sekcija novinara skijaπa · 2013. 10. 1. · 1. 2014. informacije i buking [email protected] sekcija novinara skijaπa. 2 NOVINAR BROJ 8-10/2013. 3 OVINAR OJ 8-10/2013

Poπt

arin

a pl

aÊen

a u

poπt

ansk

om u

redu

510

00 R

ijeka

broj 8-102013.

foto

Sre

Ëko

Nik

etiÊ

Rjeπenje je uglobalnom kolektivnom

ugovoru Ivan RaËan:Treba nam viπe medijaIzumiranje sektorskog

novinarstva Neprofitnimmedijima do medijskih

sloboda BrankoTuen: Novinarima je

gore nego ikada

glasilo Hrvatskog novinarskog druπtva iSindikata novinara Hrvatske

ZakoniDOBRI

provedbaLO©A

otvaranje 10.-15. 12. 2013.prvenstvo 4.-11. 1. 2014.

informacije i buking [email protected]

sekcija novinara skijaπa

2NOVINARBROJ 8-10/2013.

3NOVINAR

BROJ 8-10/2013.

UVODNIK Stari veÊ sa trideset Ivica Buljan str. 4.

U SREDI©TU Treba nam globalni kolektivni ugovor Jasmina PopoviÊ str. 9.

INTERVJU: IVAN RA»AN Treba nam viπe medija Ivica Buljan str. 11.

MEDIJSKA SCENA Vapaj za kvalitetom Zdenko Duka str. 13.

DOSSIER Zakoni dobri, primjena loπa Melisa Skender str. 15.

MEDIJSKA SCENA Æiv, a umro Siniπa PaviÊ str. 24.

Neprofitnim medijima do medijskih sloboda Goran BorkoviÊ str. 28.

Mladi, blijedi i potroπeni Branimir ZekiÊ str. 31.

Izumiranje sektorskog novinarstva Gabrijela GaliÊ str. 34.

Novine mogu biti jeftine i isplative Igor VukiÊ str. 37.

Studij novinarstva - πkolovanje za burzu Maro MaruπiÊ str. 40.

Hrvatskoj ne treba joπ jedna Nova TV niti RTL Damir PetranoviÊ str. 42.

T-portal: plaÊa sigurna, a neovisnost kontrolirana Ante PaviÊ str. 44.

Poreznici obmanjuju novinare i javnost Ivica GrËar str. 46.

IstraæivaËki novinari protiv globalnih utajivaËa... Ozren Podnar str. 48.

MEDIJI U SVIJETU Uniπtava li autorizacija ideju i bit intervjua? Ante GavranoviÊ str. 50.

MEDIJI U REGIJI Propagandna maπinerija Vlado VuruπiÊ str. 54.

MEDIJI U SVIJETU Ismijali medijske slobode Ozren Podnar str. 57.

RECITE IM… Oko Zvijezde (i malo dalje) Nives OpaËiÊ str. 59.

INTERVJU: BRANKO TU–EN Danas gore nego u moje vrijeme Goran BorkoviÊ str. 60.

IN MEMORIAM str. 65.

sadræaj

glasilo Hrvatskognovinarskog druπtva iSindikata novinara Hrvatske

Prvi broj izaπao je1946. godine

IzdavaË:Hrvatsko novinarskodruπtvo i Sindikatnovinara Hrvatske,Zagreb, PerkovËeva 2/Itel. (01) 4828-333,fax (01) 4828-332e-mail: [email protected]: http://www.hnd.hr

Za nakladnika:Zdenko Duka

Æiro raËun:2360000-1101234838

Glavni urednik:Ivica Buljane-mail:[email protected]

Redakcija:Jozo PetriËeviÊMelisa SkenderGoran BorkoviÊDamir PetranoviÊ

Redaktorica:Ankica TomiÊ

3500 primjeraka

GrafiËki urednici:Danijel &Goran-Den PopoviÊPOP & POP,Novomarofska 27, Zagreb,tel. (01) 3023-334,fax (01) 3026-820,e-mail:[email protected]

Tisak NOVI LIST Rijeka

UreivaËki odbor:Ban VivianaBaπiÊ BiljanaFiliÊ Anton (predsjednik)HnojËik ToniMatijaπeviÊ AndrejModriÊ Æarko(potpredsjednik)PeratoviÊ ÆeljkoVuruπiÊ VladoZekiÊ BranimirZovko Hrvoje

Ovaj broj i lustr i ran je fotograf i jama SreÊka NiketiÊa dobitnika HND nagrade “Nikπa Antonini”


5NOVINAR

BROJ 8-10/2013.uvodnik foto brojaFoto SreÊko NiketiÊPiπe Ivica Buljan

Imaju li mladi novinari buduÊnost i perspektivnu!?BuduÊnost im nitko ne moæe oduzeti, ali perspektivu... Nato pitanje veÊ je teæe odgovoriti. U ovom broju bavimo se,izmeu ostalog, i tom tematikom i vidimo da se mladi nedaju te da i u najnezavidnijoj situaciji sebe vide kaonovinare, profesionalce na usluzi javnosti. Imaju, kao πtosmo i mi imali, ideale, a onda smo ih s godinama prilagodilisurovoj stvarnosti u borbi za golu egzistenciju. Naæalost,danas u Hrvatskoj nema prostora za razvoj mladih novinarajer, kao πto i sami govore, odmah ih se baca u vatru i brzobivaju potroπeni, a da nisu ni osjetili stvarne Ëari bavljenjanovinarskom profesijom. Danima i noÊima bdiju naportalima, copipejstiraju, prebacuju, vise na telefonu istalno su, zajedno sa svojim urednicima, u æurbi, pri Ëemuse rade propusti, krivo informira, loπe piπe... Naravno, ovose ne odnosi samo na mlade novinare, nego i na one srednjei starije generacije (ako takvih joπ aktivnih ima) koji i dalje“delaju” u naπim redakcijama. Tako je postavljen sustav iza obrazovanje novinara nema se vremena, niti se smatrada je to potrebno. Nekad su mladi novinari imali moguÊnostkaliti se u omladinskom tisku, gdje su stjecali osnovnapraktiËna znanja u proizvodnji novina, πto im je kasnijeitekako koristilo, kada su stasali i preπli u neku od velikihredakcija. Danas veÊ dvadesetogodiπnjakinja ilidvadesetogodiπnjak postaju izvjestitelji iz Sabora, a njihovneπto stariji kolega urednik na desku, a da ni jedan ni druginisu proπli bilo kakvu obuku kako bi dovoljno kvalitetnoradili vrlo odgovoran posao informiranja javnosti. Kod nasÊe se rijetko u redakciji sresti novinara starijeg od pedesetgodina, kao πto je sluËaj u svim ozbiljnijim redakcijamana nama tako omiljenom zapadu, Ëija iskustva æelimoprenijeti sebi, ali oËito uspijevamo samo s najgorim. MladiuËe uz takve ljude i stasavaju nove generacije novinara kojeÊe svoje iskustvo i znanje dalje prenositi. I najgore je to πtose u uvjetima u kojima se bave novinarstvom njihovikapaciteti ne iskoriste maksimalno. Kada se uzme u obzirta raπtimana kadrovska struktura novinara kod nas, nijeni Ëudo πto tako drastiËno padaju tiraæe novina, a i gledanosttelevizija i sluπanost radija nije na nekoj razini. IzdavaËiÊe rijetko priznati da zbog negativne kadrovske selekcijepati novinarstvo i padaju tiraæe. Uvijek Êe za to optuæitinepovoljnu konjunkturu, pad oglaπavanja, recesiju svjetskui lokalnu i pronaÊi Êe sto drugih razloga, ali rijetko Êepogledati oko sebe i pozabaviti se kadrovskom strukturomu svom mediju. No, neÊe propustiti onako ovlaπ i usputkazati kako su “novinari najbitniji”. I jesu sve dok piπu zajednog autora, onoga najbitnijeg, a kada se sluËajno otmui poËnu razmiπljati samo svojom glavom, onda viπe nisubaπ perspektivni, previπe pametuju, niπta ne rade i zavrπekarijeru u svojoj trideset i nekoj kao “ostarjeli” novinari,koji se nisu prilagodili novonastalim uvjetima u medijskomprostoru. UnatoË svemu, novinari i novinarstvo idu dalje,a mladi nadolaze i donose novu kvalitetu koju bi doistatrebalo maksimalno iskoristiti na dobrobit profesije�

Pozivamo sve zainteresirane

kolege fotoreportereda poπalju svoje

radove za rubrikuFoto broja

na mail: [email protected]

i veÊ

sa tr

ides

et


7NOVINAR

BROJ 8-10/2013.infopress infopressnatjeËajH-Alter-u, Fade in-u iForum.tm-u po 400 tisuÊa kuna

Ministarstvo kulture objavilo je rezultate natjeËaja zadodjelu bespovratnih sredstava neprofitnim medijima.Prvu nagradu, teπku 400 000 kuna, odnio je H-Alter. IstinovËani iznos dodijeljen je Fade Inu i portalu Forum.tm.Drugu grupu doniranih, s 200 000 kuna i manje,predvode Kulturpunkt, VoxFeminae, Lupiga i RadioNet.Kako piπe H-Altetr sam natjeËaj Ministarstva kulturenapravio je znaËajan korak naprijed u odnosu naprethodne sliËne natjeËaje za dodjelu javnih sredstava.Iskoraci se sastoje u slijedeÊem: Ministarstvo je prijenjegova raspisivanja vodilo πiroku javnu raspravu onjegovu sadræaju, kriteriji za vrednovanje medija bili sudetaljno razraeni i unaprijed poznati, kao i koliËinabodova koju svaki od njih “nosi”. NatjeËajna komisija bilaje sastavljena od kompetentnih i nezavisnih Ëlanica iËlanova, koji su preuzeli obavezu izraditi pismenurecenziju svakog medija. -Bilo je ipak uoËeno i dostaslabosti u pripremi i provoenju natjeËaja, pa smatramoda bi Ministarstvo kulture trebalo nastaviti raspravu onjemu, kako bi se zaista dostigao visok standard uprocedurama dodjele javnih sredstava neprofitnim (pa iostalim) medjima, piπe H-Alter.

arhivPregled Vjesnikove dokumentacijeza sto kuna godiπnje

ZahvaljujuÊi trudu Ministarstva kulture i Hrvatskogdræavnog arhiva spaπena Vjesnikova zbirka novinskihisjeËaka odnedavno je ponovno dostupna svimkorisnicima u Hrvatskom dræavnom arhiva u Zagrebu, kaojedna od Ëetiri zbirke Fonda Vjesnikove novinskedokumentacije.

Hemeroteka, kako glasi struËni naziv za zbirku novinskihËlanaka prikupljanih od 1962. do 2006. godine, rasporeenaje u 580 metara kartonskih kutija, sloæenih u 6105registratora. Sadræi isjeËke novinskih Ëlanaka iz novina,tjednika i Ëasopisa objavljivanih u Hrvatskoj i Jugoslavijikoje su prikupljale posebne sluæbe Novinske izdavaËke iπtamparske kuÊe Vjesnik. Graa je sortirana u 14 osnovnihtematskih cjelina koje se dalje granaju na podcjeline. Dioje sistematiziran po temama, dok je drugi dio sloæen poosobama. Graa je 2007. preπla iz Vjesnikove nadleænostiu Hinu gdje je bila teπko dostupna novinarima, πto uHrvatskom dræavnom arhivu æele promijeniti.

Kako su objasnili u Arhivu, korisnici mogu specificiratinarudæbu elektroniËkom poπtom i sutradan ih graa Ëekau Ëitaonici HDA na MaruliÊevu trgu u Zagrebu. Potrebnose uËlaniti u HDA, a pored fotokopija, grau je moguÊezabiljeæiti i digitalnim fotoaparatima. Da biste mogli koristitidokumentaciju, potrebno je da se uËlanite u Hrvatskidræavni arhiv. Postoji moguÊnost tjednog uËlanjenja kojekoπta 20 kuna, mjeseËnog Ëija je cijena 40 kuna, aukljuËuje deset A4 crno-bijelih kopija te godiπnjeg od sto

rat divovaImprerija uzvraÊa udarac

“Arapskom CNN-u”, odnosno Al Jazeeri, koja se nedavnoproπirila na Balkan, iduÊe godine stiæe odgovor od vlastitoguzora: ameriËka medijska korporacija bit Êe ekskluzivnipartner novom programu N1 koji Êe informativnimsadræajem pokrivati Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Hrvatsku.Program Êe se proizvoditi u tri velika informativno-produkcijska centra u Beogradu, Sarajevu i Zagrebu, ali imanjim gradovima u regiji, a na Ëelu projekta je nekadaπnjaCNN-ova zvijezda Brent Sadler.

N1 televizija trebala bi razvijati specifiËan sadræaj baziranna vijestima iz regije koje bi se istodobno pratile iz trijucentara, te pored toga koristiti dio proizvoda samog CNN-a. Zauzvrat bi, dakako, posluæila i kao ameriËka proizvodnabaza na Balkanu. Prije sluæbenog predstavljanja projektai poËetka emitiranja programa tijekom 2014., novomtelevizijskom programu CNN Êe osigurati dio tehniËkepodrπke, savjetovanje i obuku kadrova u svom sjediπtu uAtlanti. Iako neÊe sluæbeno biti podruænica ove kuÊe,“balkanski” program bit Êe tek Ëetvrti CNN-ov lokalizirani

ephHypo pokrenuoovπni postupak nad EPH

Pred OpÊinskim sudom u Zagrebu HYPO Alpe-AdriaBanka pokrenula je ovrπni postupak nad EuropapressHoldingom, a temeljem ugovora o tri kredita iz 2005. i 2006. godine koje PH nije vraÊao. Kako piπe Index bankatraæi od EPH 2.160.558 redovnih dionica SlobodneDalmacije, πto je viπe od 40 posto vlasniπtva nad ovimdnevnim listom.

Banka se uzda da Êe prodajom tih dionica doÊi do10.6 milijuna eura koliko je duæan EPH za SlobodnuDalmaciju, a traæe i 198 tisuÊa eura zateznih kamata.Osim prodaje dionica Hypo banka zatraæila je od sudazapljenu, procjenu i oduzimanje svih pokretnina EPHbez obzira gdje se pokretnine nalazile te prodaju tihpokretnina i namirenje ovrhovoditelja iz novËanog iznosadobivenog prodajom. I dok prema vani kuburi saovrhama unutar EPH se dogaaju prestrojavanja koja

glas slavonijePlaÊe se i dalje reæu

Podruænice Sindikata novinara i Sindikata grafiËara uGlasu Slavonije joπ nisu otvorile pregovore s poslodavcemo novom kolektivnom ugovoru. Da su ta dva sindikatareprezentativna za kolektivno pregovaranje u toj novinskogkuÊi, poznato je gotovo pet mjeseci. Sindikalna stranasastavila je pregovaraËki odbor, a to je nedavno uËinio iposlodavac. Iako su sindikati poslodavcu uputili nekolikopoæurnica za otvaranje kolektivnih pregovora, joπ se nijesjelo za stol. Najnovije informacije kazuju kako bi pregovoriu toj kuÊi mogli krenuti za desetak dana.

A dok dvije strane ne ugovore pravila igre kroz kolektivniugovor, na novinare, grafiËare i ostale zaposlenike GlasaSlavonije primjenjuje se pravilnik o radu. Iako je rijeË odokumentu koji jednostrano donosi poslodavac, usluËaju Glasa Slavonije on je “iπao na ruku” radnicima.Odnosno, u pravilnik su unesene odredbe odavnoisteklog kolektivnog ugovora. Kao i u veÊini medija, ni uslavonskom dnevniku financijska situacija nije nimalodobra. U proteklih nekoliko godina radniËke su plaÊe unekoliko navrata rezane, pa se veÊina novinarskih plaÊakreÊe u rasponu od tri do pet tisuÊa kuna. (gg)

novi listDopisniπtvanastavljajuodumirati

RijeËki dnevnik ostaoje bez dopisniËkemreæe na Cresu i

Loπinju, otocima kojisu prirodno podruËje

kojemu bi Novi listtrebao gravitirati. No,

otoËani Êe teπko usadaπnjosti i

buduÊnosti moÊi Ëitatilokalne teme u tom

dnevniku. »itatelji viπeneÊe moÊi dobiti ni

informacije saπibenskog podruËja,buduÊi da od rujna

dopisniπtva u ©ibenikunema. Uskoro

vjerojatno viπe neÊebiti ni dopisnika uSplitu, a nastavi li

Uprava voditi politikuπtednje tempom i

naËinom kako je sadaprovodi, moglo bi sedogoditi i da Novi list

postane mala,iskljuËivo gradska

novina, koja se neÊe“kretati” dalje od

granica Rijeke.Nestanak otoËke

dopisniËke mreæeposljedica jestimulativnih

otpremnina nuenihpoËetkom ljeta, a koji

je dio redakcijeprihvatio. ©ibenik i

Split, pak, gase se jerje to æelja Upravednevnika. Iako se

Ëinilo da je redakcijauspjela sprijeËiti

namjeru da se ostanebez dopisnika u tim

gradovima, Uprava jesvoj naum, za sada u

©ibeniku, provela.Pitanje je dana kada Êena red doÊi i Split. (gg)

kuna s 30 uvrπtenih kopija. Nakon πto se iskoristi bonus,cijena jedne kopije iznosi dvije kune.

