svojim funkcijama i nisu dovoljno pridonijela razvitku čitavog područja. Zbog toga neka od njih nisu mogla privući veći broj susjednih naselja u “svoju” jedinicu lokalne samouprave. Donjoneretvanski kraj ima 7 jedinica lokalne samouprave (čak tri grada i 4 općine). Svojom površinom je najveći Grad Ploče (129,57 km2), a najmanji Grad Opuzen (24,06 km2), prema broju stanovnika dominiraju gradovi Metković (15384) i Ploče (10834), dok je najveća gustoća naseljenosti bila u gradovima Metkoviću (302,36 st/km2) i Opuzenu (134,75 st/km2). Općine u ovom kraju su manje i po površini i prema broju stanovnika, ali i u prosjeku slabije naseljene. One su rubno položene i imaju naglašeno nepovoljnije prirodno geografske uvjete (više dolaze do izražaja kraška obilježja prostora) nego što su oni kod središnje i prometno izvanredno dobro položenih gradskih područja. Među njima najmanji broj stanovnika (912) i najmanju gustoću naseljenosti (14,97 st/km2) bilježi Općina Zažablje. Sasvim je jasno da su stanovnici rubnih općina sve više selili prema središnje položenim razvijenijim gradovima i time utjecali na razmještaj i kretanje broja stanovnika u ovom području. Na području pet gradova, koji zauzimaju tri puta manju površinu (459,83 km2) nego 17 općina (1321,03 km2) živjelo je 2001. gotovo dvostruko više stanovnika (79119) nego u općinama (43751), pa ja zato njihova zajednička gustoća naseljenosti (172,06 st./km2) za više nego pet puta premašivala onu zajedničku za sve općine (33,12 st/km2). Ti pokazatelji ukazuju na veću privlačivost i razvijenost gradskih područja u odnosu na općinska područja.

Tabelarni pregled po gradovima/općinama uz pripomenu da su podaci za broj stanovnika iz Popisa stanovništva 2001.(sa službenih stranica Državnog zavoda za statistiku), Podaci o površinama temelje se na digitalnoj teritorijalnoj podjeli dobivenoj od Državne geodetske uprave 2007. godine.

GRAD DUBROVNIK Broj stanovnika Površina Redni

broj Naziv naselja 1971. 1981. 1991. 2001. km2 % Gustoća st/km2

1. Bosanka 96 101 1,53 1,07 66,01 2. Brsečine 105 91 85 77 3,33 2,32 23,12 3. Čajkovica 111 159 1,45 1,01 109,65 4. Čajkovići 29 17 0,62 0,43 27,42 5. Donje Obuljeno 138 146 181 0,47 0,33 301,67 5. Dubravica 61 51 39 47 2,54 1,77 18,50 6. Dubrovnik 31182 43990 34887 30436 12,14 8,46 2507,08 7. Gornje Obuljeno 159 88 0,9 0,63 97,78 8. Gromača 209 178 167 144 10,18 7,09 14,14 9. Kliševo 109 88 71 66 5,2 3,62 12,69

10. Knežica 174 149 1,87 1,3 79,68 11. Koločep 207 144 148 174 2,51 1,75 69,32 12. Komolac 366 294 2,31 1,61 127,27 14. Lopud 399 377 348 269 4,56 3,18 58,99 15. Lozica 115 1,12 0,78 102,68 16. Ljubač 92 86 81 73 3,85 2,68 18,96 17. Mokošica 325 1029 1487 1,60 0,84 1239,17 18. Mravinjac 175 125 102 81 12,38 8,63 6,54 19. Mrčevo 180 156 137 107 6,55 4,56 16,33 20. Nova Mokošica 4568 6041 0,55 0,38 10983,64 21. Orašac 458 456 515 546 5,82 4,05 93,81 22. Osojnik 407 368 392 321 22,44 15,64 14,30 23. Petrovo Selo 123 297 20 2,72 1,89 7,35 25. Pobrežje * 89 0,99 0,69 89,90 24. Prijevor 839 362 1,17 0,81 309,40 26. Rožat 242 301 0,86 0,6 350,00 27. Suđurađ 272 247 221 199 7,31 5,09 27,22



31

28. Sustjepan 363 335 1,45 1,01 231,03 29. Šipanska Luka 411 297 279 237 13,43 9,36 17,65 30. Šumet 166 159 2,02 1,41 78,71 31. Trsteno 276 251 240 237 4,27 2,98 55,50 32. Zaton 499 565 707 858 5,27 3,68 162,81

Ukupno: 35628 47470 47004 43770 142,97 100 306,15

GRAD KORČULA Broj stanovnika Površina Redni


1. Čara 661 669 797 566 34,34 27,69 16,48 2. Korčula 2657 2953 3232 3126 4,94 4,63 632,79 3. Pupnat 772 512 488 433 33,43 30,98 12,95 4. Račište 644 511 456 468 5,66 5,27 82,68 5. Žrnovo 1363 1184 1267 1296 33,97 31,42 38,15

