Strateški plan Općine Ston · Web viewStrateški plan Općine Ston je izrađen na temelju i u skladu sa Županijskom razvojnom strategijom Dubrovačko - neretvanske županije 2011

STRATEŠKI PLAN OPĆINE STONZA RAZDOBLJE2017. – 2019.

Strateški plan Općine Ston 2017. – 2019.

SADRŽAJ1. PRIPREMA PLANIRANJA....................................................................................4

2. UVODNO O OBVEZNIKU.....................................................................................7

2.1. OPĆI PODACI................................................................................................8

2.1.1. Organizacijska shema.................................................................................9

2.2. POVIJEST OPĆINE STON...........................................................................10

3. DEFINIRANJE MISIJE I VIZIJE..........................................................................11

3.1. MISIJA..........................................................................................................11

3.2. VIZIJA...........................................................................................................12

4. ANALIZA STANJA/OKRUŽENJA........................................................................13

PROSTORNA, GEOGRAFSKA I PRIRODNA OBILJEŽJA OPĆINE............13

Prostorna obilježja........................................................................................13

Geografski položaj i obilježja........................................................................14

Geomorfološka obilježja...............................................................................17

Klimatska obilježja........................................................................................18

Razvojni problemi i potrebe..........................................................................18

LJUDSKI RESURSI (STANOVNIŠTVO I DEMOGRAFIJA)..........................19

Stanovništvo na području Općine Ston.........................................................19

Stanovništvo Općine Ston prema jeziku, vjeri i narodnosti...........................21

Prirodni prirast stanovništva Općine Ston....................................................23

Migracijska obilježja stanovništva.................................................................24

Dobna i spolna struktura stanovništva..........................................................25

Školska sprema stanovništva.......................................................................25

Obilježja kućanstava.....................................................................................26

Nezaposlenost na području Općine Ston......................................................27


PRIRODNA I KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA....................................31

Prirodne vrijednosti.......................................................................................31

Ekološka mreža...................................................................................................31

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti........................................................................33

1


Kulturna dobra na području Općine..............................................................34


OPREMLJENOST PROSTORA INFRASTRUKTUROM..............................36

Prometna infrastruktura................................................................................36

Cestovni promet..................................................................................................36

Pomorski promet.................................................................................................38

Poštanski i telekomunikacijski promet.................................................................39

Energetska infrastruktura - elektroopskrba...................................................39

Obnovljivi izvori energije...............................................................................39

Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda....................................................40

Opskrba pitkom i tehnološkom vodom................................................................40

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda..................................................................40

Gospodarenje otpadom................................................................................41


GOSPODARSTVO.......................................................................................43

Ekonomski razvoj i socijalno gospodarska struktura....................................43

Gospodarska osnova i orijentacija Općine Ston...........................................45

Poduzetničke zone..............................................................................................47

Vanjskotrgovinska razmjena...............................................................................49

Razvojni problemi i potrebe.................................................................................50

Turizam.........................................................................................................51

Posjećenost i smještajni kapaciteti.....................................................................51


Poljoprivreda.................................................................................................53

Stočarstvo i voćarstvo.........................................................................................56


DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA..............................................................60

Obrazovna infrastruktura..............................................................................61

Zdravstvo i socijalna skrb.............................................................................61

Kultura i šport................................................................................................64

Udruge na području Općine..........................................................................65


2


IZVORI FINANCIRANJA...............................................................................66

4.1. Alati analize stanja/okruženja.......................................................................67

4.1.1. SWOT analiza...........................................................................................67

4.1.2. PEST analiza.............................................................................................71

4.1.3. Analiza financijskih izvještaja....................................................................74

HORIZONTALNA ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA..........................75

Prihodi..........................................................................................................75

Rashodi........................................................................................................77

Bilanca 2014. i 2015.godine.........................................................................79

POKAZATELJ ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA...............................80

Ekonomičnost Općine Ston..........................................................................80

VERTIKALNA ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA................................80

5. OPĆI CILJEVI.....................................................................................................82

6. POSEBNI CILJEVI..............................................................................................83

7. NAČINI OSTVARENJA I POKAZATELJI USPJEŠNOSTI..................................85

8. SKRAĆENI PRIKAZ STRATEŠKOG PLANA....................................................102

9. POVEZIVANJE CILJEVA S PRORAČUNOM...................................................105

10. PRAĆENJE I EVALUACIJA..............................................................................109

11. PROJEKTI OD IZNIMNE VAŽNOSTI................................................................119

POPIS TABLICA......................................................................................................121

POPIS SLIKA...........................................................................................................123

POPIS GRAFIKONA................................................................................................123

3


1. PRIPREMA PLANIRANJA

Strateški plan Općine Ston je izrađen na temelju i u skladu sa Županijskom razvojnom strategijom Dubrovačko - neretvanske županije 2011. – 2013., Strategijom razvoja turizma Dubrovačko – neretvanske županije 2012. – 2020.godine, „Strategijom regionalnog razvoja RH 2011. – 2013.“, te se svi definirani strateški ciljevi i aktivnosti međusobno nadopunjuju s navedenim dokumentima i u pravilu doprinose cjelokupnom razvitku Republike Hrvatske.

Svrha strateškog planiranja je da Općina aktivno sudjeluje i efikasno upravlja razvojem na način da se utvrdi postojeće stanje cjelokupnog života, kritične točke sadašnjeg razvoja te smjernice i strateški ciljevi daljnjeg razvoja Općine koji su u sinergiji sa ciljevima razvoja kako na regionalnoj tako i na državnoj razini. Prema tome, Strateški plan Općine Ston je iznimno važan alat za upravljanje razvojem Općine. Njegovi ciljevi se moraju uvažavati prilikom donošenja općinskog proračuna i investicijskih programa, kako nalažu i nacionalne smjernice. Strateški plan Općine prikazuje gospodarske, društvene, kulturne i sociološke aspekte sredine, te predstavlja ključni ulazni dokument za izradu programskih dokumenata i konkuriranja na natječajima prema ministarstvima i projektima EU, temeljem kojeg bi se Općini omogućilo korištenje financijskih sredstva iz fondova Europske Unije prilikom provedbe odabranih programa i projekata.

Polazni temelj strateškog planiranja Općine najprije obuhvaća određivanje misije i vizije Općine, pa zatim općih, a nadalje i specifičnih ciljeva. Definiranje navedenih vrsta ciljeva se temelji na analizama internog i eksternog okruženja Općine. U pripremi strateškog planiranja Općine radi se o SWOT i PEST analizi, te financijskoj analizi. Da bi se ciljevi mogli utvrditi kroz navedene analize će se spoznati koje su mogućnosti, a koja ograničenja u ostvarivanju postavljenih ciljeva Općine.

Kroz identifikaciju vremenskog razdoblja, u ovom slučaju radi se o predviđenom periodu od 2017. do 2019. godine, a pregledom navedenih temelja za odlučivanje i strateško planiranje možemo utvrditi da postoji tri opća cilja koje je potrebno ostvariti kroz određeni broj specifičnih ciljeva u navedenom razdoblju. Na kraju se utvrđuju određeni parametri, odnosno radnje prema kojima će se pratiti evaluacija provedbe strateškog plana. Planom su određeni osnovni poslovi u sljedeće tri godine, istaknuti su prioriteti u planiranom razdoblju, definirani osnovni i posebni ciljevi, s

4


aktivnostima za njihovo izvršenje te evaluacijom primjene i rezultatima Strateškog plana Općine Ston u planiranom razdoblju.

Za strateško planiranje odgovoran je Načelnik Općine Ston, uz suradnju sa stručnim djelatnicima Općine odnosno imenovanom radnom skupinom za izradu strateškog plana, te za praćenje i evaluaciju istog. U svrhu strateškog planiranja donesena je Odluka o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu Strateškog plana. Kao prilog nadalje u ovom dokumentu je dana navedena odluka.

Prilikom izrade strateškog plana proučeni su i Zakonski akti, te Statut Općine, te je dokument donesen u skladu sa Uputama za izradu strateških planova izdanih od strane Ministarstva Financija Republike Hrvatske.

5


Odluka o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu strateškog plana

Republika HrvatskaDubrovačko - neretvanska županijaOpćina StonTrg kralja Tomislava 1,20 230 Ston

Ston, 20.11. 2016.

Temeljem članka 46. Statuta Općine Ston („Službeni glasnik Općine Ston“, br. 5/13), načelnik Općine Ston donosi slijedeću:

O D L U K U

o osnivanju i imenovanju članova radne skupine za izradu Strateškog plana

Članak 1.

Osniva se radna skupina za izradu Strateškog plana Općine Ston 2016. godine.

Članak 2.

U radnu skupinu za izradu Strateškog plana Općine Ston imenuju se:

Berislav Glavor Zvonimir Stepić Željko ĐAnović

Članak 3.

Zadužuju se članovi radne skupine za pripremu i izradu, te praćenje provedbe i realizacije Strateškog plana Općine Ston za razdoblje 2017. – 2019. godine

Članak 4.

6


Ova odluka stupa na snagu danom donošenja.

DOSTAVITI: - Imenovanim članovima

Načelnik: Vedran Antunica

_________________

2. UVODNO O OBVEZNIKU

Općina Ston je jedinica lokalne samouprave u sastavu Dubrovačko – neretvanske županije. U sastavu Općine Ston su sljedeća naselja: Brijesta, Boljenovići, Broce, Česvinica, Dubrava, Dančanje, Duba Stonska, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija, Putnikovići, Ston, Sparagovići, Tomislavovac, Zabrđe, Zamaslina, Zaton Doli i Žuljana.

U samoupravnom djelokrugu Općina obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju prava građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na:

o uređenje naselja i stanovanje,o prostorno i urbanističko planiranje,o komunalno gospodarstvo, o brigu o djeci,o socijalnu skrb,o primarnu zdravstvenu zaštitu,o odgoj i osnovno obrazovanje, o kulturu, tjelesnu kulturu i šport,o zaštitu potrošača,o zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša,o protupožarnu zaštitu i civilnu zaštitu,o promet na svom području ,o ostale poslove sukladno posebnim zakonima.

Radi obavljanja poslova iz samoupravnog djelokruga jedinice lokalne samouprave i poslova državne uprave prenijetih na Općinu, Općina Ston je osnovala Jedinstveni upravni odjel. Jedinstvenim upravnim odjelom upravlja pročelnik kojega na temelju javnog natječaja imenuje Općinski načelnik.

7


2.1. OPĆI PODACI

Tablica 1. Opći podaci Općine StonOPĆINA STON

Županija Dubrovačko – neretvanska županija

Broj stanovnika 2.407

Površina 169,51 km2

Načelnik Vedran Antunica

Sjedište Općine Ston

Općinska naselja

Brijesta, Boljenovići, Broce, Česvinica, Dubrava, Dančanje, Duba Stonska, Hodilje, Luka, Mali Ston, Metohija, Putnikovići, Ston, Sparagovići, Tomislavovac, Zabrđe, Zamaslina i Zaton Doli i Žuljana.

Adresa Trg kralja Tomislava 1, 20 230 Ston

OIB 51471780630

MB 02663562

Web stranica www.opcinaston.hr

E - mail [email protected], [email protected]

Telefon020 754 009 Tajništvo020 777-703 Ured pročelnika020 777-704 Ured načelnika

Dan Općine 03. veljače – Blagdan Svetoga VlahaIzvor: www.opcinaston.hr; www.dzs.hr; Općina Ston

8


9

2.1.1. Organizacijska shema

Grafikon 1. Organizacijska shema Općine Ston

Izvor:Sistematizacija radnih mjesta – Općina Ston

9

OPĆINASTON

Načelnik

JUO

Pročelnik JUO

Savjetnik

Referent za knjigovodstveno- računovodstvene

poslove

Referent za stambeno-komunalne

poslove

Referent-blagajnik

Viši referent za upravno pravne

posloveReferent-knižničar

Referent- komunalni redar

Viši stručni suradnik

2.2. POVIJEST OPĆINE STON

Općina Ston osnovana je 1992. godine kao jedinica lokalne samouprave u sastavu Županije Dubrovačko – neretvanske, da bi se izmjenom zakona 1997. godine iz nje izdvojilo pet naselja i osnovalo novu općinu Janjina, dok je preostalih 18 naselja ostalo u sastavu današnje Općine Ston, koja i dalje po svom geografskom položaju predstavlja središnje položenu jedinicu lokalne samouprave unutar Dubrovačko – neretvanske županije.

Grad Ston je “ključ” čitavog poluotoka Pelješca, jer on brani kopnenu prevlaku koja spaja poluotok Pelješac s kopnom i stoga je zbog svog iznimnog geografskog i strateškog položaja koji zauzima bio oduvijek zanimljiv. Najstariji tragovi ljudskog obitavanja stonskog kraja sežu u prapovijest, u neolitik (mlađe kameno doba). Tada je spilja Gudnja koja se nalazi iznad Stona bila središte čovjekovog života u ovom kraju i ona je jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta iz neolitika na čitavom južnom Jadranu. U njoj su pronađeni brojni nalazi kamenih i koštanih artefakata i velik broj ostataka keramičkih posuda oslikanih tipičnim šarenim stilom neimenovanih i nepoznatih nam pra-stanovnika Pelješca.

Ston početkom 14. stoljeća ulazi u interesnu sferu dubrovačke komune koja je upravo tada postajala sve jača i Dubrovčani su iskoristili borbe lokalnih moćnika i 1326. prvo najvjerojatnije dijelom vojnički zauzeli poluotok Pelješac, a potom ga i godine 1333. i službeno kupili od bosanskog bana i srpskog kralja. Od te godine počinje brzi i planirani procvat Stona: Dubrovčani prvo dijele zemljište i crtaju osmišljen plan razvoja i izgradnje, a potom grade zidine, kuće, palače, fontane, crkve i samostane. Ston je postao sjedište lokalnog kneza, bilježničkih kancelarija i brojnih drugih dubrovačkih upravnih, vjerskih i vojnih službi. Tako se, primjera radi, u Državnom arhivu u Dubrovniku čuva 346 knjiga arhivskih dokumenata nastalih djelovanjem stonske kancelarije.

Stonska sol je osim opskrbljivanja lokalnog stanovništva bila jedan od glavnih izvoznih artikala Dubrovačke Republike koja je njome trgovala po čitavom Balkanskom poluotoku, a prihodi od soli bili su visoki. Katastrofalni potres koji je 1667. godine pogodio Dubrovnik, djelomično je oštetio i Ston.

Ston je bio dio Dubrovačke Republike sve do njezine propasti 1808. godine kada je nakon kratkotrajne francuske okupacije postao dio Austrijskog carstva (kasnije nazvanog Austro – Ugarska) u čijem sklopu ostaje sve do 1918. godine.

Ston je, u neku ruku, građen po uzoru na Dubrovnik: ima svoj Knežev dvor, svoju Biskupsku palaču, svoju Glavnu stražu, svoju katedralu, svoju Minčetu, svoju Placu. Dubrovčani su ga unaprijed zamislili kao urbanističku cjelinu i kao cjelinu su ga i izgradili. To ga čini posebnim i jednistvenim na našim prostorima, a nevjerojatan

10


sklop stonskih zidina, čija je izgradnja započeta odmah po dolasku Stona u vlast Dubrovčana, predstavlja najdulji fortifikacijski sklop u Europi.

3. DEFINIRANJE MISIJE I VIZIJE

3.1. MISIJA

Na temelju članka 5. Zakona o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (Narodne novine, br. 141/06) „misija je glavni razlog postojanja i djelovanja korisnika proračuna, a sastoji se od područja djelovanja, vrijednosti i ciljeva koji se žele ostvariti“. Drugim riječima, misijom se opisuje način na koji Općina Ston namjerava pridonijeti ostvarivanju vizije.

Misija se može opisati korištenjem četiri komponente: Naziv JL(R)S Za koga ili što JL(R)S radi, tj. zbog čega postoji i s kime to radi Što JL(R)S namjerava postići svojim djelovanjem Na koji način djeluje kako bi ostvarila postavljene ciljeve

S obzirom na navedeno, sadržaj misije mora podrazumijevati protekli razvoj JL(R)S, okolinu u kojoj Općina djeluje, kao i resursima kojima Općina raspolaže. Misiju je potrebno oblikovati kao izjavu, a ne kao sveobuhvatan popis ciljeva.

Općinska uprava Općine Ston, obavljanjem poslova iz samoupravnog djelokruga, na zakonit, učinkovit, ekonomičan i transparentan način unapređuje kvalitetu života i rada svim svojim građanima pružanjem

izvrsne usluge, omogućavanjem participacije u odlučivanju, odgovornim upravljanjem javnim dobrima, protokom informacija, te nadasve ljubaznim

i efikasnim radom administracije.

Kvalitetno definirana misija i njezina suština mora biti jasna i razumljiva svakome, te mora biti motivirajuća za zaposlenike i predstavljati osnovnu politiku sustava. U misiji se navode ciljevi koje je potrebno ostvariti i realizirati kako bi se postigla efikasnost poslovanja, uspješnost kroz poslovne procese, odnosno unapređenje rada JL(R)S, a samim time se opravdava temeljni razlog njenog postojanja.

Misija nije vremenski ograničena pa može postojati jednako dugo koliko i JL(R)S. Međutim, na misiju utječu brojni čimbenici koji se mogu manifestirati kao interne ili eksterne promjene, pa je prema tome, misiju potrebno revidirati i ažurirati ukoliko se ukaže potreba za istim, kako bi bila relevantna i pratila aktualno stanje u JL(R)S.

11


3.2. VIZIJA

Vizija predstavlja sliku idealne budućnosti, jasnu predodžbu budućih događaja, kao i dugoročni željeni rezultat unutar kojeg zaposlenici imaju zadatak identificirati i rješavati probleme koji stoje na putu njezina ostvarenja.

Želimo biti učinkovita i transparentna uprava koja će pružanjem kvalitetnih i svima dostupnih javnih usluga uživati povjerenje zainteresiranih strana:

građana, subjekata u društvenim djelatnostima, gospodarskim subjektima, poslovnim partnerima, nevladinim organizacijama i turistima posjetiteljima

Općine.

Vizija pokazuje jasan smjer kretanja organizacije i opisuje što JL(R)S želi ostvariti, a s obzirom na vremensku identifikaciju odnosi se na dugoročno razdoblje, odnosno na razdoblje od 15 do 20 godina. Formuliranje vizije mora pokrivati nekoliko aspekata budućeg stanja u smislu kombinacije gospodarskih, društvenih i ekoloških zahtjeva.

Vizija treba biti postavljena na način da bude dovoljno ambiciozna, ali i realna, kako bi djelovala motivirajuće na zaposlenike. Postavljenu viziju rukovodstvo treba približiti zaposlenicima kako bi je u potpunosti razumjeli i slijedili, te na taj način pridonijeli njezinu ostvarenju i djelotvornosti. Uspješna vizija ima značajke realnosti i koherentnosti, kroz koju se jasno utvrđuju glavni strategijski ciljevi i očekivani rezultati strategije.

Vizija je polazna točka i temelj strateškog okvira jer ga oblikuje i omogućava postavljanje sljedećeg pitanja: Hoće li postavljeni opći cilj ili posebni cilj doprinijeti ostvarenju željene slike organizacije u budućnosti?

12


4. ANALIZA STANJA/OKRUŽENJA

Analizom stanja/okruženja provedene su aktivnosti za analizu postojećeg stanja u kojem se Općina Ston nalazi. Pod navedenim se podrazumijeva prikupljanje informacija o sadašnjem stanju i poziciji Općine u namjeri da te informacije posluže kao oslonac za donošenje odluka o tome koje će mjere poduzeti i u kojem smjeru Općina Ston treba djelovati.

Budući da je okruženje uglavnom turbulentno, kompleksno i sklono promjenama, analiza stanja je vrlo značajna. Analiza stanja podrazumijeva razumijevanje konteksta i okoline, predviđanje budućih trendova u okruženju, kao i procjenu kapaciteta Općine Ston za ostvarivanje postavljenih ciljeva. Također omogućava izbjegavanje kriznih situacija Općine te pripremljenost u neizvjesnim situacijama i spremniji odgovor na promjene u vanjskom okružju.

Za analizu stanja na raspolaganju imamo razne alate, odnosno analize, a na temelju njih, kao i postojeće misije i vizije Općina definira tri opća cilja, kao i određeni broj posebnih ciljeva čijom će realizacijom u narednom razdoblju od tri godine pridonijeti ostvarenju postavljene vizije, te se približiti željenom stanju u budućnosti, odnosno pridonijeti ukupnom razvoju Općine.

Alati pomoću kojih se provodi analiza stanja/okruženja su sljedeći: SWOT analiza PEST analiza Analiza financijskih izvještaja

PROSTORNA, GEOGRAFSKA I PRIRODNA OBILJEŽJA OPĆINE

Prostorna obilježja1

Općina Ston je sastavni dio Dubrovačko-neretvanske županije i Dubrovačke regije. Treća je po veličini teritorija (169,51km2) i među 22 političko teritorijalne jedinice lokalne samouprave u županiji, odmah iza općina Konavle i Dubrovačko primorje.

Općina Ston u županijskom prostoru sudjeluje sa 9,57% površine i 2,22% stanovništva, a u broju naselja participira sa 7,11%.

Veliko je geostrateško značenje ovog rubnog i dijelom graničnog uskog priobalnog područja (hrvatske periferije) unutar neovisne i suverene hrvatske države, kao sastavnog dijela političke, kulturne i etničke međe prema susjednoj 1 Prostorni plan uređenja Općine Ston

13


zemlji. Ono se izražava, ne samo velikom udaljenošću od državnog središta (od Zagreba oko 550 km) i središnjih dijelova Dalmacije (od Splita oko 160 km), nego naročito “otočkom” odvojenošću velikog, pa i ovog, dijela dubrovačkog područja od ostalog teritorija Republike Hrvatske zbog prekida državnog kopnenog kontinuiteta s 8 km uskim izlazom Bosne i Hercegovine na more (Neum-Klek), te s isto toliko km dugom morskom graničnom linijom s tom državom. Sastavni je dio jedine hrvatske županije čiji je veći dio kopnenim teritorijem druge države odjeljen međusobno i od matice zemlje i samo morskom površinom povezan u jednu cjelinu. To je dio spojnog područja s Bosnom i Hercegovinom, odnosno između dva odvojena dijela Dubrovačko-Neretvanske županije i Republike Hrvatske. Ima cestovni državni granični prijelaz Bistrina-G.Klek, ali i potencijalne pomorske državne granične točke u Kanalu Malog Stona.

Geografski položaj i obilježja

Općina Ston zauzima jugoistočni dio poluotoka Pelješca (iza Istre, drugog po veličini poluotoka u zemlji) na krajnjem jugoistoku Hrvatskog primorja i Republike Hrvatske. To je izdužen prostor u pravcu sjeverozapad - jugoistok (oko 30 km) i uzak u pravcu jugozapad - sjeveroistok (5-10 km).

Općinsko sjedište Ston udaljeno je od Dubrovnika 55 km, Korčule (63 km + 2 Nm), Metkovića (61 km) i Ploča (65 km). U neposrednom okruženju nalaze se Dubrovačko primorje (Ston – Slano 20 km cestom ili 10 Nm morem), drugi dijelovi poluotoka Pelješca (udaljenosti cestom od Stona, kao glavnih istočnih vrata na ovom poluotoku, do Janjine 31 km, Kune Pelješke 45 km, Trpnja 57 km i Orebića 63 km), otoci Mljet (moguće morske veze Prapratna – Sobra 6 Nm i Žuljana – Polače 8,5 Nm) i Šipan (Ston – Luka Šipanska 10 Nm morem), kao i hercegovačko primorje Neum – Klek (Ston – Neum 31 km cestom te Mali Ston – Neum 12 Nm i Brijesta – Neum 8 Nm morem), a sa sjeverne strane kanala je nasuprot i ušće rijeke Neretve.

Prostor općine Ston je od posebnog državnog i nacionalnog geostrateškog interesa za Republiku Hrvatsku i Dubrovačko - neretvansku županiju zbog svojih izuzetno važnih obilježja. Ima značajan prometnogeografski položaj i povoljna geografska obilježja, ali i veoma osjetljiv i važan geostrateški i geopolitički položaj.

14


Tablica 2. Geografsko prostorna obilježja Općine StonLokacija Smještaj Površina Stanovništvo2011./

Gustoća naseljenosti

42° 50′ 17″ N,

17° 41′ 46″ E

Općina zauzima jugoistočni dio poluotoka Pelješca Nalazi se na krajnjem jugoistoku Hrvatskog primorja

i Republike Hrvatske O okruženju Općine se nalaze Dubrovačko

primorje, drugi dijelovi poluotoka Pelješca, otoci Mljet i Šipan, hercegovačko primorje, a sa sjeverne strane kanala je nasuprot i ušće rijeke Neretve

169,51 km2

2.407 st.

14,2 st/km2

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ston; www.dzs.hr; Prostorni plan uređenja Općine Ston

Slika 1. Geografski smještaj Općine Ston u RH

Izvor: https://hr.wikipedia.org/wiki/Ston

15


Slika 2. Geografski smještaj Općine u Dubrovačko – neretvanskoj županiji

Izvor: Prostorni plan uređenja Općine Ston

Područje Općine prostire se na površini od 169,51 km2 odnosno 9,52% ukupne površine županije koja iznosi 1.781 km2. Ne računajući gradove, Općina Ston je treća prema površini odmah iza općina Konavle i Dubrovačko primorje.

Na području Općine Ston nalazi se 19 naselja koja su u prosjeku vrlo mala (niti jedno naselje na području Općine nema više od 500 stanovnika osim mjesta Ston).

16


Općina Ston je područje sa vrlo niskom gustoćom naseljenosti. Gustoća od 14,2 st./km2 svrstava ovu Općinu u red najslabije naseljenih dijelova Dubrovačko – neretvanske županije, koja se po gustoći naseljenosti pak može svrstati u prosjek Hrvatske. Gustoća naseljenosti na području županije je 68,82 st./km2, dok je prosječna gustoća naseljenosti u Hrvatskoj 75,71 st./km2.

Slika 3. Struktura naselja u Općini Ston


Geomorfološka obilježja

Općina Ston, kao dio poluotoka Pelješca, sastavni je dio hrvatskog dinarskog krša i zato sa sličnom građom i sastavom stijena te svojstvenim dinarskim smjerom

17


pružanja sjeverozapad - jugoistok. Ističe se međusobna usporednost uzvisina (vapnenačkih brda i glavica - najistaknutiji južni priobalni gorski niz Zagorje s najvišim vrhom 632 m i s još nekoliko vrhova iznad 500 m, a u sjevernom dijelu općine ovog dijela poluotoka Ilijino brdo s najvišim vrhom 494 m i još brojnim vrhovima iznad 400 m) i udubljenja (udoline, polja, poljica, doci, uvale, ponikve u mekšim dolomitima - najprostranije su plodne udoline Pelješka Crna gora i Ponikve u unutrašnjosti poluotočnog dijela općine te Brijesta polje i Stonsko polje na njezinim krajnjim nižim uzdužnim dijelovima, alii druge manje površine u blizini pojedinih naselja).

Svojstven je “dalmatinski” tip razvedene obale (oko 100 km) s brojnim kanalima (okružuju ga Kanal Malog Stona, Mljetski kanal i Stonski kanal), zaljevima (Malostonski), zatonima (Žuljana), uvalama s plažama (Brijesta, Bjejevica, Bistrina, Kuta, Žuljana, Vučine, Prapratna, Smokvina, Priježba, Marčuleti, Pržina i brojne druge), manjim otočićima (Gubavac, Maslinovac, Lovorikovac, Kokošar, Tajan, Pučenjak, Veli Školj, Banja, Govanj ili Otok Života, Crkvica, Bisaci, Škrpun, Lirica i najveći među njima Olipa), rtovima (Blace, Nedelja, Čeljen, Ostrog, Prezdra, Vratnik i drugi), ali i kamenitim djelomično ili potpuno strmim (klifovima), nepristupačnim ili teže pristupačnim obalama. One su bile više izložene moru, odnosno djelovanju valova i vjetra, a uz njih su i veće dubine u moru.

Klimatska obilježja2

Područje općine Ston ima sve osobine ugodnog mediteranskog podneblja s naglašenim dugim, mirnim, toplim, suhim i vedrim ljetima (višim temperaturama i ljetnim sušama), relativno kratkim, blagim i vlažnim zimama te toplijim i vlažnijim jesenima od proljeća. Ipak unutar ovog područja ima izvjesnih razlika između pojedinih dijelova poluotoka. Klimatski je pogodnije južno od sjevernog primorja, dok u unutrašnjim udolinama nešto slabe maritimni utjecaji zbog veće visine i konfiguracije terena. U južnom priobalskom primorju poluotoka više je vedrih dana, a manje je naoblake, hladnih, oblačnih i kišnih dana, dok količina padalina opada s nadmorskom visinom i od jugoistoka prema sjeverozapadu.