Dokumentacija sadræi i fotodokumentaciju koja se nalaziu vrlo loπem stanju, zbirku elektroniËke grae sa 760 tisuÊaelektroniËkih datoteka te manji dio Vjesnikove poslovnedokumentacije. (gb)

kanal, nakon informativnih kanala na πpanjolskom,turskom i japanskom jeziku.

Iza N1 televizije stoji United Group, najveÊa “pay tv”platforma u ovom dijelu Europe, koja obuhvaÊa TotalTV, najveÊe kabelske operatere u Bosni i Sloveniji(Telemach BiH i Telemach Slovenija), te u Srbiji (SBB).Detalji samog programa, kao i imena novinara i urednikakoji su se okrenuli novim profesionalnim izazovima,zasad se dræe u strogoj tajnosti. (dp)

se mogu svesti pod krilaticu niπta nije kao πto je bilo, aopet je sve nekako isto. Tim bi se rijeËima mogla opisatipromjena impressuma Jutarnjeg lista do koje je doπlonakon πto je donedavnog glavnog urednika MladenaPleπea na toj funkciji zamijenio Viktor Vresnik.

Informacije iz Koranske njegovo imenovanje odmah supovezali s predsteËajnom nagodbom u kojoj se nalaziizdavaË Jutarnjeg lista EPH Media, kojoj su glavni vjerovnicibanke, pa su one - tvrde kuloari - “nametnule” Nini PaviÊuVresnika kao svoj izbor.

Bez obzira jesu li ove spekulacije toËne, Ëinjenica je daje veÊina Ëelnih ljudi u Jutarnjem ostala na istim ili sliËnimpozicijama i nakon promjene impressuma, uz dva“gubitnika”. Dosadaπnji glavni urednik Pleπe i njegovzamjenik Davor ButkoviÊ “skliznuli” su sa svojihdosadaπnjih funkcija na poziciju kolumnista, odnosnokomentatora, koja je uvrπtena u impressum. IgoruAlborghettiju, kao zamjeniku glavnog urednika, na tomse mjestu pridruæio Nino –ula, glavni urednik Globusa.

Ana PliπiÊ nije viπe urednica samo unutarnje politike, negojoj je u resor sada pridodana i ekonomija. Nekadaπnjaurednica deska, a potom rubrika druπtvo i dnevni magazinSandra KukiÊ prebaËena je na svijet, dok se Ivica Buljan idalje bavi kulturom i magazinom, Siniπa Suπec sportom, aBoris VlaπiÊ komentarima. Vuk RadiÊ nije viπe urednikNedjeljnog Jutarnjeg nego priloga Like. Nedjeljni Êe ureivatiVladimir JankoviÊ koji je do sada radio svijet. Tu se negdje,po sredini impressuma, meu njih “ugurao” BornaKeseroviÊ, bivπi glavni urednik Foruma i 21. stoljeÊa, koji jekraÊe vrijeme ureivao portal jutarnji.hr, a sada je imenovanza urednika vijesti. U impressum je uvrπteno i Ëetverodopisnika iz inozemstva, kao i sva 23 izdanja EPH sa svojimglavnim urednicima te devet kolumnista i komentatora. (gb)


9NOVINAR

BROJ 8-10/2013.u srediπtu

Svjetski kongres Meunarodne federacije novinara, kojapredstavlja viπe od 600.000 novinara iz preko 100 zemalja,odræava se svake tri godine. U pravilu je kongres podijeljenna dva dijela: tematski, u kojem se kroz panele, tribine ipredavanja gostiju obrauje ono πto je u odreenom trenutkuglobalno najbitnije za profesiju, i izborni, u kojem delegatisa svih kontinenata, predstavnici sindikata i novinarskihdruπtava svojih zemalja, biraju vodstvo MFN- a za sljedeÊetri godine i daju mu, kroz razne platforme i prijedloge,zadatke i obveze koje mora ispuniti.

Za razliku od nekoliko prijaπnjih kongresa na kojima suse u tematskom dijelu u pravilu bile nametnule teme kojeprije svega dotiËu razinu sloboda, zaπtitu izvora, borbu protivcenzure ili sigurnost novinara u kriznim i ratnim podruËjimau nedemokratskim ili nedovoljno demokratskim reæimima,

ovogodiπnji, 26. po redu, odræan poËetkom lipnja u Dublinu,pokazao je kroz svoj tematski dio koliko je dubok i pogubanutjecaj globalne ekonomske krize na novinarstvo. »uvanjeradnog mjesta, borba protiv brutalnih rezova u medijskojindustriji i strah za egzistenciju prevladali su u raspravama.Na sve probleme koje su novinari veÊ imali i kojima se MFNveÊ desetljeÊima bavi u zemljama Afrike, Latinske Amerike iAzije, gdje je novinarstvo izuzetno opasna profesija u kojoj jegubitak slobode ili æivota dio rizika za sve one koji su se njomeodluËili baviti, s globalnom krizom su doπli i novi.Egzistencijalna ugroæenost koja prijeti potpunom devasta-cijom profesije prvi put je malo bacila u sjenu poraæavajuÊestatistike o ubijenim i zatvorenim novinarima, koje suprethodnih godina izazivale najviπe pozornosti i najviπeakcijskih planova MFN-a.

Piπe Jasmina PopoviÊ, potpredsjednica Meunarodne federacije novinara (IFJ)

Treba nam globalni kolektivni ugovor

Egzistencijalna ugroæenost koja prijeti potpunom devastacijom profesije prvi put je malobacila u sjenu poraæavajuÊe statistike o ubijenim i zatvorenim novinarima, koje su

prethodnih godina izazivale najviπe pozornosti i najviπe akcijskih planova MFN-a

infopressvijeÊe za elektro...Sve manje prihodaza lokalne medije

VijeÊe za elektroniËke medije objavilo je godiπnje izvjeπÊeza 2012. u kojem je navedeno i koliko su novca tijeladræavne uprave i javna poduzeÊa tijekom godine izdvojilaza oglaπavanje u medijima. Od 161 obveznika, koji je poZakonu o elektroniËkim medijima duæan od ukupnogbudæeta za promidæbu 15 posto uloæiti u lokalne radijske iTV postaje, njih 26 ni ove godine VijeÊu nije dostavilopodatke. Meu njima je i Hrvatska poπtanska banka.

Prema objavljenim podacima, na reklamiranje sudræavna tijela i poduzeÊa u 2012. uloæila ukupno 16milijuna kuna, od Ëega je tek manji dio, 4,58 milijunauloæeno u lokalne medije. Za oglaπavanje u medijimamilijunske su iznose uloæili Croatia osiguranje (3,2milijuna), Hrvatska lutrija (2,9 milijuna), Hrvatska poπta(3,9 milijuna) i Ministarstvo gospodarstva (1 milijun).Meu njima najviπe su za oglaπavanje u lokalnimmedijima potroπili Ministarstvo gospodarstva (645,8

transferIvankoviÊ

pokreÊe “thinktank” u HUB-uGlavni urednik magazina

Banka Æeljko IvankoviÊpostao je novi direktor za

analize, istraæivanja ikomunikacije u Hrvatskoj

udruzi banaka.Nakon πto je posljednje

Ëetiri godine proveo kaodirektor tvrtke Suvremene

poslovne komunikacije,koja je izdavaË mjeseËnika

Banka, IvankoviÊ seokrenuo pokretanju “think

tanka” unutar Hrvatskeudruge banaka koji bi biocentralno mjesto rasprava

o restrukturiranjuhrvatskog gospodarstva iunapreenju financijske

industrije. IvankoviÊ se novinarstvom

poËeo baviti u prvojpolovici osamdesetih

godina proπlog stoljeÊa.Radio je na Radiju 101 iStudentskom listu te u

nizu izdanja kuÊe Vjesnik,izmeu ostalih i u tjedniku

Danas, kao lektor,redaktor, novinar i urednik.

Godine 1992. postao jeglavni urednik Banke gdje

je radio do kraja 2002.Potom odlazi u

diplomaciju, u Japan iAustraliju gdje je obavljao

duænost ekonomskogsavjetnika.

Nakon povratka uHrvatsku, 2009., vraÊa se

na funkciju glavnogurednika Banke. NaAustralian National

University u Canberri(Research School of Social

Sciences), jednom odvodeÊih istraæivaËkihsveuËiliπta u svijetu,

doktorirao je filozofijuekonomije na temu teorije

vlasniπtva. (gb)

tisuÊa kuna) i Croatia osiguranje (647 tisuÊa). Objavljenipodaci pokazuju i kako se mnoga dræavna tijela i poduzeÊana dræe zakona, odnosno izdvojila su iz svojih budæetamanje od propisanih 15 posto, no za krπenje ove zakonskeodredbe nisu propisane nikakve sankcije.

Meu nakladnicima koji su dobili najveÊe iznose jestSoundset mreæa u vlasniπtvu tvrtke Cratis retis JosipaMajhera i to zahvaljujuÊi iznosu od 491,6 tisuÊa kuna kolikoim je uplatila Hrvatska poπta. Slijedi Nezavisna televizijaNET sa 374 tisuÊe kuna i najveÊom pojedinaËnomuplatom od 104 tisuÊe s raËuna Petrokemije, a na treÊemje mjestu OTV sa 227,8 tisuÊa kuna i najveÊompojedinaËnom uplatom Ministarstva gospodarstva, uiznosu od 90 tisuÊa kuna.

VijeÊe u svojem izvjeπÊu navodi i kako se oglaπava samomanji dio (42%) dræavne uprave kao i pravnih osoba upreteæitom vlasniπtvu Republike Hrvatske. Ukupan iznosod 4.356.746,65 kn, koji su tijela dræavne uprave izdvojilaza oglaπavanje u 2012., predstavlja umanjenje od 5% uodnosu na 2011. kada je na bazi dostavljenih podataka120 tijela dræavne uprave na oglaπavanje utroπilo4.585.246,47 kn te se oËekuje da Êe nakladnici po ovojosnovi imati sve manje prihode. (ms)


11NOVINAR

BROJ 8-10/2013.

Predstavnici novinarskih organizacija iz razvijene Europe,ali i SAD-a, Kanade i Australije, koji su u ostatku svijetadoæivljavani kao bogatija i organiziranija braÊa koja mogupomoÊi novcem, znanjem i iskustvom i Ëiji su se problemi nasvjetskim kongresima uvijek Ëinili bitno manjima i nebitnijimau usporedbi s opasnostima koje profesija nosi u drugimdijelovima svijeta, ovoga puta su na panelima bili vrlo glasniu nabrajanju svojih problema: od gubitaka teπko steËenihradnih prava i gaπenja tiskanih medija i masovnih otkaza, kaoposljedice πtednje i povlaËenja kapitala iz izdavaËke djelatnosti,do zabrinutosti zbog globaliziranog uniformiranja elektronskihmedija, pod kapom multinacionalnih kompanija, kojima jemedijska industrija samo jedna od niza djelatnosti, a unutarnje informiranje postaje zadnja rupa na svirali, πto na krajuopet rezultira kresanjem broja zaposlenih novinara.

Globalna slika na kraju se preklopila: svima je teπko i svisu ugroæeni. Na globalni napad treba smisliti globalniodgovor. Onima koji rade u potpunoj nesigurnosti zbog rataili izostanka demokratske medijske legislative pridruæili suse oni koji znaju za bolja bivπa vremena, koji su uæivali iprava i zaπtitu i upoznali rad u slobodnom okruæenju, ali sudoËekali dane prekarnog rada i egzistencijalne nesigurnostii susreli se s medijskim neslobodama, koje proizlaze izosjeÊaja ucijenjenosti zbog vjeËitog honorarnog statusa,gubljenja kolektivnih ugovora ili nemoguÊnosti utjecaja naodluke vlasnika. A kada su ugroæeni novinari, ne moæe dobrobiti ni novinarstvu. Kada je Ëlanstvom i Ëlanarinama bogatimi jakim novinarskim organizacijama dogorjelo do nokata,Ëemu se mogu nadati siromaπni i neorganizirani. Kada nemanovaca za donacije, od kojih MFN financira seminare itreninge u zemljama u kojima organizacija joπ nema, padai ukupna snaga kojom se MFN moæe boriti protiv krize. Nakontri dana razmjene iskustava, potkrijepljenog statistikama,gostima iz Meunarodne organizacije rada i brojnih jakihsindikata, zakljuËeno je da, bez obzira na regionalneposebnosti svijeta i aktivnosti koje MFN sa svojim regionalnimuredima provodi na svim kontinentima reagirajuÊi nalokalne situacije, treba naÊi globalni odgovor na globalnukrizu i zaustaviti prepuπtanje medijskih radnika stihijamatræiπta u krizi. Moæda najzanimljivija ideja, koja je na krajupostala i obveza MFN-a, jest stvaranje preduvjeta za globalnokolektivno pregovaranje koje bi na kraju trebalo donijetiglobalni kolektivni ugovor, a koji bi osigurao πto jednakijeuvjete i cijenu rada i zaπtitu novinarskih prava na svjetskojrazini, ispod kojih medijske kuÊe ne bi mogle iÊi ma gdjezapoËinjale ili selile posao. Argument je pronaen u sve veÊojkoncentraciji medijskog vlasniπtva, stvaranju sve veÊihglobalnih multinacionalnih kompanija koje preuzimaju sveviπe træiπta, a sve su nesklonije ureenim odnosima iobvezama prema zaposlenima i koje bi, upravo zbog toga, sdruge strane trebale naÊi jaku meunarodnu novinarskuorganizaciju, spremnu dogovarati uvjete na globalnoj razini.Ako veÊ mogu preuzimati na veliko, mogu i pregovarati naveliko. No, da bi se ostvarili preduvjeti za takav pomak, i daljesu nuæne jake nacionalne i regionalne novinarske organi-

zacije, a njih ne moæe biti bez stalnog rada na organiziranjunovinara koji tek ulaze u svijet rada kao i zadræavanju onihkoji pritisnuti krizom mijenjaju redakcije. Stoga je“regrutiranje” novog Ëlanstva i borba za kolektivne ugovore idalje prioritet i u trogodiπnjem planu rada novog vodstva MFN-a, ali i u regionalnim i nacionalnim organizacijama, aprojekti vezani uz informiranje o potrebi organiziranjanovinara i educiranje sindikata za kolektivno pregovaranjezauzimaju vaæno mjesto. U skladu s tim Êe i Europskafederacija novinara, kroz svoje programe i donacije, pokuπatiπto viπe osnaæiti nacionalne organizacije. Dobro je u tome πtoje i u MFN-u i u EFN-u konaËno ojaËala svijest o postojanjuproblema u JugoistoËnoj Europi, nedovoljno pokrivenojosobito sindikalnim novinarskim organizacijama i zakonimakoji bi mogli zaπtititi novinare. Dugo gledani kao mlaa braÊa,koja Êe sama po sebi s vremenom stasati, a ulaskom u EUpostati ravnopravna, ostali su po strani sve do trenutka dokzapadnoeuropski kolege nisu shvatili da πirenjem zapadnihmedijskih kompanija na jugoistok - gdje nema ni sindikalnihprava ni kolektivnih ugovora ni medijskih zakona, gdje supolitiËke elite slabe, a demokracija joπ nije pustila dubokokorijenje - upravo oni mogu najviπe izgubiti i u materijalnimi u radnim pravima. Trebalo je vremena da se i u MFN-u iEFN-u na europski prostor poËne gledati kao na cjelinu i shvatida se zbivanja na grËkoj javnoj televiziji reflektiraju na sveeuropske javne televizije, da se ponaπanje finske ili norveπkemedijske kuÊe u Poljskoj ili »eπkoj odraæava i na njihovoponaπanje u domicilnim dræavama, da nepoπtivanje ugovorau Hrvatskoj ili Sloveniji znaËi u buduÊnosti i njihovougroæavanje u Austriji ili NjemaËkoj, i da je meusobnapovezanost novinarskih organizacija, razmjena informacijai prakse i uzajamna konkretna akcijska podrπka jedini naËinzajedniËke borbe koja bi mogla dati rezultate. Hrvatskenovinarske organizacije, SNH i HND, spadaju u one koje su semeu prvima s ovih prostora ukljuËile u svjetsku i europskupriËu, svjesne da jedino takva suradnja moæe donijetirazmjenu iskustava i konkretnu financijsku i struËnu pomoÊza programe organiziranja i educiranja. Sredinom devedesetihpotpisani su prvi kolektivni ugovori u najveÊim medijskimkuÊama, krenula je borba za medijske zakone, nacionalnikolektivni ugovor, statute redakcija, osnivanje unutarredakcijskih tijela koja bi trebala πtititi prava i slobodenovinara. Uspjeh je, kad se danas pogleda, poloviËan.Kolektivni ugovori su ugroæeni, nacionalni joπ nije dogovoren,redakcijski statuti su konaËno stigli, ali pod prijetnjom dræaveposlodavcima, novinara u stalnom radnom odnosu je svemanje, a na Zavodu za zapoπljavanje sve ih je viπe. Moæedonekle tjeπiti πto ni drugdje nije bolje, πto su SNH i HND aktivnii prepoznati kao dobre organizacije Ëija se rjeπenja u regiji“prepisuju”, πto danas i skandinavski novinari strepe za svojaprava, ali svjetska je kriza, naæalost, stigla prije nego πto suhrvatski novinari zavrπili svoju borbu i barem malo, poputaustrijskih, njemaËkih ili talijanskih, uæivali u plodovimaslobode i zaπtite. ©to samo znaËi da se boriti treba i dalje. MFNi EFN su kao krovne organizacije tu da pomognu i podræe�

u srediπtuMoæda

najzanimljivijaideja, koja je na

kraju postala iobveza MFN, jest

stvaranjepreduvjeta za

globalnokolektivno

pregovaranjekoje bi na krajutrebalo donijeti

globalnikolektivni

ugovor, koji biosigurao πto

jednakije uvjete icijenu rada te

zaπtitunovinarskih

prava nasvjetskoj razini,

ispod kojihmedijske kuÊe ne

bi mogle iÊi magdje zapoËinjale

ili selile posao

O hrvatskoj medijskoj sceni, odnosima izmeu novinara,izdavaËa i politike te HRT kojemu ako Radman ne uspije usvojoj misiji predvia grËki scenarij te drugim stvarima kojese dotiËu medija, razgovarali smo s Ivanom RaËanom,utjecajnim Ëlanom saborskog Odbora za informatiku,informatizaciju i medije, Ëija se rijeË sluπa i Ëesto je presudnaza donoπenje odluka na tom Odboru.