Ukupno: 6097 5829 6240 5889 112,35 100 52,42

GRAD METKOVIĆ Broj stanovnika Površina Redni


1. Dubravica 115 uz Metković 82 106 2,69 5,29 39,40 2. Glušci 130 106 97 65 2,98 5,86 21,81 3. Metković 7117 9881 12026 13873 23,25 45,75 596,69 4. Prud uz Vid 370 417 561 6,09 11,98 92,12 5. Vid 1365 674 748 779 15,81 31,11 49,27

Ukupno: 8727 11031 13370 15384 50,88 100 302,36

GRAD OPUZEN Broj stanovnika Površina Redni


1. Buk Vlaka 838 512 9,01 56,82 2. Opuzen 1390 2765 2778 2730 12,96 210,65 3. Pržinovac - 2,04 - -

Ukupno: 2235 2765 3616 3242 24,06 100 134,75

GRAD PLOČE Broj stanovnika Površina Redni


1. Baćina 115 78 714 578 27,02 20,95 21,39 2. Banja uz Ist. Plinu uz Ist. Plinu 224 188 5,5 4,26 34,18 3. Komin 1595 1432 1546 1303 19,83 15,38 65,71 4. Peračko Blato uz Ploče uz Ploče 255 280 6,9 5,35 40,58 5. Plina Jezero 51 35 22,32 17,31 1,57 6. Ploče 4662 5643 6332 6537 14,3 11,09 457,13 7. Rogotin 771 742 727 747 3,12 2,42 239,42 8. Staševica 999 902 1112 918 26,05 20,2 35,24 9. Šarić Struga 259 248 3,9 3,02 63,59

Ukupno: 8846 9726 11220 10834 129,57 100 83,61

OPĆINA BLATO Broj stanovnika Površina Redni


1. Blato 5912 3861 4093 3659 62,73 93,63 58,32 2. Potirna 25 13 14 21 3,94 6,73 5,33

Ukupno: 5937 3874 4107 3680 66,67 100 55,20



32

OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJE Broj stanovnika Površina Redni


1. Banići 163 142 126 143 2,87 1,46 36,85 2. Čepikuće 214 145 115 95 7,65 3,87 12,42 3. Doli 367 299 253 207 14,15 7,16 14,63 4. Imotica 140 125 86 85 4,83 2,57 16,70 5. Kručica 34 0,99 0,50 34,34 6. Lisac 156 97 52 34 6,94 3,51 4,90 7. Majkovi 455 383 273 218 28,73 14,53 7,59 8. Mravinca 104 85 57 45 9,03 4,57 4,98 9. Ošlje 254 171 118 96 17,86 9,04 5,37

10. Podgora 72 55 33 33 3,08 1,56 10,71 11. Podimoč 60 33 33 44 11,36 5,75 3,97 12. Slano 464 426 512 552 12,58 6,36 43,88 13. Smokovljani 198 141 125 101 15,17 7,67 6,66 14. Stupa 121 94 95 73 5,6 2,83 13,04 15. Štedrica 67 50 45 61 9,5 4,81 6,42 16. Točionik 101 63 43 26 10,48 5,3 2,48 17. Topolo 242 190 157 152 7,6 3,84 20,00 18. Trnova 113 95 74 45 6,74 3,41 6,68 19. Trnovica 87 67 34 37 12,68 6,41 2,91 20. Visočani 183 162 147 135 9,53 4,82 14,17

Ukupno: 3561 2823 2378 2216 197,50 100 11,22

OPĆINA JANJINA Broj stanovnika Površina Redni


1. Drače 23 28 48 64 2,1 6,93 30,48 2. Janjina 476 369 333 256 7,04 23,22 36,36 3. Osobjava 84 52 47 37 7,21 23,78 5,13 4. Popova Luka 73 72 56 40 6,25 20,61 6,40 5. Sreser 113 74 71 196 7,72 25,46 25,39

Ukupno: 769 595 555 593 30,16 100 19,66

OPĆINA KONAVLE Broj stanovnika Površina Redni


1. Brotnice 51 33 34 34 5,3 2,53 6,42 2. Cavtat 896 1585 1930 2015 5,90 2,81 341,52 3. Čilipi 771 806 867 838 10,69 5,1 78,39 4. Drvenik 98 84 77 70 2,25 1,07 31,11 5. Duba Konavoska 119 106 100 75 18,49 8,82 4,06 6. Dubravka 366 349 313 265 9,21 4,39 28,77 7. Dunave 278 245 231 173 13,11 6,25 13,20 8. Đurinići 330 156 166 110 6,05 2,88 18,18 9. Gabrili 169 177 190 160 4,45 2,12 35,95