Razvojni problemi i potrebe

Tablica 3. Razvojni problemi i potrebe prostorno – geografskih i prirodnih obilježja prostora Općine Ston

Razvojni problemi Razvojne potrebeProstorno – geografska i prirodna obilježja

2 Prostorni plan uređenja Općine Ston

18


o Depopulacija stanovništva – vrlo niska gustoća naseljenosti; „odumiranje“ pojedinih naselja Općine

o Ugroženost vegetacije zbog čestih požara

o Poduzeti određene gospodarske aktivnosti kojima bi se omogućilo veće zapošljavanje i kako bi se osigurala životna egzistencija ljudima na području Općine, te kako bi se sekundarno na taj način djelovalo na sprječavanje daljnjih emigracija i depopulacije stanovništva

o Sustavno pošumljavati i obnavljati vegetaciju opožarenih tala

Izvor: Općina Ston

LJUDSKI RESURSI (STANOVNIŠTVO I DEMOGRAFIJA)

Stanovništvo na području Općine Ston

Na području Općine Ston, a na temelju podataka Popisa stanovništva iz 2011. godine popisano je 2.407 osoba što čini udio od 1,96% od ukupnog broja stanovnika u Dubrovačko - neretvanskoj županiji. Na prostoru Općine Ston živjelo je prema Popisu stanovništva 2001. godine 2.605 stanovnika. Usporedba Popisa stanovništva iz 2001. godine s Popisom iz 2011. godine pokazuje da područje Općine Ston karakterizira pad broja stanovnika (pad od 7,60%) kao i Dubrovačko – neretvansku županiju (pad od 0,25 %).

Tablica 4. Ukupan broj stanovnika u Dubrovačko – neretvanskoj županiji i Općini StonStanovništvo

2001. 2011. Indeks (2011./2001.)DNŽ 122.870 122.568 99,75

Općina Ston 2.605 2.407 92,40m 1.251 1.188 94,96ž 1.354 1.219 90,03

Boljenovići 94 87 92,55Brijesta 78 58 74,36Broce 100 87 87,00

Česvinica 85 55 64,71Dančanje 31 27 87,10

Duba Stonska 40 36 90,00Dubrava 145 133 91,72Hodilje 214 190 88,79Luka 161 153 95,03

Mali Ston 165 139 84,24Metohija 168 157 93,45

19


Putnikovići 105 82 78,10Sparagovići 136 114 83,82

Ston 528 549 103,98Tomislavovac 112 104 92,86

Zabrđe 67 61 91,04Zamaslina* - 79 -Zaton Doli 158 61 38,61

Žuljana 218 235 107,80*Odlukom Općinskog vijeća od 06.svibnja 2003.godine naselje Zaton Doli cijepa se na dva naselja i to:

Zaton Doli i ZamaslinaIzvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011. godine

S obzirom na podatke prikazane u prethodnoj tablici očigledan je pad broja stanovnika kako u Dubrovačko – neretvanskoj županiji, tako i u Općini Ston. U Općini Ston je u razdoblju od 10 godina došlo do smanjenja broja stanovnika za 198 stanovnika, što je vidljivo i u prikazanim grafikonima.

Grafikon 2. i Grafikon 3. Usporedba broja stanovnika Dubrovačko - neretvansko županije i Općine Ston

Općina Ston2,300

2,350

2,400

2,450

2,500

2,550

2,600

2,650

2001. godina2011. godina

Dubrovačko - neret...122,400122,450122,500122,550122,600122,650122,700122,750122,800122,850122,900

2001. godina2011. godina

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2001. i 2011.godine

Grafikon 4. Kretanje broja stanovnika u Općini Stonkroz povijest

20


1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011

3,593

3,548 3,589

3,8424,332 4,288

4,060 4,045

3,954 3,972 3,7153,283

2,819 2,802 2,605 2,407

Ukupan broj stanovnika po godinamaIzvor: www.dzs.hr

U prethodnom grafikonu je uočljivo da se povećanje broja stanovnika na području Općine Ston uočava u periodu od 1880. – 1900. godine i u razdoblju 1948. – 1953. godine, dok se smanjenje broja stanovnika na području Općine uočava među slijedećim popisanim razdobljima: 1857./1869., 1900./1948., i 1953./2011 što je vidljivo i iz prikaza broja stanovnika i indeksa kretanja stanovnika Općine Ston u sljedećem grafikonu.

Grafikon 5. Indeksi kretanja stanovnika Općine Ston

1869./1857.

1880./1869.

1890./1880.

1900./1890.

1910./1900.

1921./1910.

1931./1921.

1948./1931.

1953./1948.

1961./1953.

1971./1961.

1981./1971.

1991./1981.

2001./1991.

2011./2001.

0

20

40

60

80

100

120

98.75

101.16 107.05 112.75

98.98 94.68 99.6397.75

100.46

93.53 88.37 85.87 99.492.97 92.4

21


Izvor:www.dzs.hr

Kretanje broja stanovnika i gustoća naseljenosti područja Općine Ston povezani su s gospodarskim mogućnostima njezine prirodne osnove i s društvenim zbivanjima u prošlosti, ali i sadašnjosti.

Stanovništvo Općine Ston prema jeziku, vjeri i narodnosti

Za hrvatski materinji jezik izjasnilo se 2.374 osoba ili 98,63%.

Katolici čine 2.352 osobe ili 97,71%, da su pravoslavci izjasnilo se 8 osoba ili 0,33%, a da nisu vjernici izjasnilo se 14 osoba ili 0,58%. Preostali dio postotka od 1,38% čine muslimani, ostali kršćani, te ostale religije, pokreti i svjetonazori, kao i oni koji se nisu izjasnili. Navedeno je prikazano i u slijedećoj tablici.

Tablica 5.Stanovništvo Općine Ston prema vjeri

Uku

pno

Kat

olic

i

Prav

osla

vci

Prot

esta

nti

Ost

ali

kršć

ani

Mus

liman

i

Žido

vi

Isto

čne

relig

ijeO

stal

e re

ligije

,po

kret

i i

Agn

ostic

i i

skep

tici

Nis

u vj

erni

ci

iat

eist

iN

e iz

jašn

java

ju

se

Nep

ozna

to

DNŽ 122.568 110.256 2.509 162 189 2.927 16 45 44 761 3.143 2.210 306

Općina Ston 2.407 2.352 8 2 5 8 - - - 7 14 8 3

% 100,00 97,71 0,33 0,08 0,21 0,33 - - - 0,29 0,58 0,33 0,12Izvor:www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.godine

Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine nacionalni sastav stanovništva Općine Ston u najvećem postotku čine:

- Hrvati: 2.371 (98,50%)- Albanci: 7 (0,29%)

Tablica 6. Stanovništvo prema narodnosti Općine Ston

22


Izvor:www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.godine

Prirodni prirast stanovništva Općine Ston

U pogledu prirodnog prirasta stanovništva u slijedećem grafikonu i tablici vidljiv je negativan prirodni prirast kako u Republici Hrvatskoj, tako i u Općini Ston gdje prirodni prirast iznosi -10, a vitalni indeks 71,4. U Dubrovačko - neretvanskoj županiji vidljiv je pozitivan prirodni prirast.

23

JLS Općina Ston %Ukupno 2.407 100,00Hrvati 2.371 98,50

Nac

iona

lne

man

jine

u R

H

Albanci 7 0,29Austrijanci - -Bošnjaci 1 0,04

Crnogorci - -Česi 4 0,17

Mađari 1 0,04Makedonci - -

Poljaci 1 0,04Romi - -

Slovaci 1 0,04Slovenci 5 0,21

Srbi 5 0,21Talijani - -Turci - -

Ukrajinci - -Ostali 1 0,04

Regionalna pripadnost - -Izjasnili se u smislu vjerske

pripadnosti 5 0,21

Neraspoređeno - -Ne izjašnjavaju se/nepoznato 5 0,21


Grafikon 6. Prikaz vitalnih indeksa (živorođeni/10 umrlih) po pojedinim područjima

0

20

40

60

80

100

12077.8

103.8

71.4 Republika HrvatskaDubrovačko - neretvanska županijaOpćina Ston

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/07-01-01_01_2015.htm

Tablica 7. Prirodno kretanje stanovništva u 2014.godiniPodručje Republika Hrvatska DNŽ Općina Ston

RođeniŽivorođeni 39.566 1.285 25

Mrtvorođeni 150 4 -Umrli 50.839 1.238 35

Umrla dojenčadUkupno 199 3 -

Do 6 dana starosti 122 3 -Prirodni prirast -11.273 47 -10

BrakoviSklopljeni 19.501 628 11Razvedeni 6.570 114 -

Vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) 77,8 103,8 71,4

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2015/07-01-01_01_2015.htm

Migracijska obilježja stanovništva

Tablica 8. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu

JL(R)S DNŽOpćina Ston

svi m žUkupan broj stanovnika 122.568 2.407 1.188 1.219

Od rođenja stanuju u istom 62.266 1.305 828 477

24


naseljuDoseljeni u naselje stanovanja

s po

druč

ja R

epub

like

Hrv

atsk

e

svega 37.157 777 256 521

iz drugog naseljaiste Općine 11.895 295 81 214

iz drugog gradaili općine iste

županije16.185 378 145 233

iz druge županije 9.040 101 30 71nepoznato mjesto

u RH 37 3 - 3

Iz in

ozem

stva

Svega 22.996 325 104 221

BiH 15.605 244 71 173

Njemačka 1.979 11 4 7

Srbija 1.075 7 1 6

Slovenija 284 9 2 7

Kosovo 227 2 1 1

Ostale zemlje 3.826 52 25 27

Nepoznato 149 - - -Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.

Grafikon 7. Doseljene osoba prema spolu u ukupnom broju stanovništva Općine Ston

0

100

200 81145

30104

214 233

71

221

Broj muškaraca Broj ženaIzvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.

Dobna i spolna struktura stanovništva

Tablica 9. Ukupan broj stanovnika prema dobi i spolu u Općini Ston

Spol Ukupno 0-6 godina

0-14 godina

0-17 godina

0-19 godina

Radno sposobno st. (15-64 godine)

60 i više

godina

65 i više

godina

75 i više

godinaProsječna

starost

25


Ukupno 2.407 162 372 446 502 1.485 687 550 294 43,6M 1.188 80 203 234 261 756 304 229 111 42,0Ž 1.219 82 169 212 241 729 383 321 183 45,2

Izvor: www.dzs.hr, Popis stanovništva 2011.godine

Prosječna starost stanovnika Općine Ston, na temelju podataka iz 2011. godine je 43,6 godina, Dubrovačko – neretvanske županije 41,5 godina, dok je u Republici Hrvatskoj prosječna starost 41,7 godina, te se može zaključiti da stanovništvo Općine Ston stari nešto brže od DNŽ i ostatka RH. Prosječna starost stanovnika Općine je iznad županijskog prosjeka (stanovništvo je starije za 2,1 godina) i iznad prosjeka RH (stanovništvo je starije za 1,9 godina).

Grafikon 8. Dobna struktura stanovništva Općine Ston

21%

51%

29%0 - 19 godina

20 - 59 godina

> 60 godina


Najviše stanovnika Općine Ston pripada kontingentu stanovnika od 20 – 59 godina (51%), a najmanji broj stanovnika pripada kontingentu od 0 - 19 godina (21%), prema čemu se može zaključiti kako je stanovništvo Općine Ston sve starije. Osobe od 60 ili više godina čine više od ¼ stanovništva Općine. Kao i većina mjesta (općina i gradova u RH) i Općina Ston se sve više suočava s emigracijama i iseljavanjem mladih ljudi.

Školska sprema stanovništva

Podaci iz Popisa 2011. godine prema školskoj spremi stanovništva starijeg od 15 godina ukazuju da je:

ukupan broj osoba starijih od 15 godina 2.035 bez školske spreme ukupno 17 osoba, što je 0,84% nepotpuno osnovno obrazovanje imalo 286 osoba, tj. 14,05% osoba 37% stanovništva Općine završilo samo osnovnu školu ili je uopće nije ni

završilo (nepotpuno osnovno obrazovanje)

26


neki stupanj obrazovanja (osnovno, srednje, više i visoko) imalo ukupno 1.731 osoba, što je 85,06% osoba (najbrojniji su oni sa srednjim obrazovanjem – 51,30%)

svega 10,4% stanovnika je visoko obrazovano

Tablica 10.Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu

Spol

Uku

pno

Bez

ško

le

1 - 3

razr

eda

osno

vne

škol

e4

- 7 ra

zred

a os

novn

ešk

ole

Osn

ovna

šk

ola

Sred

nja

škol

a3 Visoko obrazovanje

Nep

ozna

to

svega

viša škola, I. (VI.)

stupanj fakulteta

i stručni studiji

fakulteti, umjetničkeakademije i, sveučilišni

studiji magisterij (znanstveni,

stručni, umjetnički)

doktorat znanost

i

Opć

ina

Ston

sv. 2.035 17 10 276 475 1.044 212 114 96 2 1

m 985 1 1 88 222 565 107 63 42 2 1

ž 1.050 16 9 188 253 479 105 51 54 - -


Obilježja kućanstava

Broj kućanstva (prema Popisu stanovništva 2011. godine) u Općini Ston iznosi 833, iz čega proizlazi da je prosječan broj osoba u kućanstvu 2,87, a prevladavaju kućanstva s dva člana (udio od 26,5% u ukupnom broju kućanstava), zatim samačka kućanstva (25,3%), kućanstva s tri člana (15,2%), te kućanstva s četiri člana čiji je udio u ukupnom broju kućanstava 13,9%. Prema Popisu stanovništva 2001. godine u Općini Ston je zabilježeno 862 domaćinstava što je u usporedbi s Popisom 2011.godine pad od cca 3,36%. Pad broja domaćinstava padao je zajedno s brojem stanovnika.

Tablica 11. Privatna kućanstva prema tipu i broju članova

Općina Ston UkupnoBroj članova kućanstava Prosječan

broj osobau kućanstvu1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 i više

Broj kućanstava 833 211 221 127 116 94 34 20 8 2 - -

2,87Broj osoba 2.394 211 442 381 464 470 204 140 64 18 - -


3 Obuhvaćene su sve srednje škole – industrijske i obrtničke strukovne škole, škole za zanimanje, škole za KV i VKV radnike, tehničke i srodne strukovne škole i gimnazije.

27


Nezaposlenost na području Općine Ston

Tablica 12. Prosječna nezaposlenost u DNŽ i Općini Ston u razdoblju od 2004. – 2015.2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.

DNŽ 8.171 7.855 7.473 7.030 6.112 6.686 7.459 7.341 7.579 8.025 8.150 7.763

Općina Ston 170 141 142 153 149 157 168 157 148 167 147 121

Izvor: http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1

Grafikon 9. Prosječna nezaposlenost u Dubrovačko – neretvanskoj županiji u razdoblju od 2004. – 2015. godine

2004

.20

05.20

06.20

07.20

08.20

09.20

10.20

11.20

12.20

13.20

14.20

15.

0

1,000

2,000

3,000

4,000

5,000

6,000

7,000

8,000

9,000

Nezaposlenost


Grafikon 10. Prosječna nezaposlenost u Općini Ston u razdoblju od 2004. – 2015.

2004

.20

05.

2006

.20

07.

2008

.20

09.

2010

.20

11.

2012

.20

13.

2014

.20

15.

0

20

40

60

80

100

120

140

160

180

Nezaposlenost


28


Tablica 13. Nezaposlenost u Dubrovačko – neretvanskoj županiji i Općini Ston u razdoblju od lipnja 2014. do veljače 2016.godine

Nezaposlenost RH DNŽ Općina Ston

mjesec broj broj udio u nezaposlenosti RH broj udio u nezaposlenosti

Županijelipanj 2014. 304.925 6.607 2,17 115 1,74

srpanj 296.094 6.081 2,05 94 1,55

kolovoz 289.889 6.082 2,10 93 1,53

rujan 290.584 6.205 2,14 88 1,42

listopad 306.170 7.341 2,40 119 1,62

studeni 312.330 8.580 2,75 132 1,54

prosinac 316.763 9.245 2,92 141 1,53

siječanj 2015. 329.230 10.098 3,06 148 1,47

veljača 329.751 10.188 3,09 152 1,49

ožujak 319.211 9.587 3,00 152 1,59

travanj 297.088 8.162 2,75 133 1,63

svibanj 275.381 6.968 2,53 108 1,55

lipanj 260.073 6.200 2,38 94 1,52

srpanj 257.994 5.921 2,30 88 1,49

kolovoz 256.748 5.861 2,28 94 1,60

rujan 259.459 5.988 2,31 94 1,57

listopad 275.813 6.943 2,52 116 1,67

studeni 284.657 8.281 2,91 136 1,64

prosinac 285.468 8.941 3,13 140 1,57

siječanj 2016. 293.236 9.501 3,24 147 1,55

veljača 289.429 9.515 3,29 144 1,51Izvor: http://www.hzz.hr; http://www.hzz.hr/UserDocsImages/stat_bilten_02_2016.pdf; Hrvatski zavod

za zapošljavanje

Grafikon 11. Kretanje broja nezaposlenih osoba Dubrovačko - neretvanske županije po mjesecima u 2014., 2015. i 2016. godini (stanje krajem mjeseca)

0

2,000

4,000

6,000

8,000

10,000

12,000

Dubrovačko - neretvanska županija

29



Grafikon 12. Kretanje broja nezaposlenih osoba Općine Ston po mjesecima u 2014., 2015 i 2016. godini (stanje krajem mjeseca)

020406080

100120140160

Općina Ston


Prema podacima prikazanim u prethodnoj tablici, u Općini Ston u veljači 2016. godine nezaposlenost od ukupnog broja radno aktivnog stanovništva (1.485 osoba - prema popisu stanovništva iz 2011. godine) je bila cca 9,70%, te se može zaključiti da stopa nezaposlenosti na području Općine, u usporedbi sa stopama u drugim općinama RH, nije niti prevelika, ali ni mala. Prema podacima za veljaču 2016. godine u Dubrovačko – neretvanskoj županiji je registrirana nezaposlenost od 9.515 osoba, čime Općina sa registrirane 144 osobe ima udio u ukupnoj nezaposlenosti u Dubrovačko - neretvanskoj županiji od 1,51%.

Tablica 14. Pregled broja nezaposlenih Dubrovačko - neretvanske županije i Općine Ston po razini obrazovanja u u razdoblju od lipnja 2015. do veljače 2016.godine

(stanje krajem mjeseca)

2015. i 2016.

6 7 8 9 10 11 12 1 2Dubrovačko - Neretvanska županija 6.200 5.921 5.861 5.988 6.943 8.281 8.941 9.501 9.515Bez škole i nezavršena osnovna škola 72 66 66 63 70 79 79 81 83Završena osnovna škola 1.000 938 897 916 1.053 1.304 1.409 1.479 1.488Srednja škola 4.153 3.911 3.865 4.047 4.743 5.664 6.197 6.614 6.582Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

406 413 413 391 452 523 533 576 584

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 569 593 620 571 625 711 724 751 778

Općina Ston 94 88 94 94 116 136 140 147 144Bez škole i nezavršena osnovna škola 0 0 0 0 0 0 0 0 0Završena osnovna škola 19 19 20 20 28 36 35 32 33Srednja škola 61 56 57 59 75 86 92 101 100Prvi stupanj fakulteta, stručni studij i viša škola

6 5 7 5 6 7 5 8 5

Fakultet, akademija, magisterij, doktorat 8 8 10 10 7 7 8 6 6Izvor: http://statistika.hzz.hr/Statistika.aspx?tipIzvjestaja=1

30


U obrazovnoj strukturi nezaposlenih osoba 2016. godine na području Općine Ston najbrojnije su bile osobe sa završenom srednjom školom (100 osoba ili 69,44% u odnosu na ukupan broj nezaposlenih u veljači 2016. godine na području Općine), potom osobe s završenom osnovnom školom (33 osobe ili 22,92%), te osobe s fakultetom, akademijom, magisterijem, doktoratom (6 osoba ili 4,17%) i osobe s prvim stupnjem fakulteta, stručnim studijem i višom školom (5 osoba ili 3,47%).

Grafikon 13. Nezaposlene osobe na području Općine Ston prema razini obrazovanja u u razdoblju od lipnja 2015. do veljače 2016.godine (prosjek svih mjeseci)

23.10%

65.00%

5.10%

6.80%

Osnovna škola

Srednja škola

Viša škola

Fakultet, magisterij, doktorat



Tablica 15. Razvojni problemi i potrebe stanovništva i demografije Općine StonRazvojni problemi Razvojne potrebe

Stanovništvo i demografijao Depopulacija stanovništvao Prisutnost kontinuiranog procesa starenja

stanovništvao Porast emigracijskih kretanja i iseljavanja

mladih ljudio Nedovoljno razvojnih projekata koji bi

utjecali na zadržavanje i zapošljavanje mladih ljudi na području Općine

o Neusklađenost ponude i potražnje na tržištu rada

o Utvrditi i kontinuirano provoditi mjere poticanja nataliteta – poticati umjereni rast stanovništva

o Osigurati društveno prihvatljiv rasto Stimulirati podizanje ukupne kvalitete

stanovanja i življenja za sve starosne i društvene grupe (osiguranjem prostora za javne funkcije, smanjenjem deficita javnih sadržaja, provedbom programa stanogradnje i mjera za jačanje prometne i komunalne infrastrukture)

o Podržati aktivnu populacijsku politiku kako bi se socijalnim, gospodarskim i drugim mjerama usporili ili zaustavili negativni demografski, gospodarski i društveni procesi na području Općine

o Izraditi program potreba mladih,

31


kontinuirano provoditi zacrtane mjere zazapošljavanje i zadržavanje mladih

o Razvijati programe cjeloživotnog obrazovanja, te usavršavanja i doškolovanja za teže zapošljive osobe (starije nezaposlene osobe, mladi bez radnog iskustva, branitelji i slabije obrazovani)

o Jačati gospodarske potencijale kako bi se smanjila stopa nezaposlenosti

o Sustavno pratiti potrebe tržišta rada i prema tome uskladiti obrazovni sustav (stipendirati deficitarne programe, olakšati zapošljavanje traženih stručnih profila i sl.)

Izvor: Općina Ston

PRIRODNA I KULTURNO – POVIJESNA BAŠTINA

Prirodne vrijednosti

Na području Općine Ston temeljem Zakona o zaštiti prirode, te predložene prirodne vrijednosti za zaštitu navedene su u slijedećoj tablici.

Tablica 16. Zaštićene i evidentirane prirodne vrijednosti na području Općine Ston

Izvor: PPUO Ston – I. izmjene i dopune, Odredbe za provođenje – pročišćeni tekst

Ekološka mreža

U Hrvatskoj je Ekološka mreža, koja predstavlja područja ekološke mreže Europske unije NATURA 2000, propisana Zakonom o zaštiti prirode („Narodne novine“, broj 80/13), a proglašena Uredbom o ekološkoj mreži („Narodne novine“, broj 124/13), te predstavlja sustav međusobno povezanih ili prostorno bliskih ekološki značajnih

32

ZAŠTIČENE PRIRODNE VRIJEDNOSTIPosebni rezervat

Malostonski zaljevZnačajni krajobraz

uvala Vučina uvala Prapratno

EVIDENTIRANE PRIRODNE VRIJEDNOSTIZnačajni krajobraz

Akvatorij uvala Žuljana, Vučina i KupinovaRegionalni park

Regionalni park Elafiti i Sveti andrija (manji morski dio)Prirodni krajobraz

šire područje oko Žuljane


područja važnih za ugrožene vrste i staništa, koja uravnoteženom bio - geografskom raspoređenošću značajno pridonose očuvanju prirodne ravnoteže i biološke raznolikosti. Uredbom o ekološkoj mreži propisane su i smjernice za mjere zaštite čija provedba osigurava postizanje i održavanje povoljnog stanja ciljeva očuvanja svakog područja ekološke mreže.

Ekološku mrežu Republike Hrvatske, prema članku 6. Uredbe o ekološkoj mreži, čine područja očuvanja značajna za ptice – POP (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja divljih vrsta ptica od interesa za EU, kao i njihovih staništa te područja značajna za očuvanje migratornih vrsta ptica, a osobito močvarnih područja od međunarodne važnosti) i područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove – POVS (područja značajna za očuvanje i ostvarivanje povoljnog stanja drugih divljih vrsta i njihovih staništa, kao i prirodnih stanišnih tipova od interesa za EU).

Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon o zaštiti prirode propisuje da se dijelovi ekološke mreže mogu štititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se može odobriti samo u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa i uz Zakonom utvrđene kompenzacijske uvjete. Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlaštenicima prava na područjima ekološke mreže, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološke raznolikosti.

U slučaju zahvata koji mogu bitno utjecati na ekološko značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, sukladno čl. 36. Zakona o zaštiti prirode, potrebno je provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata na prirodu, a prema Pravilniku o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu („Narodne novine“, broj 146/14) i Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš („Narodne novine“, broj 61/14).

Tablica 17. Područja ekološke mreže RH na području Općine StonEU EKOLOŠKE MREŽE NATURA 2000

R.b. Vrsta područja Naziv područja Oznaka

1. Područja očuvanja značajna za ptice - POP

Srednjedalmatinski otoci i Pelješac HR1000036

2. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS JI dio Pelješca HR2001364

3. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS

Rt Rukavac – Rt Marčuleti HR3000162

33


4. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS Stonski kanal HR3000163

5. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS Solana Ston HR3000167

6. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS Lastovski i Mljetski kanal HR3000426

7. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS Malostonski zaljev HR4000015

8. Područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove - POVS Elafiti HR4000028

Izvor: PPUO Ston – I. izmjene i dopune, Odredbe za provođenje – pročišćeni tekst

Mjere zaštite prirodnih vrijednosti 4

Za područje PPU-a Općine Ston vrijede slijedeći uvjeti i mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti:

u cilju očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti kao posebna vrijednost štite se područja prekrivena autohtonom vegetacijom, lokve i njihova neposredna okolica, područja prirodnih vodotoka te obalno područje (prirodne plaže i stijene) te more i podmorje kao ekološki vrijedna područja,

u cilju očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti potrebno je revitalizirati ekstenzivno stočarstvo te poticati obnovu zapuštenih vinograda i maslinika na tradicionalan način, poticati pčelarstvo i sl.

gradnju unutar građevinskih područja, zone za marikulturu i dr. zone, te zahvate izvan građevinskih područja treba planirati na način da njihova izgradnja nema za posljedicu gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova te gubitak staništa strogo zaštićenih biljnih i životinjskih svojti,

prirodna obala treba se očuvati bez značajnih izmjena obalne linije, nasipanja i otkopavanja obale,

pri planiranju gospodarskih djelatnosti treba osigurati racionalno korištenje neobnovljivih prirodnih dobara te održivo korištenje obnovljivih prirodnih vrijednosti.

4 Prostorni plan uređenja Općine Ston – I. izmjene i dopune, Odredbe za provođenje – pročišćeni tekst

34


Kulturna dobra na području Općine

Zaštićenom kulturno-povijesnom baštinom smatraju se spomenici kulture i druga kulturna dobra koja su na osnovni posebnog zakona proglašena zaštićenima. Mjere zaštite kulturnih dobara propisane su Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Smjernice za uređenje, mjere zaštite i način prezentacije, određuje nadležna ustanova –Konzervatorski odjel u Dubrovniku. Spomenike graditeljstva treba čuvati i redovito održavati, a arheološke lokalitete istražiti, zaštititi i prezentirati. Zapuštenu i zanemarenu tradicijsku arhitekturu treba konzervirati, obnoviti i rekonstruirati, te revitalizirati.

Na području Općine Ston postoji velik broj kulturnih dobara od nacionalnog, regionalnog do lokalnog značaja. Veći dio dobara je zaštićen, dok su ostali stavljeni pod preventivnu zaštitu ili samo evidentirani. U nastavku su izdvojena neka od poznatijih kulturnih dobara Općine.

Arheološko nalazište špilja Gudnja

Špilja Gudnja kod Česvinice u općini Ston smještena je na prisojnoj strani brda Porače na 400 m nmv, s iznimnim pogledom prema Stonskom zaljevu. Ukupna dužina špilje iznosi 33 m, a širina ulaznog dijela je 15 m. Špilja je imala funkciju privremenog boravišta s definiranih 6 osnovnih kulturnih slojeva koji se datiraju u raspon od ranog neolitika do kasnog brončanog doba (od početka 6. do sredine 2. tisućljeća prije Krista). Razdoblje srednjeg neolitika (sloj II), tzv. Gudnja kulture, najbogatiji je i najznačajniji kulturni sloj špilje. Ističu se keramički ulomci ukrašeni geometrijskim ukrasima, kremeni i koštani artefakti, te nalaz antropomorfne plastike s prikazom torza. Iz faze kasnog neolitika (III sloj) tj. hvarske (hvarsko-lisićićke) kulture, ističu se nalazi minijaturnih sjekira, koštanih harpuna, ukrasne igle i privjeska - amuleta. Špilja Gudnja po bogatstvu nalaza i slojeva spada među najvažnija višeslojna prapovijesna nalazišta na istočnoj obali Jadrana.