©to mislite, koji su kljuËni problemi hrvatske medijske scene?- Viπe ne postoji sredina ili srednja struja medija koji bi

samo informirali ili izvjeπtavali. Umjesto toga, gotovo svimediji interpretiraju vijesti ili ih predstavljaju obojeno, uskladu s vlastitim ciljevima ili interesima. Hrvatska jeobjektivno malo træiπte, a joπ je i u krizi. Svaki biznis prvomora osigurati svoj financijski opstanak, a tek kad je tosigurno, moæe se baviti razvojem i uvoenjem standarda.Naæalost, propuπtena je prilika u boljim godinama da se uredepravila igre, a sad je teπko mijenjati stvari u borbi zapreæivljavanje. Sve se lakπe odlazi u skandalizaciju bilo kojeteme i tako zatvara prostor ozbiljnim raspravama. Hrvatskonovinarsko druπtvo dugo je bilo pasivni promatraË svega πtose dogaalo, a upravo je ono kao cehovsko udruæenje mjestos kojeg se moæe braniti i razvijati novinarska struka.

Ne bih se sloæio da je HND pasivno promatrao sve πtose dogaa. HND se uvijek jasno izjaπnjavao protivæutila u medijima, a Sindikat novinara Hrvatske dugi je niz godina vodio kolektivne pregovore sizdavaËima koji nisu imali sluha za potpisivanjegranskog kolektivnog ugovora, traæeÊi da se uugovor unesu samo i iskljuËivo minimalneodredbe iz Zakona o radu. Naæalost,HND i SNH Ëesto nisu imali podrπku irazumijevanje politike koja je previπekoketirala s vlasnicima i izdavaËimamedija na πtetu novinara inezavisnog novinarstva.

intervju

Treba nam viπe medija

Razgovarao Ivica Buljan

Viπe ne postojisredina ilisrednja strujamedija koji bisamo informiraliili izvjeπtavali.Umjesto toga,gotovo svi medijiinterpretirajuvijesti ili ihpredstavljajuobojeno, uskladu s vlastitimciljevima iliinteresima.Naæalost,propuπtena jeprilika u boljimgodinama da seurede pravilaigre, a sad jeteπko mijenjatistvari u borbi zapreæivljavanje

- Slaæem se, moæe se to i tako reÊi, da je HND bio nemoÊanili nedovoljno utjecajan jer je bilo i previπe koketiranja politikes vlasnicima i izdavaËima medija. To koketiranje je vlasnicimai izdavaËima davalo moÊ i sigurnost da se ponaπaju kako æele,a kapital i sam po sebi ima veliku moÊ. No, Ëini mi se da isami novinari pritom, bez obzira na prirodnu lojalnostposlodavcu, nisu bili dovoljno zainteresirani za svoje strukovnoudruæivanje ili uspjeπni u tome.

StjeËe se dojam da ni ova vlast nema stav i izraenumedijsku politiku, a i najavljena medijska strategija joπ jesamo puka æelja. Zaπto se opet ostaje samo narijeËima i dobrim æeljama, tim viπe πto stanje unovinarstvu postaje sve viπe socijalna kategorija, jer jedaleko viπe novinara na burzi nego u redakcijama ili nanekim drugim poslovima.- Da, Hrvatska kasni s medijskom strategijom i to kaπnjenje

nije izoliran sluËaj. Meutim, medijsko træiπte u Hrvatskojdominirano je privatnim kapitalom. Osim HRT-a u radijskomi TV biznisu, gotovo da nema ni jednog drugog medija koji se

Ivan RaËan


13NOVINAR

BROJ 8-10/2013.ivan raËanSama Europskaunija svjesna je

problemamedijskog

biznisa pogotovona manjim

træiπtima, ali iona sporo dolazi

do novihrjeπenja. Mogu

zamisliti da se ubliæoj buduÊnosti

mediji uprivatnomvlasniπtvu

dijelomfinanciraju iz

proraËuna akobi, primjerice,zadovoljavali

javni interes, ali ito se sada moæe

Ëuti samo kaoideja u

europskimraspravama

financira javnim novcem u træiπnoj utrci. To se pogotovo odnosina tiskane medije i internet, dakle radi se o privatnoj inicijativii træiπtu. Inicijative koje dolaze od vlasnika i upravljaËkihstruktura medija prema dræavi individualne su i parcijalne, akao takve podloæne raznim interesima. Kao πto Hrvatskonovinarsko druπtvo nije uspjelo postati dovoljno relevantnomjesto za obranu novinarske profesije, tako se ni izdavaËi ilivlasnici medija nisu uspjeli dogovoriti o minimumuzajedniËkih ciljeva oko kojih bi zajedno nastupili prema dræavi.Umjesto toga, oËekuje se i Ëeka da dræava neπto napravi, anastavlja se individualna borba za parcijalne interese.

Svjedoci smo da nezavisni novinari traæe okrilje poddræavnim skutima. IzdavaËi su se rijeπili dobrog dijelanovinara koji su bili sposobni na kritiËko promiπljanjei oni sada idu na natjeËaj Ministarstva kulture kojedaje sredstva za nezavisne medije. ©to mislite otome? Je li to korak unazad u medijskom pluralizmuili prirodan proces?- S obzirom na to da dolazimo iz socijalizma, to se moæe

gledati kao neka vrsta povratka na dræavno subvencioniranje,no u tome vidim trenutno rjeπenje ovog vremena u krizi.Hrvatska pokuπava pratiti europsku praksu i direktive te seuskladiti s njima, no nisu sva europska rjeπenja jednakoprimjenjiva u Hrvatskoj. Sama Europska unija svjesna jeproblema medijskog biznisa pogotovo na manjim træiπtima,ali i ona sporo dolazi do novih rjeπenja. Mogu zamisliti da seu bliæoj buduÊnosti mediji u privatnom vlasniπtvu dijelomfinanciraju iz proraËuna ako bi, primjerice, zadovoljavalijavni interes, ali i to se sada moæe Ëuti samo kao ideja ueuropskim raspravama.

Kako vidite razvoj medijskog pluralizma u Hrvatskoj?- Strukturno ili zakonodavno Hrvatska Êe nastaviti pratiti

i usklaivati se s Europskom unijom, no daljnja træiπnautakmica na træiπtu u krizi vjerojatno Êe rezultiratizatvaranjem ili nestajanjem joπ nekih medija. Tu postojiopasnost da se naemo u situaciji ureenog okvira za medijskipluralizam, ali da pravi pluralizam izostane jer neÊe bitidovoljno medija. No, nisam zloguki prorok, vjerujem da Êegospodarski razvoj omoguÊiti i novi razvoj medijskog biznisa.

Kakvo je vaπe miπljenje o smanjenju PDV-a samo zaone medije koji imaju viπe od 25.000 rijeËi?- Razumijem namjeru ili ideju s kojom je doπlo do te

odredbe, a to je postavljanje kriterija za zadovoljavanje javnoginteresa. Naæalost, put od ideje do realizacije vrlo je dugaËak,a na njemu dobra ideja Ëesto zavrπi nesretnom realizacijom.

Nije li to pomalo “glupa” odredba?- Moæe se i tako gledati, kao i bilo koja druga odredba ili zakon.PolitiËari se, bilo da dolaze iz HDZ-a ili SDP-a, ne znajunositi s medijskim kritikama. Je li to pokazateljnezrelosti naπih politiËara?- Politika i politiËari nisu niπta drugo nego prosjek bilo

kojeg druπtva. Roeni su, obrazovani i formirani u tomdruπtvu. Nisu doπli s Marsa. Prema tome, ako su nezreli, ondaje cijelo druπtvo nezrelo, no ne mislim da je tako. Pritisakjavnosti nije uvijek ni lako ni ugodno nositi u politici. PreËestoje posrijedi maπina koja skandalizira, a politiËari su joj, spravom, izloæeniji od bilo koga. Umjesto nezrelosti, dalekoveÊi problem u reakcijama politiËara na medijske kritike

vidim u bahatosti, oholosti i populizmu kojima se odgovarana kritike jer za to je potrebna posebna vrsta zrelosti.

»ini se da u medijskom kaosu kakav vlada politiËarima iodgovara nevjerodostojnost medija i novinara, jer im jetako lakπe opravdati svoju neefikasnost i nerad.- Ovo je zgodna zamjena teza. Da, vjerojatno ima politiËara

koji ne rade puno i koji su neefikasni, kao πto takvih ljudiima u svakoj profesiji, poslu ili okruæenju. No, politika ipolitiËari nisu krivi ili barem nisu iskljuËivi krivci za ocjenuda su mediji i novinari nevjerodostojni. To moæe biti kolopletu kojem u politici egzistiraju loπi politiËari jer su mediji loπipa ih nema tko raskrinkati, ali je apsurdno generalizirati dasu baπ svi politiËari i baπ svi mediji loπi. Treba raditi, mijenjatistvari, popravljati, graditi standarde i u medijima i u politici.

Goran Radman je, evo, u nepunih godinu dana kaoravnatelj HRT-a izazvao niz afera - od vrijeanjanovinara, do neprijavljivanja imovine - a nije se pokazaoni uËinkovit u provedbi restrukturiranja HRT-a? Smatrateli Radmana pogreπnim izborom?- Ne, Radman je bio najbolji izbor u to vrijeme. Napravio

je greπke nakon stupanja na duænost, ali je i velik dio njegovihafera dobar primjer medijskog skandaliziranja. Mi smo gaizabrali jer je dao najprecizniji plan restrukturiranja, a to jeposao koji je tek pred njim.

»iji je on izbor bio?- Pogreπne su medijske priËe o tome da je bio neËiji

dogovoreni izbor. Sabor je raspisao javni natjeËaj, a mi smo uOdboru za informiranje, informatizaciju i medije, beznaputaka ili sufliranja sa strane, intervjuirali kandidate i meunjima izabrali glavnog ravnatelja te Ëlanove programskogvijeÊa i nadzornog odbora. Odbor je dao svoj prijedlog Saboru,a Sabor je prihvatio.

Nedavno je VijeÊe za elektroniËke medije poniπtilonatjeËaj za joπ jednu nacionalnu televizijsku koncesiju.Koliko se tom odlukom iπlo na ruku RTL-u i Novoj TV?- To je moguÊa interpretacija, ali nemam uvid u rad VijeÊa za

elektroniËke medije u tom natjeËaju, osim πto znam da VijeÊenije bilo u punom sastavu. Kako ja shvaÊam, slobodnih frekvencijaima, kao i zainteresiranih potencijalnih koncesionara za tefrekvencije. Prema tome, slobodne frekvencije treba dodijeliti akopotencijalni koncesionari zadovoljavaju uvjete.

IzdavaËi su vrlo bliski s politiËarima. Razumljivo da seoni susreÊu, ali u javnosti ostaje dojam da se tudogaaju raznorazni dealovi. Dræite li da bi taj odnosipak trebao biti drukËiji?- Ne. Mislim da nije problem sam po sebi tko se s kime

nalazi, pije kavu i sliËno. Problem je praÊenje procesadonoπenja politiËkih odluka. U tome Hrvatska politika Ëestonije bila dovoljno transparentna, a dugo mediji nisu ni htjeliotvarati teme koje su se ticale drugih medija.

Vlasti su donosile zakonsku regulativu za medije, koja nijezaæivljavala u praksi. Nakon dugo godina tek ovog ljetapristali su donijeti statute redakcija i to pod pritiskom zbogsmanjenja PDV-a. Naæalost, kolektivni ugovori u malo kojojsu redakciji na snazi. Kako rijeπiti te probleme i uËinitimedijske poslodavce kooperativnijima?- Samo striktnom primjenom i provedbom zakona. Drugog

naËina nema�

medijska scena

Koliko god teπkobilo novinama,ugasit Êe sesamo neke,imamo i imatÊemomultimedijalnenovine, ali Êeuprave i novinariipak sve teæedolaziti do novcaako se ne ukljuËei u proizvodnjujoπ nekih drugihsadræaja

Piπe Zdenko Duka

Kad govorimo o perspektivama i uvjetima za kvalitetnonovinarstvo, prvo je pitanje iz kojih izvora u to novinarstvouloæiti novac. On line joπ uvijek u Hrvatskoj, ali i u gotovocijeloj Europi jako malo donosi, svi pametni portali æivegotovo ni od Ëega i bili neprofitni ili oni drugi (a zapravo unas nema “profitnih” portala), nuæno je financiranjevlasnika iz nekih drugih izvora, ili potpore dræavne,paradræavne i(li) druπtvene.

Koliko god teπko bilo novinama, ugasit Êe se samo neke,imamo i imat Êemo multimedijalne novine, ali Êe uprave inovinari ipak sve teæe dolaziti do novca ako se ne ukljuËe i uproizvodnju joπ nekih drugih sadræaja.

Dnevne informacije danas u principu dolaze puteminterneta. Stiæu na pametnim telefonima, a ubuduÊe Êeponude informacija biti sve individualiziranije, bit Êe na nekinaËin “skrojene” prema osobnim interesima.

Dnevne tiskane novine sve manje su one noseÊe kojedonose informacije, ali bi zato odmah, i mnogo bræe negodosad, ali vrlo kvalitetno, morale osvjetljavati pozadinudnevnih dogaaja. No, kvalitetnog novinarstva sve jemanje, ne samo u Hrvatskoj, raste senzacionalizam, a u

povrπnosti takvog (ne)novinarskog pristupa ne objaπnjavase dogaajni kontekst.

Studiji novinarstva polaze od sjajne fundamentalnepretpostavke da svako novinarstvo mora biti etiËno iprofesionalno, ali nerijetko naπi medijski gazde od novinara ine oËekuju da previπe razmiπljaju i da inzistiraju na vlastitimnovinarskim idejama, nego da provode njihov business plan ilagano povezuju komercijalne moguÊnosti sa sadræajem, tj.da priËaju naruËene priËe.

U Europskoj uniji dræava ne bi smjela izravno pomagatinovinsku industriju, ali to dræavne administracije rade nabrojne indirektne naËine. Smanjenje PDV-a na naπe dnevnenovine na pet posto, za sve one koji su donijeli statute medija,jasna je i dobrodoπla pomoÊ da se spasi tko moæe i trebala bibiti na koncu konca i poticaj kvalitetnijem novinarstvu.

Tek slijedi odluka Ustavnog suda RH koja mora pretrestiVladinu odluku da ne smanjuje PDV onim dnevnicima kojiimaju manje od 25.000 rijeËi dnevno. Ustavni sud joπ je usrpnju proπirio vaæenje novog zakona na sve hrvatskednevnike, dakle i na 24sata i Poslovni dnevnik, iako o tomejoπ nije donio pravomoÊnu odluku.

Vapaj za kvalitetom


15NOVINAR

BROJ 8-10/2013.medijska scenaOvo je, naime,

Hrvatska, zemljaparadoksa, u kojoj

svako maloponeki voa

pomisli da je naizborima zadobio

puni mandat ipravo na inaÊenje,

promaπeneprocjene ili kakvudrugu fiksaciju ilihir zbog kojih seoËekuje da zbog

njega svi pasemotravu

Neke zemlje, poput Nizozemske, subvencioniraju radnamjesta u medijima, skandinavske zemlje podupiru tamoπnjalokalna glasila. U Italiji dræava kupuje novinski papir zadnevne listove.

Novinarstvo je po definiciji i bilo i jest javno dobro, a to bisamo po sebi moglo biti pretpostavka za dobivanje potporejavnim novcem, pogotovo u posvemaπnjoj krizi tiskanih medija.