10. Gruda 518 856 892 753 7,53 3,59 100,00 11. Jasenice 55 31 38 22 6,88 3,28 3,20 12. Komaji 396 309 329 284 8,14 3,88 34,89 13. Kuna Konavoska 97 65 46 30 10,22 4,87 2,94 14. Lovorno 265 256 213 160 4,02 1,92 39,80 15. Ljuta 213 201 214 192 3,79 1,81 50,66 16. Mihanići 150 156 157 106 3,92 1,87 27,04 17. Mikulići 159 147 116 105 4,55 2,17 23,08 18. Močići 429 382 367 381 5,81 2,77 65,58 19. Molunat 149 199 217 5,86 2,79 37,03 20. Palje Brdo 138 135 159 150 4,81 2,29 31,18 21. Pločice 175 149 119 95 4,45 2,12 21,39 22. Poljice 110 119 90 81 6,39 3,05 12,68 23. Popovići 325 294 296 249 5,35 2,55 46,54



33

24. Pridvorje 310 249 266 255 6,79 3,24 37,55 25. Radovčići 288 254 243 228 5,52 2,63 41,30 26. Stravča 86 78 71 57 11,49 5,48 4,96 27. Šilješki 48 31 36 24 3,01 1,43 7,97 28. Uskoplje 137 137 128 124 2,82 1,34 43,97 29. Vitaljina 340 316 300 242 11,85 5,65 20,42 30. Vodovađa 227 236 226 212 6,08 2,9 34,87 31. Zastolje 175 167 142 143 4,10 1,96 34,88 32. Zvekovica 293 519 400 0,93 0,44 430,11

Ukupno: 8263 8551 9074 8250 209,97 100,00 39,29

OPĆINA KULA NORINSKA Broj stanovnika Površina Redni


1. Borovci 207 79 45 33 13,21 21,74 2,50 2. Desne 298 222 197 130 14,8 24,36 8,78 3. Krvavac 899 589 508 613 6,28 10,34 97,61 4. Krvavac II 301 292 336 5,00 8,23 67,20 5. Kula Norinska 384 437 391 302 1,01 1,65 299,01 6. Matijevići 100 0,35 0,57 285,71 7. Momići 338 207 245 215 4,28 7,02 50,23 8. Nova Sela 228 107 66 55 11,21 18,45 4,91 9. Podrujnica 213 169 122 142 4,62 7,6 30,74

Ukupno: 2589 2111 1866 1926 60,82 100 31,67

OPĆINA LASTOVO Broj stanovnika Površina Redni


1. Glavat 7 3 9 - 2,26 4,27 - 2. Lastovo 987 643 734 451 25,68 48,54 16,90 3. Pasadur 79 77 4,2 7,94 18,33 4. Skrivena Luka 12 18 20 18 1,65 3,12 10,91 5. Sušac 6 8 7 - 4,02 7,6 - 6. Uble 198 290 303 218 14,86 28,09 14,86 7. Zaklopatica 69 71 0,23 0,43 308,69

Ukupno: 1210 962 1221 835 52,66 100 15,86

OPĆINA LUMBARDA Broj stanovnika Površina Redni


1. Lumbarda 1068 1040 1102 1221 10,77 100 113,37 Ukupno: 1068 1040 1102 1221 10,77 100 113,37

OPĆINA MLJET Broj stanovnika Površina Redni


1. Babine Kuće* * - - 2. Babino Polje 660 562 398 336 27,17 27,17 12,37 3. Blato 163 91 77 46 8,99 8,99 5,12 4. Goveđari 227 182 179 165 10,12 10,22 16,30 5. Korita 168 115 90 74 8,72 8,72 8,49 6. Kozarica 27 34 32 28 1,59 1,59 17,61 7. Maranovići 127 73 60 54 4,17 4,17 12,95 8. Njivice* * 9. Okuklje 12 16 20 3,26 3,26 6,13

10. Polače 83 87 123 115 14,51 14,51 7,92 11. Pomena 25 46 50 37 3,78 3,82 9,79 12. Pristanište* *



34

13. Prožura 149 121 78 53 6,7 6,7 7,91 14. Prožurska Luka 6 15 14 1,27 1,27 11,02 15. Ropa 29 25 19 32 3,51 3,51 9,12 16. Saplunara 8 22 32 35 2,25 2,25 15,55 17. Soline* * 18. Sobra 28 19 68 102 3,46 3,46 29,48 19. Tatinica* * 20. Velika Loza* *

Ukupno: 1694 1395 1237 1111 99,35 100 11,18 * Broj stanovnika uključen 1991. u naselje Goveđari.