Kulturno - povijesna cjelina Stona s gradskim zidinama i utvrdama

35


Ston leži na kraju uskog dugog zaljeva, ispod visokog brda Podzvizda. Grad je bio opasan dugim zidinama u obliku nepravilnog pravokuta, s jačim utvrdama na uglovima. Taj ogromni tvrđavni kompleks izgradili su Dubrovčani od 1333. do 1506. godine. Od građevina u zaštićenoj jezgri Stona ističu se samostan i crkva sv. Nikole građeni 1347. godine, bivša kancelarija Dubrovačke Republike, palača Sorkočević - Đorđić, Knežev dvor i zgrada bivše biskupije građena 1573. godine.

Crkva sv. Vlaha

Župna crkva sv. Vlaha u Stonu smještena je u jugoistočnom dijelu naselja, između nekadašnjeg Kneževog dvora, zgrade Glavne straže i utvrde Veliki Kaštio. Oblikovana u duhu ranog historicizma, svrstava se među malobrojna ostvarenja sakralne arhitekture 19. stoljeća na dubrovačkom području. Potres 1996. godine teško je oštetio župnu crkvu sv. Vlaha. Danas je u ruševnom stanju, bez krovišta i s konstruktivnim oštećenjima perimetralnih zidova.

Kulturno-povijesna cjelina Mali Ston

Mali Ston nalazi se u uvali Malostonskog zaljeva, 1 km sjeveroistočno od Stona. Osnovali su ga Dubrovčani 1334. Opasan je zidinama u obliku pravokutnika koje su s kopnene strane građene 1336-47., a s morske 1358., kad su podignuta i Lučka vrata. Po regulacijskom planu iz 1335. izgrađena su tri bloka kuća, ulice se sijeku pod pravim kutom. Na uzvisini s južne strane je tvrđava Koruna s pet kula okrenutih prema moru iz 1347. Od nje se prema Stonu proteže Veliki zid. Malostonska luka, završena 1490., građena je po ugledu na dubrovačku gradsku luku. U sredini Malog Stona je crkva sv. Josipa (Antuna Opata) koja se spominje krajem 14. st., a pokazuje više faza gradnje od 15 – 19. st.5

Stonska Solana

Solana u Stonu, jedna od tri solane u Hrvatskoj , najstarija je u Europi i moguće na svijetu. Potječe iz 14.stoljeća i danas je u funkciji. Nastala je nakon što je Dubrovačka republika 1333. kupila Ston i 1360. opasala ga obrambenim zidom . Ston je postao idealna lokacija za solanu koja je Republici donosila najviše prihoda, 15 900 dukata godišnje. Solana je podijeljena na bazene od kojih je svaki osim Munda (za narod), nazvan po nekom kršćanskom svecu, Sv.Frano, Sv.Petar i Pavao, Sv.Vlaho, Sv.Nikola. Solana izgled i način proizvodnje dosad nije mijenjala.Sunce,

5 http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=6212

36


more, vjetar i čovjek i danas se udružuju kako bi proizveli izvanrednu ekološku sol i solni cvijet. Godišnje se u solani proizvede oko 2000 tona soli.6


Tablica 18. Razvojni problemi i potrebe prirodne i kulturno povijesne baštine Općine Razvojni problemi Razvojne potrebe

Prirodna i kulturno povijesna baština

Nedovoljna provedba mjera zaštite okoliša Nedovoljna uključenost kulturno-povijesne

baštine u turističku ponudu Manjak financijskih sredstava za ulaganja u

obnovu, zaštitu i sprječavanje propadanja spomenika kulture

o Sustavnom provedbom mjera zaštite okoliša, prirodne i kulturne baštine uz poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti djelovati u smjeru osiguranja održivog razvoja Općine

o Gospodarske i infrastrukturne građevine prilagoditi zahtjevima zaštite prostora, uvažavajući uvjete nadležnih službi za zaštitu krajobraznih i prirodnih vrijednosti

o Redovito provoditi mjere zaštite i održavanja spomenika graditeljstva

o Provoditi mjere zaštite arheološkog lokaliteta i prezentacije njegove vrijednosti i značaja

o Provoditi mjere konzervacije, obnove, rekonstrukcije i revitalizacije kulturnih dobara

Izvor: Općina Ston

OPREMLJENOST PROSTORA INFRASTRUKTUROM

Prometna infrastruktura

Cestovni promet

Prostor općine Ston je od posebnog državnog i nacionalnog geostrateškog interesa za Republiku Hrvatsku i Dubrovačko - neretvansku županiju zbog svojih izuzetno važnih obilježja. Ima značajan prometnogeografski položaj i povoljna geografska obilježja, ali i veoma osjetljiv i važan geostrateški i geopolitički položaj. Prostor

6 http://www.ston.hr/?l=hr&ispis=staticna&id=59&iskljuci=da

37


općine Ston je danas značajno tranzitno prometno područje s posebnim čvorišno-križišnim prometno-geografskim značenjem.

Obzirom da je općina Ston općina koja graniči s Federacijom Bosne i Hercegovine postoji i stalni međunarodni cestovni granični prijelaz II. kategorije Zaton Doli-Neum 2.

Cestovni promet na području Općine planiran je i razvrstan u četiri skupine i to na: državne ceste, županijske ceste, lokalne i nerazvrstane ceste. Prometni sustav na državnoj razini određen je Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske. Navedenim dokumentima određeni su glavni smjerovi cestovnih komunikacija u Republici Hrvatskoj, a temeljem toga uvršteni su u Strategiju prometnog razvitka Republike Hrvatske koja je odredila i prioritete prema značenju pojedinog smjera u cestovnoj mreži. Zakonom o cestama (NN 84711, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14) i Uredbom o mjerilima za razvrstavanje javnih cesta (»Narodne novine«, broj 34/2012) uređen je pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način njihova korištenja, razvrstavanje, planiranje i održavanje te upravljanje i njihov nadzor.

Sustav prometnica u Općini je prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta zastupljen sa državnim, županijskim i lokalnim prometnicama navedenim u slijedećoj tablici.

Tablica 19. Razvrstane ceste na području Općine StonKategorija/naziv javne ceste Broj ceste

Državne cesteDržavna cesta Ploče-Dubrovnik D-8Ston-Orebić D-414D 414-Prapratno (trajekt) D-416

Županijske cesteLuka-Hodilje-Ston Ž-6231Žuljana-Dubrava Ž-6226

Lokalne cesteBrijesta-D-414 L-69030Duba Stonska-Luka L-69038Ston(D-414)- Broce L-69056Česvinica-Ston (Ž-6231) L-69039Ston (D414) – Marinica – Donta Doli (D8) L-69066


Most preko Malostonskog zaljeva je razmatran u funkciji rješavanja problema fizičke odvojenosti dijela Županije od ostalog dijela Republike Hrvatske te boljeg povezivanja poluotoka Pelješca i otoka Korčule s ostalim dijelovima Hrvatske. Takvo prometno rješenje je zahtjevno zbog velike dužine mosta, a osobito u odnosu na zaštićeni Malostonski zaljev, što treba istražiti procjenom utjecaja na okoliš.

38


U sklopu izgradnje ove komunikacije prostornim planom uređenja Općine Ston predviđa se izgradnja spojne prometnice od mosta do državne ceste D-414 i dalje u pravcu Orebića u funkciji skraćivanja puta prema zapadnom dijelu poluotoka Pelješca i Korčuli odnosno Lastovu.

Nerazvrstane ceste

DNŽ ima ukupno 2.804.080 m nerazvrstanih cesta, a na područje Općine Ston odnosi se 46.500 m nerazvrstanih cesta. Udio nerazvrstanih cesta Općine u ukupnoj duljini nerazvrstanih cesta na području DNŽ iznosi 1,66%. Gustoća mreže nerazvrstanih cesta iznosi 169,51 m/km2 što je dosta manje u odnosu na prosjek Dubrovačko – neretvanske županije za koju gustoća iznosi 1.578,94m/km2.

U poslovnim knjigama općine na računu imovine je evidentirana vrijednost nerazvrstanih cesta u iznosu 8.922.303,00 kn, a odnosi se na ulaganja u nerazvrstane ceste u godinama od kada je ustrojena Općina Ston kao jedinica lokalne samouprave. Analitička evidencija nerazvrstanih cesta u poslovnim knjigama nije ustrojena.

S obzirom na navedeno, Državni ured za reviziju Općini Ston predložio je poduzeti aktivnosti za upis nerazvrstanih cesta u zemljišne knjige kao javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave i aktivnosti za ustroj analitičke knjigovodstvene evidencije nerazvrstanih cesta koja će sadržavati podatke o vrijednosti pojedinih cesta i ukupnu vrijednost, te iskazivanje vrijednosti nerazvrstanih cesta u poslovnim knjigama kao imovine općine u skladu s odredbama Pravilnika o proračunskom računovodstvu i Računskom planu.

Poslovi održavanja cesta su povjereni pravnim i fizičkim osobama bez provedenog prikupljanja ponuda ili javnog natječaja i zaključivanja ugovora o povjeravanju komunalnih poslova održavanja nerazvrstanih cesta na način propisan odredbama Odluke o obavljanju komunalnih djelatnosti koje se mogu obavljati na temelju pisanog ugovora.

Tablica 20. Nerazvrstane ceste na području DNŽ i Općine Ston

JL(R)S Površina u km2

Ukupna duljina u m

Gustoća mreže m/km2

Duljina ner.cesta po stanovniku

m/st.*DNŽ 1.775,93 2 804 080 1 578,94 23Općina Ston 274,32 46.500 169,51 19

*broj stanovnika po Popisu stanovništva 2011. godine iznosi 2.407

39


Izvor: Izvješće o obavljenoj reviziji: Održavanje nerazvrstanih cesta u JLS Dubrovačko - neretvanske županije, studeni 2013.godine

Pomorski promet

U uvali Prapratno nalazi se postojeće trajektno pristanište lokalnog značaja za trajektnu vezu Mljeta. Obzirom na orijentaciju općine na razvoj turizma prostornim planom uređenja Općine Ston planire su Luke nautičkog turizma kapaciteta do 200 vezova, u naseljima Broce, Kobaš i Žuljana.

U naseljima Broce i Žuljana na kopnu prostornim planom uređenja Općine utvrđeno je građevinsko područje koje se može koristiti za potrebne luke dok će se za potrebe luka Kobaš na kopnu dio izgrađenog građevinskog područja (objekata) prenamijenit za potrebe luke.

Poštanski i telekomunikacijski promet 7

Mreža poštanskih ureda na području Dubrovačko - neretvanske županije je u potpunosti izgrađena i optimalna je obzirom na razmještaj stanovništva. Telekomunikacijski promet se odvija preko tranzitne centrale u Dubrovniku na koju su vezane automatske telefonske centrale pojedinih naselja poluotoka Pelješca.

Energetska infrastruktura - elektroopskrba8

Elektroenergetsku mrežu na području Općine Ston čine objekti napona 35, 10 i 0,4 kV. Cijelo područje Pelješca napaja se s 35/10 kV trafostanica. Pojna točka je za sve trafostanice na Pelješcu trafostanica 110/35 kV “Ston” instalirane snage 40 MVA. Preko prostora općine Ston, položene su trase 110 KV dalekovoda, iz razloga snabdjevanjem električnom energijom cijelog poluotoka Pelješca i susjednih otoka.

Nadzemnu mrežu 10 kV čine dalekovodi na drvenim stupovima, s vodičima Al/Fe25/4mm2. Navedeni presjeci vodiča, odnosno prijenosna moć dalekovoda, zadovoljavaju uvjete, uz sadašnju izgrađenost i opterećenja mreže. Međutim, za daljnju izgradnju te povećanje potrošnje i vršnog opterećenja potrebno je povećati presjek vodiča na većini dalekovoda. Na ovom području je izražen utjecaj posolice, što za posljedicu ima česte prekide i kvarove na nadzemnim vodovima

Obnovljivi izvori energije

7 Prostorni plan uređenja Općine Ston8 Prostorni plan uređenja Općine Ston

40


Dubrovačko - neretvanska županija ima veliki potencijal za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije, prvenstveno iz sunca i vjetra. Poluotok Pelješac na kojem se nalazi Općina Ston ima veliki potencijal za iskorištavanje energije sunca u solarnim toplinskim sustavima i solarnim fotonaponskim sustavima.

U Općini Ston trenutno je izgrađena i puštena u pogon te isporučuje električnu energiju u mrežu jedina vjetroelektrana u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Vjetroelektrana Ponikve čija je snaga instalirana snaga 36,8 MW, a priključena snagana mrežuje 34 MW. Vjetroelektrana je u pogonu od svibnja 2013. godine. Vjetroelektrana koristi 16 agregata Enercon E70 snage 2,3 MW, a predviđa se da će proizvoditi više od 70 GWh električne energije godišnje.

Potencijali iz drvne biomase koji se nalaze u Općini uglavnom su već iskorišteni jer se dio kućanstva grije na biomasu. Budući da je ovo poljoprivredni kraj u kojem je razvijeno vinarstvo i maslinarstvo trebalo bi razraditi način energetskog iskorištavanja ostataka iz proizvodnje vina i maslinovog ulja.9

Opskrba vodom i odvodnja otpadnih voda10

Opskrba pitkom i tehnološkom vodom

Bezvodica je svojstvena za veći dio poluotoka Pelješca, pa tako i Općine Ston te ona nema stalnih vrela i vodenih tokova, osim nekoliko pronađenih i kaptiranih podzemnih izvora slabije izdašnosti, koji služe samo za lokalne potrebe. Problem opskrbe pitkom vodom je jedan od glavnih problema ovog područja.

Ston sa bližim naseljima (Mali Ston, Hodilje, Luka,Stonska Duba, Broce, Prapratno) ima riješenu vodopskrbu.

Vodovod se opskrbljuje sa izvorišta Studenac u Stonskom polju. Sadašnji kapacitet izvorišta (10 l/s) ne zadovoljava. Detaljnim hidrogeološkim ispitivanjima na izvoru “Oko” potvrđene su nove količine vode 15 l/s koje bi zadovoljile potrebe područja.

Najveći problem sadašnjih sustava je nezadovoljavajući kapacitet koji posebno dolazi do izražaja za vrijeme sušnog perioda godine, te potreba priključivanja novih potrošača, uslijed izgradnje novih stambenih i vikend objekata. Potrebe razvoja turizma, kao i poljoprivrede zahtijevaju kvalitetnu vodoopskrbu područja.

Odvodnja otpadnih i oborinskih voda

9 Akcijski plan učinkovitog gospodarenja energijom Općine Ston, rujan 2014. godine.10 Prostorni plan uređenja Općine Ston

41


Kanalizacijski sustav Neum-Mljetski kanal je izgrađen zbog zaštite Malostonskog zaljeva od daljnjeg onečišćenja otpadnim vodama grada Neuma i ostalih naselja smještenih uz obalu: Zamasline, Malog Stona, Hodilja, Luke, Dube, Komarne, Duboke I Kleka. Kapacitet sustava je 220 l/s, od čega je za područje Stona osiguran kapacitet od 40l/s.

Prikupljene otpadne vode Neuma se dugim gravitacijskim kolektorom položenim uz Jadransku magistralu dovode do dozažnog bazena izgrađenog na poziciji gdje je Malostonski kanal najuži. Otpadne vode se dalje odvode gravitacijskim kolektorom položenim uz cestu Ston-Hodilje-Duba do distribucijske komore “Ston”, te tlačnim kolektorom preko Stonskog poljka do uređaja za čišćenje u tunel “Prapratno”. Pročišćene otpadne vode se gravitacijskim kolektorom provedenim kroz tunel i obalom uvale Prapratno prebacuju u poziciju podmorskog ispusta kojim se upuštaju u otvoreno more kod Mljetskog kanala.

Gospodarenje otpadom11

Odredbom članka 28. Zakona o održivom gospodarenju otpadom, propisana je obveza jedinice lokalne samouprave da na svom području osigura, između ostalog, javnu uslugu prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te odvojeno prikupljanje otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada. Način izvršavanja obveze odvojenog prikupljanja otpadnog papira, metala, stakla, plastike, tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada je propisan odredbom članka 35. Zakona o održivom gospodarenju otpadom.

Poslove skupljanja otpada na području Dubrovačko - neretvanske županije obavlja 14 komunalnih društava (u vlasništvu ili suvlasništvu jedinica lokalne samouprave), dva vlastita pogona, jedno komunalno društvo u vlasništvu jedinice lokalne samouprave iz Splitsko-dalmatinske županije te tri trgovačka društva u privatnom vlasništvu (koncesionari) registrirana za skupljanje staklene i plastične ambalaže, papirne i kartonske ambalaže te elektroničke opreme. Poslovi se obavljaju na temelju zaključenih ugovora jedinica lokalne samouprave i skupljača otpada. Poslove skupljanja i odvoza komunalnog otpada u općinama Janjina i Ston obavljaju vlastiti pogoni.

U slijedećoj tablici prikazani su podaci o skupljenom komunalnom otpadu na području Općine Ston u razdoblju od 2013. – 2014.godine, a na temelju objavljenih podataka Agencije za zaštitu okoliša.

11 http://www.revizija.hr/izvjesca/2014/rr-2014/revizije-ucinkovitosti/gospodarenje-otpadom/gospodarenje-otpadom-na-podrucju-dubrovacko-neretvanske-zupanije.pdf

42


Tablica 21. Podaci o skupljenom komunalnom otpadu na području Općine Ston

GodinaBroj stanovnika

obuhvaćen organiziranim skupljanjem

ObuhvatKoličina skupljenog

otpada (t)

Količina otpada po stanovniku (kg/st.)

2013. 2.407 100,00% 3.240,00 1.346

2014. 2.407 100,00% 3.110,00 1.292Izvor: http://www.azo.hr/Izvjesca14; Izvješće o komunalnom otpadu 2013. i 2014. godine

Od ukupno 22 jedinice lokalne samouprave Dubrovačko - neretvanske županije, 14 lokalnih jedinica, među kojima je i Općina Ston nije uvelo mjere odvojenog prikupljanja otpada, osim krupnog (glomaznog) otpada.

Na području Općine ne postoji odlagalište otpada. Skupljeni otpad s područja Općine Ston se odvozi na odlagalište Klepovica kod Neuma u Bosni i Hercegovini.

Na području Općine Ston trenutno nije evidentirano niti jedno divlje odlagalište, a ukoliko se pojavi osigurat će se sredstva za njegovu sanaciju.

Plan gospodarenja otpadom na području Dubrovačko - neretvanske županije je donijelo 15 jedinica lokalne samouprave, a sedam nije donijelo (općine Blato, Janjina, Kula Norinska, Pojezerje, Ston, Vela Luka i Župa dubrovačka). Prema Planu gospodarenja otpadom Dubrovačko - neretvanske županije na području općine Ston potrebno je planirati lokacije za 5 zelenih otoka, jedno mini reciklažno dvorište i jedan rashladni kontejner.


Tablica 22. Razvojni problemi i potrebe infrastrukturne opremljenosti područja Općine Razvojni problemi Razvojne potrebe

Infrastrukturna opremljenost prostora

Nedovoljna kvaliteta županijskih prometnica Nerazvrstane ceste na području Općine

nepogodne za kvalitetno i sigurno odvijanje prometa

Nezadovoljavajući kapacitet vodoopskrbnog sustava (posebno ljeti)

Nema izgrađenog kanalizacijskog sustava s pripadajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda

Nepostojanje zelenih otoka i reciklažnog dvorišta na području Općine

Needuciranost i još uvijek nedovoljno

o Provoditi aktivnosti u smislu unapređenja prometne i komunalne infrastrukture, te prometne pristupačnosti u svrhu unapređenja održivog razvoja Općine

o Sanacija županijskih prometnicao Proširenje i obnova kolničkog zastora

nerazvrstanih cesta na području Općineo Izgradnja nogostupao Izrada katastra nerazvrstanih cestao Poboljšati jačinu mobilnih mreža –

unaprjeđenje informacijsko – telekomunikacijske tehnologije

o Poboljšati cjelokupni elektroenergetski

43


razvijena svijest građanstva o važnosti sortiranja otpada

sustav na području Općine – izgradnja novih transformatorskih stanica, obnova elektroenergetske mreže itd.

o Obnova postojeće, te proširenje javne rasvjete

o Jačati svijest o važnosti obnovljivih izvora energije, te ulaganja u kapacitete za proizvodnju energije iz tih izvora

o Unapređenje kvalitete postojeće i izgradnja nove vodovodne mreže – povećanje pokrivenosti općine kvalitetnom vodoopskrbnom infrastrukturom

o Izgradnja kanalizacijskih mreža i sustava za pročišćavanje otpadnih i oborinskih voda

o Izgradnja zelenih otoka i reciklažnog dvorišta

o Sustavno podizati ekološku svijest građana širenjem kulture odgovornog postupanja s otpadom

Izvor: Općina Ston

GOSPODARSTVO

Na području Općine Ston razvijaju se sljedeće gospodarske djelatnosti, među kojima su neke od njih međusobno komplementarne: agrarna djelatnost, ribarstvo i školjkarstvo (marikultura) među primarnim djelatnostima, neki manji proizvodni i prerađivački industrijski pogoni i građevinska djelatnost među sekundarnim djelatnostima, a zatim začeci prometne djelatnosti, noviji razvitak trgovine, turizma i ugostiteljstva i drugih uslužnih djelatnosti među tercijarnim djelatnostima. To su glavne funkcije, koje su temeljene na oskudnoj prirodnoj osnovi, pokretale ili još uvijek pokreću gospodarski život općine.

Nositelj gospodarskog razvitka na teritoriju općine Ston su u današnjim okolnostima u gradu Stonu i cijelom malostonskom zaljevu. To su uz solanu u Stonu, industrija građevinskog materijala, pekara te marikultura.

U gospodarskoj strukturi marikultura zauzima najznačajnije mjesto. Gradska struktura ima karakteristike heteregenosti, no najvećim je dijelom vezana na prirodne resurse (more , poljodjelske površine). Čisto more s odgovarajućim osobinama bio je temelj razvitku marikulture u Malostonskom zaljevu: uzgoj školjaka i ribarstva – prvenstveno kamenica i dagnji, ali moguć je uzgoj i bijele ribe u kavezima i polulagunarno, dok je na otvorenom moru bilo zastupano ribarstvo. U Stonskom kanalu tradicionalna je proizvodnja morske soli u solani Ston, a potencijalna razvitak marikulture. Na osnovi takve poljodjelske proizvodnje, skupljanju ljekovitog bilja, proizvodnje školjaka i

44


ribarstva, u općini Ston su se razvili neki manji prerađivački pogoni (solana, vinarski podrumi, mlinice za masline i proizvodnja ulja).12

Ekonomski razvoj i socijalno gospodarska struktura

Postupak ocjenjivanja indeksa razvijenosti i stupnja razvijenosti provodi se temeljem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 147/14) koji je stupio na snagu 01.siječnja 2015.godine i Uredbe o indeksu razvijenosti („Narodne novine“ broj 63/10 i 158/13). Odluka o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti (»Narodne novine«, br. 158/13.) ostaje na snazi pet godina od stupanja na snagu navedenog Zakona.

Indeks razvijenosti izračunava se na temelju pet pokazatelja (stope nezaposlenosti, dohotka po stanovniku, proračunskih prihoda jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave po stanovniku, općeg kretanja stanovništva i stope obrazovanosti) koji u različitim omjerima utječu na njegovu vrijednost. Stupanj razvijenosti izračunava se na temelju indeksa razvijenosti svake 3 godine.

Prema Odluci o razvrstavanju, na županijskoj razini, jedinice područne (regionalne) samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti i to prema prosjeku RH u: I. skupinu <75% prosjeka RH, II. skupinu od 75% do 100% prosjeka RH, III. skupinu od 100% do 125% prosjeka RH i IV. skupinu >125% prosjeka RH.

Na lokalnoj razini, jedinice lokalne samouprave razvrstavaju se prema indeksu razvijenosti prosjeka RH u: I. skupinu <50% prosjeka RH, II. skupinu od 50% do 75% prosjeka RH, III. skupinu od 75% do 100% prosjeka RH, IV. skupinu od 100% do 125% prosjeka RH i V. veća >125% prosjeka RH.

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj 147/14) i Odlukom o razvrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stupnju razvijenosti („Narodne novine“ broj 158/13) Dubrovačko - neretvanska županija je uvrštena u III. skupinu jedinica područne (regionalne) samouprave. Općina Ston je uvrštena u lI. skupinu jedinica lokalne samouprave. Indeks razvijenosti Dubrovačko – neretvanske županije iznosi 120,84%, a indeks razvijenosti Općine Ston 74,60%.

Tablica 23. Pokazatelji razvijenosti Općine Ston

OPĆ

INA

Vrijednosti osnovnih

pokazatelja

Prosječni dohodak percapita(2010.-2012.) 20.834

Prosječni izvorni prihodi percapita(2010.-2012.) 1.775

Prosječna stopa nezaposlenosti 15,6%


45


STON (potpomognuto područje)

(2010.-2012.)Kretanje stanovništva(2010.-2012.) 101,5

Udio obrazovanog stanovništva 16 – 65 godina (2011.) 75,83%

Vrijednosti standardiziranih

pokazatelja

Prosječni dohodak percapita(2010.-2012.) 63,4%

Prosječni izvorni prihodi percapita(2010.-2012.) 56,5%

Prosječna stopa nezaposlenosti(2010.-2012.) 101,2%

Kretanje stanovništva(2010.-2012.) 103,6%

Udio obrazovanog stanovništva 16 – 65 godina (2011.) 95,9%

Indeks razvijenosti i

skupine

Indeks razvijenosti 74,60%

Skupine

50 – 75%

II.

Izvor: https://razvoj.gov.hr/UserDocsImages//arhiva/Regionalni%20razvoj//Vrijednosti%20indeksa%20razvijenosti%20i%20pokazatelja%20za%20izra%C4%8Dun%20indeksa%20razvijenosti%20na

%20lokalnoj%20razini%202013..pdf

Gospodarska osnova i orijentacija Općine Ston

Gospodarstvo sa svim svojim segmentima je od presudnog značaja za rast i budući razvoj. S ciljem razvoja i osiguranja održivog gospodarskog rasta, Općina Ston bi se trebala orijentirati na razvoj malog poduzetništva vezanog uz ribarstvo i marikulturu te trgovinu, turizam i ugostiteljstvo.

Temeljem podataka Hrvatske gospodarske komore, a prema parametrima veličine i broja pravnih oblika, na području Općine Ston registrirano je 128 tvrtki, od toga aktivnih 105. Podaci o gospodarskoj aktivnosti na općinskom nivou, mjereno u odnosu na registrirane gospodarske subjekte, pokazuje visoki udio malih poduzeća. Na području Općine ne djeluje niti jedan srednji ili veliki gospodarski subjekt.

Tablica 24. Klasifikacija pravnih oblika prema veličini na području Općine Ston

Pravni oblici Općina StonMale Srednje Velike Neodređeni Ukupno

Aktivne tvrtke koje su 58 0 0 0 58

46


predale GFIAktivne tvrtke 71 0 0 34 105Sve tvrtke upisane u sudski registar 81 0 0 47 128

Izvor: http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon – Registar poslovnih subjekata

Od ukupno 105 aktivnih poduzeća, prema pravnom ustrojbenom obliku, najviše je društava s ograničenom odgovornošću (59). Na području Općine aktivno je i 19 udruga, 15 jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću, 2 ustanove te 7 zadruga.

Tablica 25. Popis aktivnih poduzeća na području Općine Ston prema pravno ustrojbenom obliku

R.b. Pravno ustrojbeni oblik Broj poduzeća1. Dioničko društvo 02. Druga osoba za koje je upis propisan zakonom 03. Društvo s ograničenom odgovornošću 594. Gospodarsko interesno udruženje 05. Inozemni osnivač 06. Javno trgovačko društvo 07. Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću 158. Udruga 199. Trgovac pojedinac 0

10. Ustanova 211. Zadruga 712. Općina 113. Mjesni odbor, gradski kotar i gradska četvrt 114. Udruge više razine 1

UKUPNO 105Izvor: http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/fullSearchPost

Tablica 26. Klasifikacija aktivnih pravnih oblika prema djelatnosti na području Općine Ston

Djelatnost prema NKD-u Broj subjekataPoljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 10Rudarstvo i vađenje 1Prerađivačka industrija 9Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 0Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda; gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 0

Građevinarstvo 10Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala 14Prijevoz i skladištenje 3Djelatnost pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrana 16Informacije i komunikacije 2Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 0Poslovanje nekretninama 6Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 3

47


Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 3Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 2Obrazovanje 2Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 0Umjetnosti, zabava i rekreacija 13Ostale uslužne djelatnosti 10Djelatnosti kućanstva kao poslodavca, djelatnosti kućanstva koja proizvode različitu robu i obavljaju usluge za vlastite potrebe 0

Djelatnosti izvanteritorijalnih organizacija i tijela 0Nema podataka 1

Ukupan broj aktivnih tvrtki 105Izvor: http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/fullSearchPost

Na području Općine Ston najveći broj aktivnih poduzeća za glavnu djelatnost ima djelatnost pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrana, popravak, točnije njih 16, što čini 15,23% od ukupnog broja aktivnih poduzeća, dok se 14 ili 13,33% bavi trgovinom na veliko i malo te popravkom motornih vozila i motocikala. Navedeni podaci su vidljivi i iz prethodne tablice.