Ministarstvo kulture u svom poznatom, posloviËnosporom tempu namjerava do kraja godine predoËiti tzv.medijsku strategiju, a ako se budu dræali dogovorenihzakonodavnih rokova, i nacrte novih medijskih zakona.Uspjeπno je ipak promijenjen Zakon o elektroniËkimmedijima tako da je omoguÊeno da se s oko milijun kuna uVijeÊu za elektroniËke medije podræe projekti neprofitnihportala. Osobito je znaËajno πto Êe se gotovo tri milijuna kunaiz novca Hrvatske lutrije ove jeseni dodijeliti za godiπnji radpetnaestak neprofitnih medija u iznosu od 85 tisuÊa do 400tisuÊa kuna putem provedenog natjeËaja Ministarstva kulture.

©to se tiËe medijske strategije, koliko je poznato, namjeraMinistarstva kulture je da dræava poveÊa svoj utjecaj na medijei da dræavno sufinancira, prije svih, lokalne medije.

Kad dræava financira medije, kako bi se oni pribliæilijavnom dobru, a izbjegli “pakao komercijalizacije”, novinarii javnost trebaju postaviti dva bitna pitanja.

Prvo je vezano uz naruπavanje konkurencije kad dræavasufinancira jedne, a ne sufinancira druge medije te, naravno,pitanje neovisnosti medija kojem dræava daje novce. NaËeloravnopravne utakmice dominantno je europsko træiπno pravilo.

A pitanje novinarske i ureivaËke neovisnosti mnogo jekompleksnije, osobito kod nas u Hrvatskoj. Ocjene medijskihorganizacija koje prate stanje medija u svijetu i dalje sunepovoljne za Hrvatsku, rangirani smo negdje oko 65. mjesta,uvjerljivo u donjem dijelu, kad govorimo o konkurencijieuropskih zemalja.

Naπi su medijski problemi, osim posvemaπnjeg pomanjkanjanovca zbog kojeg se niπta viπe ne ulaæe u novinarstvo, financijskikrah medijskih vlasnika, nedovoljna vlasniËka transparentnost,velik utjecaj oglaπivaËa, nedostatak istinskog, vjerodostojnogistraæivaËkog novinarstva, ali joπ uvijek, isto tako, nedovoljnenovinarske i autorske neslobode i kad je rijeË o privatnimvlasnicima, i kad je rijeË o politiËkim pritiscima na medije.

Iz danaπnje perspektive sagledavanja problema koje imaHrvatska s Europskom komisijom, moæemo se podsjetiti kakoje vlast svakako æeljela promijeniti Zakon o Hrvatskoj televizijina taj naËin da nakon petnaestak godina izbor glavnogravnatelja HRT-a vrati u parlament, tako da za njegov izborbude dovoljna obiËna zastupniËka veÊina. Formalnozakonodavno, bio je to znaËajan korak natrag u odnosu naraniji izbor unutar Programskog vijeÊa HRT-a ili nazajedniËkoj sjednici Programskog vijeÊa i Nadzornog odbora.

Kod nas je financiranje medija iz javnog novca ipak idalje povezano sa stranaËkim æeljama za politiËkomkontrolom i teπko je zamisliti da vlast od medija u koji pretaËeznaËajni javni ili dræavni novac oËekuje da ih taj medij iæestoko, argumentirano i bespoπtedno kritizira, da potpunonepristrano radi svoj posao.

Ovo je, naime, Hrvatska, zemlja paradoksa, u kojoj svakomalo poneki voa pomisli da je na izborima zadobio puni mandati pravo na inaÊenje, promaπene procjene ili kakvu drugu fiksacijuili hir zbog kojih se oËekuje da zbog njega svi pasemo travu.

Dakle, Ëak i kad bi bio dopuπten dræavni sustav izravnihpotpora i financiranja javnih novina, trebali bismo biti jakooprezni u maksimalnoj zaπtiti neovisnog rada redakcija.Puno toga ovisi o Ëasti i poπtenju ljudi koji rade novinarskiposao, mnogi naπi novinari uspravne su i Ëvrste kiËme, alisistem je sistem i uspostavljen je da proizvodi (loπe) uËinke.

Nezahvalno je i tuæno govoriti i pisati o sadaπnjosti ibuduÊnosti kvalitetnog novinarstva i njegovom financiranjudok banke ovrπuju novinske kuÊe. Jer, kao, vaæno je da sneodgovornim gazdama nekako preæivimo, da radimo, a tkoÊe joπ misliti i o kvaliteti?

Ali kvalitetno novinarstvo moæe biti komercijalno i ovdjeu Hrvatskoj. Tu kvalitetu treba (na)platiti, a prije svega je nanovinarskoj odgovornosti da razinu dræi visoko pa da u tupotrebitost novinarskog profesionalizma uvjerava i medijskevlasnike, glavne krivce za danaπnji suton�

Medijsko zakonodavstvo

Piπe Melisa Skender

Zakoni dobri

primjena loπa

Hrvatski medijskiZakoni mijenjajuse u prosjekusvake dvijegodine, a Zakono HRT-upromijenio senajviπe puta. Toje ujedno i prvizakon donesennakondemokratskihizbora 1990.godine.Posljednji putmijenjao se 2010.kako bi seuskladio spoglavljem 8. upregovorima sEU o træiπnomnatjecanju

15NOVINAR

BROJ 8-10/2013.dossier


17NOVINAR

BROJ 8-10/2013.dossier dossierHrvatska je prva zemlja u kojoj se pitanje zakonske regulativeu medijima pojavilo kao politiËko pitanje u pregovorima sEuropskom unijom. VeÊina to tumaËi loπim iskustvom nakonprimanja u Ëlanstvo deset tranzicijskih zemalja gdje se, meuostalim, ozbiljno krπe i pitanja slobode medija. Svi izvjeπtajiEuropske komisije o napretku Hrvatske do 2011. govore onedostatnoj slobodni medija, osobito lokalnih koji najviπe oviseo financijskim potporama iz proraËuna gradova i opÊina.

Zaπtiti ulogu dræave u medijimaDrugi je stalan prigovor koji je Hrvatsku ispratio u EU

onaj o administrativnim kapacitetima nuænima za valjanuprovedbu zakonodavstva i europskih standarda. Tako je, nainzistiranje Bruxellesa, VijeÊe za elektroniËke medijeustanovljeno kao neovisno tijelo Ëija je zadaÊa nadziratiprovoenje Zakona o elektroniËkim medijima za gotovo 200radijskih i TV postaja u Hrvatskoj, ukljuËujuÊi i javni servis.Njihova je monitoring sluæba, meutim, opremljena zaistovremeno praÊenje tek 16 programa, jedno je od otkriÊastudije GONG-a za koju je rad Agencije za elektroniËke medijeistraæivao Hrvoje ©imiËeviÊ, novinar portala halter.org.

Premda je VijeÊe Europe od poËetka ukljuËeno u kreiranjehrvatskih medijskih zakona, i mnoge su ograniËavajuÊezakonske odredbe tijekom 90-ih uklonjene zahvaljujuÊiupravo pritisku meunarodnih institucija, donoπenjezakonodavnog okvira koji bi omoguÊio djelovanje slobodnihi neovisnih medija odgovornih javnosti ipak je zadaÊa


“VeÊ je prvareforma 2003.

otvorila træiπte zastrane vlasnike i

taj je zakonskiokvir bio sasvimprikladan za EU.Ali puno stvari u

hrvatskommedijskom

sektoru nakon2005.

promijenjeno jepod krinkom EU

i kad tepromijene nisu

bile nuæne”,smatra prof.

Zrinjka Peruπko

domaÊeg zakonodavca. Generalno gledano, hrvatsko jemedijsko zakonodavstvo tijekom 90-ih nastojalo zaπtititi ulogudræave u medijima. Nakon 2000. iπlo je na ruku privatnimmedijskim poduzetnicima otvarajuÊi træiπte, ali ne stvarajuÊidovoljno dobre mehanizme za njegovu regulaciju. Novamedijska politika svoju Êe legitimnost temeljiti nanajavljenom opseænom istraæivanju o hrvatskim medijima,rezultate kojega joπ Ëekamo.

Nacrt strategije i izvjeπtaj o stanju medija Êe biti gotovi dokraja studenog ove godine, predvianja su voditelja Odjela zamedije Ministarstva kulture Milana F. ÆivkoviÊa koji situacijuzateËenu 2012. godine u podruËju komunikacijske politikekarakterizira opÊim manjkom na informativnom “raËunu”,ali i sasvim konkretnim minusom na financijskom raËunuhrvatskih medija. “Rubrike i emisije se ukidaju, novinarke inovinari otpuπtaju, pa nije ni Ëudo da odræivost javne idemokratske funkcije medija postaje sasvim upitnom. Procesekomercijalizacije i koncentracije kontrole medija, tehnoloπkei ekonomske promjene zastarjela medijska regulativanezainteresirano propuπta kroz rupe koje se krpaju tekparcijalno. Nikakve platforme za raspravu o komunikacijskojpolitici nije bilo, a niti samo nadleæno ministarstvo se timeuopÊe sustavno nije bavilo. OsnivajuÊi sluæbu za medijskupolitiku u Ministarstvu kulture, za prvi cilj smo si postaviliotvaranje πto πire javne rasprave o tome kakve medije kaodruπtvo imamo, kakve dugoroËno trebamo, i kako to u realnimokvirima ostvariti. Kako bi svi zainteresirani uopÊe mogli

sudjelovati u raspravi, potrebno je pripremiti relevantneinformacije o problemima, njihovim uzrocima i moguÊimrjeπenjima - ukratko, ono πto se obiËno naziva strategijom”,kaæe ÆivkoviÊ dodajuÊi da se u protivnom se odluke uvijekdonose iza zatvorenih vrata, debelo tepeciranih ekonomskimi stranaËko-politiËkim interesima, a sistemski problemi nerjeπavaju. “Naravno, nismo se pritom autistiËno posvetilistrateπkom dizajnu, nego smo rjeπavali i goruÊe problememedijske svakodnevice. Tako smo, uz sve πto na HRT-u i daljenije dobro, ipak omoguÊili pokretanje treÊeg i Ëetvrtogprograma, otvorili nove moguÊnosti financiranja neprofitnihmedija te implementacijom redakcijskih statuta baremkoliko-toliko ojaËali poziciju novinara u komercijalnimmedijima.”

Poteze povlaËi Ministarstvo financijaRokovi su tako joπ jednom pomaknuti, a zahvati nadleænog

ministarstva, prvog uopÊe u kojem postoji poseban odjel zamedije, sveli su se na pojedinaËne intervencije u postojeÊemedijske zakone. Potez koji bi mogao najdirektnije utjecatina medijski sektor tako nije doπao iz nadleænog, nego izMinistarstva financija. Uvjetovanje smanjene stope PDV-apostojanjem redakcijskih statuta motiviralo je vlasnike dnevnihnovina da ih, nakon devet godina, donesu po ubrzanompostupku. Koliko Êe ti statuti stvarno omoguÊiti autonomijuureivaËke politike i novinara, joπ je teπko procijeniti.

Barem pet godina treba proÊi kako bi se vidjeli stvarniuËinci nekog zakona, smatra Jadran AntoloviÊ, pomoÊnik

ministra za pravne poslove u Ministarstvu kulture za man-data Antuna VujiÊa. Hrvatski medijski Zakoni mijenjaju se uprosjeku svake dvije godine, a Zakon o HRT-u promijenio senajviπe puta. To je ujedno i prvi zakon donesen nakondemokratskih izbora 1990. godine. Posljednji put mijenjao se2010. kako bi se uskladio s poglavljem 8. u pregovorima s EUo træiπnom natjecanju.

“©to se dogodilo da su niti dvije godine kasnije odluËilimijenjati taj model, ne znam. Mislim da je napravljen korakunatrag u odnosu na neovisnost HRT-a zbog novog naËinaizbora glavnog ravnatelja. Naglasak se, po meni, treba stavitina ispunjavanje obveza koje proizlaze iz poπtivanja Pravila odræavnim potporama za javnu radiodifuziju. Obvezapotpisivanja Ugovora s Vladom proizlazi iz usklaivanja seuropskim zakonodavstvom o dræavnim potporama - anepoπtivanje tih propisa moæe imati ozbiljne posljedice - odpovrata dijela prikupljenih sredstava do smanjenja iznosapristojbe”, upozorava Nina Obuljen Koræinek, u vrijemedonoπenja Zakona voditeljica PregovaraËke skupine zapoglavlje Informatizacijsko druπtvo i mediji.

“VeÊ je prva reforma 2003. otvorila træiπte za strane vlasnikei taj je zakonski okvir bio sasvim prikladan za EU. Ali punostvari u hrvatskom medijskom sektoru nakon 2005.promijenjeno je pod krinkom EU i kad te promijene nisu bilenuæne”, smatra Zrinjka Peruπko, profesorica na FakultetupolitiËkih znanosti, koja je svoje viπegodiπnje istraæivanje omedijskoj politici od poËetaka hrvatske tranzicije do 1996.objavila u knjizi “Demokracija i mediji”.


19NOVINAR

BROJ 8-10/2013.dossier dossier

Novine su svetanje, pokazujupodaci Hrvatskegospodarskekomore, astatistiËki zavodbiljeæi kako je uizdavaËkojindustrijiposljednjih petgodina do laniizgubljeno oko26 posto radnihmjesta

Nacrt strategije iizvjeπtaj o stanju

medija Êe bitigotovi do krajastudenog ove

godine,predvianja su

voditelja Odjelaza medije

Ministarstvakulture Milana F.

ÆivkoviÊa kojisituaciju

zateËenu 2012.godine upodruËju

komunikacijskepolitike

karakteriziraopÊim manjkom

nainformativnom

“raËunu”, ali isasvim

konkretnimminusom nafinancijskom

raËunu hrvatskihmedija

PolitiËki pritisciRazmatrajuÊi probleme hrvatske medijske politike u tom

razdoblju, Peruπko je zakljuËila kako je medijsko zakono-davstvo dobrim djelom i tada bilo sukladno potrebamademokratskog druπtva. Hrvatska je krajem 1990. rezolucijomusvojila akte VijeÊa Europe o medijima i javnom informi-ranju. I prije prvih viπestranaËkih izbora izmjenama idopunama Zakona o javnom informiranju tiskane medijemoglo se osnivati bez prethodnih dozvola ili suglasnostidræave. Sloboda javnog informiranja bila je zajamËena iUstavom. Jedna od smetnji slobodi novinarskog izraæavanjabio je Kazneni zakon. Prema podacima iz kampanje koju jeHND na proljeÊe 1998. vodio protiv spornih Ëlanaka ovogaZakona, sudovi su u to doba zaprimili 500 tuæbi protivnovinara u graanskim i kaznenim parnicama, a tuæiteljisu vrlo Ëesto bili Ëlanovi HDZ-a, tada vladajuÊe stranke.

Problemi su se odmah pojavili i u provedbi zakona. Takoje sporan bio sastav ondaπnjeg VijeÊa za telekomunikacijezaduæenog za dodjelu koncesija. Naime, nakon ustrajnognavaljivanja oporbe i meunarodnih institucija 1994.donesen je Zakon koji je omoguÊavao privatno vlasniπtvo inad elektroniËkim medijima. VijeÊe su tada Ëinili veÊinomËlanovi HDZ-a pa su tako upitni bili i kriteriji prema kojimase dijele koncesije. Sporne su bile i prenaglaπene programskeobaveze privatnih koncesionara kojima Zakon, meutim, nijenalagao obavezu proizvodnje odreenog udjela domaÊegprograma. VeÊ tada je postojala bojazan kako Êe pluralizamosiguran velikim brojem lokalnih radija biti ugroæen zbogpolitiËkih kriterija dodjele koncesija.

Tiskani mediji, osim sa sudskim tuæbama i skupimpresudama, imali su problem i s distribucijom buduÊi da jenajveÊi distributer, Tisak, bio u dræavnom vlasniπtvu. Isto jevrijedilo i za dræavne tiskare. Upravo nezavisan privatni tisaki pojedini lokalni radiji omoguÊili su raznolikost politiËkihmiπljenja zastupanih u medijima tijekom 90-ih, smatra iZrinjka Peruπko.

Ulazak stranog kapitalaZakonodavni okvir trebao je osigurati da se raznolikoπÊu

vlasnika garantira raznolikost i pluralizam medijskogsadræaja. Od zakona se traæilo i da osigura træiπne uvijete zaopstanak komercijalnih i nekomercijalnih medija. Tada jedopuπteno oglaπavanje na javnoj televiziji bilo isto kao i nakomercijalnima, pojedinaËni vlasnik elektroniËkih medija nijesmio imati udio veÊi od 25 posto, koliko je bilo i ograniËenjeukupnog udjela stranog kapitala.

“Bilo je nuæno otvoriti træiπte i mislim da je to iπlopresporo”, kaæe Peruπko koja razloge tome ne traæi toliko uzakonskim nedostacima koliko u nedostatku demokratskekulture gdje stranke na neki naËin otimaju politiËki prostor ismatraju da je dræava dana njima na upravljanje. “Ulazakkomercijalnih medija definitivno je otvorio prostor zapluralizam kakav u jednopartijskom sustavu nismo imali.Iako najviπe njih danas vrlo malo pridonosi raznolikostimedijskog sustava. Osobito komercijalne televizije. Tako damoæda to ograniËenje stranog vlasniπtva i nije bilo sasvim loπeza hrvatski medijski sustav, barem je lokalnim kompanijamaomoguÊilo da se razviju.” Strani kapital uπao je najprije u tiskane medije, dok je

tek Zakonom o elektroniËkim medijima iz 2003. omoguÊenoda strane kompanije budu veÊinski vlasnici i elektroniËkihmedija. Bilo je to u sklopu prve cjelovite medijske reformekoju je u VujiÊevu mandatu provelo Ministarstvo kulture.