OPĆINA OREBIĆ Broj stanovnika Površina Redni


1. Donja Banda 255 220 194 170 15,99 12,18 10,63 2. Kućište 225 200 214 204 6,59 5,02 30,96 3. Kuna Pelješka 388 332 292 258 10,35 7,89 24,93 4. Lovište 187 196 242 244 12,58 9,59 19,39 5. Nakovanj 15 20 6 4 17,5 13,33 0,23 6. Orebić 768 1181 1489 1949 5,08 3,88 383,66 7. Oskorušno 240 195 185 126 11,95 9,11 10,54 8. Pijavičino 233 226 166 143 12,72 9,69 11,24 9. Podgorje 169 161 151 156 4,84 3,69 32,23

10. Podobuče 54 41 35 35 6,85 5,22 5,11 11. Potomje 340 299 264 256 8,51 6,48 30,08 12. Stanković 180 181 181 201 6,35 4,84 31,65 13. Trstenik 147 118 106 97 4,31 3,28 22,50 14. Viganj 346 317 330 322 7,58 5,78 42,48

Ukupno: 3547 3687 3855 4165 130,95 100 31,81

OPĆINA POJEZERJE Broj stanovnika Površina Redni


1. Brečići 1,44 4,3 2. Dubrave 426 2 4,51 13,46 3. Kobiljača 381 348 273 4,6 13,73 59,35 4. Mali Prolog 189 134 86 55 3,95 11,79 13,92 5. Otrić Seoci 807 850 841 10,62 31,7 79,19 6. Pozla Gora 203 122 110 64 8,38 25,01 7,64

Ukupno: 1612 1446 1394 1233 33,53 100 36,77

OPĆINA SLIVNO Broj stanovnika Površina Redni


1. Blace 182 205 201 318 2,84 5,36 111,97 2. Duba 9 1,07 2,02 8,41 3. Duboka 36 130 0,94 1,78 138,30 4. Klek 71 87 159 2,56 4,84 62,11 5. Komarna 42 126 2,31 4,36 54,54 6. Kremena 14 1,43 2,70 9,79 7. Lovorje 84 66 1,42 2,68 46,48 8. Lučina 17 0,38 0,72 44,74 9. Mihalj 360 242 220 212 0,95 1,79 223,16

10. Otok 88 108 81 1,22 2,30 66,39 11. Pižinovac 13 0,84 1,58 15,48 12. Podgradina 776 642 382 314 14,17 26,73 22,16 13. Raba 159 97 15 6 2,45 4,62 2,45 14. Slivno Ravno 278 291 13 7 5,7 10,77 1,23 15. Trn 285 202 228 221 0,34 0,64 650,00 16. Tuštevac 91 81 4,04 7,62 20,05 17. Vlaka (lijeva obala Male 302 4,11 7,75 73,48



35

Neretve) 18. Zavala 2 6,28 11,85 0,32

Ukupno: 2110 1838 1507 2078 52,77 100 39,38

OPĆINA SMOKVICA Broj stanovnika Površina Redni

broj Naziv naselja 1971. 1981. 1991. 2001 km2 % Gustoća st/km2

1. Smokvica 1052 1002 1125 1012 43,71 100 23,15 Ukupno: 1052 1002 1125 1012 43,71 100 23,15

OPĆINA STON Broj stanovnika Površina Redni

broj Naziv naselja 1971. 1981. 1991. 2001 km2 % Gustoća st/km2

1. Boljenovići 122 106 99 94 1,7 1 55,29 2. Brijesta 155 127 130 78 13,54 7,99 5,76 3. Broce 158 139 107 100 13,06 7,62 7,66 4. Česvinica 137 108 87 85 8,26 4,87 10,29 5. Dančanje 57 49 44 31 9,4 5,54 3,30 6. Duba Stonska 44 38 38 40 5,77 3,4 6,93 7. Dubrava 157 129 161 145 13,63 8,04 10,64 8. Hodilje 296 216 201 214 2,65 1,56 80,75 9. Luka 200 182 159 161 0,53 0,31 303,77

10. Mali Ston 169 152 152 165 2,1 1,24 78,57 11. Metohija 160 136 176 168 15,64 9,23 10,74 12. Putniković 222 178 160 105 13,28 7,83 7,91 13. Sparagovići 193 154 151 136 12,81 7,56 10,62 14. Ston 430 543 581 528 7,60 4,58 69,47 15. Tomislavovac 109 106 88 112 11,33 6,68 9,88 16. Zabrđe 90 76 90 67 10,55 6,22 6,35 17. Zaton Doli 395 199 172 158 14,91 8,78 10,60 18. Žuljana 193 181 206 218 12,75 7,52 17,10