Gospodarska orijentacija, odnosno funkcionalna usmjerenost nekog prostora može se zaključiti i na temelju socioekonomske strukture stanovništva. Ova struktura ukazuje na strukturu stanovništva prema djelatnosti, odnosno području njihovog zaposlenja. Gospodarske djelatnosti grupiraju se u tri osnovna sektora djelatnosti: primarni, sekundarni i tercijarni sektor, te četvrti ili kvartarni sektor, a koji predstavlja neproizvodni sektor i obuhvaća školstvo, zdravstvo, policiju i upravu. Socioekonomska struktura stanovništva Općine Ston prikazana je u nastavku, a na temelju podataka iz Popisa stanovništva 2011.godine. Ukupan broj aktivnog stanovništva prema Popisu stanovništva 2011. godine iznosio je 1.485 , a broj zaposlenih 762.

Tablica 27. Zaposleni prema djelatnostima u Općini Ston

Djelatnost prema NKD-u Zaposleno stanovništvobroj %

Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 148 19,42Rudarstvo i vađenje 9 1,18Prerađivačka industrija 46 6,04Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija 10 1,31Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda; gospodarenje otpadom te djelatnosti sanacije okoliša 11 1,44

Građevinarstvo 56 7,35Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala 87 11,42Prijevoz i skladištenje 51 6,69Djelatnost pružanja smještaja te priprema i usluživanje hrana 128 16,80Informacije i komunikacije 15 1,97Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 8 1,05Poslovanje nekretninama 2 0,26

48


Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti 14 1,84Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti 12 1,57Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 46 6,04

Obrazovanje 51 6,69

Djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi 27 3,54Umjetnosti, zabava i rekreacija 13 1,71Ostale uslužne djelatnosti 16 2,10Djelatnosti kućanstava kao poslodavca, djelatnosti kućanstva koja proizvode različitu robu i obavljaju različite usluge za vlastite potrebe

1 0,13

Djelatnost izvanteritorijalnih organizacija i tijela - 0Nepoznato 11 1,44

Ukupan broj zaposlenih 762 100Izvor: http://www.dzs.hr/; Popis stanovništva 2011.godine

Godine 2011. u Općini Ston su najveći udio zaposlenih činile osobe zaposlene u djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, a u kojima je radilo 19,42% zaposlenih Općine Ston, što također prikazuje kako je područje Općine pretežno ruralnog karaktera. Poduzetničke zone

Poduzetničke zone su infrastrukturno opremljena područja definirana prostornim planovima, namijenjena obavljanju određenih vrsta poduzetničkih, odnosno gospodarskih aktivnosti. Osnovna karakteristika poduzetničkih zona je zajedničko korištenje infrastrukturno opremljenog i organiziranog prostora od strane poduzetnika kojima se poslovanjem unutar poduzetničke zone omogućuje racionalizacija poslovanja i korištenje raspoloživih resursa poduzetničke zone zajedno s ostalim korisnicima poduzetničke zone.

Razvoj gospodarstva, odnosno poduzetništva na određenom području će se postići poticanjem izgradnje poduzetničkih zona. Na taj način će se riješiti prostorni problemi poduzetnika te potaknuti buduće poduzetnike na ulaganje. Ulaganjima i razvojem poduzetničkih zona na dugoročan način se stvaraju uvjeti za nesmetani rad kroz korištenje zajedničke infrastrukture i povezivanje poduzetnika smještenih na istom prostoru te kroz korištenje različitih povlastica ulaganja na tim prostorima, kao jezgri razvoja gospodarstva na određenom prostoru.

Na području Općine Ston se nalaze četiri poduzetničke zone, no međutim niti jedna od njih nije u funkciji. Dijelovi zemljišta tri zone su još uvijek u vlasništvu Republike Hrvatske.

Tablica 28. Poduzetničke zone koje koncem 2013.godine nisu bile u funkciji na području Općine Ston

49


Naziv poduzetničke zone Godina osnivanja Površina u ha Ulaganja u kn Ulaganja po ha u kn

Poduzetnička zona Česvinica - 19,00 0,00 0,00Poduzetnička zona Zamaslina - 7,00 0,00 0,00Poduzetnička zona Ponikve-Zabrđe - 15,00 0,00 0,00

Poduzetnička zona Zaton doli - 2,00 0,00 0,00Izvor: http://www.revizija.hr/izvjesca/2014/rr-2014/revizije-ucinkovitosti/osnivanje-i-ulaganje-u-

poduzetnicke-zone/poduzetnicke-zone-na-podrucju-dubrovacko-neretvanske-zupanije.pdf

Tablica 29. Podaci o vlasništvu nad zemljištem poduzetničkih zona na području Općine Ston

Naziv poduzetničke zone Ukupna površina PZ

Zemljište u vlasništvu JLS

Zemljište koje nije stečenoZemljište u vlasništvu

privatnih osobaZemljište u

vlasništvu RHPoduzetnička zona Česvinica 19,00 0,00 15,20 3,80Poduzetnička zona Zamaslina 7,00 0,00 5,60 1,40Poduzetnička zona Ponikve-Zabrđe 15,00 0,00 13,50 1,50

Poduzetnička zona Zaton doli 2,00 0,00 2,00 0,00Izvor: http://www.revizija.hr/izvjesca/2014/rr-2014/revizije-ucinkovitosti/osnivanje-i-ulaganje-u-

poduzetnicke-zone/poduzetnicke-zone-na-podrucju-dubrovacko-neretvanske-zupanije.pdf

Vanjskotrgovinska razmjena

Što uspješnije uključivanje u međunarodnu robnu razmjenu, zasnovano na ekonomskim načelima tržišne ekonomije, predstavlja stratešku zadaću svakog gospodarstva. To podrazumijeva izvoz konkurentnih, tržištu prihvatljivih proizvoda i usluga na profitabilnoj osnovi sa stalnim nastojanjima da se u konačnici ostvari pozitivna bilanca u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Gospodarski rast nije moguć ako su proizvođači ograničeni samo na domaće tržište, što se posebno odnosi na zemlje s malim tržištem kao što je Republika Hrvatska. S tim u vezi, gospodarski rast RH, pa tako i Dubrovačko - neretvanske županije i Općine Ston, kao i izgledi za otvaranje radnih mjesta vezani su za proizvodnju roba i usluga, a time i više nego ikada prije, za izvoz odnosno globalnu ekonomiju. U slijedećim tablicama su prikazani podaci o izvozu i uvozu Dubrovačko - neretvanske županije i Općine Ston ostvarenim u 2011. i 2012.godini.

50


Tablica 30. Ostvareni izvoz u DNŽ i Općini Ston (u tisućama kuna)OSTVARENI IZVOZ

Županija/gradovi i općine

Godine Indexi2009. 2010. 2011. 2012. 12/11

Republika Hrvatska 55.272.198 64.891.583 71.234.060 72.380.725 101,6DNŽ 182.614 226.625 246.347 176.587 71,8

Općina Ston 287 924 735 595 80,8Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/04-02-05_01_2011.htm

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/04-02-05_01_2012.htm; http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/04-02-04_01_2013.htm

U 2012.godini u Dubrovačko – neretvanskoj županiji ostvaren je izvoz u iznosu od 176.587.000,00 kn što je za 28,2% manje u odnosu na prethodnu godinu, te je udio uvoza Županije u izvozu RH iznosio 0,25%. Istodobno 2012.godine je u RH izvezeno roba u iznosu od 72.380.725.000,00 kn što je povećanje za 1,6% u odnosu na 2011. godinu. Općina Ston je 2012. godine izvezla robe u vrijednosti 595.000,00 kn, što je uspoređujući sa prethodnom 2011. smanjenje od čak 19,2%. Općina Ston u 2012. godini sudjeluje sa svega 0,34% u ukupnom uvozu Dubrovačko - neretvanske županije.

Tablica 31.Ostvareni uvoz u DNŽ i Općini Ston (u tisućama kuna)OSTVARENI UVOZ

Županija/gradovi i općine

Godine Indexi2009. 2010. 2011. 2012. 12/11

Republika Hrvatska 111.751.098 110.296.840 121.036.155 121.899.363 100,7

DNŽ 469.067 396.070 397.241 524.949 132,1Općina Ston 3.008 1.363 2.782 1.707 61,3

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/04-02-05_01_2011.htm;http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/04-02-05_01_2012.htm;http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/04-02-04_01_2013.htm

U 2012. godini u Dubrovačko - neretvanskoj županiji ostvaren je uvoz u iznosu od 524.949.000,00 kn što je za 32,1% više u odnosu na prethodnu godinu, te je udio uvoza Županije u uvozu RH iznosio svega 0,43%. Istodobno 2012. godine je u RH uvezeno roba u iznosu od 121.899.363.000,00 kn što je za 0,7% više u odnosu na 2011. godinu. Općina Ston je 2012. godine uvezla robe u vrijednosti 1.707.000,00 kn, što je uspoređujući sa prethodnom 2011. smanjenje od čak 38,7%. Općina Ston u 2012.godini sudjeluje sa 0,3% u ukupnom uvozu Dubrovačko - neretvanske županije.

Tablica 32. Bilanca vanjsko – trgovinske razmjene (u tisućama kuna)Elementi DNŽ Općina Ston

51


2011. 2012. 2011. 2012.1. Izvoz 246.347 176.587 735 5952. Uvoz 397.241 524.949 2.782 1.7073. Bilanca -150.894 -348.362 -2.047 -1.112

4. Pokrivenost uvoza izvozom 61,01 33,64 26,42 34,86

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2011/04-02-05_01_2011.htm;;http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/04-02-05_01_2012.htm;http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/04-02-04_01_2013.htm

Vezano za vanjskotrgovinsku razmjenu na razini Općine Ston svakako treba djelovati u smjeru kako bi se taj nepovoljan odnos promijenio u korist izvoza, prije svega, onih roba koje kvalitetom odskaču od uvezenih te na taj način treba jačati domaću proizvodnju, a i sačuvati radna mjesta. Na razini Općine u 2011.godini je pokrivenost uvoza izvozom bila svega 26,42%, dok je u 2012. godini pokrivenost iznosila 34,86%.


Tablica 33. Razvojni problemi i potrebe gospodarske osnove i orijentacije područja Općine

Razvojni problemi Razvojne potrebeGospodarska osnova i orijentacija

Nedovoljno proizvodno – poslovnih kapaciteta

Neiskorištenost poljoprivrednih potencijala u smislu razvoja turističke djelatnosti

Nedostatak financijskih sredstava za pokretanje postupaka stavljanja poduzetničkih zona u funkciju

Nepovoljna vanjskotrgovinska bilanca Smanjen udio izvoza u odnosu na protekle

godine

o Izgradnja proizvodno – poslovnih kapaciteta – razvoj prerađivačke industrije

o Razvoj turističke djelatnosti o Osiguranje financijskih sredstava kako bi se

PZ stavile u funkcijuo Poticanje razvoja malog i srednjeg

poduzetništvao Jačanje domaće proizvodnjeo Poticanje izvoza roba

Izvor: Općina Ston Turizam

U najnovije vrijeme ugodan krajolik, obala, more, klima, vegetacija, promet utjecali su na početak jačeg razvitka turizma u ovoj općini i sve veću orijentaciju stanovništva prema toj djelatnosti.

To se prvenstveno odnosi na razvitak ljetnog kupališnog stacionarnog turizma, ali mogućnost ruralnog, izletničkog, športsko-rekreacijskog, tranzitnog, festivalskoga, lovnog, ribolovnog, crkvenog, nautičkog usmjeravanja. Među mogućnostima na moru moguće je plivanje, jedrenje, veslanje, surfing, ronjenje, skijanje, športski ribolov, sudjelovanje u profesionalnom ribanju.

52


U tom pogledu osobito su na sjevernoj pelješkoj obali podobna naselja Brijesta, Duba Stonska, Luka, Hodilje i Mali Ston, a na južnoj pelješkoj obali naselja Žuljana te zaseoci Prapratno, Pržina, dok su u Stonskom kanalu povoljne prilike za razvitak turizma u Stonu, Brocama te zaseocima Konštari i Kobaš. Danas od turističkih kapaciteta uz privatne smještaje i hotel u Malom Stonu djeluju autokampovi u Prapratnom , Brijesti, Žuljani i Hodilju.13

Posjećenost i smještajni kapaciteti

Usporedbom podataka o dolascima turista i ostvarenim noćenjima u 2014. i 2015. godini, uočljiva je pozitivna promjena na području Općine Ston. Udio dolazaka turista u Općini Ston u 2015. godini je veći za 5,1% u odnosu na prethodnu godinu, te je udio noćenja u 2015. godini isto veći, i to za 3% u odnosu na prethodnu 2014. godinu. U idućim tablicama su prikazani navedeni rezultati.

Tablica 34. Ostvareni dolasci turista na području DNŽ i Općine Ston 2014./2015. godine

Destinacija

Dolasci turista 2014. Dolasci turista 2015. Indeks 2015./2014.

UkupnoDoma

ćiStrani Ukupno

Domaći

StraniUkupn

oDoma

ćiStrani

DNŽ 1.346.281

97.829

1.248.452

1.443.103

105.587

1.337.516

107,2 107,9107,

1Općina

Ston 22.785 1.347 21.438 23.956 1.454 22.502 105,1 107,9105,

0Izvor: www.dzs.hr (Prema statističkim područjima; Turizam, Dolasci i noćenja turista u 2014.; Dolasci i

noćenja turista u 2015.)

Tablica 35. Ostvarena noćenja turista na području DNŽ i Općine Ston 2014./2015. godine

Destinacija

Noćenja turista 2014. Noćenja turista 2015. Indeks 2015./2014.

UkupnoDoma

ćiStrani Ukupno

Domaći

StraniUkupn

oDoma

ćiStrani

DNŽ 5.883.802

370.210

5.513.592

6.135.891

402.094

5.733.797

104,3 108,6104,

0Općina

Ston 103.125 6.328 96.797 106.191 6.776 99.415 103,0 107,1102,

7Izvor: www.dzs.hr (Prema statističkim područjima; Turizam, Dolasci i noćenja turista u 2014.; Dolasci i

noćenja turista u 2015.)


53


Grafikon 14. Struktura dolazaka i noćenja turista na području DNŽ tijekom 2015. godine

Dolasci

Noćenja

0.00% 20.00% 40.00% 60.00% 80.00% 100.00%

7.32%

6.55%

92.68%

93.45%

DomaćiStrani

Izvor: www.dzs.hr

Grafikon 15. Struktura dolazaka i noćenja turista na području Općine Ston tijekom 2015. godine

Dolasci

Noćenja

0.00% 20.00% 40.00% 60.00% 80.00% 100.00%

6.07%

6.38%

93.93%

93.62%

DomaćiStrani

Izvor: www.dzs.hr

Tablica 36. Smještajni kapaciteti po vrstama objekta u Općini Ston 2014. godineOpćina

Ston UkupnoOd toga u

hotelima i slično kampovima kućanstvima ostalim

objektimaSobe 948 z 460 468 z

Postelje 2.548 z 1.203 1.299 zIzvor: www.dzs.hr (Prema statističkim područjima; Turizam, Turizam u primorskim gradovima i

općinama u 2014)Razvojni problemi i potrebe

Tablica 37. Razvojni problemi i potrebe turističke djelatnosti područja Općine Razvojni problemi Razvojne potrebe

Turizam

54


Nedovoljna iskorištenost svih turističkih potencijala Općine

Nepostojanje turističke atrakcije Slaba orijentiranost i zainteresiranost

poljoprivrednih domaćinstava za turizam Nedostatak smještajnih kapaciteta

o Stvaranje zanimljivih turističkih proizvodao Jačati uključivanje izvornih proizvoda i eno-

gastronomskog naslijeđa kao dijela kulturnog naslijeđa u turističku ponudu

o Razvoj ruralnog i ekološkog turizmao Razvoj izletničkog i športsko-rekreacijskog

turizmao Izgradnja i povećanje turističkih smještajnih

kapaciteta

Izvor: Općina Ston

Poljoprivreda

Ograničene površine plodnog zemljišta i bezvodica otežavali su razvitak poljodjelstva na prostoru Općine Ston (više se razvijalo vinogradarstvo, maslinarstvo, te nešto voćarstvo, povrtlarstvo i ratarstvo, kao i proizvodnja duhana). Dopunsko i sezonsko zanimanje je bilo sakupljanje ljekovitih i aromatskog bilja. Prostrane pašnjačke površine bile su, više ranije nego danas, korištene za razvitak stočarstva (koza, ovca). Posebno vrijedno plodno poljodjelsko zemljište su Brijesta polje i Stonsko polje, udoline Žuljane, pelješke Crne Gore i Ponikve, ali i neke manje plodne površine (polja, poljica, uvale, udoline) u blizini pojedinih naselja.

Brijesta polje prostire se uzdužno od mora do iznad Gornjeg sela, rigolano terasirano tlo na vapnencu, što je uz povoljne klimatske uvjete pogodno za uzgoj mandarina i drugih agruma, koštičavog voća, vinove loze i masline.

Stonsko polje se prostire od solane u Stonu pa sve do naselja Česvinica, površine od oko 100 ha. Plodno tlo, povoljna klima te voda za navodnjavanje omogućuju uzgoj agruma, koštičavog i jabučastog voća, vinove loze, povrća, stočnog bilja i masline.

Udolina Žuljana tipično je područje uzgoja vinove loze, maslina, južnog voća, što je u skladu s tipovima tala i lokalnim klimatskim prilikama.

Udoline pelješka Crna Gora i Ponikve, kojima je svojstvena nešto oštrija klima i kvalitetni tipovi tala, posebno su vrijedna područja za uzgoj vinove loze i razvitka vinogradarstva (kvalitetno bijelo vino “mareština”), ali i maslinarstva i uzgoj koštičavog voća.

Na području općine Ston proizvede se oko 300 vagona grožđa ili oko 200 vagona vina. Ubere se u rodnim godinama oko 300 000 kg ploda masline iz čega se ocjedi oko 8 vagona maslinova ulja. Na površini od oko 50 ha mandarine ubere oko 80

55


vagona plodova, te oko 5 vagona suhog i svježeg južnog voća. Izvrca se oko 2 tone meda, te ubere oko 25 vagona povrća u tijeku cijele godine. Najveća količina grožđa se prerađuje u vinarijama Poljoprivredne zadruge Putniković (150 vagona) i Stona (120 vagona). Ostalo prerađuju sami proizvođači u svojim podrumima. Plodovi masline se uglavnom prerađuju u zadružnoj uljari u Brijesti i Stonu.14


56


Tablica 38. Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu, površini ukupno raspoloživoga zemljišta, korištenoga poljoprivrednog zemljišta, ostalog zemljišta i broja parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta

Skupine poljoprivrednih

kućanstava prema ukupno raspoloživom

zemljištu

Broj kućanstava

Ukupno raspoloživa

površina zemljišta,ha (3+7)

Korišteno poljoprivredno zemljište, haOstalo

zemljište, ha

Broj parcela korištenoga

poljoprivrednog zemljišta

ukupno korišteno (4+5-6)

u vlasništvu

uzeto u zakup

dano u zakup

1 2 3 4 5 6 7 8

DNŽ županija 9.723 22.625,53 7.119,73 6.144,80 995,37 20,44 15.505,80 59.366

Općina Ston 478 1.558,33 437,21 434,01 4,50 1,30 1.121,12 3.619Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Agriculture2003/htm/h01_01_01_zup.html#T13

Tablica 39. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama

Skupine poljoprivrednih

kućanstava prema ukupno raspoloživom

zemljištu

Korišteno poljoprivredno zemljište, ha

ukupno (2+3+4+5+6+8+

10)

oranice i vrtovi

povrtnjaci (na

okućnici,korišteni

za vlastite

potrebe)

livade pašnjaci

voćnjaci vinogradi

rasadnici i košaračkavrba i dr.

Ostalo zemljište, ha

ukupno od toga:plantažni ukupno od toga:

plantažni ukupno

od toga: neobrađeno

poljoprivredno zemljište

od toga: šumskozemljište

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13DNŽ

županija 7.119,73 771,63 134,80 400,21 879,39 3.170,00 1.526,45 1.757,60 941,73 6,10 15.505,80 3.792,80 10.650,13

Općina Ston 437,21 28,91 6,01 17,16 15,87 136,18 104,55 233,08 92,97 - 1.121,12 262,43 784,05

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Agriculture2003/htm/h01_01_02_zup.html#T13

57


Poljoprivredna kućanstava Dubrovačko - neretvanske županije ukupno raspolažu sa 22.625,53 ha zemljišta, od čega stvarno koriste 7.119,73 ha, a u vlasništvu imaju 6.144,80 ha korištenog poljoprivrednog zemljišta.

Na temelju Popisa poljoprivrede 2003. godine, ukupno raspoloživa površina zemljišta Općine Ston iznosi 1.558,33 ha, tj. 6,89% od ukupno raspoložive površine zemljišta cijele Dubrovačko - neretvanske županije, dok ukupno korišteno poljoprivredno zemljište Općine Ston iznosi 437,21 ha, tj. 6,14% od ukupno obradivog poljoprivrednog zemljišta cijele Dubrovačko - neretvanske županije. Udio obradivog poljoprivrednog zemljišta od ukupne raspoložive površine zemljišta Općine čini 28,06%.

Najviše zemljišta nalazi se pod vinogradima, čak 53,31%, a zatim slijede površine pod voćnjacima (31,15%), oranicama i vrtovima (6,61%), potom livade (3,92%), pašnjaci (3,63%), te povrtnjaci s postotnim udjelom od 1,37%. 262,43 ha na području Općine je neobrađeno, što čini udio od 16,84% od ukupno raspoložive površine zemljišta na području Općine, te bi i navedeno zemljište trebalo staviti u funkciju. Šumskog zemljišta na području Općine ima relativno puno, 784,05 ha, odnosno 50,31% od ukupno raspoložive površine zemljišta Općine.

Iduća tablica prikazuje podatke o prosječnoj količini zemljišta kojim se koristi poljoprivredno kućanstvo, kao i prosječnoj veličini parcele u Dubrovačko - neretvanskoj županiji i Općini Ston, a koji ukazuju na usitnjenost i fragmentiranost poljoprivrednih površina, kako u Županiji, tako i na području Općine.

Tablica 40. Prosječna količina i broj parcela zemljišta po kućanstvu te prosječna veličina parcele u Dubrovačko - neretvanskoj županiji i Općini Ston

Ha korištenog poljoprivrednog zemljišta po poljoprivrednom kućanstvu

Prosječan broj parcela po poljoprivrednom kućanstvu

Prosječna veličina parcele

DNŽ županija 0,73 6,11 0,12

Općina Ston 0,91 7,57 0,12Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Agriculture2003/htm/h01_01_01_zup.html#T13

Stočarstvo i voćarstvo

Stočarstvo je, kao i poljodjelstvo, starodrevna djelatnost pučanstva ovoga kraja. Prema zadnjem Popisu, u Općini od sve vrste stoke najbrojnija je perad sa 1.216 grla peradi (prema Popisu poljoprivrede 2003.). Grla koza je manje brojno sa 571 grlom koza, a zatim grla kunića sa 243. U Dubrovačko - neretvanskoj županiji također je najbrojnija perad sa 62.416 grla, koze sa 8.850 grla i ovce sa 6.160 grla.

58


Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine Državnog zavoda za statistiku, broj grla stoke na području Općine Ston je prikazan u slijedećoj tablici, a najbrojnija su grla peradi, koza i kunića.

Tablica 41. Stanje grla stoke na području Općine StonGrlo Općina Ston DNŽ

goveda 7 1.795svinje 32 1.818ovce 192 6.160koze 571 8.850konji - 77magarci, mazge i mule 6 343kunići 243 2.686perad 1.216 62.416pčelinje zajednice - košnice - 4.480Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Agriculture2003/census_agr_tabl.htm

Tablica 42. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju kozaBroj kućanstava

prema ukupnom broju koza prema broju koza za rasplod

ukupno

s 1 - 5

koza

6 - 10

11 - 20

21 - 50

više od 50

koza

ukupno

s 1 - 5 koza za

rasplod

6 - 10

11 - 20 21 - 50

više od 50 kozaza

rasplod

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

DNŽ 2.092

1.743

232 65 38 14 1.87

0 1.760 57 23 29 1

Općina Ston 183 157 21 3 2 - 154 151 2 1 - -

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Agriculture2003/census_agr_tabl.htm

Tablica 43. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju ovacaBroj kućanstava

prema ukupnom broju ovaca prema broju ovaca za rasplod

ukupno

s 1 - 5

ovaca

6 - 10

11 - 20

21 - 50

više od 50

ovaca

ukupno

s 1 - 5 ovaca

zarasplo

d

6 - 10

11 - 20 21 - 50

više od 50 ovaca

za rasplo

d1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

DNŽ 358 185 70 37 40 26 316 182 58 32 29 15Općina

Ston 40 31 5 4 - - 30 26 3 1 - -


Iz prethodno navedenih tablica vidljivo je da na području Općine Ston najviše kućanstava ima 1 - 5 koza (ukupno 157 kućanstava), dok 24 kućanstva ima od 6 –

59


20 koza. Više od 20 koza broje 2 kućanstva, dok nema kućanstava koja broje više od 50 koza. Ukupno 31 kućanstvo ima do 10 ovaca, 6 – 20 ovaca ima ukupno 9 kućanstava, dok nema kućanstava koja broje više od 20 ovaca.

Prema Popisu poljoprivrede iz 2003. godine Državnog zavoda za statistiku, broj stabala voćaka na području Općine Ston je prikazan u slijedećoj tablici.

Tablica 44. Stanje voćaka na području Općine Ston

Voćnjak

Ukupan broj stabala voćaka;Općina Ston Dubrovačko –

neretvanska županijaUkupan broj

stabalaOd toga: broj stabala na

plantažišljive 332 - 51.917

jabuke 774 152 62.364kruške 189 - 3.216trešnje 607 86 8.423višnje 288 - 3.398

breskve i nektarine 2.354 1.654 66.224marelice 102 - 4.757smokve 1.170 - 30.221citrusi 16.952 13.958 1.143.687orasi 321 - 2.807

bademi 807 - 10.249lješnjaci 32 - 158masline 37.046 27.456 432.415

vinograd – broj trsova 1.887 722 12.487

Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Agriculture2003/htm/h01_02_01_zup.html#T13

Na području Općine Ston, u uzgoju voća najviše su zastupljene masline, a zatim citrusi, breskve i nektarine, grožđe i smokve.

Tablica 45. Broj poljoprivrednih kućanstava prema vrstama voćnih stabalaSkupine

poljoprivrednih

kućanstava prema

korištenome poljoprivred

nom zemljištu

Broj kućanstava

sa š

ljiva

ma

s ja

buka

ma

s kr

uška

ma

s tre

šnja

ma

s vi

šnja

ma

s br

eskv

ama

i ne

ktar

inam

a

s m

arel

icam

a

sa s

mok

vam

a

s ci

trusi

ma

(man

darin

ke

s or

asim

a

s ba

dem

ima

s lje

šnja

cim

a

s m

aslin

ama

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13

DNŽ 2.094

1.851 923 2.0

68 944 1.420

595

4.307

5.255

1.278

2.006 64 6.1

74Općina

Ston 120 148 78 168 119 101 51 259 251 151 165 15 407


60


Na području Općine Ston najveći je broj poljoprivrednih kućanstava koja uzgajaju stabla maslina te kućanstava koja uzgajaju stabla sa smokvama.

Prema obrađenim podacima DZS, u slijedećoj tablici prikazan je i broj kućanstava prema prodaji poljoprivrednih proizvoda u 2002. godini. U navedenom popisnom periodu od ukupnog broja poljoprivrednih kućanstava Općine, 243 kućanstva ostvarila su profit prodajom određenih pojedinačnih poljoprivrednih kultura, što čini 50,84% od ukupnog broja poljoprivrednih kućanstava (478 registrirana kućanstva).