“Cijeli je proces poËeo 2001. kad sam vodio pravni odjelMinistarstva kulture. Ministar VujiÊ se vratio sa sjedniceVlade na kojoj nas je premijer zaduæio da izradimo Zakon oHRT-u”, prisjeÊa se Jadran AntoloviÊ koji je zadatak najprijepokuπao odbiti. Medijske su zakone do tada donosili umeuvremenu ukinuto Ministarstvo informiranja, a potomi Ministarstvo pomorstva, prometa i veza. Tek nakon smjenevlasti 2000. medijski resor prebaËen je u Ministarstvo kulture.

“Mislim da se taj nedostatak iskustva na kraju pokazaokao dobar jer da je izradu tog zakona preuzeo netko struËniji,on bi to vjerojatno odradio rutinski”, kaæe AntoloviÊ koji jepomoÊ potraæio od ljudi iz medija. “DugovjeËnost tih zakonamoæemo zahvaliti naËinu na koji smo tome pristupili. Otvorilismo komunikaciju sa svim dionicima u medijskom prostoru,medijskim kuÊama, udrugama i ljudima iz medija i napravilinajpametnije πto smo mogli - sluπali smo i uËili.”

Nedostatku iskustva AntoloviÊ pripisuje i to πto u tomtrenutku nisu mogli sagledati πire procese. Zakonom o HRT-upolitiËke su stranke nastojale zaπtititi svoje interese, dok je okoZakona o medijima i elektroniËkim medijima vladalo politiËkosuglasje, tvrdi AntoloviÊ, no dodaje kako su na posljednja dvazakona utjecali i razliËiti interesi vlasnika medija.

“Zakon o elektroniËkim medijima i Zakon o medijima bilisu prostor na kojem su komercijalni mediji nastojali zauzetisvoje pozicije. To se odnosilo na pitanja koncentracije umedijima, ovlasti regulatornih tijela... Nakladnicima sunjihovi ekonomski interesi vaæniji od transparentog zakonskogokvira, pa su ih gurali i preko politike”, govori AntoloviÊ, danasvoditelj struËnog studija Poslovanje i upravljanje na visokojπkoli Baltazara Adama KrËeliÊa u ZapreπiÊu.

PoveÊanje javnih subvencijaZakonom o elektroniËkim medijima 2003. propisana je

ne samo obavezna koliËina programa vlastite proizvodnje negose poveÊao i udio informativnog programa. Oformljeno jeVijeÊe za elektroniËke medije kao nezavisno regulatorno tijelozaduæeno za nadzor ispunjavanja zakonskih i ugovornihobaveza na temelju kojih je nakladnicima odobrena koncesija.Zakon je predvidio i osnivanje Fonda za pluralizam iz kojegbi se sufinancirala proizvodnja emisija od javnog interesa nalokalnim elektroniËkim medijima, no sredstva Fonda VijeÊeza elektroniËke medije poËelo je dodjeljivati tek 2005. godine.

Osim praÊenja programa lokalnih radija i TV programakako bi se osiguralo da posluju prema zakonu, VijeÊe je sFondom dobilo i duænost monitoriranja emisija za koje suisplaÊena sredstva. Dvije godine kasnije osnovana je Agencijaza elektroniËke medije koja je, kao struËno tijelo VEM-a,trebala provoditi nadzor i pripremati pravne podloge za odlukeVijeÊa. Pored toga, Zakonom o elektroniËkim medijima iz



21NOVINAR

BROJ 8-10/2013.dossier dossier“Zakon o

elektroniËkimmedijima i Zakon

o medijima bilisu prostor na

kojem sukomercijalni

mediji nastojalizauzeti svoje

pozicije. To seodnosilo na

pitanjakoncentracije u

medijima, ovlastiregulatornih

tijela…Nakladnicima su

njihoviekonomski

interesi vaæniji odtransparentog

zakonskogokvira, pa su ih

gurali i prekopolitike”, kaæe

Jadran AntoloviÊ

2009. VijeÊe je dobilo i ovlasti nadzora programa HRT-a.AntoloviÊ smatra kako je Agencija ipak proπla dobar razvojniput. Moæda bi on bio i bræi da se na VijeÊe nije prebacivalosve viπe ovlasti dok se istovremeno nije dovoljno ulagalo ukadrovske i tehnoloπke kapacitete Agencije.

“Zaπto je to tako, pitajte ljude koji su do sada bili na Ëeludræave. Ovi koji je sada vode, imam dojam, pokuπavajupojaËati javne subvencije medija, pa Êemo vidjeti koliko Êeto biti sretno i uspjeπno. Do sada se najviπe iπlo na rukukomercijalnim medijima, pa su se izbjegavale sve aktivnostikoje bi ih dovele u bilo kakvu neugodu. Komercijalanmedijski lobi vrlo je jak, a nisam sigurna koliko oni doprinosekvaliteti programa”, ocjenjuje Peruπko. Istovremeno, mnogestvari koje su regulirane zakonom nikad nisu zaæivjele upraksi, a najoËitiji primjer je Zakon o medijima.

Novinarska sudovanjaPrvi Zakon o javnom informiranju prenesen je uz neke

preinake iz zakonodavstva SFRJ, a novi Zakon o javnominformiranju usvojen je 1992., ali ga je 1995. Ustavni sudosporio jer nije izglasan potrebnom veÊinom glasova uSaboru. Godinu dana kasnije na snagu stupa Zakon ojavnom priopÊavanju u koji je unesen i velik broj primjedbiVijeÊa Europe. Ovo je i prvi medijski zakon koji je izazvaotemeljitu raspravu u Saboru, kako stoji u knjizi“Demokracija i mediji” Zrinjke Peruπko. Novim odredbamao zaπtiti privatnosti i naknadi πtete omoguÊeno je slobodnijedjelovanje novinara. Ukinuto je VijeÊe za zaπtitu slobodejavnog informiranja koje se pokazalo suviπnim jer njegoveodluke ionako nisu imale obvezujuÊi karakter. Ovlastidræave da uskrati informaciju i oznaËi je kao tajnu ostalesu nejasne i sluæile dræavnim tijelima kao redovan izgovorza izbjegavanje novinarskih upita.

Definicija novinara i urednika prvi put se u Zakonu omedijima pojavljuje 2003. godine. Zakon je ponovoizmijenjen 2004. kada je Ëlankom 8. preciznije definiranjavni interes u odnosu na zaπtitu privatnosti, a uneseni su iprecizniji kriteriji za subvencije Ministarstva kulturemedijima. Zakon je istaknuo i razliku izmeu materijalneπtete prouzroËene informacijama u medijima i takozvanihduπevnih boli ili nematerijalne πtete za koju se viπe nisupropisivale visoke novËane kazne. Obje verzije Zakona omedijima sadræavale su i obavezu donoπenja redakcijskihstatuta, ali bez kaznenih odredbi u sluËaju njezinanepoπtivanja.

“Prema idealnom modelu profesionalnih medija nazapadu, kako smo zamiπljali da Êe se kod nas dogoditi,privatni vlasnik garancija je nezavisnost medija, njegoveobjektivnosti i nepristranosti jer Êe mu takva ureivaËkapolitika osigurati i πire træiπte. Træiπta zemalja u tranziciji upravilu su mala i nerazvijena pa vlasnici medija u svojemvlastitom ekonomskom interesu podreuju slobodu ineovisnost medija politici, a radi vlastitog ekonomskogprobitka. Ta sprega izmeu politike i vlasnika medija najviπeπteti razvoju autonomnog novinarstva”, smatra Peruπko.

Tako je, usprkos zakonodavnom okviru usklaenim s EU,provedba zakona i dalje manjkava. Dokaz su tome neuËinko-vita regulatorna tijela, ali i sudovi. Barem u onom djelu kojise odnosi na radne sporove novinara i nakladnika. Naime,dok je u 90-ima najviπe sudskih postupaka protiv medijavoeno na temelju povrede neËijeg ugleda ili Ëasti, danas tubrojku nadvisuju radni sporovi u kojima novinari odnakladnika traæe da im prizna prava iz ugovora o radu nakonviπe godina neprekinute honorarne suradnje.

Zamke RPO-aRPO ugovor koji novinara tretira kao samostalnog

djelatnika pojavio se prvi put u tiskanim medijima 1998.pokretanjem Jutarnjeg lista. Træiπni princip propisao je,naime, koliko se novca moæe uloæiti u pojedinog zaposlenika,objaπnjava taj fenomen odvjetnik Emil HavkiÊ.

“Tu treba razlikovati dvije stvari: je li novinar imao izborhoÊe li zakljuËiti ugovor o radu ili Êe raditi kao slobodninovinar? Ako je mogao birati, tada bi bilo jako teπko dokazati

da je rijeË o takozvanom prikrivenom radu. Meutim, tamogdje nakladnik zapoπljava iskljuËivo slobodne novinare, augovorom o djelu se zaπtitio tako da im zabranjuje suradnjus drugim redakcijama, tu bi se veÊ moglo raditi o prikrivenomugovoru o radu”, kaæe HavkiÊ dok istovremeno tvrdi kako sedefinicija novinara u Ëlanku 2. Zakona o medijima nikakone tiËe radnih odnosa. Takozvani slobodni novinar mora takonajprije dokazati kako se njegov angaæman uopÊe moæesmatrati radnim odnosom.



23NOVINAR

BROJ 8-10/2013.dossier dossier“Najuvaæeniji pravni struËnjaci jasno su rekli da su ljudi

koji rade u prostoru poslodavca, na sredstvima poslodavca izdana u dan, koji su subordinirani i mogu raditi za samojednog poslodavca, zapravo zaposleni prema Zakonu o radubez obzira na to kakav su ugovor potpisali. Inspekcije to upojedinim svojim rjeπenjima definiraju drukËije, a pravosueluta pa jednom donese odluku prema Zakonu o radu, a drugiput, povodeÊi se formalnim nekim zaËkoljicama, reagiradrukËije. To je proces koji nije dovrπen, ali ako neËim moæemobiti zadovoljni, onda je to Ëinjenica da taj RPO viπe ne bujakao nekad kada se omjer stalno zaposlenih i slobodnihnovinara drastiËno mijenjao”, kaæe predsjednik Sindikatanovinara Hrvatske Anton FiliÊ, ponavljajuÊi kako sindikatnikad nije bio protiv ljudi koji su se odluËili za RPO.

“Premaidealnommodeluprofesionalnihmedija nazapadu, kakosmo zamiπljali daÊe se kod nasdogoditi, privatnivlasnik garancijaje nezavisnostmedija, njegoveobjektivnosti inepristranosti jerÊe mu takvaureivaËkapolitika osiguratii πire træiπte.Træiπta zemalja utranziciji upravilu su mala inerazvijena pavlasnici medija usvojem vlastitomekonomskominteresupodreujuslobodu ineovisnostmedija politici, aradi vlastitogekonomskogprobitka. Tasprega izmeupolitike i vlasnikamedija najviπeπteti razvojuautonomnognovinarstva”,smatra ZrinjkaPeruπko

“Styria je sada svim RPO honorarcima ponudila Ugovor oradu, ali pod uvjetom da izdatak firme ostane isti. To je novadiskriminacija tih ljudi jer zaπto bi oni pristali na istu koliËinuposla i odgovornosti, a za znatno niæu plaÊu od svojih stalnozaposlenih kolega. Sindikat je na tu diskriminaciju reagirao, avidjet Êemo πto Êe dalje biti”, kaæe FiliÊ koji odgovornima zaovako nezahvalan poloæaj smatra i same novinare.

Ukinuti Kolektivni ugovoriNovinare viπe ne πtite ni kolektivni ugovori u kojima su

prava reducirana ili zamrznuta ili uopÊe ukinuta. Pregovorio nacionalnom kolektivnom ugovoru u ovom trenutku sugotovo nemoguÊi, zbog gospodarske situacije pa stoga i teπkogekonomskog poloæaja novinara. Sudske parnice, ako se

novinar Ëak i odluËi na takav korak, traju godinama dopravomoÊne sudske presude. KonaËan je ishod neizvjestanjer sudovi zakon i dalje tumaËe razliËito.

Rjeπenje je, smatra HavkiÊ, u donoπenju preciznijihodredbi zakona prema kojima autorski ili ugovor o djelu nesmije postavljati uvjet ekskluzivne suradnje. Kako su RPOsuradnici neophodni za normalan rad i produkciju,vjerojatno bi se veÊini njih ponudio ugovor o radu. Makar iprivremenom. Pitanje je samo koliko njih sebi moæe priuπtitiluksuz zaπtite svojih radniËkih prava na uπtrb prihoda.

“Ako nekoga krivim za tu situaciju, to je zakonodavackoji to nije bio u stanju bolje regulirati. Ne vjerujem danakladnici zakljuËuju takve ugovore iz zlih namjera. Nisuni svi novinari koji ih potpisuju bili pod pritiskom jer mogui kalkulirati pa tako zarade viπe nego kad su u stalnomradnom odnosu”, kaæe HavkiÊ.

Sindikati i ovakvom praksom oπteÊeni novinari smatrajuto tek joπ jednim podilaæenjem politike ekonomskiminteresima nakladnika odnosno poslodavaca.

“Prihvatimo li ideju da nam je za bilo kakav odræivkoncept demokracije potrebno kvalitetno informiranje zasve graane, temeljno je pitanje tko Êe platiti novinarekoji Êe sustavno infomirati demokratsku javnost? Zatimse neizostavno postavljaju i pitanja koliko novinar svojposao radi neovisno o interesima pojedinog izdavaËa,njegovog oglaπivaËa i njihova kreditora, ili politiËkestranke na vlasti u dræavi odgovornoj za neovisnost javnihmedija”, saæet Êe Milan F. ÆivkoviÊ osnovne probleme. PrviistraæivaËki nalazi, napominje, upuÊuju na to kako jekriza u komercijalnim medijima zapoËela veÊ njihovomprivatizacijom.

Ugaπeno 45 tiskanih izdanjaNovine su sve tanje, pokazuju podaci Hrvatske

gospodarske komore. StatistiËki zavod biljeæi kako je uizdavaËkoj industriji posljednjih pet godina do laniizgubljeno oko 26 posto radnih mjesta. Prema podacimaobjavljenima u “Monitoringu medija” Centra zaistraæivanje medija i komunikacije FPZG-a, 45 jet i skanih izdanja ugaπeno 2011. godine. Premapodacima FINA-e objavljenima u istom monitoringu2029 je bio ukupan broj zaposlenih u novinskimkuÊama tijekom 2011. godine. Nastavile su padati tiraæekao i prihod od oglasa. Istraæivanja u razvijenimdemokracijama pokazuju da tamo gdje se dræava ne bavimedijima nastaje divlje træiπte u kojem se gubi svakijavni interes, podsjeÊa Zrinjka Peruπko.

“Mislim da na kraju sve to doe do nekog novinara kojiuvijek moæe reÊi da neÊe napisati naruËenu priËu i da æeliprovjeriti i drugu stranu, ali vlasnik vam tada moæe ponuditii da napustite njegove novine. Zato je pitanje pluralizmavlasniπtva jako vaæno. I zato bi demokratska dræava trebalaustrajati na zaπtiti novinara od takvih situacija u kojimamogu birati samo hoÊe li se ogrijeπiti o etiËki kodeks strukeili Êe gladovati”, smatra Zrinjka Peruπko.


Koncentracijom medija bave se u Hrvatskoj tri zakona.Zakon o elektroniËkim medijima, Zakon o medijima i Zakono zaπtiti træiπnog natjecanja putem kojega dræava moæenastupati u pitanjima koncentracije. Zakoni se i ovdje razliËitointerpretiraju, πto je pokazao sluËaj preuzimanja SlobodneDalmacije od EPH, ali i pitanje koncentracije distribucije tiska.

Gubljenje povjerenjaPitanje krize tiska i novih platformi za medijski sadræaj

dovoljan su razlog za izradu nove medijske strategije, smatraPeruπko, a koja bi u buduÊnosti istovremeno zapoπljavalaljude, omoguÊavala træiπtu da se razvija, privatnicima da imajumedije i na njima ostvaruju profit, ali i da kroz sve to kreativniljudi u Hrvatskoj mogu proizvoditi sadræaje i biti vidljivi umedijskom sektoru. Razvoj medija koji Êe omoguÊiti da seËuju razliËita miπljenja koja se u politiËkom æivotu pojavljuju,umjesto da javnost bude osuena samo na ono πto nekapolitika ili moÊnik propusti u medije.

“ZakljuËimo li da je, barem u razmjerima naπeg træiπtajasno da ne moæemo imati demokratski funkcionalne medijebez znaËajnih javnih sredstava, jedna od osnovnih temarasprave o strategiji bit Êe kako uskladiti razliËite modeleraspodjele tih sredstava i gdje ih u vrijeme politike πtednjepronaÊi”, o smjeru strateπkih razmiπljanja reÊi Êe ÆivkoviÊ.