Ukupno: 3287 2819 2802 2605 169,59 100 15,36

OPĆINA TRPANJ Broj stanovnika Površina Redni


1. Donja Vručica 149 109 65 48 13,53 37,01 3,55 2. Duba Pelješka 136 127 67 54 10,4 28,45 5,19 3. Gornja Vručica 182 135 79 62 6,96 19,04 8,91 4. Trpanj 623 676 660 707 5,67 15,51 124,69

Ukupno: 1090 1047 871 871 35,92 100 24,25

OPĆINA VELA LUKA Broj stanovnika Površina Redni


1. Vela Luka 4193 4398 4464 4380 42,86 100 102,19 Ukupno: 4193 4398 4464 4380 42,86 100 102,89

OPĆINA ZAŽABLJE Broj stanovnika Površina Redni


1. Badžula 241 117 94 88 8,57 14,09 10,27 2. Bijeli Vir 447 441 385 327 8,7 14,3 37,59 3. Dobranje 54 15 9 9,31 15,31 0,96 4. Mislina 150 154 83 67 9,51 15,64 7,04 5. Mlinište 481 419 11,08 18,22 37,82 6. Vidonje 678 562 7 2 13,65 22,44 0,15

Ukupno: 1570 1274 1065 912 60,93 100 14,97



36

Područja s manjim brojem stanovnika 2001. u odnosu na 1991. godinu



37

OPĆINA ŽUPA DUBROVAČKA Broj stanovnika Površina Redni


1. Brašina 133 534 516 0,51 2,23 5160,00 2. Brgat Donji 147 158 154 1,8 7,89 85,55 3. Brgat Gornji 191 204 191 2,38 10,43 80,25 4. Buići 193 239 269 1,79 7,85 150,28 5. Čelopeci 150 242 425 1,38 6,00 307,97 6. Čibača 350 1299 1622 3,17 13,78 511,67 7. Grbavac 118 119 102 1,34 5,87 76,12 8. Kupari 470 178 553 1,8 7,89 307,22 9. Makoše 140 166 159 0,91 3,99 174,73

10. Mandaljena - 0,29 1,26 - 11. Martinovići 117 98 102 0,52 2,2 196,15 12. Mlini 356 455 834 1,89 8,29 441,27 13. Petrača 163 896 603 1,09 4,74 515,38 14. Plat 215 312 268 2,09 9,16 128,23 15. Soline 155 218 229 1,07 4,69 214,02 16. Srebreno 757 546 0,32 1,4 1706,25 17. Zavrelje 138 381 90 0,48 2,1 187,50

Ukupno: 3036 * 6256 6663 22,87 100 291,34 1981. Podaci su iskazani u sklopu bivše Općine Dubrovnik



38

Razmještaj naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji



39

1.2.2. NASELJA Popis naselja po gradovima i općinama Dubrovačko-neretvanske županije prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, broj 86/06.): Grad Dubrovnik 1. Bosanka 2. Brsečine 3. Dubravica 4. Dubrovnik 5. Donje Obuljeno 6. Čajkovica 7. Čajkovići 8. Gornje Obuljeno 9. Gromača 10. Kliševo 11. Knežica 12. Komolac 13. Koločep 14. Ljubač 15. Lozica 16. Lopud 17. Mokošica 18. Mravinjac 19. Mrčevo 20. Nova Mokošica 21. Orašac 22. Osojnik 23. Petrovo Selo 24. Prijevor 25. Pobrežje 26. Rožat 27. Suđurađ 28. Sustjepan 29. Šipanska Luka 30. Šumet 31. Trsteno 32. Zaton Grad Korčula 1. Čara 2. Korčula 3. Pupnat 4. Račišće 5. Žrnovo Grad Metković 1. Dubravica 2. Glušci 3. Metković 4. Prud 5. Vid Grad Opuzen 1. BukVlaka (Desna obala Male Neretve) 2. Opuzen 3. Pržinovac Grad Ploče 1. Baćina 2. Banja 3. Komin 4. Peračko Blato 5. Plina Jezero 6. Ploče 7. Rogotin 8. Staševica 9. Šarić Struga

Općina Blato 1. Blato 2. Potirna Općina Dubrov. primorje 1. Banići 2. Čepikuće 3. Doli 4. Imotica 5. Kručica 6. Lisac 7. Majkovi 8. Mravnica 9. Ošlje 10. Podimoć 11. Podgora 12. Slano 13. Stupa, 14. Smokovljani 15. Štedrica 16. Točionik 17. Topolo 18. Trnova 19. Trnovica 20. Visočani Općina Janjina 1. Drače 2. Janjina 3. Osobjava 4. Popova Luka 5. Sreser Općina Konavle 1. Brotnice 2. Cavtat 3. Čilipi 4. Drvenik 5. Duba Konavoska 6. Dubravka 7. Dunave 8. Đurinići 9. Gabrili 10. Gruda 11. Jasenica 12. Komaji 13. Kuna Konavoska 14. Ljuta 15. Lovorno 16. Mihanići 17. Mikulići 18. Močići 19. Molunat 20. Palje Brdo 21. Pločice 22. Poljice 23. Popovići 24. Pridvorje 25. Radovčići 26. Stravča 27. Šilješki 28. Uskoplje 29. Vitaljina 30. Vodovađa 31. Zastolje