Ovaj segment razvoja trebao bi se i dodatno povećati kroz strategiju razvoja na lokalnom nivou u suradnji s višim institucijama na državnoj razini te bi trebalo razraditi program jačanja razvoja lokalnog stanovništva kako bi se stvorila pozitivna klima u razvoju oblasti zasebnih poljoprivrednih kultura. Također, s ciljem postizanja boljih rezultata i veće konkurentnosti, bilo bi potrebno razmotriti interesna udruživanja poljoprivrednika po uzoru na slična udruženja u razvijenim zemljama.

Tablica 46. Broj kućanstava koji je ostvario prihod od prodaje u Općini StonŽitarica -Industrijsko, aromatsko i ljekovito bilje -Krmno bilje -Povrće 9Cvijeće i ukrasno bilje -Voće i grožđe 136Vino i rakija, te maslinovo ulje i ostale prerađevine 50

Goveda i kravlje mlijeko 1Svinje -Ovce i koze te ovčje i kozje mlijeko 3Perad i jaja 1Dopunske djelatnosti i ostalo 43

UKUPNO 243Izvor: http://www.dzs.hr/Hrv/censuses/Agriculture2003/htm/h01_09_01_zup.html#T13

Općina Ston ima mnogo potencijalnih mogućnosti za razvoj poljoprivrede. Te mogućnosti proizlaze iz raspoloživih zemljišnjih kapaciteta, mogućnosti natapanja te povoljnih klimatskih uvjeta.

61



Tablica 47. Razvojni problemi i potrebe poljoprivredne djelatnosti područja Općine Razvojni problemi Razvojne potrebe

Poljoprivreda

Poljoprivredna proizvodnja je uglavnom individualna

Ograničene površine plodnog zemljišta i bezvodica

Zastarjela tehnološka proizvodnja i infrastruktura

Neorganiziranost i nekonkurentnost Neriješenost imovinsko-pravnih odnosa i

katastarskih pitanja Pojava sve većih neobrađivanih površina Nedovoljno poticajnih mjera za razvoj

poljoprivredne proizvodnje

o Poticajnim mjerama u poljoprivredi poticati kvalitetniju iskorištenost poljoprivrednog zemljišta

o Površine koje se ne obrađuju staviti u funkcijuo Uspostaviti i provoditi integriran pristup

rješavanja imovinsko pravnih odnosa poljoprivrednog zemljišta

o Poticati udruživanje poljoprivrednika u udruge i zadruge

o Intenzivirati razvoj voćarstva o Okrupnjavanje poljoprivrednih parcela o Poticati stvaranje vlastitih „brendova“

proizvoda – stvaranje veće prepoznatljivosti na tržištu

o Poticati izgradnju proizvodno – poslovnih kapaciteta

o Revitalizirati poljoprivredna gospodarstva u smislu razvoja proizvodne djelatnosti kroz razvoj turističke djelatnosti

Izvor: Općina Ston

DRUŠTVENA INFRASTRUKTURA

Jedna od temeljnih funkcija JL(R)S, pa tako i Općine Ston jeste zadovoljavanje javnih potreba u društvenim djelatnostima. Za izvršenje ove obveze u proračunu Općine se osiguravaju potrebna financijska sredstva, a temeljem programa javnih potreba koji se utvrđuju svake godine.

Pregledom postojeće mreže društvenih djelatnosti na području Dubrovačko - neretvanske županije, pa tako i same Općine Ston, može se zaključiti da je u nekim segmentima ona dovoljno disperzirana u prostoru, no međutim mrežu pojedinih usluga je potrebno proširiti po cijeloj Županiji. Prednost svakako trebaju imati zdravstvene usluge i obrazovanje.

62


Obrazovna infrastruktura

Odgoj i školstvo na području Općine, provodi se kao predškolski i osnovnoškolski odgoj.

Tablica 48. Obrazovna infrastruktura na području Općine StonPredškolski odgoj

Dječji vrtić Ston Osnivač: Općina StonMjesto: Duba Stonska

Osnovno školstvo

Osnovna škola Ston Osnivač: Dubrovačko – neretvanska županijaMjesto: Ston

Srednjoškolsko i više/visoko obrazovanje

Ustanove srednjoškolskog i višeg /visokog obrazovanja ne postoje na području Općine Ston pa osobe srednjoškolsko obrazovanje, kao i ako se odluče za dodatno više ili visoko obrazovanja stječu u mjestima van Općine, drugim većim županijskim središtima ili pak izvan same Županije.

Izvor: http://www.mzos.hr/dbApp/pregled.aspx?search=2&appName=Vrtici; http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=11531 – „Odluka o donošenju mreže osnovnih i srednjih škola,

učeničkih domova i programa obrazovanja“;http://skole.hr/skole/popis?mod_instance=229_1150_0&pu_zupanija=Dubrova%E8ko-

neretvanska&x=42&y=8

Zdravstvo i socijalna skrb

„Na osnovi odredaba članka 24. Zakona o zdravstvenoj zaštiti zdravstvena djelatnost obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini te na razini zdravstvenih zavoda. Zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja na primarnoj razini osigurane osobe Zavoda ostvaruju na osnovi slobodnog izbora doktora medicine i doktora stomatologije, u pravilu, prema mjestu stanovanja, a prema odredbama općih akata Zavoda. Zdravstvenu zaštitu iz obveznog zdravstvenog osiguranja na sekundarnoj i tercijarnoj razini osigurane osobe Zavoda ostvaruju osnovom uputnice izabranog ugovornog doktora primarne zdravstvene zaštite. Zdravstvena zaštita iz obveznog zdravstvenog osiguranja na razini zdravstvenih zavoda provodi se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite, te putem posebnih programa.

Zdravstvena zaštita na primarnoj razini pruža se kroz djelatnosti:

63


opću/obiteljsku medicinu zdravstvenu zaštitu predškolske djece zdravstvenu zaštitu žena patronažnu zdravstvenu zaštitu zdravstvenu njegu u kući bolesnika stomatološku zdravstvenu zaštitu (polivalentnu) higijensko-epidemiološku zdravstvenu zaštitu preventivno-odgojne mjere za zdravstvenu zaštitu školske djece i studenata laboratorijsku dijagnostiku ljekarništvo hitnu medicinsku pomoć.

Zdravstvena djelatnost na sekundarnoj razini obuhvaća specijalističko - konzilijarnu zdravstvenu zaštitu i bolničku zdravstvenu zaštitu. Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini obuhvaća obavljanje najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz specijalističko – konzilijarnih i bolničkih djelatnosti.“15

S obzirom na navedeno utvrđuje se potreban broj zdravstvenih ustanova i privatnih zdravstvenih radnika s kojima Zavod sklapa ugovor o provođenju primarne zdravstvene djelatnosti, što je prikazano u slijedećim tablicama, a za područje Dubrovačko – neretvanske županije i Općine Ston.

Tablica 49. Mreža potrebnih timova na razini primarne zdravstvene djelatnosti na području Dubrovačko - neretvanske županije i Općine Ston

Potreban broj timova

opće/obiteljske medicine

Potreban broj

pedijatrijskih timova

Potreban broj timova dentalne medicine

Potreban broj ginekoloških

timova

Potreban broj patronažnih

sestara

Potreban broj medicinsko –

biokemijskih timova u djelatnosti

laboratorijske dijagnostike

Područje Doma zdravlja Dom zdravlja Dubrovnik

DNŽ 82 12 68 10 29 5

Općina Ston 2 - 1 - - -Izvor: http://www.hlk.hr/ObjavljenaNovaMreza; http://www.hzzo.hr/zdravstveni-sustav-rh/zdravstvena-zastita-pokrivena-obveznim-zdravstvenim-osiguranjem/ugovoreni-sadrzaji-zdravstvene-zastite-u-rh/

Tablica 50. Mreža potrebnih timova u zdravstvenoj djelatnosti na području Dubrovačko - neretvanske županije i Općine Ston

Potreban broj medicinskih

sestara u djelatnosti

zdravstvene njege u kući

Potreban broj timova u

djelatnosti higijensko –

epidemiološke zdrav. zaštite

Potreban broj timova u djelatnosti

preventivno – odgojnih mjera za

zdrav. zaštitu školske djece i

Potreban broj timova u

djelatnosti javnog zdravstva

u Republici Hrvatskoj

Potreban broj timova u djelatnosti zdrav. zaštite mentalnog

zdravlja, prevencije i izvanbolničkog

liječenja ovisnosti15 http://www.hzzo.hr/zdravstveni-sustav-rh/zdravstvena-zastita-pokrivena-obveznim-zdravstvenim-osiguranjem/ugovoreni-sadrzaji-zdravstvene-zastite-u-rh/

64

http://www.hzzo.hr/zdravstveni-sustav-rh/zdravstvena-zastita-pokrivena-obveznim-zdravstvenim-osiguranjem/ugovoreni-sadrzaji-zdravstvene-zastite-u-rh/



bolesnika studenataDNŽ 35 3 6 1 2Općina Ston 1 - - - -

Izvor: http://www.hlk.hr/ObjavljenaNovaMreza; http://www.hzzo.hr/zdravstveni-sustav-rh/zdravstvena-zastita-pokrivena-obveznim-zdravstvenim-osiguranjem/ugovoreni-sadrzaji-zdravstvene-zastite-u-rh/

Na području Općine Ston djeluje ispostava Doma zdravlja Dubrovnik (Ambulanta Ston), u kojoj stanovnici s područja Općine mogu ostvariti primarnu zdravstvenu zaštitu.Ambulanta u Stonu trenutno zadovoljava u potpunosti sve osnovne medicinske potrebe stanovnika Općine, a zaključeno usporedbom utvrđenih potrebnih i postojećih zdravstvenih ustanova i radnika.

Unutar područja Općine Ston ne postoji niti jedan KBC, BC ili specijalistička bolnica, kao ni dom za starije i nemoćne.

U slijedećoj tablici prikazana je mreža bolničke djelatnosti na području Dubrovačko - neretvanske županije.

Tablica 34. Mreža bolničke djelatnosti u Dubrovačko – neretvanskoj županiji1.

Opća bolnica DubrovnikBroj postelja za liječenje bolesnika oboljelih od akutnih bolesti 323

2.Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju „Kalos“ – Vela LukaBroj postelja za liječenje bolesnika oboljelih od akutnih i kroničnih bolesti

120

Izvor: http://www.hlk.hr/ObjavljenaNovaMreza; http://www.hzzo.hr/zdravstveni-sustav-rh/zdravstvena-zastita-pokrivena-obveznim-zdravstvenim-osiguranjem/ugovoreni-sadrzaji-zdravstvene-zastite-u-rh/

Na području Dubrovačko - neretvanske županije nalazi se ukupno 1 privatni dom za starije i nemoćne osobe, 2 privatna obiteljskih domova za starije i nemoćne, te 5 državnih domova. Na području Općine Ston se ne nalazi niti jedan dom za starije i nemoćne.

Programom socijalne skrbi Općine Ston nastoji se osigurati pomoć za podmirivanje osnovnih životnih potreba socijalno ugroženim, nemoćnim i drugim osobama koje one same, a niti uz pomoć članova obitelji ne mogu osigurati, bilo zbog osobnih, gospodarskih, socijalnih, zdravstvenih ili nekih drugih nepovoljnih životnih okolnosti. Na području Općine utvrđuju se i osiguravaju sljedeći oblici pomoći i programi:

1. pomoć za stanovanja,2. pomoć za prijevoz,3. pomoć djeci s teškoćama u razvoju,4. stipendije studentima,5. subvencije cijene prijevoza učenika i studenata,6. pomoć za ogrjev,

65




7. novčana pomoć djeci za blagdan sv. Nikole,8. jednokratne pomoći povodom božićnih i novogodišnjih blagdana.9. sufinanciranje Programa za stare, nemoćne i umirovljenike10. jednokratne novčane pomoći za novorođenčad11. socijalno-zdravstvena prevencija16

Kultura i šport

Programom javnih potreba u sportu osigurava se djeci i mladima, kao i ostalom stanovništvu Općine Ston preduvjete za bavljenje tjelesnim aktivnostima, postizanje sportskih rezultata, te poticanje i promicanje sporta kao zdravog načina života. Program javnih potreba provodi se kontinuirano sa svrhom omasovljenja sporta.

Tablica 51. Popis sportskih udruga i klubova na području Općine StonR. b. Naziv udruge

1. N.K. „SOŠK 1919“ 12. Klub podvodnih aktivnosti "PLAVA DUBINA"

2. Malonogometni klub Lempo Žuljana 13. Malonogometni klub "Ston"

3. N.K. „PUTNIKOVIĆ“ 14. PON DO KWAN KICKBOXING KLUB "FENIKS"

4. N.K. „PONIKVE“ 15. Udruga za športski ribolov "Kjerna"5. Košarkaški klub Ston Veterani 16. Boćarski klub "Hodilje"

6. Društvo prijatelja N.K. „HAJDUK“- Ston 17. Boćarski klub Ponikve

7. Boćarski klub DUBA - Duba Stonska 18. Boćarski klub Luka8. Boćarski klub Davorin Jeić Žuljana 19. Boćarski klub Sveta Ana9. Boćarski klub "Ston" Ston 20. Moto klub Čaglji Žuljana

10. Boćarski klub Brijesta 21. Amatersko športsko društvo Ponikve

11. Boćarski klub "Putniković" 22. Pomorsko športska ribolovna udruga "Liganj" Ston

Izvor:https://registri.uprava.hr/#!udruge/xwIBAAEAAQAAAAAAAMcDAQAAAQIAAAABnkAAAAAAAAAAAAABAQFvaeICAbTEAg

U oblasti kulture treba omogućiti izravno učešće stanovništva u suvremenim umjetničkim kulturnim zbivanjima. Povećanjem kulturološke ponude na području Općine Ston pridonosi se i povećanju kvalitete življenja stanovništva.

Programom javnih potreba u kulturi osigurava se zadovoljavanje kulturnih potreba stanovnika Općine Ston kroz ostvarenje redovnog rada Mjesne knjižnice Ston, poticanje kulturnog amaterizma i stvaralaštva, provođenje kulturnih projekata, zaštitu kulturnih dobara i očuvanje kulturne baštine.

Tablica 52. Popis kulturoloških udruga na području Općine StonR.b. Naziv udruge

16 Program socijalnih potreba Općine Ston za 2016.godinu

66


1. KUD „Stoviš“ Ston2. KUD „Putniković“3. KUD „Ponikovska poskočica“4. Udruga „Stonska maškarata“5. Udruga „Maškara maloga mora“6. Ženska klapa Žuljanke7. Udruga Čarovići

Izvor:https://registri.uprava.hr/#!udruge/xwIBAAEAAQAAAAAAAMcDAQAAAQIAAAABnkAAAAAAAAAAAAABAQFvaeICAbTEAg

Udruge na području Općine

Zajedničko svim udrugama na području Općine da su često suočene s nedovoljnim brojem stručno osposobljenih osoba za rad na specifičnom području djelovanja udruge. To je posebno važno zbog jasnoće programa i aktivnosti pojedinih udruga i česte potrebe prijave projekata mogućim izvorima financiranja (općinski proračun, proračun županije, resorna ministarstva, fondacije, fondovi EU i sl.). Većina lokalnih udruga se stoga rijetko obraća izvorima van Općine i oslanja se na sredstva proračuna Općine Ston. Financiranje za rad lokalnih udruga vrlo je jasno i transparentno. Natječaji i dodjela sredstava za provođenje programa i projekata udruga jasno su određeni Javnim potrebama koje donosi Općinsko vijeće uz donošenje proračuna.

Na području Općine Ston aktivno je 50 udruga, a najviše u Stonu. Prema glavnoj grupi djelatnosti najviše je aktivno sportskih udruga, njih 22 ili 44% od ukupnog broja aktivnih udruga na području Općine, a potom kulturnih i gospodarskih udruga. Broj udruga prema glavnoj grupi djelatnosti je naveden u sljedećoj tablici.

Tablica 53. Broj aktivnih udruga prema glavnoj grupi djelatnosti Djelatnost udruga Broj udruga

Gospodarske udruge (poljoprivredna djelatnost) 6Kulturne udruge 7Udruge za okupljanje i zaštitu mladeži i obitelji 1Socijalne udruge 3Tehničke udruge -Zdravstvene udruge -Sportske udruge 22Zaštita i spašavanje i tehnička vatrogasna djelatnost 3

Udruge zaštite okoliša i prirode 1Udruge iz ostalih djelatnosti 7

UKUPNO 50Izvor:https://registri.uprava.hr/#!udruge/

9QIBAAEAAAAAAAAAAPUDAQAAAQIAAAABzlUAAAAAAAAApQQBAAQAAAABAgAAAAAAAAABAQFvaeICAdSzAg

67



Tablica 54. Razvojni problemi i potrebe društvene infrastrukture područja Općine Razvojni problemi Razvojne potrebe

Društvena infrastruktura prostora

Nedostatak inicijative udruga za potražnju drugih izvora financiranja – osim lokalnog proračuna

Nedostatak sredstava za ulaganje i održavanje sportskih objekata i rekreacijskih sadržaja

o Provoditi aktivnosti koje se bave razvojem ljudskih potencijala, unapređenjem svih oblika obrazovanja, kulture, zdravstvene i socijalne sigurnosti

o Poboljšanje kvalitete predškolskog odgoja o Unapređenje uvjeta za odvijanje kvalitetnijeg

osnovnoškolskog obrazovanja na području Općine

o Izgradnja športske infrastrukture – igrališta i dvorana – omogućavanje provedbe sportskih i rekreacijskih aktivnosti građana

o Poboljšanje postojećih društvenih domovaIzvor: Općina Ston

IZVORI FINANCIRANJA

Nakon ulaska Hrvatske u punopravno članstvo EU, postali su dostupni strukturni instrumenti kohezijske politike EU: Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond i Kohezijski fond, i instrumenti zajedničke poljoprivredne politike EU: Europski fond za garancije u poljoprivredi, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za ribarstvo.

Dakle, kao mogući izvori financiranja razvojnih projekata i programa Općine Ston, mogu se predvidjeti:

- sredstva proračuna Županije i jedinica lokalne samouprave- sredstva državnog proračuna, odnosno resornih ministarstava i fondova, sredstva

javnih poduzeća

68


- sredstva dostupna temeljem fondova EU - strukturni, kohezijski i poljoprivredni fondovi,

- sredstva na temelju bilateralne, multilateralne i regionalne suradnje,- sredstva domaćih i međunarodnih financijskih institucija – domaće financijske

institucije, Hrvatske banke za obnovu i razvoj, Svjetske banke, Europske banke za obnovu i razvoj, Europske investicijske banke,

- sredstva iz privatnih izvora- sredstva investitora: trgovačka društva, razne ustanove, udruge, pojedinci itd.

69


4.1. Alati analize stanja/okruženja

4.1.1. SWOT analiza

Tablica 55. SWOT analizaSNAGE SLABOSTI

Prostorna obilježja Bogatstvo prirodnih resursa – velik broj pašnjaka i

šuma Prostorni smještaj Općine unutar Županije relativno

povoljan – kroz Općinu prolazi državna cesta (Jadranska magistrala) koja povezuje Ploče i Dubrovnik

Pogodni klimatski uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju – ugodna mediteranska klima

Dobri potencijali za obnovljive izvore energije (sunce, vjetar)

Jadransko more kao resurs za razvoj gospodarstva i kao važan ekološki sustav

Nedovoljno iskorištene prirodne i klimatske prednosti područja

Odvojenost područja od ostatka RH zbog prekida državnog kopnenog kontinenta

Vrlo niska gustoća naseljenosti Općine Kontinuirana depopulacija stanovništva –

iseljavanje stanovništva u atraktivnija područja Otežano očuvanje osobito vrijednih predjela

prirode netaknutima

Ljudski resursi (stanovništvo i demografija)

Radno aktivno stanovništvo – 61,70% od ukupnog broja stanovnika

85,0% stanovnika ima neki stupanj obrazovanja, iako većina srednje obrazovanje – čak 42,1%

Tendencija pada stope nezaposlenosti usporedbom mjesečnih stopa 2015. godine sa stopama u 2014. godini

Uljudno i pristupačno stanovništvo

Depopulacija stanovništva – između Popisa 2001. i 2011.godine smanjen broj stanovnika za 7,60%

Negativan prirodni prirast stanovništva Proces starenja stanovništva – prosječna starost

43,6 godine Više od ¼ stanovnika starije od 60 godina Prevladavaju kućanstva s dva člana s udjelom od

26,5% i samačka kućanstva s udjelom 25,3% u ukupnom broju kućanstava

Pad broja kućanstava od 3,36% između Popisa 2001. i 2011.godine

Nedostatak projekata poticanja zapošljavanja mladih ljudi na području Općine

Učestale migracije – prostorna pokretljivost zbog posla i školovanja

Prirodna i kulturno – povijesna baština

Bogatstvo prirodnih i kulturnih vrijednosti Lokalno stanovništvo – poznavatelji kulturno-

povijesne i tradicijske baštine Postojanje pokretne i nepokretne kulturne baštine

Nedovoljna provedba mjera zaštite okoliša Nedovoljna uključenost kulturno-povijesne baštine

u turističku ponudu Manjak financijskih sredstava za ulaganja u

obnovu, zaštitu i sprječavanje propadanja spomenika kulture

70


Infrastrukturna opremljenost

Ston s bližim naseljima ima riješenu vodoopskrbu Relativno dobar stupanj razvijenosti

telekomunikacijske i elektroopskrbne mreže Odvozom komunalnog otpada obuhvaćena sva

naselja Općine Na području Općine sanirana sva divlja odlagališta

otpadom

Nezadovoljavajući kapacitet vodoopskrbnog sustava (posebno ljeti)

Nema izgrađenog kanalizacijskog sustava s pripadajućim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda

Prometna izoliranost cijele Županije zbog prekida državnog kopnenog kontinenta

Nedovoljna kvaliteta prometne infrastrukture i povezanosti utječe na demografski, gospodarski i cjelokupni društveni razvoj Općine

Nezadovoljavajuća kvaliteta cesta Nepostojanje Plana gospodarenja otpadom na

području Općine Nisu uvedene mjere odvojenog prikupljanja otpada,

osim glomaznog otpada

Gospodarstvo

Geografski preduvjeti za daljnji razvoj marikulture koja je glavna grana gospodarstva Općine

Duga tradicija u ribarstvu, maslinarstvu, vinogradarstvu i voćarstvu

Kvalitetno, zdravo i nezagađeno poljoprivredno zemljište

U velikom dijelu Općine postoje dobri uvjeti za proizvodnju voća i povrća

Veliki potencijal za razvoj turizma Gostoljubivost domicilnog stanovništva TZO Ston ulaže sve napore za postizanje

prepoznatljivosti prostora Općine kao turističke destinacije

Neaktivnost poduzetničkih zona na području Općine

Kontinuirano smanjenje izvoza na području Općine–ostvarenje negativne vanjskotrgovinske bilance

U 2012. godini pokrivenost uvoza izvozom iznosio svega 33,64%

Nedostatak proizvodno – poslovnih kapaciteta Nedovoljne poticajne mjere za razvoj gospodarstva Biološki potencijal područja nije dovoljno iskorišten Poljoprivredna proizvodnja je uglavnom

individualna Udio obradivog poljoprivrednog zemljišta u ukupnoj

raspoloživoj površini zemljišta Općine čini 28.06% Usitnjena struktura poljoprivrednih površina Zastarjela tehnološka proizvodnja i infrastruktura Nesređeni imovinsko-pravni odnosi Neorganiziranost i nekonkurentnost Depopulacija ruralnih područja Katastarska pitanja Nedovoljna iskorištenost svih turističkih potencijala

Općine Slaba orijentiranost poljoprivrednih domaćinstava

za turizam Nedostatak smještajnih kapaciteta

Društvene djelatnosti

71


Razvijenost civilnog društva – prisutnost kulturnih, športskih i drugih udruga

Postojeći kapaciteti unutar dijela organizacija civilnog društva: znanja, vještine, iskustvo, infrastruktura, informacije

Nedovoljna opremljenost školstva Nedovoljno razvijena športska i rekreativna

infrastruktura na području Općine Nedovoljna financijska sredstva za financiranje

rada udruga Nedostatak inicijative udruga za potražnju drugih

izvora financiranja – osim lokalnog proračuna

PRILIKE PRIJETNJEProstorna obilježja

Korištenje poljoprivrednih resursa na način bezopasan za okoliš – održiva poljoprivreda

Provedba mjera s ciljem zaštite poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja – zabranom, ograničavanjem i sprječavanjem unošenja štetnih tvari, te poduzimanjem mjera za očuvanje i poboljšanje plodnosti tala

Rastući interes šire domaće i međunarodne javnosti o potrebi zaštite okoliša i očuvanja krajobraza

Fondovi za zaštitu okoliša i prirode kao izvori financiranja projekata

Zagađivanje prirodnih resursa Opasnost od trajnog gubitka posebno kvalitetnijih

tala uslijed neopravdane i neracionalne prenamjene

Trajni gubitak tala – prenamjena zemljišta za potrebe izvođenja infrastrukture, izgradnje dijelova naselja, prometnica itd.

Elementarne nepogode Devastiranje okoliša Komunalni nered i neurednost Klimatske promjene

Ljudski resursi (stanovništvo i demografija) Fondovi i programi za razvoj ljudskih resursa i

cjeloživotno obrazovanje Mogućnost korištenja sredstava iz fondova EU (koji

se tiču financiranja projekta u sektoru razvoja ljudskih potencijala i zapošljavanja)

Bolje korištenje drugih oblika zapošljavanja (nepotpuno radno vrijeme, privremeni i povremeni poslovi, sezonski poslovi)

Razvojem i jačanjem gospodarskih potencijala utjecati na smanjenje stope nezaposlenosti na području Općine

Provoditi mjere poticanja nataliteta

Povećanje odljeva visokoobrazovanih ljudi sa područja Općine

Povećanje jaza neusklađenosti ponude i potražnje na tržištu rada

Pomanjkanje novih tehnologija i nedostatak kadrova koji znaju raditi s novim tehnologijama

Socijalna isključenost ugroženih skupina društva Deruralizacija i depopulacija, te migracija mladih i

obrazovanih osoba Nedostatno ulaganje u razvoj kadrova

Prirodna i kulturno – povijesna baština

Rastući interes šire domaće i međunarodne javnosti o potrebi očuvanja krajobraza te valorizacije, očuvanja i održivog korištenja kulturno-povijesne i tradicijske baštine

Članstvo u EU otvara mogućnost korištenja fondova specijaliziranih za valorizaciju, očuvanje i održivo korištenje kulturno-povijesne baštine (materijalne i nematerijalne)

Očuvanje i obnova estetske vrijednosti krajobraza Kontinuirana provedba mjera zaštite prirodnih i

kulturnih dobara

Neefikasno upravljanje kulturno-povijesnom i prirodnom baštinom

Prekomjerno i nekontrolirano korištenje i uništavanje prirodnih i kulturnih resursa

Pojava divljih odlagališta otpada

Infrastrukturna opremljenost Jačanje kvalitete prometnog sustava i povezanosti

kao osnove razvoja gospodarskog i drugog razvoja Općine

Daljnja sanacija županijskih i lokalnih cesta, kao i nerazvrstanih cesta na području Općine

Dugi period izgradnje županijskog centra za gospodarenje otpadom

Nesređeno i nejasno zakonodavstvo i preklapanje nadležnosti različitih institucija

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi i zemljišne

72


Poboljšanje jačine mobilnih mreža – unaprjeđenje informacijsko – telekomunikacijske tehnologije

Poboljšanje cjelokupnog elektroenergetskog sustava na području Općine – izgradnja novih transformatorskih stanica, obnova elektroenergetske mreže itd.

Obnova postojeće, te proširenje javne rasvjete Daljnja izgradnja vodoopskrbne mreže Izgradnja kanalizacijske infrastrukture i sustava

odvodnje i pročišćavanja voda Jačanje svijesti o važnosti obnovljivih izvora

energije, te ulaganja u kapacitete za proizvodnju energije iz tih izvora

Izrada Plana gospodarenja otpadom Podizanje svijesti građana o važnosti odvojenog

prikupljanja i sortiranja otpada Porast interesa za ulaganje u obnovljive izvore

energije

knjige Disponiranje otpadnih voda-štetne tvari iz istih u

znatnoj mjeri zagađuju okoliš pa predstavljaju stalnu prijetnju zdravlju stanovništva i uzrokuju sve veća onečišćenja površinskih i podzemnih voda

Pretjerano složena zakonska regulativa ulaganja u obnovljive izvore energije i predugi postupci dobivanja dozvola

Gospodarstvo

Državni poticaji i porezne olakšice, te raspoloživi EU fondovi

Poticajna sredstva za ruralni razvoj Izgradnja proizvodno – poslovnih kapaciteta Stavljanje poduzetničkih zona u funkciju Rast potražnje za ekološkim proizvodima i

proizvodima tradicijske baštine Umrežavanja i povezivanja proizvođača Razvoj obiteljskih gospodarstava Privlačenje investitora Razvoj postojećih i osnivanje novih potpornih

institucija za razvoj poduzetništva u županiji Korištenje nacionalnih programa za poticanje

poduzetništva Povećanje dostupnosti financijskih instrumenata

poduzetnicima – npr. unapređenje postojećih i razvoj novih kreditnih linija, edukacija poduzetnika o mogućnostima, razvoj jamstvenih instrumenata itd.