Da nije dovoljno imati dobro napisan zakon, svjedoËebrojne situacije. S druge strane, veÊ po pitanju naËina izborai ovlasti glavnog ravnatelja HRT-a miπljenja naπih sugovornikapriliËno su suprotstavljena iako svi dijele istu ideju o vaænostislobodnih i nezavisnih medija. Posljednje izmjene Zakona oelektroniËkim medijima kritizirale su ne samo lokalne radioi TV postaje koje su dosad bile iskljuËivi korisnici Fonda zapluralizam, veÊ i nezavisni elektronski mediji koji svojomformalnom registracijom ne spadaju meu neprofitne iakoimaju kvalitetan, a ne komercijalan sadræaj. Odluka oporeznoj olakπici uvjetovanoj s 25 tisuÊa rijeËi autorskog tekstazavrπila je na Ustavnom sudu.

“Ako nema konsenzusa, politiËke kulture i jakih strukovnihorganizacija i udruga, onda neÊe biti ni provedbe jer se umedijske zakone ne mogu uvoditi strogi mehanizmi. To bi se,naime, moglo shvatiti kao nametanje, ugroæavanje medijskeslobode i neovisnosti”, smatra Nina Obuljen Koræinek.

Osim zakonskog okvira koji mora osigurati njihovonesmetano osnivanje i djelovanje u okviru opÊih civiliza-cijskih normi, liberalizacija medijskog træiπta ukazala je ina potrebu zakonodavca da osigura ispunjavanje javnefunkcije medija. Odgovor na pitanje kako to postiÊi, traæi sene samo u Hrvatskoj nego i u zemljama razvijene zapadnedemokracije. Javnost kojoj se mediji obraÊaju ujedno je iosnovni razlog njihova postojanja, a prema posljednjem GfKistraæivanju povjerenja u institucije, javnost hrvatskimmedijima sve manje vjeruje. To izgubljeno povjerenje, nuænoi za træiπni uspjeh, mediji Êe teπko iznova steÊi izgube lipotpuno osjeÊaj odgovornosti za svoju vaænu druπtvenuulogu. Jer informirana i zainteresirana javnost temelj jepuno πireg konsenzusa, onog o demokratskom druπtvu�


25NOVINAR

BROJ 8-10/2013.medijska scenaZadnjeg tjedna kolovoza, a bogme i koji dan rujna, glavniravnatelj HRT-a Goran Radman bio je - kako nam teπka srcapriznaπe neki od njegovih prisavskih supatnika πto su nervoznogrizli nokte jer im je na vaænim programskim odlukama ilipak odlukama o selidbi unutar komplicirana redakcijskogsustav nedostajao “samo” ravnateljev potpis - na godiπnjemodmoru. Kako ga je proveo, je li jedrio ili je punio baterije naobalama Bohinjskog jezera, posve je nevaæno. No, gdje godda je stolovao, vaæno je notirati kako je imao pregrπt razlogaza posvemaπnji spokoj. On na barci dok njegovi programskiljudi na radnom doruËku s predstavnicima sedme silepokuπavaju tu bandu plaÊenih zlotvora, koji javnom servisuæele samo zlo, nauËiti pameti uz gdjekoje pecivo i sokiÊ. Idila!

Netalentiran za komunikacijuA pred ljeto sve je izgledalo posve drukËije. Radman je visio

o niti nakon niza najblaæe reËeno krivo donesenih odluka,pogreπno izgovorenih stvari i sramotnih, a povuËenih poteza.Zapravo, ne pamti se da smo u 20 godina vazda nam mlade izelene demokracije ikad na Ëelu HRT-a, ako ne na Ëelu ijednetvrtke koja je, htjela ne htjela, pod patronatom dræave, imaliËovjeka manje talentiranog za posao koji obavlja, poglavitomanje talentiranog za komunikaciju s javnoπÊu koja ga takovelikoduπno i izdaπno svaki mjeseca plaÊa. Njega i kuÊu kojojje na Ëelu. Potpuno nesvjestan zbilje πto ga okruæuje, ako veÊ

Radmanu jedano i da iznesesvoju istinu pred

spomenutimsaborskim

odborom, ali akose neko ludo

Ëudo ne dogodi,sve je to

formalnost.Formalnost koja

je tek jednalijepa prigodadana GoranuRadmanu da

ponovi kako sunovinari,

poglavito oni kojiprate rad HRT-a,

hrpa zlotvora iplaÊenika, a on

muËenikbiblijskih

proporcija

Radmanu jedano i da iznesesvoju istinu predspomenutimsaborskimodborom, ali akose neko ludoËudo ne dogodi,sve je toformalnost.Formalnost kojaje tek jednalijepa prigodadana GoranuRadmanu daponovi kako sunovinari,poglavito oni kojiprate rad HRT-a,hrpa zlotvora iplaÊenika, a onmuËenikbiblijskihproporcija

Piπe Siniπa PaviÊ

Æiva umro


27NOVINAR

BROJ 8-10/2013.

u pitanju nije neki veliki majstorski i smrtnicima nedokuËiv,a genijalan plan, Radman je u malo mjeseci dopustio sebimnogoπto πto sebi viπe ni politiËari amateri iz Bukovine i©piËkovine ni u ludilu dopustili ne bi. Svega je tu bilo,potencijalna sukoba interesa ponajviπe. Javnost je graknula,Radman se, Ëinilo se, naπao u neobranom groæu, a Nadzorniodbor HRT-a uputio je saborskom Odboru za informiranje,informatizaciju i medije zahtjev za njegovim razrjeπenjem. Ionda kad se oËekivalo da Êe oni koji su Radmana instaliralipoloæiti veliki ispit pa sankcionirati na kakav god naËinponaπanje glavnog ravnatelja i njegovu (ne)sposobnost davodi medijsko poduzeÊe s tri tisuÊe i neπto stotina ljudi,politika, odnosno vladajuÊa koalicija na Ëelu s SDP-om,donijela je odluku da svog druga spasi! Jest, doduπe, priËa joπnije gotova. Radmanu je dano i da iznese svoju istinu predspomenutim saborskim odborom, ali ako se neko ludo Ëudone dogodi, sve je to formalnost. Formalnost koja je tek jednalijepa prigoda dana Goranu Radmanu da ponovi kako sunovinari, poglavito oni koji prate rad HRT-a, hrpa zlotvora iplaÊenika, a on muËenik biblijskih proporcija. PaËe, prilikada zastupnike koji su tako lijepo svih ovih godina æivjeli uskladu i slozi sa sedmom silom podsjeti da na svijetu ima inovinara koji rade po diktatu, koji su plaÊenici i propalice. Azastupnici, od ©ime LuËina do Ivana RaËana, jamaËno Êe uznak potvrde kimati glavom, sretni poput amaterskihtrbuhozboraca Ëija je lutka konaËno rekla ono πto i samimisle. Jer, da ne misle, bio bi Radman bivπi.

“Vjerujem da je to πto je Goran Radman i dalje na ËeluHRT-a podjednako rezultat trgovine predsjednika Republikei premijera, te posve oËite bezidejnosti, nemaπtovitosti ipomanjkanja hrabrosti ove vlasti”, ne sumnja novinar portalaForum.tm Saπa VejnoviÊ.

“SluËajevi Radman”PodsjeÊa nadalje VejnoviÊ kako je Zoran MilanoviÊ,

primjerice, smijenio Vladimira Ferdeljija s mjesta pomoÊnikatadaπnjeg ministra prometa Zlatka Komadine jer je javnorekao da Vlada nema hrabrosti za promjene. Natjerao je iMirelu Holy da ode s mjesta ministrice zaπtite okoliπa jer je e-mailom zatraæila da se jednu tajnicu u HÆ-u poπtedi otkaza.

“Od tada do ‘sluËaja Radman’ premijerova se letvicadobrano spustila. ©to je najgore, ne postoji jedan ‘sluËajRadman’, nego se pod tim podrazumijeva nekoliko spornihpoteza zbog kojih je HRT odavno trebao dobiti novog ËelnogËovjeka, ma koliko sadaπnji bio nezamjenjiv (a nije).Prikrivanje imovine vjerojatno je najteæi prekrπaj, ali zaneodluËne tu je i davanje visoke funkcije vjenËanom kumu,oËito pogodovanje nekadaπnjim kolegama iz IT sektora ilipak utvreni mu sukob interesa. I sam se obeÊao povuÊidokaæe li mu se sukob interesa. Goran Radman je, unatoËsvemu tome, joπ na Ëelu HRT-a. I dalje utvruje vlastitupoziciju na HRT-u puneÊi struËne sluæbe ‘svojim’ ljudima.Politika mu je oËito odluËila oprostiti ‘nestaπluke’, bojeÊi senovih promjena na HRT-u u trenutku poËetka restruktu-riranja. Sezona godiπnjih odmora uËinila je svoje i u javnosti,

pa njegov odlazak viπe nitko ni ne traæi. Bit Êe zanimljivo pratitikoje Êe joπ granice Radman uspjeti pomaknuti i πto mu jeMilanoviÊ joπ spreman tolerirati. Jer ispada Êe zasigurno bitijoπ”, zakljuËuje VejnoviÊ.

Ispada Êe biti joπ, a ljestvica od premijera visoko dignutapa naglo dobrano spuπtena, moæe se, naæalost, spuπtati joπ,onako kako se gaÊe do poda vazda joπ malo spuπtati mogu.Premijera, naime, kazuju njemu bliski, Hrvatska radioteevizijajednostavno ne zanima, baπ kao πto ga i mediji ne zanimajubogzna koliko. Moæda ima i pravo, jer kakva nam je politika,bio bi i doboπar na glavnim trgovima veÊih gradova dovoljanda nas putem proglasa “informira”. Elem, em ga ne zanima,em nema drugog kandidata da Radmana mijenja, em mu sene da da ga za rukav vuku kojekakvi emisari kojekakvihinteresnih skupina, kako to veÊ Ëine kad god se ravnatelj HRT-a bira. I zato Radman, ako veÊ motivi nisu skriveni na dnoneke ladice u kojoj leæi puno viπe od kupoprodajnog odnosaSDP-a i Radmana, kojim se rjeπavala sudbina bohinjskoghotela. No, ne valja robovati teorijama zavjere, kad je poËestou nas sve tako jednostavno - premijeru se ne da baktati s HRT-om, a Radmanu se, tko zna zaπto, itekako da baktati, i to popravilima πto Êe ih sam sebi napisati, rasteæuÊi zakone dogranice pucanja.

Uporna borba za fotelju“Jednostavno zadivljuje upornost kojom se Goran Radman

dræi svoje foteljetine. Ponajprije zato πto je teπko i zamislitinekoga s tolikim on-obrazom, potpuno neosjetljivim na svekritike koje mu se upuÊuju. ZnaËi li to da ima tako snaænupolitiËku podrπku kakvu ne moæemo ni zamisliti ili da vlastmore veÊi problemi od HRT-a ili da je jednostavno rijeË oegotriperskom liku kojeg niπta ne moæe pokolebati, zapravoje svejedno”, smatra novinar Novog lista Davor MandiÊ.

Nas bi, dodaje, trebalo brinuti samo ono πto se dogaa saservisom koji svi skupa plaÊamo i od kojeg oËekujemoudovoljavanje javnom interesu.

“A Ëinjenice govore sljedeÊe: Radman je kompromitirani moralno i profesionalno. Moralno zato πto ne razumijesvoju ulogu dræavnog, da, dræavnog duænosnika, iz Ëegaproizlazi njegova ideja o nedodirljivosti kao neovisnosti, aprofesionalno zato πto niπta πto je dosad napravio nijedonijelo nikakav pomak na HRT-u. Pritom se na vrhukoËoperi reforma koju nitko æiv ne razumije i koja jegenerirala samo novu i novu disperziju odluËivanja. HRTpolako nalikuje na pokuπaj EU da se organizira u vojnomdjelovanju. Dok se sve skupa posloæi, proe rat. Nije da seovdje zagovaraju apsolutistiËka diskrecijska pravapojedinaca, ne daj, Boæe, ali nema tog sustava, koliko godkompliciran bio, koji moæe sam po sebi rijeπiti problemmalignog tkiva. A nemojmo se zavaravati, u medijskomprostoru malignog je tkiva koliko hoÊeπ, i tu se ozbiljnoratuje; brzinom, pravovremenoπÊu, vjerodostojnoπÊu, ali irejtingom, pri Ëemu potreba za javnim servisom koji njegujeprofesionalnost, poπtuje struku i, najvaænije, uspostavljaneovisnost o krupnom kapitalu, postaje vaænijom od bilo

kojeg pojedinca. Kada bi Radman i njegovi poltroni izaπtitnici to razumjeli, umjesto da jeftino trguju interesima,ne bi nam svima bilo puno bolje, ali barem bi HRT bioprava javna televizija”, istiËe MandiÊ.

I istina je, Radmanovo stolovanje HRT-u nije donijeloniπta dobra, sve da sutra kuÊa na Prisavlju bljesne poput BBC-ja. A neÊe, ako niπta, ono stoga πto “revolucionarna”promjena ustroja ne jamËi niπta doli izbirokratizirani kaosu kojem se program teπko radi. ©teta je veÊ uËinjena jer,premda Êe uredni platiπe RTV pristojbe i dalje svoju obvezupodmirivati tjerani prijetnjom ovrhe, program HRT-a viπe nije

Radmanovostolovanje HRT-u

nije donijeloniπta dobra, sve

da sutra kuÊa naPrisavlju bljesnepoput BBC-ja. AneÊe, ako niπta,

ono stoga πto“revolucionarna”promjena ustroja

ne jamËi niπtadoli

izbirokratiziranikaos u kojem se

program teπkoradi. ©teta je veÊ

uËinjena jer,premda Êe

uredni platiπeRTV pristojbe i

dalje svojuobvezu

podmirivatitjerani prijetnjom

ovrhe, programHRT-a viπe nijeonaj kojem Êe

slijepo vjerovati ibraniti ga odsvakovrsnih

osvajaËa, veÊ jetek jedan odtelevizijskih

program u nas iniπta viπe

medijska scena

onaj kojem Êe slijepo vjerovati i braniti ga od svakovrsnihosvajaËa, veÊ je tek jedan od televizijskih program u nas i niπtaviπe. Radmanu je jednostavno uspjelo ono πto malo komeuspijeva - biti æiv, a mrtav. MetaforiËki dakako. Uostalom,pitajte Ëlanstvo Programskog vijeÊa HRT-a, one do kojih glavniravnatelj toliko dræi da im ni jesensku programsku shemunije dao na uvid prije nego πto ju je poËeo emitirati. A nije daga tijekom ljeta nisu pokuπavali dovabiti mobitelom; skiperkoji zna da se na mobitel ne treba javljati dok sebrodi! Program, ono zbog Ëega javni servis i imamo, ionakonikad nije bio predmet njegova interesa�


29NOVINAR

BROJ 8-10/2013.medijska scena Piπe Goran BorkoviÊ

Pojam ‘neprofitni’ kao temeljno obiljeæje neprofitnihorganizacija upuÊuje da je prva njihova karakteristikaodsustvo profita, odnosno da te organizacije djeluju prijesvega sa svrhom razliËitom od stjecanja dobiti, a πto sepovezuju s javnim (opÊim, zajedniËkim) interesom.Djelovanje neprofitnih organizacija uobiËajeno je u podruËjukoje nije moguÊe organizirati na træiπnoj (komercijalnoj)osnovi. Neprofitna organizacija je organizacija Ëiji cilj je neπtodrugo negoli stjecanje profita za njenog vlasnika.”

Ukratko, ovo je definicija nevladinih udruga, odnosnoneprofitnih organizacija, po Vesni VaπiËek, profesorici sa

U Hrvatskoj postojiviπe stotina razliËitihnevladinih udruga,

odnosnoneprofitabilnih

organizacija, koje sebave “proizvodnjommedijskog sadræaja”.Gotovo je u pravilu

rijeË o uskospecijaliziranim

medijima koje supokrenuli nezadovoljni

aktivisti i novinari saæeljom da piπu igovore o onim

temama kojemainstream mediji

izbjegavaju

Kako sam se sammogao uvjeritiradeÊi ukomercijalnimmedijima, sredstvaza ostvarenje dobitipredstavljajuradikalnu oprekunovinarskom poslu,πto je postaloposebno razvidnood poËetka krahaglobalnog træiπta.Pritom mislim nasve veÊu ovisnost osve ‘oskudnijim’resursima velikihoglaπivaËa, πto osimpoveÊanjatabloidnogsadræaja, dovodi ido sve veÊihcenzorskih zahvatau redakcijama, apotom iposljediËnog‘formiranjapristanka’ kodnovinara naautocenzuru, πtopak dovodi do togada umjestourednika i novinarao sadræaju‘πkakljivijih’ tekstovana kraju, nerijetko ibez negodovanja,odluËuju vlasnicimedija ili individueiz marketinπkih iPR-odjela, kaæeHrvoje ©imiËeviÊnovinar H-Altera

zagrebaËkog Ekonomskog fakulteta, koja vodi kolegijRaËunovodstva neprofitnih organizacija.