32. Zvekovica Općina Kula Norinska 1. Borovci 2. Desne 3. Krvavac 4. Krvavac II 5. Kula Norinska 6. Matijevići 7. Momići 8. Nova Sela 9. Podrujnica Općina Lastovo 1. Glavat 2. Lastovo 3. Pasadur 4. Skrivena Luka 5. Sušac 6. Uble 7. Zaklopatica Općina Lumbarda 1. Lumbarda Općina Mljet 1. Babine Kuće 2. Babino Polje 3. Blato 4. Goveđari 5. Korita 6. Kozarica 7. Maranovići 8. Njivice 9. Okuklje 10. Polače 11. Pomena 12. Pristanište 13. Prožura 14. Prožurska Luka 15. Ropa 16. Saplunara 17. Soline 18. Sobra 19. Tatinica 20. Velika Loza Općina Orebić 1. Donja Banda 2. Kučište 3. Kuna Pelješka 4. Lovište 5. Nakovanj 6. Orebić 7. Oskorušno 8. Pijavičino 9. Podgorje, 10. Podobuče 11. Potomje 12. Stankovići 13. Trstenik 14. Viganj Općina Pojezerje 1. Brečići 2. Dubrave

3. Kobiljača 4. Mali Prolog 5. Otrić-Seoci 6. Pozla Gora Općina Slivno 1. Blace 2. Duba 3. Duboka 4. Klek 5. Komarna 6. Kremena 7. Lovorje 8. Lučina 9. Mihalj 10. Otok 11. Pižinovac 12. Podgradina 13. Raba 14. Slivno Ravno 15. Trn 16. Tuštevac 17. Vlaka (Lijeva obala

Male Neretve) 18. Zavala Općina Smokvica 1. Smokvica Općina Ston 1. Boljenovići 2. Brijesta 3. Broce 4. Česvinica 5. Dančanje 6. Duba Stonska 7. Dubrava 8. Hodilje 9. Luka 10. Mali Ston 11. Metohija 12. Putnikovići 13. Sparagovići 14. Ston 15. Tomislavovac 16. Zabrđe 17. Zaton Doli 18. Žuljana Općina Trpanj 1. Donja Vručica 2. Duba Pelješka 3. Gornja Vručica 4. Trpanj Općina Vela Luka 1. Vela Luka Općina Zažablje 1. Badžula 2. Bijeli Vir 3. Dobranje 4. Mislina 5. Mlinište 6. Vidonje



40

Naselja sa više od 1000 stanovnika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji



41

Općina Župa Dubrov. 1. Brgat Donji 2. Brgat Gornji 3. Brašina 4. Buići

5. Čelopeci 6. Čibača 7. Grbavac 8. Kupari 9. Martinovići

10. Mandaljena 11. Makoše 12. Mlini 13. Petrača 14. Plat

15. Soline 16. Srebreno 17. Zavrelje

Veličine naselja (prema broju stanovnika) do 500 501 - 1000 1001 - 2000 2001 - 5000 5001 - 10000 10001 - 50000

200 19 7 5 2 2 Ukupno: 235 naselja

Naselja veća od 1000 stanovnika

Redni broj Naziv broj stanovnika (prema popisu 1991.) broj stanovnika (prema popisu 2001.)

1. Dubrovnik 34887 30436 2. Metković 12026 13873 3. Ploče 6332 6537 4. Nova Mokošica 4568 6041 5. Vela Luka 4464 4380 6. Blato 4093 3659 7. Korčula 3232 3126 8. Opuzen 2778 2730 9. Cavtat 1930 2015

10. Orebić 1489 1949 11. Čibača 1299 1622 12. Mokošica 1029 1487 13. Komin 1546 1303 14. Žrnovo 1267 1296 15. Lumbarda 1102 1221 16. Smokvica 1125 1012