Jačanje domaće proizvodnje i rast izvoza roba Poticanje turističke djelatnosti Izgradnja ili aktiviranje postojećih kapaciteta u

funkciji turizma Promidžbenim i propagandnim aktivnostima TZO

Ston prostor Općine učiniti prepoznatljivom i zanimljivom turističkom destinacijom

Nemogućnost ostvarenja financijskih sredstava za pokretanje postupka stavljanja poduzetničkih zona u funkciju

Nesređeni katastar i zemljišne knjige Gospodarska i društvena privlačnost drugih općina

i gradova Nedovoljno razvijeno poslovno okruženje i slaba

investicijska klima Neadekvatna struktura kadrova Neadekvatna zakonska regulativa Kriza i recesija u hrvatskom gospodarstvu Slaba konkurentnost gospodarstva na nacionalnom

nivou Neregulirane gospodarske aktivnosti – siva

ekonomija Smanjenje prihoda iz proračuna Spori gospodarski oporavak na globalnoj i

nacionalnoj razini, a time i na lokalnoj razini Nepovoljni uvjeti financiranja gospodarstva Uvođenje daljnjih trošarina

Društvene djelatnosti Poticanje kulturno – sportskog života mladih Razvijanje zajedničkih projekata organizacija

civilnog društva Jačanje koordinacije udruga Razvoj svijesti o važnosti cjeloživotnog učenja Daljnji razvoj i unapređenje obrazovnog sustava Funkcionalno bogaćenje potrebnim javnim i

društvenim sadržajima te infrastrukturno opremanje

Slaba zainteresiranost građana u projektima od javnog interesa

Nedostatno financiranje društvenih djelatnosti Nedovoljna uključenost civilnog sektora u razvojno

planiranje

73


Izvor: Općina Ston

4.1.2. PEST analiza

Kako bi se bolje definirale i razumjele brojčano ocijenjene vrijednosti iz PEST analize svakog područja, obrazložit će se kratko kako slijedi: Snaga okoline izražena je u brojčanim vrijednostima u granicama od 1-5 gdje je najmanji utjecaj izražen brojem 1, a najveći brojem 5. Ukoliko čimbenik djeluje kao prijetnja ima predznak minus (-), a ukoliko djeluje kao prilika ima predznak plus (+).

Značaj utjecaja okoline izražen je u brojčanim vrijednostima u granicama od 1 – 5. Ukupna ocjena pojedinih segmenata unutar navedenih okolina dobivena je umnoškom snaga i značaja utjecaja. Podsume su dobivene zbrojem ukupnih ocjena pojedinih čimbenika unutar određene okoline. Maksimalno pozitivni učinak segmenta okoline je +100, a maksimalno negativni učinak -100. Pozitivan predznak govori o poticajnim uvjetima okoline – što je veći rezultat govori se o većoj povoljnosti, dok negativan rezultat govori o destimulirajućem utjecaju okoline. Ocjenjivanje svakog segmenta okoline prikazani su u slijedećoj tablici.

SegmentSnaga Značaj Ukupna

ocjena-5, -4, -3, -2,-1,+1, +2, +3, +4, +5 1, 2, 3, 4, 5

Politički

Priključivanje EU +5 5 +25Porezni sustav -2 3 -6Efikasnost zakonodavstva -2 4 -8Stabilnost političke situacije -3 3 -9

Podsuma -2

Ekonomski

Stopa nezaposlenosti -2 4 -8Naklonost stranih investitora +1 5 +5Utjecaj krize -3 5 -15Visine kamatnih stopa -2 3 -6

Podsuma -24

Socijalni

Gostoljubivost +5 5 +25Odljev „mozgova“ -4 4 -16Depopulacija stanovništva -5 5 -25Inicijativa za vlastiti razvoj +4 5 +20

Podsuma +4

74


Tehnološki

Zainteresiranost stanovništva za primjenu informatičke tehnologije +4 5 +20

Razvijenost prometne infrastrukture i prometne povezanosti

-2 5 -10

Izgradnja turističkih kapaciteta +3 4 +12Dostupnost obrazovnih institucija +2 5 +10

Podsuma +32Suma +10

Tablica 56. PEST analizaIzvor: Općina Ston

Ukupna ocjena je da je okolina stimulirajuća, a gledajući pojedine segmente uočavaju se pozitivni učinci kod socijalnog i tehnološkog segmenta okoline, a kod političkog i ekonomskog negativni učinci.

S obzirom da su tehnološki i socijalni segmenti okoline ocijenjeni kao stimulirajući, zaključci koji proizlaze jesu slijedeći:- Potrebno je više projekata usmjeriti ka inovacijama, te novim tehnologijama, a sa

svrhom modernizacije poljoprivredne proizvodnje kao glavne grane razvoja gospodarstva Općine, povećanja konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača, te sa svrhom izgradnje proizvodno – poslovnih kapaciteta kojima bi došla do izražaja i veća proizvodnja sekundarnih poljoprivrednih proizvoda

- S obzirom na prisutnost velikog broja starijeg stanovništva postojeća tehnologija koja se primjenjuje u poslovanju može se ocijeniti kao zastarjela, te je potrebno djelovati u smjeru provedbe edukativnih aktivnosti kako bi se podigla razina znanja o inovacijama, te kako bi se omogućio lakši pristup korištenja istih

- Prostor za napredak po pitanju uporabe novih tehnoloških saznanja i unapređenja poslovanja postoji jer postoji zainteresiranost stanovništva, a osobito mlađeg na kojemu se i treba temeljiti daljnji razvoj

- Ukupna ocjena po pitanju prometne infrastrukture na području Općine je nezadovoljavajuća, kao i prometna povezanost jer se nerazvrstane ceste (lokalne), ali i pojedine županijske ceste, ne odlikuju kvalitetom kojom bi trebale, te je stoga potrebno da Općina kontinuirano provodi projekte daljnjeg unapređenja prometne infrastrukture, što predstavlja stimulirajući segment jer će se osiguranjem kvalitetnijih prometnica i poboljšanjem prometne povezanosti podići razina gospodarskog razvoja

- Područje Općine je izrazito ruralnog tipa, no međutim postoje brojni potencijali čijim bi se stavljanjem u funkciju, te provedbom inovativnih projekata i marketinške propagande moglo utjecati na razvoj nove djelatnosti, a to je razvoj turizma na ovom području. Orijentacijom seoskih gospodarstava na pružanje i turističkih usluga mogao bi se razviti kvalitetan seoski turizam, kao i neki drugi vidovi turizma (ekološki, izletnički, športsko-rekreacijski). Jedan od koraka, može se reći i uvjeta za kvalitetan razvoj turističke djelatnosti jest povećanje turističkih smještajnih kapaciteta. Puno je dijelova naselja koji imaju već sad pokazati stranim gostima

75


brojne kulturne, kulinarske i druge običaje koje gosti traže, no uz malo ulaganja navedeno je potrebno u potpunosti staviti u turističku funkciju.

- Općina Ston iz godinu u godinu bilježi pad broja stanovnika, pa je potrebno razvijati i provoditi populacijske i natalitetne mjere. Prisutan je i problem iseljavanja mladih ljudi s područja Općine, te je stoga potrebno različitim aktivnostima djelovati u smjeru stvaranja uvjeta za opstanak mladih ljudi na području Općine i sprječavanje daljnjih emigracija. Potrebno je provoditi sve aktivnosti za poboljšanje demografske slike prostora i povećanje udjela aktivne populacije. Potrebno je omogućiti mladom i radno aktivnom stanovništvu visoku kvalitetu života, ne samo sadržajima i standardom života, već i programima stanogradnje i mjerama za jačanje prometne i komunalne infrastrukture. Za ostvarenje navedenog vezana je i provedba aktivnosti koje se bave razvojem ljudskih potencijala, unapređenjem svih oblika obrazovanja, kulture, zdravstvene zaštite i socijalne sigurnosti.

Znači, pozitivne ocjene, odnosno snage, dobivene su za socijalnu i tehnološku okolinu, dok su negativne ocjene odnosno prijetnje izražene za političku okolinu i ekonomsku okolinu, no međutim, po pitanju toga Općina Ston nema previše mogućnosti kako bi utjecala na promjenu istog pa se prema tome kvalificiraju kao destimulirajući segmenti okoline Općine.

Ekonomska kriza i recesija koja je zahvatila Hrvatsku, pogodila je i ovo područje, a posebno male i srednje poduzetnike. Negativni ekonomski faktori do izražaja su došli kroz devastirano gospodarstvo i ne efikasno provedenu tranziciju gospodarskih subjekata. Zadatak da se na ovom području osigura budući ekonomski rast zbog utjecaja krize sada je puno teži. U financijskom sustavu se osjeti krhka situacija koja usporava oporavak, a također zbog krize postoji rizik od gubitka investicijskih planova, talenata i ideja. No, da bi se situacija poboljšala potrebno je ukazati na snage ovog područja. Uz povoljan okoliš i gostoljubivost domaćih ljudi ovo područje je idealno za daljnji ruralni razvoj, odnosno razvoj poduzetništva, ali i razvoj turističke djelatnosti.

Na području Općine stopa nezaposlenosti nije niti mala niti velika (cca 9,70%, prema podacima iz veljače 2016. godine). Potrebno je pokušati što više utjecati na taj vid ekonomske okoline i to provođenjem mjera kojima bi se stvorila nova radna mjesta na području Općine, a kako bi se omogućilo ostvarenje egzistencijalnih potreba stanovnika te kako bi se spriječio „odljev“ mozgova, tj. kvalificirane i visokoobrazovane radne snage sa područja Općine.

Iz navedenih destimulirajućih segmenata okoline ipak se mogu izdvojiti područja koja imaju veliki pozitivan značaj i potencijal za razvoj Općine, a što se odnosi na članstvo Hrvatske u Europskoj Uniji i otvaranje novih tržišta i mogućnosti financiranja iz brojnih fondova EU. Isto tako, stvaranjem povoljnijih uvjeta za razvoj i financiranje

76


poduzetništva, utjecalo bi se na povećanje zainteresiranosti stranih investitora, što isto tako predstavlja stimulirajući faktor razvoja gospodarstva Općine.

Za unapređenje održivog razvoja u prostoru Općine potrebno je sustavno provoditi mjere zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine, korištenje obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti, unapređenja prometne i komunalne infrastrukture i prometne pristupačnosti. Razvoj gospodarstva treba stimulirati kroz povećanje konkurentnosti, razvoj malog i srednjeg poduzetništva, razvoj ruralnog područja, poljoprivrede i pratećih gospodarskih grana. Daljnje mjere za unaprjeđenje gospodarstva su one koje se odnose na ukupni razvoj poduzetničke infrastrukture, promociju Općine, privlačenje domaćih i stranih investitora i olakšavanja financiranja kako javnih tako i privatnih razvojnih programa.

4.1.3. Analiza financijskih izvještaja

Analiza financijskih izvještaja se temelji na podacima iz „Bilance stanja“ i „Izvještaja o prihodima i rashodima, primicima i izdacima“. Postupci analiza financijskih izvještaja utemeljeni su u raščlanjivanju i uspoređivanju. U kontekstu uspoređivanja razmatraju se komparativni financijski izvještaji koji služe za provedbu horizontalne analize. Za provedbu vertikalne analize služe strukturni financijski izvještaji i oni se promatraju u kontekstu raščlanjivanja.

Horizontalna analiza financijskih izvještaja prati promjene vrijednosti pozicija financijskih izvještaja tijekom više obračunskih razdoblja. Kroz horizontalnu analizu uočava se tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija temeljnih financijskih izvještaja. Ključna varijabla u horizontalnoj analizi prvenstveno je vrijeme, jer se usporedbom elemenata financijskih izvještaja, koji su iskazani u novčanim jedinicama, između dva ili više razdoblja donosi zaključak o kretanju pojave kroz promatrano razdoblje, pri čemu je moguće utvrditi problematična područja poslovanja.

Pokazatelj analize financijskih izvještaja predstavlja racionalni broj koji podrazumijeva stavljanje u odnos jedne ekonomske veličine s drugom ekonomskom veličinom. Pokazatelji analize financijskih izvještaja se računaju kako bi se stvorila informacijska podloga za donošenje poslovnih odluka, te je ovdje naveden pokazatelj ekonomičnosti poslovanja.

77


HORIZONTALNA ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Prihodi

Tablica 57. Ostvareni prihodi/primici Općine Ston za 2014. i 2015. godinuRednibroj Prihodi Ostvareno za

2014. (kn)Ostvareno za

2015. (kn)Indeks

(4/3)1 2 3 4 51. Prihodi od poreza 4.273.383,00 3.069.542,00 71,8

2. Pomoći iz inozemstva (darovnice) i od subjekata unutar općeg proračuna

2.764.094,00 6.699.075,00 242,4

3. Prihodi od imovine 960.301,00 1.259.210,00 131,1

4. Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi po posebnim propisima i naknada

2.382.542,00 2.488.160,00 104,4

5. Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga i prihoda od donacija

1.192.132,00 1.107.301,00 92,9

6. Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 4.857,00 110,00 2,3

Ukupni prihodi poslovanja 11.577.309,00 14.623.398,00 126,3

1. Prihodi od prodaje proizvoda neproizvedene dugotrajne imovine

124.655,00 142.460,00 114,3

2. Prihodi od prodaje proizvoda proizvedene dugotrajne imovine

51.396,00 39.565,00 77,0

Ukupni prihodi od prodaje nefinancijske imovine 176.051,00 182.025,00 103,4

Ukupni primici od financijske imovine i zaduživanja 0,00 1.206.018,00 -

UKUPNI PRIHODI I PRIMICI 11.753.360,00 16.011.441,00 136,23Izvor: Izvješće o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2015.godinu

78


Prihodi/primici u 2015. godini su ostvareni u iznosu od 16.011.441,00 kn, što je za 4.258.081,00 kn ili 36,2% više u odnosu na prethodnu godinu. Vrijednosno, najznačajniji udjel imaju pomoći iz inozemstva u iznosu od 6.699.075,00 kn ili 41,8%, prihodi od poreza u iznosu od 3.069.542,00 kn ili 19,2%, te prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi, pristojbi po posebnim propisima i naknadama iznosu od 2.488.160,00 kn ili 15,5% od ukupnih prihoda/primitaka.

Grafikon 14. Kretanje glavnih izvora prihoda/primitaka u proračunu Općine Ston2014. i 2015. godine, u kunama

2014. 2015.0.00

1,000,000.00

2,000,000.00

3,000,000.00

4,000,000.00

5,000,000.00

6,000,000.00

7,000,000.00

8,000,000.00

Prihodi od poreza

Prihodi od pomoći

Prihodi od imovine

Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi

Prihodi od prodaje proizvoda i robe te pruženih usluga

Izvor: Izvješće o prihodima i rashodima, primicima i izdacima za 2015.godinu

79


Rashodi

Tablica 58. Ostvareni rashodi/izdaci Općine Ston 2014. i 2015. godineRednibroj Rashodi i izdaci Ostvareno za

2014. (kn)Ostvareno za

2015. (kn)Indeks(4/3)

1 2 3 4 51. Rashodi za zaposlene 1.559.028,00 1.627.526,00 104,4

2. Materijalni rashodi 4.237.263,00 4.600.016,00 108,6

3. Financijski rashodi 26.846,00 30.047,00 111,9

4. Subvencije 324.000,00 200.400,00 61,9

5. Pomoći dane u inozemstvo 415.807,00 496.732,00 119,5

6. Naknade građanima i kućanstvima na temelju osiguranja i druge naknade 476.540,00 468.248,00 98,3

7. Ostali rashodi 2.303.938,00 2.162.412,00 93,9Ukupni rashodi poslovanja 9.343.422,00 9.585.381,00 102,6

8. Rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine 2.765.632,00 7.574.244,00 273,9

9. Rashodi za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini 348.643,00 99.321,00 28,5

Ukupni rashodi za nabavu nefinancijske imovine 3.114.275,00 7.673.565,00 246,4Ukupni izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova 0,00 1.043.167,00 -

UKUPNO RASHODI/IZDACI 12.457.697,00 18.302.113,00 146,9Višak prihoda i primitaka (tek. godina) -Manjak prihoda i primitaka (tek. godina) 704.337,00 2.290.672,00 325,2Preneseni višak prihoda i primitaka 1.317.576,00 614.989,00 46,7Višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju 613.239,00 -Manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju 1.675.683,00 -


80


Na temelju provedene analize Izvještaja o prihodima i primicima, rashodima i izdacima za razdoblje od 01. siječnja do 31. prosinca 2015.godine utvrđuje se da je Općina Ston na dan 31.12.2015. godine ostvarila poslovni rezultat po sljedećim kategorijama, i to :

- manjak prihoda poslovanja u iznosu od 2.290.672,00 kn- preneseni višak prihoda i primitaka u iznosu od 614.989,00 kn- ukupan manjak prihoda/primitaka u iznosu od 1.675.683,00 kn

Ukupno ostvareni rashodi/izdaci u 2015. godini iznose 18.302.113,00 kn, što je za 5.844.416,00 kn ili 46,9% više u odnosu na prethodnu godinu. Manjak prihoda/primitaka nad rashodima/izdacima tekuće godine iznosi 2.290.672,00 kn, a preneseni višak prihoda/primitaka iz prethodnih godina 614.989,00 kn, temeljem čega dobivamo iznos 1.675.683,00 kn manjka prihoda i primitaka raspoloživih za pokriće u sljedećem razdoblju.

Proračunska sredstva su korištena za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga, a vrijednosno najznačajniji rashodi/izdaci su ostvareni kroz materijalne rashode u iznosu od 4.600.016,00 kn ili 25,1%, zatim ostale rashode u iznosu od 2.162.412,00 kn ili 11,8% te rashode za zaposlene u iznosu od 1.627.526,00 kn ili 8,9% od ukupno ostvarenih rashoda/izdataka.

Grafikon 15. Prikaz ukupno ostvarenih prihoda/primitaka i rashoda/izdatakau 2014. i 2015. godini

2014.2015.

0.00

2,000,000.00

4,000,000.00

6,000,000.00

8,000,000.00

10,000,000.00

12,000,000.00

14,000,000.00

16,000,000.00

18,000,000.00

20,000,000.00

Prihodi/primici

Rashodi/izdaci

Višak prihoda i primitaka raspoloživ u sljedećem razdoblju

Manjak prihoda i primitaka za pokriće u sljedećem razdoblju


81


Bilanca 2014. i 2015.godine

Nefinancijska imovina se odnosi na vrijednost zemljišta, građevinskih objekata, postrojenja i opreme, prijevoznih sredstava, nefinancijske imovine te druge imovine.

Financijska imovina se odnosi na novčana sredstva, potraživanja za prihode poslovanja (za komunalnu naknadu, komunalni doprinos, općinske poreze, potrošnju vode, grobnu naknadu, iznajmljivanje prostora i drugo), te na depozite, dionice i udjele u glavnici.

Obveze se odnose na obveze za rashode poslovanja, obveze za nabavu nefinancijske imovine i obveze za primljene zajmove.

Tablica 59. Vrijednost imovine, obveza i vlastitih izvora – usporedba 2014. i 2015. godine

Redni broj Opis 2014. 2015. Indeks

4/31 2 3 4 51. Nefinancijska imovina 16.701.462,00 22.768.107,00 136,32. Financijska imovina 27.667.385,00 27.327.818,00 98,8

2.1. Novčana sredstva 1.140.585,00 295.714,00 25,9

2.2.Depoziti, jamčevni polozi i potraživanja od zaposlenih te za više plaćene poreze i ostalo

43.421,00 34.305,00 79,0

2.3. Potraživanja za dane zajmove 0,00 0,00 -2.4. Vrijednosni papiri 0,00 0,00 -

2.5. Dionice i udjeli u glavnici 23.869.800,00 23.869.800,00 100,0

2.6. Potraživanja za prihode poslovanja 2.613.139,00 3.127.197,00 119,7

2.7. Potraživanja od prodaje nefinancijske imovine

440,00 802,00 182,3

Ukupno imovina 44.368.847,00 50.095.925,00 112,93. Obveze 595.836,00 2.185.738,00 366,84. Vlastiti izvori 43.773.011,00 47.910.188,00 109,5

Ukupno obveze i vlastiti izvori 44.368.847,00 50.095.925,00 112,9Izvor: Bilanca stanja na dan 31.12.2014 godine; Bilanca stanja na dan 31.12.2015.godine

Na koncu 2015. potraživanja iznose 3.127.999,00 kn i čine 19,53% ostvarenih prihoda. U odnosu na prethodnu godinu su veća za 514.420,00 kn ili 19,68%.

Ostvarena potraživanja se odnose na potraživanja za prihode poslovanja u iznosu 3.127.197,00 kn, te potraživanja od prodaje nefinancijske imovine u iznosu od 802,00 kn.

82


Obveze u 2015. godini su ukupno iznosile 2.185.738,00 kn, što je 13,7% ostvarenih prihoda u 2015.godini. U odnosu na stanje koncem 2014., povećane su za 1.589.902,00 kn ili za 366,8%. Stanje obveza Općine Ston na dan 31.12.2015. godine je navedeno u nastavku.

Tablica 60. Obveze Općine Ston na dan 31.12.2015.Opis Iznos ( kn)

Obveze za rashode poslovanja 577.769,00Obveze za nabavu nefinancijske imovine 1.445.118,00

Obveze za kredite i zajmove 162.851,00Ukupno obveze 2.185.738,00

Izvor: Bilanca stanja na dan 31.12.2015.godine

POKAZATELJ ANALIZE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Ekonomičnost Općine Ston

Pokazatelj ekonomičnosti izračunava se na temelju računa godišnjeg izvještaja o prihodima/primicima i rashodima/izdacima, a mjeri odnos prihoda/primitaka i rashoda/izdataka i pokazuje koliko se prihoda/primitaka ostvari po jedinici rashoda/izdataka. Ukoliko je vrijednost manja od 1, pokazatelj je poslovanja s gubitkom.

Ekonomičnost ukupnog = ukupni prihodi i primici poslovanja ukupni rashodi i izdaci

= 16.011.441,00 18.302.113,00

= 0,87

S obzirom da je pokazatelj ekonomičnosti Općine Ston manji od jedan, navedeno je pokazatelj da je Općina u tekućoj godini poslovala s gubitkom, a s obzirom na preneseni višak prihoda/primitaka iz proteklih godina, Općina posluje s proračunskim deficitom i to u iznosu od 1.675.683,00 kn.

VERTIKALNA ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

Tablica 61. Vertikalna analiza aktive bilance Općine StonAKTIVA 2014.

godina % 2015.godina % Indeks

2015./2014.Dugotrajna imovina 16.701.462,00 37,64 22.768.107,00 45,45 136,3

Kratkotrajna imovina 27.667.385,00 62,36 27.327.818,00 54,55 98,8

Ukupno 44.368.847,00 100,00 50.095.925,00 100,00 112,9Izvor: Bilanca stanja na dan 31.12.2014 godine; Bilanca stanja na dan 31.12.2015.godine

83


U 2014. godini dugotrajna imovina Općine sudjeluje sa 37,6%, dok kratkotrajna imovina sudjeluje sa 62,4% u ukupnoj imovini. U 2015. godini dugotrajna imovina u ukupnoj imovini sudjeluje u većem postotku u odnosu na 2014.godinu, tj. udio dugotrajne imovine u ukupnoj imovini iznosio je 45,5%. Udio kratkotrajne imovine u ukupnoj imovini 2015. godine iznosio je 54,6%. Uspoređujući ova dva razdoblja kroz indekse, uočava se povećanje dugotrajne imovine u 2015. godini u odnosu na 2014. za 36,3% te smanjenje kratkotrajne imovine za 1,2%.

Tablica 62. Vertikalna analiza pasive bilance Općine StonPASIVA 2014.

godina % 2015.godina % Indeks

2015./2014.Obveze 595.836,00 1,34 2.185.738,00 4,36 366,8

Vlastiti izvori 43.773.011,00 98,66 47.910.188,00 95,64 109,5

Ukupno 44.368.847,00 100,00 50.095.925,00 100,00 112,9Izvor: Bilanca stanja na dan 31.12.2014 godine; Bilanca stanja na dan 31.12.2015.godine

U 2014. godini udio obveza Općine u ukupnoj pasivi iznosio je 1,34%, dok se u 2015. godini taj postotak povećao na 4,36%, zbog čega je i indeks usporedbe navedene dvije godine veći od 100, tj. iznosi 366,8. Što se tiče vlastitih izvora, vidljivo je smanjenje udjela u pasivi u postotnom iznosu od 3,02%, ali je usporedbom navedene dvije godine vidljivo povećanje u novčanim vrijednostima navedenim za vlastite izvore i to za 4.137.177,00 kn.

84


5. OPĆI CILJEVI

Opći ciljevi su izjave o tome što Općina namjerava postići u naredne tri godine, odnosno određuju jasan smjer kretanja i djelovanja kako bi, postižući svaki od njih, ostvario svoju viziju i misiju. Dobro postavljeni opći ciljevi:

ukazuju na jasan smjer kretanja i djelovanja Općine istovremeno su ambiciozni i realni usredotočeni su na rezultate.

Ciljevi imaju dvojaku funkciju:

Eksterna funkcija ciljeva1. Izražavaju svrhu postojanja organizacije i veze s okolinom2. Identificiraju dugoročni pravac djelovanja3. Opravdavaju postojanje Općine – stvaraju legitimitet

Interna funkcija ciljeva1. Ciljevi definiraju prostor za postavljanje zadataka2. Usmjeravaju izbor i određuju sadržaj plana3. Usvajanje ciljeva organizacije je dobra osnova za motiviranje djelatnika i postizanje visokih rezultata4. Ciljevi predstavljaju standarde i kriterije vrednovanja i kontrolu uspjeha

Prilikom oblikovanja ciljeva potrebno je primijeniti niz kriterija, a njih je moguće predstaviti akronimom – SMART. Ciljevi moraju biti:

Specifični – S Mjerljivi – M Akceptirani (prihvaćeni) od strane onih koji participiraju – A Realistični (ostvarivi) – R Terminski određeni (vremenski određeni) – T

85


Slika 4. Strateški ciljevi razvoja Općine Ston

Izvor: Općina Ston

6. POSEBNI CILJEVI

Na temelju postavljenih općih ciljeva, proizlaze posebni ciljevi koji ukazuju na prioritete prilikom alokacije resursa. Posebni ciljevi predstavljaju očekivane rezultate, odnosno željene promjene koje su posljedica niza specifičnih aktivnosti usmjerenih postizanju općih ciljeva. Kao prvi korak konkretizacije i ostvarenja vizije predložena su tri opća cilja.

Strateški ciljevi razvoja Općine su konzistentan i sažet opis namjeravanih ishoda razvoja, jasno izraženih i mjerljivih, a vremenski su povezani s razdobljem trajanja strateškog plana. Kvaliteta strateških ciljeva ovisi o tome koliko oni odražavaju trendove i procese u Općini. Strateški ciljevi doprinose ostvarenju vizije, a temelje se na prethodno provedenim analizama.

86

VizijaŽelimo biti učinkovita i transparentna uprava koja će pružanjem kvalitetnih i svima dostupnih javnih usluga uživati

povjerenje zainteresiranih strana: građana, subjekata u društvenim

djelatnostima, gospodarskim subjektima, poslovnim partnerima,

nevladinim organizacijama i turistima posjetiteljima Općine

Opći cilj 1Poboljšanje

infrastrukturne opremljenosti

općine

Opći cilj 2Razvoj turizma kroz očuvanje kulturno povijesne baštine

Opći cilj 3Razvoj ljudskih

resursa i poboljšanje kvalitete života kroz unaprjeđenje javnih i društvenih djelatnosti

i infrastrukture


Slika 5. Definirani posebni ciljevi za ostvarenje strateških ciljeva Općine

Izvor: Općina Ston

87

Opći cilj 1Poboljšanje infrastrukturne

opremljenosti Općine

Posebni cilj 1.1.Gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture

Posebni cilj 1.2.Unaprjeđenje ostale

infrastrukture

Opći cilj 2Razvoj turizma kroz očuvanje

kulturno povijesne baštine

Posebni cilj 2.1.Njegovanje kulturne baštine

Posebni cilj 2.2.Ulaganja u sakralne objekte

Opći cilj 3 Razvoj ljudskih resursa i

poboljšanje kvalitete života kroz unaprjeđenje javnih i

društvenih djelatnosti i infrastrukture

Posebni cilj 3.1.Ulaganja u sport i sportske

objekte

Posebni cilj 3.2.Financiranje u osnovnom

obrazovanju

Posebni cilj 3.3.Poboljšanje efikasnosti upravljanja općinskom

imovinom


7. NAČINI OSTVARENJA I POKAZATELJI USPJEŠNOSTI

Načini ostvarenja predstavljaju aktivnosti, odnosno korake koje je potrebno poduzeti kako bi se posebni cilj ostvario, a ostvarenjem posebnog cilja doprinijelo ostvarenju općeg cilja pa tako i približilo ostvarenju uspostavljane vizije.