Dakle, po logici træiπnog sustava, meu medijima kaoprofitabilnom biznisu, takvih organizacija ne bi trebalo biti.Meutim, logika Ëesto zakaæe ondje gdje æivot poËinje, pa uHrvatskoj postoji viπe stotina razliËitih nevladinih udruga,odnosno neprofitabilnih organizacija, koje se bave“proizvodnjom medijskog sadræaja”. Gotovo je u pravilu rijeËo usko specijaliziranim medijima koje su pokrenulinezadovoljni aktivisti i novinari sa æeljom da piπu i govore oonim temama koje mainstream mediji izbjegavaju. Razlozi

za takav stav masmedija su razliËiti: od manjka zanimanjaπiroke publike za teme o poloæaju ugroæenih druπtvenihskupina poput invalida, nacionalnih ili spolnih manjina dointeresa vlasnika koji ne æele da se mediji u njihovu vlasniπtvuzamjere moÊnim interesnim skupinama koje bi ih u tomsluËaju prestale izdaπno podræavati bilo novcem za oglase,kao πto rade korporacije, bilo jakom logistiËko-financijskompodrπkom, kao πto radi dræavna vlast koja kontrolira veliketvrtke u svom vlasniπtvu.

U Ëemu je i postoji li razlika izmeu neprofitnih i profitnihmedija, pitali smo Hrvoja ©imiËeviÊa, bivπega glavnog

urednika “profitnog” portala Nacional.hr i danas novinaraneprofitnog H-Altera. ©imiËeviÊ kaæe da se kljuËna razlika, izkoje proizlaze svi problemi s danaπnjim novinarstvom uHrvatskoj, odnosi na Ëinjenicu da kod neprofitnih medija, zarazliku od komercijalnih, krajnji cilj nije stvaranje profita,odnosno viπka prihoda.

“Kako sam se sam mogao uvjeriti radeÊi u komercijalnimmedijima, sredstva za ostvarenje dobiti predstavljajuradikalnu opreku novinarskom poslu, πto je postalo posebnorazvidno od poËetka kraha globalnog træiπta. Pritom mislimna sve veÊu ovisnost o sve ‘oskudnijim’ resursima velikihoglaπivaËa, πto osim poveÊanja tabloidnog sadræaja, dovodii do sve veÊih cenzorskih zahvata u redakcijama, a potom iposljediËnog ‘formiranja pristanka’ kod novinara naautocenzuru, πto pak dovodi do toga da umjesto urednika inovinara o sadræaju ‘πkakljivijih’ tekstova na kraju, nerijetkoi bez negodovanja, odluËuju vlasnici medija ili individue izmarketinπkih i PR-odjela, koji u ovim izvanrednimfinancijskim okolnostima πto prijete gaπenju novinskihkompanija sve intenzivnije preuzimaju ulogu kreatoramedijskog sadræaja. U veÊini sluËajeva o takvim tekstovimaodluËuju tako da ih ne objave. Svemu nabrojenom izravnosam svjedoËio kao zaposlenik u komercijalnom mediju, osliËnim stvarima su mi priËali i kolege iz drugih medija, anajblistaviji primjer normalizacije takve strukturalnekorupcije dogodio se nedavno kad su iz jednog relativnoposrnulog lista, liπeni ikakva stida, otvoreno priopÊili kakou njega dolazi struËnjak za marketing koji Êe ‘upravljatiprodajom, marketingom i redakcijom’. Treba li uopÊe reÊikako je u tom kontekstu neπto kao javni interes u dobromdijelu komercijalnih medija proπlo svrπeno vrijeme, ako jeikad i postojao?” kaæe ©imiËeviÊ.

Naglaπava da je njegovo dosadaπnje iskustvo rada uneprofitnim medijima pokazalo kako su oni viπe-manje liπenitakvih utjecaja. “Obraivane teme dominantno se moguproglasiti sadræajem od javnog interesa zbog veÊeg dijeladonatora koji ciljano financiraju takve sadræaje. CjelokupnauredniËka politika fokusirana je na iskljuËivoj negacijitakozvanog ‘tabloidnog sadræaja’, postupak odluËivanja jeznatno demokratiËniji zbog naravi neprofitnih udruæenja, au tom procesu izbjegava se povrπno obraivanje tema - πto jepostala simptomatiËna boljka komercijalnih medija - jer svakuozbiljniju temu novinar moæe obraivati koliko mu za to doistatreba vremena”, tvrdi ©imiËeviÊ.

Meutim, dodaje da ni tamo ne cvjetaju ruæe. “Kao i usvemu ostalom, i u neprofitnim medijskim organizacijamapostoje, dakako, dobri i loπi urednici i isti takvi novinari, πtoÊe reÊi dobri i loπi neprofitni mediji. Meutim, moje iskustvodosadaπnjeg rada u neprofitnim medijima pokazuje kakopostoji viπe od nekoliko mehanizama koji omoguÊuju kontrolunamjenskog troπenja financijskih sredstava. Meu ostalim, svedobivene financije nuæno je pravdati po zavrπetku svakogprojekta temeljem kojega je dodijeljen novac, bez obzira je liizvor novËane dotacije bila dræavna institucija ili privatnafondacija”, zakljuËuje.

Neprofitnimmedijima domedijskihsloboda


31NOVINAR

BROJ 8-10/2013.medijska scenaNatjeËaj

Ministarstvakulture izazvao jereakciju profitno-

-neprofitnihmedija, odnosnoonih iza kojih nestoje neprofitne

organizacije ilimedijske

zadruge, negotvrtke kao

poslovni subjekti.Meu

najglasnijima jebila Nora

KrstuloviÊ,urednica portalaTeatar.hr, koji je,

kako tvrdi,najstariji

neprofitni on-linemedij u kulturi

koji je joπ 2003.CARNET

prepoznao kaojedan od 14

projekata vaænihza domaÊi

informacijskiprostor.

“PokrenutiskljuËivoprivatnim

sredstvimaizdavaËa, portalje tek nakon tri

godine apliciraona prvi natjeËaj

za sredstva izjavnih fondova ina njemu - nijeproπao, navodiNora KrstuloviÊ

Piπe Branimir ZekiÊ

“Rupe” u medijskom prostoruUpravo je ta Ëinjenica koja je dovela do “rupe” u

medijskom prostoru potaknula Ministarstvo kulture da objavinatjeËaj za potporu neprofitnim medijima. VeÊ samaËinjenica da se na njega prijavio 91 razliËiti medij, govori osve jaËoj NGO-medijskoj sceni. Bilo je tu svega: od uskoregionalnih portala do manjinskih tiskanih izdanja,televizijskih emisija, alternativnih medija koji uz puno mukeipak godinama preæivljavaju. Ono πto im je zajedniËko jestvolonterski rad onih koji ga stvaraju. Tek su rijetki meunjima uspjeli vidjeti koju kunu za sve ono πto su napisali,izgovorili, uredili.

Ministarstvo kulture odredilo je kriterije prema kojima sebespovratna sredstava dodjeljuju s ciljem jaËanja kritiËkogkapaciteta i druπtvenog utjecaja takvih medija. Ciljeviprograma su πirenje informativnog opsega (broja tema) irelevantnosti sadræaja (pozadine informacija) postojeÊihopÊih i specijaliziranih neprofitnih medija, osnivanje novihneprofitnih medija i profesionalizacija novinarskog iautorskog rada u neprofitnim medijima. Javiti su se mogli,kako je precizirano natjeËajem, neprofitni proizvoaËimedijskog sadræaja koji se distribuira putem razliËitihtehnoloπkih platformi - tiska, radija, televizije, interneta.“Neprofitni proizvoaËi medijskog sadræaja, odnosnoneprofitni mediji mogu biti pravne osobe, posveÊenezadovoljavanju informativnih, obrazovnih, znanstvenih,umjetniËkih, kulturnih i drugih komunikacijskih potrebajavnosti, registrirane kao udruge, ustanove, vijeÊa nacional-nih manjina, pravne osobe vjerskih zajednica i neprofitnezadruge”, stoji u natjeËaju.

Usto, uvjet je da takvi mediji ne smiju stvarati financijskudobit za svoje Ëlanove, osnivaËe ili treÊe osobe, negoeventualni viπak prihoda u odnosu na rashode mogu koristitisamo za unaprjeenje i razvoj vlastita rada na podruËju javnekomunikacije. Ministarstvo je za to odluËilo izdvojiti neπtomanje od tri milijuna kuna, i to jednu do tri financijskepodrπke u iznosu od 200 do 400 tisuÊa kuna godiπnje, pet doosam podrπki u visini od 100 do 200 tisuÊa kuna godiπnje tejednu do tri od 70 do 100 tisuÊa. U drugi krug uπlo je 25medija od kojih Êe manje od polovice dobiti potporu. Meunjima je i portal Lupiga.

Ivor Fuka, voditelj Lupige, inaËe bivπi novinar Novog lista,kaæe da je portal pokrenut 2001. godine. Dio osnivaËa u to jevrijeme studirao novinarstvo, dok su drugi krenuli uprogramerske vode.

“Najprije smo Lupigu tretirali kao hobi i interni projekt,da bismo ga nakon prvih poslova u novinskim redakcijamapoËeli koristiti kao poligon za pisanje svega onoga πto nismomogli u svojim redakcijama, a za πto smo smatrali da je ujavnom interesu. Situacija gdje postoji monolitnost medijskogpolja optereÊena tabloidnim novinarstvom i novinarstvom ukojem postoji korporativni i politiËki interes, odnosno veze,dovela je do toga da se o nizu tema ne govori, πto je nas tjeraloda nastavimo tim putem. VeÊ 2004. dobili smo tada prestiænunagradu VidTop 10 u kategoriji medija, a s vremenom se

Mladi, blijedi

i potroπeniMarinko »uliÊ ugledni politiËki komentator danas piπe za tjednik Novosti tvrdi da se novinarstvo

toliko srozalo da je upitno moæe li se uopÊe viπe zvati profesijom.“U vrijeme mojih poËetaka postojale su interne πkole koje su novinara uvodile u profesiju. Imali smopredvidiv put napredovanja, bez puno drame. Nakon dvije, tri godine ulazilo se u stalni radni odnos,

izvjestitelji su s vremenom postajali komentatori, bila je to solidno uhodana profesija. Umeuvremenu se sve to izgubilo, redakcije su postale stovariπta sluËajno skupljenih ljudi za koje se

ne zna kako Êe na kraju zavrπiti, upozorava »uliÊ

dobar glas prenio u regiju. Evo, na jesen Êe biti punih 12godina volontiranja kroz kojih je proπlo viπe od 200 suradnika.Meu njima je najviπe novinara, a mislim da ne postoji nijedanozbiljniji medij, bilo da je rijeË o televiziji, radiju ili tisku, ukojem nismo imali suradnike, koji su zbog specifiËnostisituacije, odnosno moguÊnosti osvete poslodavca za nekeneæeljene teme, pisali pod pseudonimom. Danas je sigurnodesetak naπih nekadaπnjih suradnika na uredniËkimpozicijama u mainstream medijima i uglavnom su nastaviliuredniËku politiku protiv kakve su se na Lupigi i borili”, kaæeFuka i dodaje da se Ëesto bave samim medijima i njihovimpozadinskim mehanizmima koji stoje iza plasiranja nekihinformacija, πto je danas tabu-tema, jer nitko iz kurtoaznekolegijalnosti i politike nezamjeranja ne æeli o tome govoriti.

Zadovoljni i nezadovoljniNatjeËaj Ministarstva kulture izazvao je reakciju profitno-

neprofitnih medija, odnosno onih iza kojih ne stoje neprofitneorganizacije ili medijske zadruge, nego tvrtke kao poslovnisubjekti. Meu najglasnijima je bila Nora KrstuloviÊ, urednicaportala Teatar.hr, koji je, kako tvrdi, najstariji neprofitni on-line medij u kulturi koji je joπ 2003. CARNET prepoznao kaojedan od 14 projekata vaænih za domaÊi informacijski prostor.

“Pokrenut iskljuËivo privatnim sredstvima izdavaËa, por-tal je tek nakon tri godine aplicirao na prvi natjeËaj za sredstvaiz javnih fondova i na njemu - nije proπao. Tu smo bitku gubilijoπ puno puta, a sredstva smo u 12 godina postojanja dobilisamo tri puta, i to uvijek nakon nekog pritiska javnosti. Nepamtim da smo ikad bili subvencionirani, jer su tako nadleænavijeÊa odluËila iskljuËivo temeljem naπe prijave”, kaæe NoraKrstuloviÊ. Prema njezinim rijeËima, politika jekontinuirano radila pritisak na Teatar.hr, zbog Ëega su prijedvije godine odluËili diÊi ruke od natjeËaja za dræavne isubvencije lokalnih samouprava, pa su uveli pretplatu nadio sadræaja i, unatoË Ëuenju, pa nerijetko i podsmijehutoj inicijativi, preæivjeli do danas kao jedini hrvatski on-linemedij s takvim poslovnim modelom.

No, ta Ëinjenica, nastavlja Nora KrstuloviÊ, “nije bilazanimljiva timu Ministarstva kulture koji se bavi medijima imedijskom reformom, niti su nas ikad pozvali da im iznesemosvoja iskustva”.

“Umjesto toga, doslovno su preko noÊi odluËili da smo mi- profitni medij jer je naπ izdavaË d.o.o., privatna tvrtka kojaje proteklih godina sve svoje prihode iz drugih aktivnosti troπilana kulturni portal. Ministarstvo kulture nikad prije nijepribjegavalo sliËnoj vrsti diskriminacije po obliku pravneosobe, a brojni apeli kolega iz medijskog sektora, Ëiji suizdavaËi takoer tvrtke, nisu ih zanimali. DapaËe, obrazloæilisu nam u viπe navrata, ‘sasvim je izvjesno da ste samim Ëinomregistracije tvrtke æeljeli ostvariti profit, dok registracija udrugesasvim sigurno znaËi da vas zanima javni interes’”, kaæe NoraKrstuloviÊ kritizirajuÊi najavljenu medijsku strategiju,posebno ideju “public commissioninga”, koju nazivasuludom, kao i raspodjelu subvencija elektroniËkim medijimabez obaveze da makar i lipu ukupnog budæeta uprihode sami�

Mladi, blijedi i potroπeni. Na hrvatskoj medijskoj scenistasava nova generacija novinara od kojih se tek rijetki mogupohvaliti stabilnim primanjima, stalnim radnim odnosomizvan zloglasnog RPO-a i jasnom slikom o napredovanju ukarijeri. Redakcije su kao protoËni bojleri, “cipeliÊi” dolazei odlaze, a ozbiljno, sektorsko novinarstvo izdavaËi tretirajukao luksuz. Nema novih imena koje Êe prepoznati πirajavnost. Marina BarukËiÊ s tportala meu rijetkim jenovinarima roenima sredinom osamdesetih koji su dobilipriliku pratiti tzv. ozbiljne sektore, rad Vlade i pravosua. Krajkolega koji godinama rade na portalima, a da nikad nisu

izaπli na teren, BarukËiÊ se doima kao sretnica, iako Êe reÊi dakarijerni uspon u internetskom novinarstvu donosi æestoki,povremeno frenetiËni radni ritam.

Rad bez zadovoljstva“Dobar novinar u kontinuitetu treba stvarati kontakte, a

to se radi na terenu na koji se ne izlazi baπ svaki dan. Kadljude u sektoru uËestalo zovem, kad napravim kvalitetan tekstotvore se poneka vrata, ali to i dalje malo vrijedi bez ‘æivog’kontakta, oËi u oËi. Stilsko bruπenje i fini rad na tekstu posebnaje priËa, jer za njega gotovo nikad nemam vremena. Ako æelim


33NOVINAR

BROJ 8-10/2013.medijska scenaDa ima mjesta za

kompetentno itemeljito

novinarstvo unovim

tehnoloπkimuvjetima, MarinaBarukËiÊ uvjerila

se naReutersovoj πkoli,koju je u travnju

pohodila uLondonu.

“Na dvotjednojradionici bili smozaista s najboljim

ljudima izprofesije. Sjajni

su u prenoπenjuznanja o

ekonomiji, proπlismo predavanjaod Samuelsonado monetarne

politike iobveznica, radili

smo natehnikamaintervjua i

diskutirali o eticinovinarstva.Reutersova

radionica bila mije neka vrsta

osvjeπtenja, jersam upoznala

kolege koji rades toliko znanja,stila i guπta damoÊnici preko

njih nemajunikakve πanseplasirati svoje

interese, navodiMarina

Jerko Bakotin,nekadaπnjinovinar Novoglista i dobitniknagrade HND-a,danas æivi uBerlinu i pohaapostdiplomskistudij sociologijena postdamskomsveuËiliπtu.Perspektivamladih hrvatskihnovinaraposebno je sivakad se na njugleda iznjemaËkeprijestolnice.DogovoromtamoπnjihizdavaËa,novopridoπlice uredakciju prolazedvogodiπnjerazdoblje tzv.voluntarijata,gdje peku zanatu raznimrubrikama, odsporta, dokulture i vanjskepolitike. PlaÊenisu prosjeËno1200 eura

raditi na tome posao moram nositi kuÊi, kopati po dodatnimpodacima i backgroundu priËe. Zavidim novinarima utjednicima, imaju mnogo viπe vremena i mogu se temeljitoposvetiti temi koju obrauju. Na tekstovima koje nosim domaobiËno radim umorna kao pas, a ako se dan kasnije nanaslovnici zadræe pola sata, lagat Êu ako kaæem da me to nefrustrira”, iskrena je BarukËiÊ.