Izvor: Službena stranica Državnog zavoda za statistiku. Na području Dubrovačko-neretvanske županije nalazi se 5 gradova i 17 općina s ukupno 235 samostalnih naselja i 122870 stalnih stanovnika (2001.). Među njima se ističu svojom veličinom i funkcijama bivša općinska i sadašnja gradska središta Dubrovnik (30436 stalnih stanovnika), Metković (13873 st.), Ploče (6537 st.) i Korčula (3126 st.) sadašnja općinska ili gradska središta i gradska naselja Blato (3659 st.), Vela Luka (4380 st.) i Opuzen (2730 st.), pa Cavtat (2015 st.), Ston (528 st.), Orebić (1949 st.) i Lastovo (451 st.), kao i još 50-tak manje ili više važnijih samostalnih naselja, od kojih je još 11 općinskih središta/sjedišta. Unutar tih naselja razmještene su pojedine djelatnosti, a među njima i one koje pripadaju u skupinu središnjih funkcija. Ostala samostalna naselja u pojedinim jedinicama lokalne samouprave unutar Dubrovačko-neretvanske županije su s malim brojem stanovnika, s pojedinačnim djelatnostima ili bez ikakvih radnih i uslužnih funkcija, kao i bez utjecaja u prostoru.



42

Pogranična područja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji



43

1.2.3. PODRUČJE UZ DRŽAVNU GRANICU U Dubrovačko-neretvanskoj županiji velik dio teritorija zapravo je područje uz državnu granicu.

Kopneni dio Županije graniči s Bosnom i Hercegovinom (najvećim dijelom) i s Republikom Crnom Gorom (u Općini Konavle). Državna morska granica, odnosno granica teritorijalnog mora dodiruje Republiku Italiju (otočno područje) i Republiku Crnu Goru (u Općini Konavle) te Bosnu i Hercegovinu (područje oko Neuma). Posebno osjetljiv problem predstavlja pitanje granica sa Republikom Crnom Gorom na rtu Oštro (Prevlaka u Konavlima) i Bosnom i Hercegovinom (vrh poluotoka Kleka) koje se mora konačno definirati. Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, područje uz državnu granicu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji obuhvaća 12 općina/gradova što predstavlja 65% ukupnog teritorija Županije. Gradovi/općine koji pripadaju pograničnom području su: pogranično područje na kopnu: Grad Metković, te općine Pojezerje, Kula Norinska, Zažablje,

Slivno

pogranično područje na kopnu i moru: Grad Dubrovnik te općine Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka, Konavle

pogranično područje na moru: općine Mljet, Lastovo i Ston. Geografski gledano, samo poluotok Pelješac i otok Korčula i dio Donjoneretvanskog kraja ne pripadaju pograničnom području. Pogranično područje znatnim dijelom bilo je obuhvaćeno ratnim razaranjima što ima svoj odraz na (negativnu) gospodarsku i demografsku sliku tog područja (općine Konavle, Dubrovačko primorje, Župa dubrovačka, te Grad Dubrovnik).



44

1.2.4. ZBIRNI TABLIČNI ISKAZI OSNOVNIH PODATAKA O STANJU U PROSTORU

Stanovnici Stanovi Domaćinstva Površina Popis 1991. Popis 2001. Popis 2001. Popis 2001.

Gustoća naseljenosti

Dubrovačko-neretvanska

županija km2 % broj % broj % broj % broj % broj st/km2 1. Dubrovnik 142,97 8,03 46774 37,02 43770 35,62 16989 32,64 14709 37,59 306,15 2. Korčula 112,35 6,31 6240 4,94 5889 4,79 3204 6,15 1919 4,90 52,42 3. Metković 50,88 2,86 13370 10,58 15384 12,52 4409 8,47 4177 10,68 302,36 4. Opuzen 24,06 1,35 3616 2,86 3242 2,64 1141 2,19 973 2,49 134,75 5. Ploče 129,57 7,27 11220 8,89 10834 8,82 3765 7,23 3293 8,42 83,61 Ukupno gradovi 459,83 25,82 81220 64,29 79119 64,39 29508 56,69 25071 64,08 172,06 1. Blato 66,67 3,74 4107 3,25 3680 2,99 2308 4,43 1109 2,83 55,20 2. Dubr. primorje 197,50 11,09 2378 1,88 2216 1,80 1000 1,92 763 1,95 11,22 3. Janjina 30,16 1,69 555 0,44 593 0,48 621 1,19 256 0,65 19,66 4. Konavle 209,97 11,79 9074 7,18 8250 6,71 3009 5,78 2545 6,50 39,29 5. Kula Norinska 60,82 3,41 1866 1,48 1926 1,57 723 1,39 581 1,48 31,67 6. Lastovo 52,66 2,96 1221 0,97 835 0,68 688 1,32 291 0,74 15,86 7. Lumbarda 10,77 0,60 1102 0,87 1221 0,99 750 1,44 376 0,96 113,37 8. Mljet 99,35 5,58 1237 0,98 1111 0,90 846 1,56 423 1,08 11,18 9. Orebić 130,95 7,35 3855 3,05 4165 3,39 2893 5,56 1444 3,69 31,81 10. Pojezerje 33,53 1,88 1394 1,1 1233 1,00 333 0,64 302 0,77 36,77 11. Slivno 52,77 2,96 1507 1,19 2078 1,69 1281 2,46 691 1,77 39,38 12. Smokvica 43,71 2,45 1125 0,89 1012 0,82 642 1,23 330 0,84 23,15 13. Ston 169,59 9,52 2802 2,22 2605 2,12 1472 2,83 862 2,20 15,36 14. Trpanj 35,92 2,02 871 0,69 871 0,71 799 1,53 344 0,88 24,25 15. Vela Luka 42,86 2,41 4464 3,53 4380 3,56 2712 5,21 1562 3,99 102,89 16. Zažablje 60,93 3,42 1065 0,84 912 0,74 335 0,64 265 0,68 14,97 17. Župa dubrov. 22,87 1,28 6486 5,15 6663 5,42 2128 4,09 1910 4,88 291,34 Ukupno općine 1321,03 74,15 45109 35,71 43751 35,61 22540 43,31 14054 35,92 33,12 ukupno županija 1780,86 100 126329 100 122870 100 52048 100 39125 100 68,99 Pripomena: Prostorni podaci se temelje na digitalnoj teritorijalnoj podjeli dobivenoj od Državne geodetske uprave 2007.g.