Na razini svakog posebnog cilja i njegovih načina ostvarenja uspostavljaju se pokazatelji uspješnosti. Pokazatelje uspješnosti dijelimo na pokazatelje rezultata (output) i pokazatelje učinka (outcome). Na razini načina ostvarenja definiraju se mjerljivi i specifični pokazatelji rezultata (output), dok se za posebne ciljeve, jednako tako, definiraju pokazatelji učinka (outcome), koji nam pokazuju kakav će učinak imati ostvarenje posebnog cilja. Pokazatelji uspješnosti vrlo su bitni u strateškom planiranju, jer se putem njih određuju ciljane vrijednosti koje Općina želi doseći u sljedeće tri godine. Također olakšavaju praćenje i vrednovanje provedbe realizacije strateškog plana.

Nakon što su definirani opći i posebni ciljevi, te njihovi načini ostvarenja, kako što je već navedeno, za svaki pojedini način ostvarenja, ali i posebni cilj neophodno je, kako bi se osigurao učinkovit sustava praćenja i evaluacije provedbe istih, definirati mjerljive pokazatelje rezultata. Pokazatelji rezultata ukazuju na željene promjene kroz trogodišnje razdoblje.

88


Opći cilj 1 Poboljšanje infrastrukturne opremljenosti Općine

Posebni cilj 1.1.Gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture

Nač

in o

stva

renj

a 1.

1.1.

Una

prje

đenj

e su

stav

a go

spod

aren

ja o

tpad

om

Unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom na području Općine potiče se kroz nabavku komunalnih vozila i opreme, izgradnju reciklažnih dvorišta, platoa za kontejnere te izgradnju podzemnih kontejnera.

Nač

in o

stva

renj

a 1.

1.2.

Iz

grad

nja

kana

lizac

ijsko

g su

stav

a

Velika je važnost kanalizacijskog sustava jer on predstavlja osnovu sanitarno-zdravstvenih standarda i značajnog elementa zaštite prostora i izvora vode za piće.

Osnovni cilj izgradnje i održavanja sustava odvodnje jest zaštita podzemnih voda, a time i ljudskoga zdravlja. Kako bi se taj cilj ostvario, Općina Ston će u narednom razdoblju kontinuirano raditi na izgradnji sustava, te objekata i uređaja odvodnje i pročišćavanja voda.

Posebno se to odnosi na izgradnju sustava fekalne odvodnje Mali Ston –Hodilje – Luka.

Nač

in o

stva

renj

a 1.

1.3.

Una

prje

đenj

e vo

doop

skrb

e Općina Ston će u slijedećem razdoblju realizirati aktivnosti u smjeru daljnje izgradnje vodovodne mreže, vodoopskrbnih objekata i uređaja, te podizanja kvalitete vodoopskrbnog sustava, kao osnove za unaprjeđenje kvalitete života i standarda građana, ali i razvoja gospodarstva.

U narednom razdoblju se planira izgradnja vodovodne mreže u naseljima koja nemaju opskrbu vodom.

Nač

in o

stva

renj

a1.1

.4.

Izgr

adnj

a ce

sta

Način ostvarenja cilja se odnosi na projektiranje i izradu parcelacijskog elaborata za uknjižbu i legalizaciju nerazvrstanih cesta :

Cesta Prapratno – Zaneum

Cesta Broce – Kobaš

Cesta Brijesta –Uvala Sutvid

te ostalih nerazvrstanih / poljskih i protupožarnih / cesta na području Općine Ston.

89


Nač

in o

stva

renj

a1.1

.5.

Ure

đenj

e pl

aža

i riv

a

Način ostvarenja ovog cilja se odnosi na Izgradnju kabina za plažu te na građenje obale u luci Ston.

Nač

in o

stva

renj

a 1.

1.6.

Ugr

adnj

a ek

ološ

ke ra

svje

te i

proš

irenj

e ja

vne

rasv

jete

Način ostvarenja se odnosi na modernizaciju javne rasvjete na području općine Ston primjenom mjera energetske učinkovitosti i zaštite od svjetlosnog onečišćenja.

Nač

in o

stva

renj

a 1.

1.7.

Ure

đenj

e ja

vnih

pov

ršin

a

Pod uređenjem javnih površina podrazumijeva se uređenje javnih zelenih površina, trgova, pješačkih zona, pješačkih staza, parkova, dječjih igrališta, otvorenih odvodnih kanala i javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje.

Nač

in o

stva

renj

a 1.

1.8.

Izgr

adnj

a gr

oblja Groblje naročito čine površine za ukop, površine i građevine za ispraćaj pokojnika, prostori za

pogon, unutrašnje prometnice i zelenilo te prateće funkcije za posjetitelje groblja, prateće funkcije za zaposlene, servis i održavanje te vanjske prometne površine i usluge.

S obzirom na navedeno Općina je osigurala financijska sredstva za provedbu projekta mrtvačnice u Žuljani.

Posebni cilj 1.2.Unaprjeđenje ostale infrastrukture

90


Nač

in o

stva

renj

a 1.

2.1.

Pobo

ljšan

je p

rost

orno

pl

ansk

e do

kum

enta

cije Prostorno planiranje kao interdisciplinarna djelatnost je institucionalni i tehnički oblik za

upravljanje prostornom dimenzijom održivosti, kojom se na temelju procjene razvojnih mogućnosti u okviru zadržavanja osobnosti prostora, zahtjeva zaštite prostora, te očuvanja kakvoće okoliša i prirode, određuje namjena prostora/površina, uvjeti za razvoj djelatnosti i infrastrukture te njihov razmještaj u prostoru, uvjeti za urbanu preobrazbu i urbanu sanaciju izgrađenih područja te uvjeti za ostvarivanje planiranih zahvata u prostoru.

Način ostvarenja cilja se odnosi na izmjene i dopune Prostornog plana Općine.

Nač

in o

stva

renj

a 1.

2.2.

Potic

anje

ene

rget

ske

učin

kovi

tost

i

Poboljšanje energetske učinkovitosti se odnosi na smanjenje potrošnje energije uz iste referentne uvjete i jednak učinak kao prije provedbe mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti ili projekta energetske učinkovitosti, a koje je posljedica primjene energetski učinkovitih tehnologija, sustava i proizvoda, primjene obnovljivih izvora energije za pretežno ili potpuno pokrivanje vlastite potrošnje energije u građevini i/ili promjene u ponašanju korisnika.

Sufinanciranjem izrade fasada na stambenim objektima Općina pridonosi povećanju energetske učinkovitosti.

Nač

in o

stva

renj

a 1.

2.3.

Raz

voj m

jesn

e kn

jižni

ce

Zadaća knjižnica je da u ostvarivanju javne službe nastoje zadovoljiti obrazovne, kulturne, i informacijske potrebe svih građana na području svoga djelovanja te da promiču čitanje i druge kulturne aktivnosti u cilju unaprjeđivanja ukupnoga kulturnoga života zajednice.

Razvoj mjesne knjižnice Ston doprinjet će zadovoljstvu navedenih potreba lokalnog stanovništva.

91


POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT)Opći cilj 1. Poboljšanje infrastrukturne opremljenosti OpćinePosebni cilj 1.1. Gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture

Načini ostvarenja Pokazatelj rezultata (output) Definicija Jedinica

Polazna vrijednost

(2016.)

Ciljanavrijednost

(2017.)

Ciljanavrijednost

(2018.)

Ciljanavrijednost

(2019.)

1.1.1.Unaprjeđenje sustava

gospodarenja otpadom

1.1.1.1. Izgrađena površina platoa za kontejnere

Provedba aktivnosti u cilju unaprjeđenja postojećeg

sustava gospodarenja otpadom

m2 2 1 0 0

1.1.1.2. Broj postavljenih podzemnih kontejnera broj 2 1 1 1

1.1.1.3. Broj nabavljenih komunalnih vozila broj 1 0 0 0

1.1.1.4. Količina nabavljene komunalne opreme broj 5 10 5 5

1.1.1.5. Površina izgrađenog reciklažnog dvorišta

m2 0 0 200 200

1.1.2.Izgradnja

kanalizacijskog sustava

1.1.2.1. Metri izgrađenog kanalizacijskog sustava

Izgradnjom kanalizacijskog sustava stvorit će se

preduvjeti za povećanje razine kvalitete življenja

građana, a mjeri se metrima izgrađenog kanalizacijskog

sustava

m 2.000 4.000 4.000 2.000

1.1.3.Unaprjeđenje vodoopskrbe

1.1.3.1. Izgrađen vodoopskrbni sustav

Izgradnja i podizanje kvalitete vodoopskrbnog

sustava na području Općine pratit će se kroz metre

novoizgrađene vodovodne mreže

m 4.000 3.000 4.000 3.000

1.1.4.Izgradnja cesta

1.1.4.1. Metri izgrađenih cesta

Kvalitetan prometni sustav preduvjet je daljnjeg

gospodarskog razvoja općine koji se iskazuje

iznosom metara asfaltiranih cesta

m 1.000 3.000 0 0

92


1.1.5.Uređenje plaža i riva

1.1.5.1. Broj uređenih kabina za plažu

Izgradnjom rive i uređenjem plaža stvorit će se

preduvjet za poboljšanje turističke ponude i razvoj

turizma

broj 2 2 3 3

1.1.5.2. Metri izgrađene rive m 600 400 400 0

1.1.6.Ugradnja ekološke rasvjete i proširenje

javne rasvjete

1.1.6.1. Izgradnja nove javne rasvjete-provedba projekta led rasvjete

Realizacija projekta izgradnje i uvođenja LED

rasvjete na području Općine pratit će se kroz broj

postavljenih rasvjetnih tijela na godišnjoj razini

broj 150 150 150 150

1.1.6.2. Broj postavljenih rasvjetnih tijela

Realizacija projekta proširenja javne rasvjete na području Općine pratit će se

kroz broj postavljenih rasvjetnih tijela na godišnjoj

razini

broj 80 80 80 80

1.1.7.Uređenje Javnih

površina

1.1.7.1. Površina uređenih javnih površina

Provedba aktivnosti održavanja i uređivanja

javnih površinam2 500 500 500 500

1.1.8.Izgradnja groblja

1.1.8.1. Postotna realizacija izgradnje mrtvačnice

Gradnja mrtvačnice u Žuljani

%realizacije 0 20 40 20

POKAZATELJ UČINKA (OUTCOME) Definicija Jedinica

Polazna vrijednost

(2016.)

Ciljanavrijednost

(2017.)

Ciljanavrijednost

(2018.)

Ciljanavrijednost

(2019.)

93


Postotna realizacija planiranih aktivnosti vezanih za gradnju objekata i uređaja komunalne infrastrukture

Općina Ston će s ciljem izgradnje objekata i uređaja komunalne infrastrukture te javnih površina i građevina

provoditi sve potrebne aktivnosti, a provedba će se

pratiti kroz postotnu realizaciju plana

%realizacije(kumulativ)

POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT)Opći cilj 1. Poboljšanje infrastrukturne opremljenosti Općine

94


Posebni cilj 1.2. Unaprjeđenje ostale infrastrukture


Polazna vrijednost

(2016.)

Ciljanavrijednost

(2017.)

Ciljanavrijednost

(2018.)

Ciljanavrijednost

(2019.)

1.2.1.Poboljšanje prostorno planske dokumentacije

1.2.1.1. Izmijenjen i dopunjen prostorni plan Općine

Realizacija ovog projekta mjerit će se kroz postotnu realizaciju izrade planske

dokumentacije

%izrade 0 50 50 0

1.2.2.Poticanje energetske

učinkovitosti 1.2.2.1. Sufinanciranje izrade fasada

Realizacija projekta energetske učinkovitosti

mjerit će se kroz broj kućanstava kojima je

Općina sufinancirala izradu fasada

broj 0 0 0 0

1.2.3.Razvoj mjesne

knjižnice

1.2.3.1. Nabavljena nova knjižnična građa Realizacija projekta razvoja

mjesne knjižnice mjerit će se kroz broj novih knjiga i

broj nove opreme za knjižnicu

broj 1.000 1.000 1.000 1.000

1.2.3.2. Nabavljena nova oprema za knjižnicu Opisno Projektor Računalo Skener Digitalni

skener


Polazna vrijednost

(2016.)

Ciljanavrijednost

(2017.)

Ciljanavrijednost

(2018.)

Ciljanavrijednost

(2019.)

Postotna realizacija planiranih aktivnosti vezanih za unaprjeđenje ostale infrastrukture

Provedba projekta unaprjeđenja ostale

infrastrukture ostvarit će se kroz postotnu realizaciju aktivnosti u narednom

razdoblju


95


Opći cilj 2 Razvoj turizma kroz očuvanje kulturno povijesne baštine

Posebni cilj 2.1.Njegovanje kulturne baštine

Nač

in o

stva

renj

a 2.

1.1.

U

ređe

nje

dom

ova

kultu

re

Način ostvarenja cilja se odnosi na nabavu namještaja i ostale opreme za Dom kulture u Stonu i ostalih domova kulture na području Općine Ston.

Nač

in o

stva

renj

a 2.

1.2.

Obn

ova

Ston

skih

zid

ina

i ut

vrda

Stonske su utvrde bez ikakve sumnje najveći graditeljski pothvat Republike izvan Grada; cjelokupna im je duljina dosezala oko 5.500 m, a obuhvaćale su zidine Stona i Maloga Stona, Veliki zid s trima tvrđavama i Veliki kaštio (Tvrđava sv. Jerolima), izdvojenu utvrdu podignutu radi zaštite stonskih solana.

Općina Ston će u narednom razdoblju uložiti financijska sredstva koja su vezana za projekt obnove Stonskih zidina i utvrda, a odnosi se na Znanstvene radove i potrebnu dokumentaciju.

Nač

in o

stva

renj

a 2.

1.3

Fina

ncira

nje

man

ifest

acije

St

onsk

o lje

to. Ston na svojim zidinama dugim 5.5 km koje su služile za obranu stonske solane, nosi

obilježje stoljetne borbe za održanje autohtone kulture, a ishodi te borbe najbolje se vide za vrijeme manifestacija u sklopu Stonskog ljeta. Tijekom ljetnih mjeseci na stonskim ulicama nastupaju klape, održavaju se koncerti i modne revije.

Način ostvarenja cilja se odnosi na sudjelovanje općine u financiranju manifestacije Stonsko ljeto.

96


Nač

in o

stva

renj

a 2.

1.4.

Špi

lja G

udnj

a

Pećina Gudnja, višeslojno prapovijesno nalazište na Pelješcu kod Stona, jedno je od onih arheoloških nalazišta koja već dugi niz godina pobuđuju veliko zanimanje stručne i znanstvene arheološke javnosti. Pećina se nalazi iznad Stona (oko 40 km sjeverozapadno od Dubrovnika) u masivu brda Porača, na nadmorskoj visini od 400m.

Općina Ston će izdvojiti sredstva za financiranje aktivnosti te pristupačnosti špilje Gudnje posjetiteljima.

Posebni cilj 2.2.Ulaganja u sakralne objekte

Nač

in o

stva

renj

a 2.

2.1.

Rek

onst

rukc

ija c

rkve

sv.

Vl

aha

u St

onu U tijeku je obnova župne crkve sv. Vlaha u Stonu koja je stradala u potresu 1996.

godine te je sve do nedavno bila ruševina u centru mjesta.

Crkva se obnavlja sredstvima Dubrovačko-neretvanske županije, Ministarstva kulture, Općine Ston, Dubrovačke biskupije i niza donatora.

Nač

in o

stva

renj

a 2.

2.2.

Don

acije

vje

rski

m

zaje

dnic

ama

Način ostvarenja cilja se odnosi na kapitalne donacije vjerskim zajednicama na području Općine.

97


POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT)Opći cilj 2. Razvoj turizma kroz očuvanje kulturno povijesne baštinePosebni cilj 2.1. Njegovanje kulturne baštine


Polazna vrijednost

(2016.)

Ciljanavrijednost

(2017.)

Ciljanavrijednost

(2018.)

Ciljanavrijednost

(2019.)

2.1.1.Uređenje domova

kulture

2.1.1.1. Postotna realizacija projekata uređenja Domova kulture

Aktivnosti uređenja se odnose na uređenje bina,

nabavu zavjesa, namještaja, te ostale

opreme

%realizacije 20 25 25 30

2.1.2.Obnova Stonskih

zidina i utvrda

2.1.2.1. Udio realizacije potpune obnove Stonske zidine i utvrde

Provedba projekta će se mjeriti u postotku

realiziranih radova% 35 15 5 5

2.1.3.Financiranje

manifestacije Stonsko ljeto

2.1.3.1. Broj danih donacija za provedbu manifestacije Stonsko ljeto

Općina svake godine u svrhu zadovoljavanja

kulturnih potreba svojih stanovnika sudjeluje u

donacijama za provedbu manifestacije Stonsko ljeto

broj 1 1 1 1

2.1.4.Špilja Gudnja

2.1.4.1.Metri izgrađenog puta za špilju Gudnju

Provedba svih aktivnosti vezanih za poboljšanu

pristupačnost špilje Gudnjem 150 50 30 30


Polazna vrijednost

(2016.)

Ciljanavrijednost

(2017.)

Ciljanavrijednost

(2018.)

Ciljanavrijednost

(2019.)Postotna realizacija aktivnosti vezanih za očuvanje Općina Šton će s ciljem %

98


kulturne baštine

njegovanja kulturne baštine na svom području provoditi

realizaciju projekata očuvanja kulturne baštine,

a provedba će se pratiti kroz postotnu realizaciju

svih planiranih projekata u iduće tri godine

realizacije(kumulativ)

POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT)Opći cilj 2. Razvoj turizma kroz očuvanje kulturno povijesne baštinePosebni cilj 2.2. Ulaganja u sakralne objekte


Polazna vrijednost

(2016.)

Ciljanavrijednost

(2017.)

Ciljanavrijednost

(2018.)

Ciljanavrijednost

(2019.)

2.2.1.Rekonstrukcija crkve

sv. Vlaha u Stonu

2.2.1.1. Udio od potpune rekonstrukcije crkve sv. Vlaha u Stonu

Provedba projekta će se pratiti kroz postotak realizacije radova na

rekonstrukciji crkve sv. Vlaha

% 30 35 20 5

2.2.2.Donacije vjerskim

zajednicama

2.2.2.1. Broj vjerskih zajednica

Općina u svom proračunu osigurava sredstva za

pomoć vjerskim zajednicama na svom

području, a u vidu kapitalnih donacija

broj 5 5 5 5


Polazna vrijednost

(2016.)

Ciljanavrijednost

(2017.)

Ciljanavrijednost

(2018.)

Ciljanavrijednost

(2019.)

99


Postotak završenih radova na obnovi sakralnih objekata

Općina Ston će u vezi s ciljem očuvanja kulturno

povijesne baštine provoditi aktivnosti koje se odnose

na obnovu sakralnih objekata


100


Opći cilj 3Razvoj ljudskih resursa i poboljšanje kvalitete života na području Općine kroz unaprjeđenje

javnih i društvenih djelatnosti i infrastrukture Posebni cilj 3.1.

Ulaganja u sport i sportske objekte

Nač

in o

stva

renj

a 3.

1.1.

Izgr

adnj

a sp

orts

ke d

vora

ne

Razvoj sporta i sportskih aktivnosti potiče se izgradnjom i održavanjem sportskih objekata. U ovom slučaju to se odnosi na projekt izgradnje sportske dvorane u Stonu.

Nač

in o

stva

renj

a 3.

1.2.

Sana

cija

nog

omet

nog

igra

lišta

U svrhu poticanja amaterskog sporta na svom području, Općina će uložiti financijska sredstva u sanaciju nogomenog igrališta Batala.

Nač

in o

stva

renj

a 3.

1.3.

Izgr

adnj

a po

prat

nih

obje

kata

na

igra

lištu

Izgradnjom popratnih objekata na igralištu stvaraju se preduvjeti za bavljenjem sportskim aktivnostima.

Posebni cilj 3.2.Financiranje u osnovnom obrazovanju

Nač

in o

stva

renj

a 3.

2.1.

I

zgra

dnja

ško

lske

sp

orts

ke d

vora

ne

Općina Ston tijekom narednih godina planira uložiti financijska sredstva u školsku sportsku dvoranu u Putnikovićima, kako bi zadovoljila potrebe djece i mladih, ali i ostalih stanovnika za sportskim aktivnostima.

Posebni cilj 3.3.Poboljšanje efikasnosti upravljanja općinskom imovinom

Nač

in o

stva

renj

a 3.

3.1.

Nab

ava

raču

naln

e op

rem

e i s

oftv

era

Općina Ston tijekom narednih godina planira uložiti financijska sredstva u nabavu računalne opreme i softvera kako bi povećala efikasnost svoga poslovanja. Nabavom navedene opreme povećava se vrijednost općinske imovine.

101


102


POKAZATELJI REZULTATA (OUTPUT)

Opći cilj 3. Razvoj ljudskih resursa i poboljšanje kvalitete života na području Općine kroz unaprjeđenje javnih i društvenih djelatnosti i infrastrukture

Posebni cilj 3.1. Ulaganja u sport i sportske objekte

Načini ostvarenja

Pokazatelj rezultata (output) Definicija Jedinica

Polazna vrijednost

(2016.)

Ciljanavrijednost

(2017.)

Ciljanavrijednos

t(2018.)

Ciljanavrijednost

(2019.)

3.1.1.Izgradnja sportske dvorane

3.1.1.1. Izgrađena sportska dvorana

Provedba projekta pratit će se kroz postotnu realizaciju izgradnje

sportske dvorane

%realizacije(kumulati

v)

5 10 30 55

3.1.2.Sanacija

nogometnog igrališta

3.1.2.1. Udio realiziranih radova na sanaciji

Provedba aktivnosti u cilju sanacije nogometnog igrališta % 5 5 40 50

3.1.3.Izgradnja popratnih

objekata na igralištu

3.1.3.1. Broj izgrađenih popratnih objekata na igralištu

Realizacija ovog projekta pratit će se kroz broj izgrađenih popratnih

objekata na igralištubroj 0 0 0 0


Polazna vrijednost

(2016.)

Ciljanavrijednost

(2017.)

Ciljanavrijednos

t(2018.)

Ciljanavrijednost

(2019.)

103


Broj korisnika sportskih i popratnih objekta

Provedba aktivnosti koje se odnose na ulaganje u sport i sportske objekte pratit će se kroz broj korisnika istih

broj



Posebni cilj 3.2. Financiranje u osnovnom obrazovanju

Načini ostvarenja


Polazna vrijednost

(2016.)

Ciljanavrijednost

(2017.)

Ciljanavrijednost

(2018.)

Ciljanavrijednost

(2019.)

3.2.1.Izgradnja školske sportske dvorane

3.2.1.1. Izgrađena školska sportska dvorana

Provedba projekta će se mjeriti kroz postotnu realizaciju

radovaOpisno 0 Dokumentac

ija i podloga Izgrađeno 0


Polazna vrijednost

(2016.)

Ciljanavrijednost

(2017.)

Ciljanavrijednost

(2018.)

Ciljanavrijednost

(2019.)

Broj korisnika školske sportske dvorane u Putnikovićima

Općina Ston će s ciljem razvoja ljudskih resursa i

poboljšanja kvalitete života stanovništva provoditi

realizaciju projekta izgradnje školske sportske dvorane i

tako omogućiti svojim građanima zadovoljenje

potreba za sportskim aktivnostima

broj

104




Posebni cilj 3.3. Poboljšanje efikasnosti upravljanja općinskom imovinom

Načini ostvarenja


Polazna vrijednost

(2016.)

Ciljanavrijednos

t(2017.)

Ciljanavrijednos

t(2018.)

Ciljanavrijednos

t(2019.)

3.3.1.Nabava

računalne opreme i softvera

3.3.1.1. Broj jedinica nabavljene računalne opreme i softvera

Općina financira nabavu računalne opreme i softvera broj 0 0 1 2


Polazna vrijednost

(2016.)

Ciljanavrijednos

t(2017.)

Ciljanavrijednos

t(2018.)

Ciljanavrijednos

t(2019.)

105


Povećanje vrijednosti općinske imovine

Ulaganjem u nabavu računalne opreme i softvera

povećava se vrijednost općinske imovine, a koje je

izraženo kroz postotak povećanja u iduće 3 godine

%povećanja(kumulativ)

106


8. SKRAĆENI PRIKAZ STRATEŠKOG PLANA

Opći cilj Posebni cilj Pokazatelj učinka (outcome)

Način ostvarenja posebnog cilja Pokazatelj rezultata (output)

1.

Pobo

ljšan

je in

fras

truk

turn

e op

rem

ljeno

sti O

pćin

e

1.1. Gradnja objekata i uređaja komunalne infrastrukture

Postotna realizacija planiranih aktivnosti vezanih za gradnju objekata i uređaja

komunalne infrastrukture

1.1.1. Unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom

1.1.1.1. Izgrađena površina platoa za kontejnere1.1.1.2. Broj postavljenih podzemnih kontejnera

1.1.1.3. Broj nabavljenih komunalnih vozila

1.1.1.4. Količina nabavljene komunalne opreme1.1.1.5. Površina izgrađenog reciklažnog dvorišta

1.1.2. Izgradnja kanalizacijskog sustava


1.1.3. Unaprjeđenje vodoopskrbe 1.1.3.1. Izgrađen vodoopskrbni sustav

1.1.4. Izgradnja cesta 1.1.4.1. Metri izgrađenih cesta

1.1.5. Uređenje plaža i riva1.1.5.1. Broj uređenih kabina za plažu1.1.5.2. Metri izgrađene rive

1.1.6. Ugradnja ekološke rasvjete i proširenje javne rasvjete



1.1.7. Uređenje Javnih površina 1.1.7.1. Površina uređenih javnih površina

1.1.8. Izgradnja groblja 1.1.8.1. Postotna realizacija izgradnje mrtvačnice

107


1.2. Unaprjeđenje ostale

infrastrukture

Postotna realizacija planiranih aktivnosti

vezanih za unaprjeđenje ostale

infrastrukture

1.2.1. Poboljšanje prostorno planske dokumentacije


1.2.2. Poticanje energetske učinkovitosti 1.2.2.1. Sufinanciranje izrade fasada

1.2.3. Razvoj mjesne knjižnice

1.2.3.1. Nabavljena nova knjižnična građa

1.2.3.2. Nabavljena nova oprema za knjižnicu

11.

Raz

voj t

uriz

ma

kroz

oču

vanj

e ku

lturn

o po

vije

sne

bašt

ine

2.1. Njegovanje kulturne baštine

Postotna realizacija aktivnosti vezanih za

očuvanje kulturne baštine

2.1.1. Uređenje domova kulture

2.1.1.1. Postotna realizacija projekta uređenja Domova kulture

2.1.2. Obnova Stonskih zidina i utvrda


2.1.3. Financiranje manifestacije Stonsko ljeto


2.1.4.Špilja Gudnja 2.1.4.1.Metri izgrađenog puta za špilju Gudnju

2.2. Ulaganja u sakralne

objekte


2.2.1. Rekonstrukcija crkve sv. Vlaha u Stonu


2.2.2. Donacije vjerskim zajednicama


15.

Raz vo

j lju ds

3.1.Ulaganja u sport i sportske

objekte

Broj korisnika sportskih i popratnih

objekta

3.1.1. Izgradnja sportske dvorane 3.1.1.1. Izgrađena sportska dvorana

108


kih

resu

rsa

i pob

oljš

anje

kva

litet

e ži

vota

na

podr

učju

Opć

ine

kroz

una

prje

đenj

e ja

vnih

i dr

uštv

enih

dje

latn

osti

i inf

rast

rukt

ure

3.1.2. Sanacija nogometnog igrališta 3.1.2.1. Udio realiziranih radova na sanaciji

3.1.3. Izgradnja popratnih objekata na igralištu


3.2. Financiranje u osnovnom

obrazovanju

Broj korisnika školske sportske dvorane u

Putnikovićima

3.2.1. Izgradnja školske sportske dvorane 3.2.1.1. Izgrađena školska sportska dvorana

3.3. Poboljšanje efikasnosti upravljanja općinskom

imovinom


3.3.1. Nabava računalne opreme i softvera


9. POVEZIVANJE CILJEVA S PRORAČUNOM

Opći Posebni cilj Program u Pokazatelj Način ostvarenja Aktivnost/projekt Pokazatelj rezultata (output)

109


cilj proračunu učinka (outcome) posebnog cilja u proračunu

1.

Pobo

ljšan

je in

fras

truk

turn

e op

rem

ljeno

sti O

pćin

e

1.1. Gradnja objekata i uređaja komunalne

infrastrukture

Program 1001Gradnja

objekata i uređaja

komunalne infrastrukture

Postotna realizacija planiranih

aktivnosti vezanih za gradnju

objekata i uređaja komunalne

infrastrukture

1.1.1. Unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadom

Kapitalni projektK100007

Podzemni kontejneri i platoi za kontejnere


1.1.1.2. Broj postavljenih podzemnih kontejnera


Nabavka komunalnih vozila



Nabavka komunalne opreme

1.1.1.4. Količina nabavljene komunalne opreme


Reciklažno dvorište1.1.1.5. Površina izgrađenog reciklažnog dvorišta

1.1.2. Izgradnja kanalizacijskog sustava

Kapitalni projektK100004Izgradnja

kanalizacijskih sustava


1.1.3. Unaprjeđenje vodoopskrbe


Vodoopskrba1.1.3.1. Izgrađen vodoopskrbni sustav

1.1.4. Izgradnja cestaKapitalni projekt

K100001Izgradnja cesta

1.1.4.1. Metri izgrađenih cesta

1.1.5. Uređenje plaža i riva


Uređenje plaža1.1.5.1. Broj uređenih kabina za plažu


Izgradnja riva1.1.5.2. Metri izgrađene rive

110


1.1.6. Ugradnja ekološke rasvjete i proširenje javne rasvjete


Ugradnja ekološke rasvjete



Proširenje javne rasvjete


1.1.7. Uređenje Javnih površina


Javne površine1.1.7.1. Površina uređenih javnih površina

1.1.8. Izgradnja groblja


Izgradnja groblja1.1.8.1. Postotna realizacija izgradnje mrtvačnice


infrastrukture

Program 1000Ulaganje u kapitalne

projekte izvan komunalne

infrastrukture

Program 1000Mjesna

knjižnica Ston

Postotna realizacija planiranih

aktivnosti vezanih za unaprjeđenje

ostale infrastrukture

1.2.1. Poboljšanje prostorno planske dokumentacije


Prostorno planiranje


1.2.2. Poticanje energetske učinkovitosti


Sufinanciranje izrade fasada

1.2.2.1. Sufinanciranje izrade fasada

1.2.3. Razvoj mjesne knjižnice


Kapitalna ulaganja u knjižničku građu



Oprema za knjižnicu1.2.3.2. Nabavljena nova oprema za knjižnicu

111


11.

Raz

voj t

uriz

ma

kroz

oču

vanj

e ku

lturn

o po

vije

sne

bašt

ine

2.1. Njegovanje kulturne

baštine

Program 1001Njegovanje

kulturne baštine

Postotna realizacija

aktivnosti vezanih za očuvanje

kulturne baštine

2.1.1. Uređenje domova kulture


Uređenje domova kulture


2.1.2. Obnova Stonskih zidina i utvrda


Stonske zidine i utvrde




Stonsko ljeto


2.1.4. Špilja GudnjaKapitalni projekt

K100004Špilja gudnja

2.1.4.1.Metri izgrađenog puta za špilju Gudnju

2.2. Ulaganja u

sakralne objekte

Program 1002Ulaganja u sakralne objekte

Postotak završenih radova

na obnovi sakralnih objekata

2.2.1. Rekonstrukcija crkve sv. Vlaha u Stonu


Izgradnja crkve sv. Vlaha u Stonu


2.2.2. Donacije vjerskim zajednicama


Kapitalne donacije vjerskim zajednicama


15.

Raz vo

j lju

3.1.Ulaganja u sport i sportske objekte

Program 1000Šport

Broj korisnika sportskih i

popratnih objekta

3.1.1. Izgradnja sportske dvorane


Športska dvorana3.1.1.1. Izgrađena sportska dvorana

112


dski

h re

surs

a i p

obol

jšan

je k

valit

ete

živo

ta n

a po

druč

ju O

pćin

e kr

oz

unap

rjeđe

nje

javn

ih i

druš

tven

ih d

jela

tnos

ti i i

nfra

stru

ktur

e 3.1.2. Sanacija

nogometnog igrališta


Nogometno igralište Batala

3.1.2.1. Udio realiziranih radova na sanaciji

3.1.3. Izgradnja popratnih objekata na igralištu


Izgradnja popratnih objekata na igralištu


3.2. Financiranje u

osnovnom obrazovanju

Program 1000Financiranje u


Broj korisnika školske sportske

dvorane u Putnikovićima

3.2.1. Izgradnja školske sportske dvorane


Školska sportska dvorana u

Putnikovićima

3.2.1.1. Izgrađena školska sportska dvorana

3.3. Poboljšanje efikasnosti upravljanja općinskom imovinom

Program 1000Redovna djelatnost općinske uprave

Povećanje vrijednosti

općinske imovine

3.3.1. Nabava računalne opreme i softvera


Računalna oprema i softveri


10.PRAĆENJE I EVALUACIJA

113


Današnji trendovi razvoja i globalizacije potiču organizacije da u jedinstvenosti i kvaliteti onoga čime se bavi, potvrđuje svoju djelotvornost i uspješnost, dakle, organizacije moraju biti sigurne da ono što radi rade dobro, te da to mogu i dokazati. Iz toga razloga praćenje (monitoring) i vrednovanje (evaluacija) planiranih projekata pojedinaca, stručnih skupina, ali i same organizacije te njenih organizacijskih jedinica i njihovih rezultata po utvrđenom kriteriju ili standardu je od iznimne važnosti.

Za uspješnu provedbu Strateškog plana potrebno je razraditi načine praćenja i vrednovanja, tj. kako da se:

definiraju aktivnosti za kontinuirano praćenje provedbe Strateškog plana; definiraju i osiguraju relevantni, mjerljivi, jasni pokazatelji praćenja i vrednovanja provedbe Strateškog plana utvrdi metodologija i osigura izrada izvješća (kvartalnih, polugodišnjih, godišnjih) standardiziraju obrasci koji dokumentiraju primjenu procedure (upitnici, formulari za evaluaciju, izvještajni formulari) osigura da se s rezultatima vrednovanja Strateškog plana upoznaju i da ih koriste svi ključni nositelji provede godišnja ocjena napretka u provedbi Strategije, koju treba izraditi prije utvrđivanja proračuna i financijskih planova za

iduću godinu.

Od iznimne je važnosti za strateško planiranje uspostava sustava koji će pratiti, evaluirati i izvještavati o provedbi strateškog plana.

„Provedbu strateškog plana potrebno je sustavno i redovito pratiti i mjeriti. Svrha praćenja je pravovremeno uočavanje odstupanja od plana te ocjena hoće li planirane aktivnosti imati željeni učinak na postavljene ciljeve. Sustav praćenja može se u velikoj mjeri uspostaviti kroz sustav unutarnjih financijskih kontrola sukladno metodologiji koju propisuje Zakon o sustavu unutarnjih financijskih kontrola u javnom sektoru (Narodne novine, br.141/06), a koji su obveznici dužni uspostaviti.

Važna komponenta sustava praćenja je izvještavanje. Izvješća o ispunjavanju ciljeva temelje se na kvalitetnom praćenju i sadrže procjene koje trebaju dati odgovore na sljedeća pitanja:

Može li se uz razumnu razinu sigurnosti očekivati da će se provedba do kraja godine odvijati prema planu?

114


Ako ne, zašto i što je potrebno učiniti da bi se plan ostvario? Imaju li planirane aktivnosti očekivan učinak na posebne ciljeve? Jesu li osigurani svi resursi (administrativni, financijski, organizacijski)? Na koji se način provodi koordinacija s drugim nositeljima? Ostvaruju li se posebni i opći ciljevi u skladu s očekivanjem? Jesu li posebni ciljevi i dalje relevantni za opće ciljeve odnosno hoće li njihov doprinos ostvarenju općih ciljeva biti u skladu s

očekivanim rezultatima?

Dobro definirani pokazatelji rezultata i učinka olakšavaju sustav praćenja, jer se isti temelji na izvještavanju o tome jesu li realizirane ciljane veličine.“17

Na temelju definiranih pokazatelja rezultata i učinaka omogućit će se vrlo uspješan sustav praćenja, pošto se na temelju navedenih pokazatelja može utvrditi u kojem smjeru realiziraju ciljane veličine.

Sukladno svojim posebnostima, obveznici su obvezni uspostaviti sustav praćenja te odrediti dinamiku izvještavanja kako bi se osigurale informacije o postizanju postavljenih ciljeva.

Za svaki posebni cilj, odnosno način ostvarenja može biti odgovorna samo jedna osoba, s tim da ista osoba može biti odgovorna za provođenje više posebnih ciljeva, odnosno načina ostvarenja strateškog plana. Preporuka je da se kao odgovorne osobe za provođenje posebnih ciljeva imenuju voditelji sektora ili voditelji službi, odnosno za načine ostvarenja ostali zaposlenici. Čelnik ne može biti imenovan odgovornom osobom za provedbu posebnog cilja ili načina ostvarenja, s obzirom da je odgovoran za provedbu cjelokupnog strateškog plana. Osobe imenovane kao odgovorne za provedbu strateškog plana - odnosno pojedinog posebnog cilja/načina ostvarenja - odgovorne su i za izvršavanje dijela proračuna povezanoga s tim posebnim ciljem/načinom ostvarenja. Upravo stoga je tablica Veza strateškog plana i državnog proračuna prilog i sastavni dio odluke o imenovanju odgovornih osoba za provedbu strateškog plana.

17 Uputa za izradu strateških planova 2013.-2015.

115


Temelj za provedbu sustava praćenja i evaluacije je imenovanje odgovornih osoba za ostvarenje pojedinog posebnog cilja, odnosno donošenje odluke o imenovanju osoba odgovornih za provedbu strateškog plana , te ukoliko je došlo do promjene odgovornih osoba, odluka o prijenosu ovlasti i odgovornosti za upravljanje proračunskim sredstvima osiguranim u financijskom planu za određenu godinu kako bi se povezali ciljevi, programi i proračunska sredstva, a ukoliko je došlo do promjene odgovornih osoba za provedbu strateškog plana.

Ukoliko odgovornost za izvršenje za neke od posebnih ciljeva odnosno načina ostvarenja nije moguće dodijeliti jednoj osobi to je vjerojatno pokazatelj potrebe preispitivanja postojeće organizacijske odnosno programske klasifikacije.

Upravo za ovaj dio procesa strateškog planiranja od iznimne je važnosti da pokazatelji uspješnosti budu jasni, mjerljivi i nedvosmisleno izraženi. U protivnom mjerenje i nadzor nad njihovom provedbu nisu mogući.

Kao prilog sustavu praćenja i evaluacije u nastavku su dati obrasci putem kojih se može vršiti interno praćenje i izvještavanje.

Preporuča se da se Izvještaj o provedbi načina ostvarenja strateškog plana provodi na polugodišnjoj i godišnjoj razini, ali Općina može navedene izvještaje koristiti i za potrebe mjesečnog odnosno kvartalnog izvještavanja.

.

IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU PROVEDBE STRATEŠKOG PLANA

Opći cilj 1. Poboljšanje infrastrukturne opremljenosti Općine DATUM OCJENJIVANJA:

116


Posebni cilj Načini ostvarenja

Odg

ovor

na

osob

a Pokazatelj rezultata

(output) Jedi

nica

Pola

zna

vrije

dnos

t

Tren

utna

vrije

dnos

t

Cilj

ana

vrije

dnos

t

Nač

in

ostv

aren

jase

odv

ijapr

ema

plan

uD

A/N

E Planirana sredstva

Iskorištena sredstva

1 2 3 4 5 6 7 8 9 11 121.1.

Gradnja objekata i uređaja

komunalne infrastrukture 1.1.1.

Unaprjeđenje sustava

gospodarenja otpadom


m2

1.1.1.2. Broj postavljenih podzemnih kontejnera

broj


broj

1.1.1.4. Količina nabavljene komunalne opreme

broj

1.1.1.5. Površina izgrađenog reciklažnog dvorišta

m2

1.1.2. Izgradnja

kanalizacijskog sustava


m

1.1.3. Unaprjeđenje vodoopskrbe

1.1.3.1. Izgrađen vodoopskrbni sustav m

1.1.4. Izgradnja

cesta

1.1.4.1. Metri izgrađenih cesta m

1.1.5. Uređenje

plaža i riva

1.1.5.1. Broj uređenih kabina za plažu

broj

117


1.1.5.2. Metri izgrađene rive m

1.1.6. Ugradnja ekološke rasvjete i proširenje

javne rasvjete


broj


broj

1.1.7.Uređenje

Javnih površina

1.1.7.1. Površina uređenih javnih površina

m2

1.1.8.Izgradnja

groblja

1.1.8.1. Postotna realizacija izgradnje mrtvačnice

%realizacije

1.2. Unaprjeđenje

ostale infrastrukture

1.2.1. Poboljšanje prostorno planske

dokumentacije


%izrade

1.2.2. Poticanje

energetske učinkovitosti

1.2.2.1. Sufinanciranje izrade fasada

broj

1.2.3. Razvoj mjesne

knjižnice


broj

1.2.3.2. Nabavljena nova oprema za knjižnicu

Opisno

118



Opći cilj 1. Poboljšanje infrastrukturne opremljenosti Općine DATUM OCJENJIVANJA:

Posebni cilj

Odg

ovor

aos

oba

Pokazatelj učinka(outcome)

Jedi

nica

Pola

zna

vrije

dnos

t

Tren

utna

vrije

dnos

t

Cilj

ana

vrije

dnos

t

Nač

in

ostv

aren

jase

odv

ijapr

ema

plan

uD

A/N



1 2 3 4 5 6 7 8 9

1.1. Gradnja objekata i uređaja komunalne

infrastrukture

Postotna realizacija planiranih aktivnosti vezanih za gradnju objekata i uređaja komunalne

infrastrukture



infrastrukture

Postotna realizacija planiranih aktivnosti vezanih za unaprjeđenje ostale

infrastrukture



Opći cilj 2. Razvoj turizma kroz očuvanje kulturno povijesne baštine DATUM OCJENJIVANJA:

119



Odg

ovor

na

osob

a

Pokazatelj rezultata (output)

Jedi

nica

Pola

zna

vrije

dnos

t

Tren

utna

vrije

dnos

t

Cilj

ana

vrije

dnos

t

Nač

in

ostv

aren

jase

odv

ijapr

ema

plan

u

Planirana sredstva


1 2 3 4 5 6 7 8 9 11 12

2.1. Njegovanje

kulturne baštine

2.1.1. Uređenje

domova kulture


%realizacije

2.1.2.Obnova

Stonskih zidina i utvrda


%



broj

2.1.4.Špilja Gudnja

2.1.4.1.Metri izgrađenog puta za špilju Gudnju m

2.2. Ulaganja u sakralne objekte

2.2.1. Rekonstrukcija crkve sv. Vlaha

u Stonu


%

2.2.2.Donacije vjerskim

zajednicama


broj


120


Opći cilj 2. Razvoj turizma kroz očuvanje kulturno povijesne baštine DATUM OCJENJIVANJA:

Posebni cilj

Odg

ovor

aos

oba


Jedi

nica

Pola

zna

vrije

dnos

t

Tren

utna

vrije

dnos

t

Cilj

ana

vrije

dnos

t

Nač

in

ostv

aren

jase

odv

ijapr

ema

plan

uD

A/N



1 2 3 4 5 6 7 8 92.1.

Njegovanje kulturne baštine

Postotna realizacija aktivnosti vezanih za očuvanje kulturne

baštine

%realizacije(kumulativ

)

2.2. Ulaganja u sakralne

objekte



)

121


IZVJEŠTAJ O PRAĆENJU PROVEDBE STRATEŠKOG PLANAOpći cilj 3. Razvoj ljudskih resursa i poboljšanje kvalitete života na području

Općine kroz unaprjeđenje javnih i društvenih djelatnosti i infrastrukture DATUM

OCJENJIVANJA:


Odg

ovor

na

osob

a

Pokazatelj rezultata (output)

Jedi

nica

Pola

zna

vrije

dnos

t

Tren

utna

vrije

dnos

t

Cilj

ana

vrije

dnos

t

Nač

in

ostv

aren

jase

odv

ijapr

ema

plan

u

Planirana sredstva


1 2 3 4 5 6 7 8 9 11 12

3.1. Ulaganja u sport

i sportske objekte

3.1.1. Izgradnja sportske dvorane

3.1.1.1. Izgrađena sportska dvorana


)3.1.2.

Sanacija nogometnog

igrališta

3.1.2.1. Udio realiziranih radova na sanaciji %

3.1.3. Izgradnja popratnih

objekata na igralištu


broj

3.2.Financiranje u


3.2.1. Izgradnja školske sportske dvorane

3.2.1.1. Izgrađena školska sportska dvorana Opisno

3.3.Poboljšanje efikasnosti upravljanja općinskom imovinom

3.3.1. Nabava

računalne opreme i softvera


broj


122



DATUM OCJENJIVANJA:

Posebni cilj

Odg

ovor

aos

oba


Jedi

nica

Pola

zna

vrije

dnos

t

Tren

utna

vrije

dnos

t

Cilj

ana

vrije

dnos

t

Nač

in

ostv

aren

jase

odv

ijapr

ema

plan

uD

A/N



1 2 3 4 5 6 7 8 93.1.

Ulaganja u sport i sportske objekte

Broj korisnika sportskih i popratnih objekta

broj

3.2.Financiranje u


Broj korisnika školske sportske dvorane u Putnikovićima broj

3.3.Poboljšanje efikasnosti upravljanja

općinskom imovinom


%povećanja(kumulativ)

123


11. PROJEKTI OD IZNIMNE VAŽNOSTI

Razvoj Općine Ston mora se temeljiti na provedbi planiranih velikih i posebno važnih projekata za Općinu. Upravo će navedeni projekti, odnosno oni koji su ovdje izdvojeni, a pripadaju projektima od gospodarskog i društvenog značaja, potencijalno promijeniti sliku Općine. Izdvojeni gospodarski projekti zaposliti će nove ljude, okrenuti Općinu prema investitorima, te biti poticaj novom rastućem gospodarskom ciklusu. Ne smiju se zanemariti ni društveni projekti koji će svakako podignuti kvalitetu života mještana na viši nivo, te omogućiti aktivniji razvoj društvenog života Općine Ston.

Neki od projekata čija se realizacija očekuje u narednom razdoblju, a koji će bitno utjecati na razvoj Općine navedeni su u slijedećoj tablici.

Tablica 63. Popis projekata Općine StonPROJEKTI OD IZNIMNE VAŽNOSTI ZA LOKALNU ZAJEDNICU

124


NAZIV OBJEKTA/INVESTICIJEVRIJEDNOST

UKUPNE INVESTICIJE

FONDOVI EU

VLASTITA SREDSTVA

OPĆINE1. Vatrogasni dom i spremište2. Društveni dom/kulturni centar3. Planinarski dom i sklonište4. Turistički informativni centar5. Dječje igralište6. Sportske građevine7. Objekti za slatkovodni sportski ribolov (ribički dom, nadstrešnica i drugo)8. Rekreacijske zone na rijekama i jezerima9. Biciklističke staze i trake10. Tematski put i park11. Građevine za ostvarivanje organizirane njege, odgoja, obrazovanja i zaštite djece do polaska u osnovnu školu 12. Javne zelene površine13. Pješačke staze14. Pješačke zone15. Otvoreni odvodni kanal16. Groblja17. Tržnice18. Javne prometne površine (trg, pothodnik, nadvožnjak, javne stube i prolaz)19. Pećina Gudnja – pristup cesti20. Nuncijata – izgradnja kanalizacije21. Izgradnja mrtvačnice Sveti Vid- naselje Luka22. Asfaltiranje puta

Izvor: Općina Ston

125


POPIS TABLICA

Tablica 1. Opći podaci Općine Ston.............................................................................8Tablica 2. Geografsko prostorna obilježja Općine Ston.............................................15Tablica 3. Razvojni problemi i potrebe prostorno – geografskih i prirodnih obilježja prostora Općine Ston.................................................................................................18Tablica 4. Ukupan broj stanovnika u Dubrovačko – neretvanskoj županiji i Općini Ston...........................................................................................................................19Tablica 5.Stanovništvo Općine Ston prema vjeri.......................................................21Tablica 6. Stanovništvo prema narodnosti Općine Ston............................................22Tablica 7. Prirodno kretanje stanovništva u 2014.godini............................................23Tablica 8. Stanovništvo prema migracijskim obilježjima i spolu.................................24Tablica 9. Ukupan broj stanovnika prema dobi i spolu u Općini Ston........................25Tablica 10.Stanovništvo staro 15 i više godina prema najvišoj završenoj školi, starosti i spolu........................................................................................................................26Tablica 11. Privatna kućanstva prema tipu i broju članova........................................26Tablica 12. Prosječna nezaposlenost u DNŽ i Općini Ston u razdoblju od 2004. – 2015...........................................................................................................................27Tablica 13. Nezaposlenost u Dubrovačko – neretvanskoj županiji i Općini Ston u razdoblju od lipnja 2014. do veljače 2016.godine......................................................28Tablica 14. Pregled broja nezaposlenih Dubrovačko - neretvanske županije i Općine Ston po razini obrazovanja u u razdoblju od lipnja 2015. do veljače 2016.godine (stanje krajem mjeseca).............................................................................................29Tablica 15. Razvojni problemi i potrebe stanovništva i demografije Općine Ston......30Tablica 16. Zaštićene i evidentirane prirodne vrijednosti na području Općine Ston...31Tablica 17. Područja ekološke mreže RH na području Općine Ston.........................32Tablica 18. Razvojni problemi i potrebe prirodne i kulturno povijesne baštine Općine...................................................................................................................................36Tablica 19. Razvrstane ceste na području Općine Ston............................................37Tablica 20. Nerazvrstane ceste na području DNŽ i Općine Ston...............................38Tablica 21. Podaci o skupljenom komunalnom otpadu na području Općine Ston.....41Tablica 22. Razvojni problemi i potrebe infrastrukturne opremljenosti područja Općine...................................................................................................................................42Tablica 23. Pokazatelji razvijenosti Općine Ston.......................................................44Tablica 24. Klasifikacija pravnih oblika prema veličini na području Općine Ston.......45Tablica 25. Popis aktivnih poduzeća na području Općine Ston prema pravno ustrojbenom obliku.....................................................................................................45Tablica 26. Klasifikacija aktivnih pravnih oblika prema djelatnosti na području Općine Ston...........................................................................................................................46Tablica 27. Zaposleni prema djelatnostima u Općini Ston.........................................47

126


Tablica 28. Poduzetničke zone koje koncem 2013.godine nisu bile u funkciji na području Općine Ston................................................................................................48Tablica 29. Podaci o vlasništvu nad zemljištem poduzetničkih zona na području Općine Ston...............................................................................................................48Tablica 30. Ostvareni izvoz u DNŽ i Općini Ston (u tisućama kuna).........................49Tablica 31.Ostvareni uvoz u DNŽ i Općini Ston (u tisućama kuna)...........................49Tablica 32. Bilanca vanjsko – trgovinske razmjene (u tisućama kuna)......................50Tablica 33. Razvojni problemi i potrebe gospodarske osnove i orijentacije područja Općine....................................................................................................................... 50Tablica 34. Ostvareni dolasci turista na području DNŽ i Općine Ston 2014./2015. godine........................................................................................................................51Tablica 35. Ostvarena noćenja turista na području DNŽ i Općine Ston 2014./2015. godine........................................................................................................................52Tablica 36. Smještajni kapaciteti po vrstama objekta u Općini Ston 2014. godine....52Tablica 37. Razvojni problemi i potrebe turističke djelatnosti područja Općine.........53Tablica 38. Poljoprivredna kućanstva prema ukupno raspoloživom zemljištu, površini ukupno raspoloživoga zemljišta, korištenoga poljoprivrednog zemljišta, ostalog zemljišta i broja parcela korištenoga poljoprivrednog zemljišta.................................55Tablica 39. Površina korištenoga poljoprivrednog i ostalog zemljišta po kategorijama...................................................................................................................................55Tablica 40. Prosječna količina i broj parcela zemljišta po kućanstvu te prosječna veličina parcele u Dubrovačko - neretvanskoj županiji i Općini Ston.........................56Tablica 41. Stanje grla stoke na području Općine Ston.............................................57Tablica 42. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju koza..................57Tablica 43. Broj poljoprivrednih kućanstava prema ukupnom broju ovaca................57Tablica 44. Stanje voćaka na području Općine Ston.................................................58Tablica 45. Broj poljoprivrednih kućanstava prema vrstama voćnih stabala..............58Tablica 46. Broj kućanstava koji je ostvario prihod od prodaje u Općini Ston............59Tablica 47. Razvojni problemi i potrebe poljoprivredne djelatnosti područja Općine. 60Tablica 48. Obrazovna infrastruktura na području Općine Ston................................61Tablica 49. Mreža potrebnih timova na razini primarne zdravstvene djelatnosti na području Dubrovačko - neretvanske županije i Općine Ston.....................................62Tablica 50. Mreža potrebnih timova u zdravstvenoj djelatnosti na području Dubrovačko - neretvanske županije i Općine Ston....................................................62Tablica 51. Popis sportskih udruga i klubova na području Općine Ston...................64Tablica 52. Popis kulturoloških udruga na području Općine Ston..............................64Tablica 53. Broj aktivnih udruga prema glavnoj grupi djelatnosti...............................65Tablica 54. Razvojni problemi i potrebe društvene infrastrukture područja Općine. . .66Tablica 55. SWOT analiza.........................................................................................67Tablica 56. PEST analiza...........................................................................................71Tablica 57. Ostvareni prihodi/primici Općine Ston za 2014. i 2015. godinu...............75Tablica 58. Ostvareni rashodi/izdaci Općine Ston 2014. i 2015. godine....................77

127


Tablica 59. Vrijednost imovine, obveza i vlastitih izvora – usporedba 2014. i 2015. godine........................................................................................................................79Tablica 60. Obveze Općine Ston na dan 31.12.2015................................................80Tablica 61. Vertikalna analiza aktive bilance Općine Ston.........................................80Tablica 62. Vertikalna analiza pasive bilance Općine Ston........................................81Tablica 63. Popis projekata Općine Ston.................................................................120

POPIS SLIKA

Slika 1. Geografski smještaj Općine Ston u RH.........................................................15Slika 2. Geografski smještaj Općine u Dubrovačko – neretvanskoj županiji..............16Slika 3. Struktura naselja u Općini Ston.....................................................................17Slika 4. Strateški ciljevi razvoja Općine Ston.............................................................83Slika 5. Definirani posebni ciljevi za ostvarenje strateških ciljeva Općine..................84

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1. Organizacijska shema Općine Ston.........................................................9Grafikon 2. i Grafikon 3. Usporedba broja stanovnika Dubrovačko - neretvansko županije i Općine Ston...............................................................................................20Grafikon 4. Kretanje broja stanovnika u Općini Ston................................................20Grafikon 5. Indeksi kretanja stanovnika Općine Ston...............................................21Grafikon 6. Prikaz vitalnih indeksa (živorođeni/10 umrlih) po pojedinim područjima.23Grafikon 7. Doseljene osoba prema spolu u ukupnom broju stanovništva Općine Ston...........................................................................................................................24Grafikon 8. Dobna struktura stanovništva Općine Ston............................................25Grafikon 9. Prosječna nezaposlenost u Dubrovačko – neretvanskoj županiji u razdoblju od 2004. – 2015. godine.............................................................................27Grafikon 10. Prosječna nezaposlenost u Općini Ston u razdoblju od 2004. – 2015. 27Grafikon 11. Kretanje broja nezaposlenih osoba Dubrovačko - neretvanske županije po mjesecima u 2014., 2015. i 2016. godini (stanje krajem mjeseca).......................28Grafikon 12. Kretanje broja nezaposlenih osoba Općine Ston po mjesecima u 2014., 2015 i 2016. godini (stanje krajem mjeseca).............................................................29Grafikon 13. Nezaposlene osobe na području Općine Ston prema razini obrazovanja u u razdoblju od lipnja 2015. do veljače 2016.godine (prosjek svih mjeseci).............30Grafikon 14. Kretanje glavnih izvora prihoda/primitaka u proračunu Općine Ston....76Grafikon 15. Prikaz ukupno ostvarenih prihoda/primitaka i rashoda/izdataka..........78

128

Documents

Strateški plan Općine Ston · Web viewStrateški plan Općine Ston je izrađen na temelju i u skladu sa Županijskom razvojnom strategijom Dubrovačko - neretvanske županije 2011