Površina Stanovnici Gustoća naseljenosti Popis 1991. Popis 2001 Popis 1991. Popis 2001. Područje Dubrovačko -

neretvanske županije km2 udio u

površini Županije (%) broj % broj % broj broj

Kontinentalno Ukupno 985,87 55,36 97754 77,38 96508 78,54 102,07 97,89 obalno 104,07 5,84 - - - ostalo 853,62 47,89 - - -

Poluotočno Ukupno 366,62 20,59 8083 6,40 8234 6,70 21,99 22,46 obalno 55,80 3,13 - - - ostalo 311,82 17,49 - - -

Otočno Ukupno 428,37 24,05 20492 16,22 18128 14,75 44,82 42,32 Obalno 121,53 6,82 - - - Ostalo 335,65 18,83 - - -

Kopno Ukupno 1780,86 100 126329 100 122870 100 70,87 68,99 Obalni pojas 281,40 15,78 76605 60,64 277,22

Ostalo 1501,09 84,22 49724 39,36 33,01 More Ukupno 7507,83 100 - - - - - -

Obalni pojas 310,30 3,32 - - - ostalo 7179,58 77,43 - - -

ŽUPANIJA Ukupno 9288,69 100 126329 100 122870 100 70,87 68,99



45

Površina Stanovnici Gustoća naseljenosti Popis 1981. Popis 1991. Popis 1981. Popis 1991. Područje Dubrovačko -

neretvanske županije km2 udio u

površini Županije

(%) broj % broj % broj broj

Pogranično Ukupno 1154,93 64,79 81678 70,22 89224 70,63 80,02 87,65 Kontinentalno 804,71 45,14 75 437 64,86 82 918 65,64 93,74 103,04 Poluotočno 169,51 9,51 2819 2,42 2852 2,26 16,63 16,82 Otočno 180,71 10,14 3 422 2,94 3 454 2,73 18,94 19,11

Površina Morsko područje Dubrovačko-neretvanske županije

km2 udio u površini mora Županije (%) Teritorijalno (pogranično) 5141,75 68,65 Unutrašnje morske vode 2348,13 31,35

MORE ŽUPANIJE 7507,83 100 Gospodarski pojas (morski prostori) i epikontinentalni pojas (morsko dno i morsko podmorje) 11972,85 100

Obalno more (more obalnog pojasa) 310,30 4,14 Pripomena: Prostorni podaci se temelje na digitalnoj teritorijalnoj podjeli dobivenoj od Državne geodetske uprave 2007.g.

Površina kopna (1) Površina mora (2) Površina ukupna (1+2) Grad/Općina km2 % km2 % km2 %

1. Dubrovnik 142,97 8,03 717,58 7,67 860,55 9,26 2. Korčula 112,35 6,31 220,82 2,23 333,17 3,59 3. Metković 50,88 2,86 0 0 50,88 0,55 4. Opuzen 24,06 1,35 1,69 0,02 25,75 0,28 5. Ploče 129,57 7,27 57,20 0,61 186,77 2,01 Ukupno gradovi 459,83 25,82 997,29 10,55 1457,12 15,69 1. Blato 66,67 3,74 174,32 2,59 240,99 2,59 2. Dubrovačko primorje 197,50 11,09 29,54 0,32 227,04 2,44 3. Ja

Documents

· se omogućava uređenje građevinskog zemljišta u naselju. Skupština Dubrovačko-neretvanske županije na svojoj 13. sjednici održanoj dana 04. ožujka 2008. godine donijela