“Takav ritam rauba. Na kraju dana imam osjeÊaj danisam napravila niπta, nisam ponosna na tekstove jer samsvjesna da je trebalo puno viπe vremena da ih napravim kakospada. Ne vidim da bi se to moglo znaËajnije promijeniti, nadane pokleknem, pogotovo kad samo πtancam tekstove kojimi ne znaËe niπta. Onda, opet, ulete priËe u kojima moæeπnekome pomoÊi i to te podigne. Ili kad izrodiπ tekst kojim sibaπ zadovoljan. Tada se uhvatim da maπtam o novinarstvakakvo je nekad bilo i kakvo bi, uvjerena sam, trebalo biti idanas”, istiËe mlada novinarka tportala.

Da ima mjesta za kompetentno i temeljito novinarstvo unovim tehnoloπkim uvjetima, uvjerila se na Reutersovoj πkoli,koju je u travnju pohodila u Londonu.

“Na dvotjednoj radionici bili smo zaista s najboljimljudima iz profesije. Sjajni su u prenoπenju znanja o eko-nomiji, proπli smo predavanja od Samuelsona do monetarnepolitike i obveznica, radili smo na tehnikama intervjua idiskutirali o etici novinarstva. Reutersova radionica bila mije neka vrsta osvjeπtenja, jer sam upoznala kolege koji rade stoliko znanja, stila i guπta da moÊnici preko njih nemajunikakve πanse plasirati svoje interese. Ukratko, novinari kojisu i punokrvni intelektualci. Kroz rad s takvima ponovnozavoliπ ovaj posao”, kaæe BarukËiÊ.

Nagrada pa otkazJaËanjem internetskog novinarstva radikalno je redefiniran

i odnos mladog novinara s urednikom. Od nekadaπnjihautoriteta koji su na uredniËku poziciju stizali nakon petnaest,dvadeset godina terenskog rad i pisanja, urednici se danasregrutiraju iz redova struËnjaka za skupljanje klikova. “Urednikna portalima Ëesto je kombinacija osobe koja je podobna i kuæise u klikove. Novinari i urednici zato sve viπe govore razliËitimjezicima. Ovi drugi nerijetko ureuju, a da nemaju dananovinarskog iskustva, pa vas ne treba Ëuditi ako vas nazovu ipitaju moæete li na trenutak izaÊi sa saborske sjednice. Naravnoda bi trebali znati da u Saboru sjedimo u novinarskoj sobi, ali,eto, ne znaju”, istiËe BarukËiÊ.

Jerko Bakotin uπao je u novinarstvo koncem 2008., a veÊgodinu i pol kasnije dobio je HND-ovu nagradu “Marija JuriÊZagorka” za pisano novinarstvo. Struka je prepoznala serijutekstova s Bliskog istoka koje je u Novom listu, bez izravnefinancijske pomoÊi redakcije, objavio s kolegom HrvojemKreπiÊem. O vlastitom troπku, za vrijeme godiπnjeg odmora,Bakotin i KreπiÊ su se zaputili u Pojas Gaze i probili se dotunela kojima se okupiranom teritoriju iz Egipta isporuËujuhrana i oruæje. Po povratku u redakciju, uz tapπanje za dobroobavljen posao, nastavio je raditi isti rutinski posao uzagrebaËkoj gradskoj rubrici.

“Nagradom HND-a stekao sam vidljivost na naπoj malojnovinarskoj sceni, ali ne mnogo viπe od toga. Istina, dobiosam odreenu poviπicu i prebaËen sam u RPO sustav, jer sumi istjecala studentska prava. Umjesto napretka i rada nazahtjevnijim zadacima, doËekalo me samo viπe posla, jer je uto vrijeme krenulo otpuπtanje u Novom listu. Dvije stranicerubrike popunjavala su dva novinara, tempo je bio neizdræiv.Radio sam kao na traci, a niËemu se nisam mogao temeljitoposvetiti. Tu vrstu posla ne smatram novinarstvom i iskrenoæalim kolege na portalima koji dnevno ‘πtancaju’ gomilutekstova”, kaæe Bakotin, koji je nedugo po osvajanju nagradeza pisano novinarstvo odluËio otiÊi iz Novog lista, koji je, istiËe,i πto se kvalitete tekstova i odnosa kolega prema mlaimnovinarima tiËe, ipak rijetka pozitivna iznimka na naπojmedijskoj sceni.

Danas æivi u Berlinu i pohaa postdiplomski studijsociologije na postdamskom sveuËiliπtu. Perspektiva mladihhrvatskih novinara posebno je siva kad se na nju gleda iznjemaËke prijestolnice. Dogovorom tamoπnjih izdavaËa,novopridoπlice u redakciju prolaze dvogodiπnje razdoblje tzv.voluntarijata, gdje peku zanat u raznim rubrikama, od sporta,do kulture i vanjske politike. PlaÊeni su prosjeËno 1200 eura.

“Kad sam stigao u Novi list, prva plaÊa od 2500 kunakasnila je tri, Ëetiri mjeseca. Od voluntarijata se u Berlinumoæe preæivjeti i nauËiti kako se radi novinarski posao. Kolikomi je poznato, u hrvatskim novinskim kuÊama ne postojinikakav formalni sustav mentorstva i obrazovanja mladihnovinara. Tretira ih se kao potroπnu robu, da ne govorim oeksploataciji putem studentskih ugovora i RPO-a”, kaæeBakotin.

Ni da stignu do poslaNjemaËka medijska slika, dodaje, po mnogoËemu je

neusporediva s Hrvatskom. Premda se i tu osjeÊa kriza inaklade padaju, dnevno se proda viπe od dvadeset milijunatiskovina, a novine su otvoreno ideoloπki opredijeljene. Akona kiosku kupite Die Tageszeitung znate da listate novine lijevezeleno-liberalne orijentacije. U takvom medijskom okruæenjulakπe se orijenirati i novinarima koji tek ulaze u profesiju.

“Kod nas gotovo sve novine æele zapiπati isti teren priglupoginfotainmenta, zato toliko i nalikuju jedna drugoj. Vlasnicimedija imaju najmanje veze s novinarstvom. Novinaretretiraju kao najgore plaÊenu potroπnu robu, pri Ëemu su ovii sami dobrim dijelom odgovorni. Potpuno su neorganiziranii nesvjesni svoje druπtvene i klasne pozicije”, oπtar je berlinskistudent. Vrli, novi, medijski svijet na dobro ne sluti ni Marinku»uliÊu. Ugledni politiËki komentator danas piπe za tjednikNovosti tvrdi da se novinarstvo toliko srozalo da je upitno moæeli se uopÊe viπe zvati profesijom.

“U vrijeme mojih poËetaka postojale su interne πkole kojesu novinara uvodile u profesiju. Imali smo predvidiv putnapredovanja, bez puno drame. Nakon dvije, tri godine ulazilose u stalni radni odnos, izvjestitelji su s vremenom postajalikomentatori, bila je to solidno uhodana profesija. Umeuvremenu se sve to izgubilo, redakcije su postale stovariπta

sluËajno skupljenih ljudi za koje se ne zna kako Êe na krajuzavrπiti”, upozorava »uliÊ.

Kao mladi novinar poËeo je pisati u gradskoj rubriciVeËernjeg lista, a nakon faze dokazivanja urednici su ga brzoprebacili u redakciju unutraπnje politike. Kasne osamdesetei svojevrsno bezvlaπÊe u kojemu se gasio jugoslavenskisocijalizam najboljoj fazom hrvatske æurnalistike. TjednikDanas u kojega je preπao iz VeËernjaka, uspijevao jeprodanom nakladom podmiriti sve troπkove proizvodnje iosigurati novinarima viπe nego solidne plaÊe. Otvarao jegolemi prostor za pisanje o dotad zabranjenim temama.

“Iz danaπnje perspektive te godine vidim kao zvjezdanetrenutke hrvatskog novinarstva. Nestalo je partijske stega, nijebilo ekonomskog dikata oglaπivaËa... Nije postojao pojamizbacivanja s posla, otpadali su samo nepopravljivonesposobni. Danas mladi novinari s fakulteta idu na burzu,

a da nikad nisu vidjeli redakciju. Dakle, ne mogu niti reÊi dasu ostali bez posla, jer ga nikad nisu ni imali”, kaæe »uliÊ.

TisuÊe tekstova na portaluGdje su danas mlade novinarske zvijezde i postoje li uopÊe?

Splitski Feral Tribune, gdje »uliÊ poËetkom devedesetih prelaziiz Danasa, iznjedrio ih je cijelu plejadu, od Predraga LuciÊado Borisa DeæuloviÊa. Dvadeset godina kasnije obojica sukolumnisti, jedan u Novom listu, drugi u Globusu i na nekinaËin uæivaju u plodovima minulog rada. Generaciji roenojkad su oni prvi put ulazili u redakciju pali se lampica zacinizam kad ih pitamo vide li se u novinarstvu do penzije.

“MoguÊe, ali pitanje je kakvo Êe to novinarstvo biti. Akoæeliπ pisati konformistiËki i bez ideala naravno da moæeπizdræati, kao πto raËunovoa moæe svaki dan, cijeli radni vijek,unositi podatke. Æelim biti novinarka koja ima vremena zarad na sebi, koja Ëita i ide na struËna usavrπavanja. U takvomnovinarstvu se uvijek vidim”, tportalova Marina BarukËiÊ.

Petar Vidov, uz Ilka ∆imiÊa vodeÊe ime Indexa, joπ nijezakoraËio u tridesetu, a iza sebe ima tisuÊe tekstova na jednomod najËitanijih portala u regiji. Iako ih dnevno izbaci baremdeset, stigne se pohvatati i s istraæivaËkim novinarstvom kojezahtijeva studiozniji pristup i ærtvovanje slobodnog vremena.Za razliku od televizije, pa i tiska, gdje se lakπe dospijeva uprvi plan i stvara prepoznatljivo novinarsko ime, Vidovu touspijeva i na portalu.

“Kako se probiti? Prije svega, nuæno je znati dobro pisati.To bi se u novinarstvu moæda trebalo podrazumijevati, ali uhrvatskom novinarstvu danas to, naæalost, nije sluËaj. A for-mula je vjerojatno ista kao πto je uvijek bila. Ako si sposobannapraviti dobru priËu i voljan raditi na tome da πto ËeπÊe imaπkvalitetan materijal, bit Êeπ prepoznatljiv”, istiËe Vidov.

Sedam godina paklenog ritma, vikend deæurstva i ludilo uredakciji kad pukne breaking news, nije ga, tvrdi, potroπilo.

“Situacija za mlade novinare na internetu trenutno nije sjajna.Radi se u vrlo brzom ritmu koji je za mnoge neizdræiv. Ali situacijabi se, vjerujem, u narednim godinama mogla popraviti. Internetskimediji zarauju iskljuËivo od oglaπavanja, a trenutno se odukupnog marketinπkog budæeta tek manji dio ulaæe u internetskooglaπavanje, svega par postotaka. S vremenom taj postotak morarasti, πto znaËi veÊu zaradu za portale. Vjerujem da Êe to rezultiratiproπirenjem redakcija internetskih medija, zapoπljavanjem novihljudi i rastrereÊenjem od dnevnog posla za najbolje novinare.Nadam se takvom ishodu i zato ne namjeravam odustati odnovinarstva. Naravno, nije nemoguÊe ni da sam u krivu. A u tomÊu sluËaju morati dobro razmisliti, s obzirom da nisam sigurankoliko joπ dugo mogu izdræati rad u ovom ritmu. Dani se svodena beskonaËno natipkavanje tekstova, a zadovoljstvo uloæenimradom je zapravo minimalno, jer nedovoljno Ëesto imam vremenaza autorske tekstove za koje stvarno mogu reÊi da su kvalitetni”,kaæe novinar Indexa.

Premalo ljudi u redakciji, terenskog hoda i vremena zapisanje. Strah od izdavaËa koji se koprcaju u raljama banakai oglaπivaËa. Klimava perspektiva i prgavi stav: moæda je gusto,ali i dalje piπemo...�


35NOVINAR

BROJ 8-10/2013.medijska scena Piπe Gabrijela GaliÊ

©panjolski supervizor, odnosno savjetnik u restrukturiranju,proπarao je pogledom redakciju i, meu ostalim, ustvrdio:“Ovdje nedostaje sijedih glava.”

Otprilike tako glasi anegdota koju i danas novinariJutarnjeg lista prepriËavaju prisjeÊajuÊi se jedne u nizureorganizacije redakcije pod paskom stranih savjetnika. Ovajsavjetnik, Ëije je rijeËi zapamtio dio novinara od kojih mnogiodavno kruh ne zarauju u redakciji u kojoj je tadanedostajalo sijedih glava, nije otkrio nikakvu toplu vodu.Novinska redakcija, naime, trebala bi imati novinare svihgeneracija. One koji tek peku zanat, ulaze u svijet novinarstva,od kojih se oËekuje da grizu i trËe radeÊi, naizgled, i“najbezveznije” novinarske poslove. Potom, redakcija bitrebala imati takozvanu srednju generaciju novinara, siskustvom rada u mediju, znalce koji mogu, znaju i umijudati dodatnu vrijednost informaciji. I, naravno, tu su stari,

Izumiranje sektorskog novinarstvaPromijenjenisastavi redakcijasamo su jedan odrazloga zbog kojegje danas umedijima svemanje novinarakoji odreenimpodruËjemsuvereno vladaju.Takozvanih,sektorskihnovinara. Svi mogusve - mantra jekoja se u domaÊimmedijima praktiËnoprimjenjujegodinama. Novinarkoji sespecijalizirao zaodreeno podruËjenije potreban.Vjerojatno ima igodina staæa, pa jeredakciji skup.NeÊe dnevnonatuÊi kartica ikartica teksta, paËemu ga ondadræati u redakciji?!I, zanovijetat Êe (izperspektive onihkoji redakcijevode). To πto Êenapisati kakvuanalizu ili dvije-triinformacijerazliËitih izvorastaviti u kontekst idati im novudimenziju - nijevaæno

prokuπani novinari koji su sve faze u novinarskom radu proπlii koji svojim golemim iskustvom itekako mogu pomoÊi ukreiranju, πto bi poslovni svijet rekao, dodane vrijednosti. Te,kolokvijalne sijede glave, trebale bi biti mentori mlaimgeneracijama. No, novinari koji danas rade u domaÊimnovinskim redakcija, za mentore su Ëuli, ako su uopÊe Ëuli,negdje u prolazu ili iz literature. Oni su iz domaÊih medijanestala, a iz prakse ih pamte novinari u 40-im ili 50-imgodinama æivota. S tim da je pitanje jesu li i oni joπ aktivninovinari ili su u koloni onih koji su za danaπnje redakcijepostali “besperspektivni” (πto, meu ostalim, znaËi - ”stari”,skupi, preinformirani).

Promijenjeni sastavi redakcija samo su jedan od razlogazbog kojeg je danas u medijima sve manje novinara kojiodreenim podruËjem suvereno vladaju. Takozvanih, sektorskihnovinara. Svi mogu sve - mantra je koja se u domaÊim medijima

praktiËno primjenjuje godinama. Novinar koji se specijaliziraoza odreeno podruËje nije potreban. Vjerojatno ima i godinastaæa, pa je redakciji skup. NeÊe dnevno natuÊi kartica i karticateksta, pa Ëemu ga onda dræati u redakciji?! I, zanovijetat Êe(iz perspektive onih koji redakcije vode). To πto Êe napisatikakvu analizu ili dvije-tri informacije razliËitih izvora stavitiu kontekst i dati im novu dimenziju - nije vaæno. Kao da toikoga zanima. On je preskup, a Ëitatelju je bitno datiinformaciju i da ona bude privlaËna. To moæe bilo tko. Moæe,samo je pitanje kako Êe to napraviti.

Nestanak sektorskog novinarstva, a danas se u Hrvatskojjedva na prste ruku mogu nabrojiti novinari koji prateodreeno podruËje i to dalje od pukog prijenosainformacija, posljedica je i trivijalizacije medija. “Sport -seks - skandal” - to se traæi, to prodaje proizvod. Naime, inovine i elektronski mediji postali su proizvod koji je vaæno

dobro upakirati kako bi se prodao, ali nije vaæno πto se utom πarenom paketiÊu nalazi. Takva situacija proizvod jebjesomuËnog rezanja troπkova u redakcijama i iskrivljenograzmiπljanja da novinari nisu potrebni, osobito ne novinaris iskustvom. Razmiπljanja koja proizvod promatrajuiskljuËivo kroz zavrπni financijski izvjeπtaj, uniπtavajunovinarstvo, ozbiljno, analitiËko, kritiËno novinarstvo.

“Kad nema ljudi koji mogu pisati”, kao iz topa, na upitzbog Ëega nestaje sektorsko novinarstvo, odgovara GordanaViloviÊ, profesorica na zagrebaËkom Fakultetu politiËkihznanosti. “U novinarstvu su bitni struËnjaci, novinari kojimeritorno mogu objasniti fenomen”, veli Gordana ViloviÊ,istiËuÊi kako se u redakcijama dovoljno ne koristi znanjenovinara, veÊ se zovu “ljudi izvana”, pa se u medijima stalnoponavljaju jedni te isti sugovornici. I tu je bolno u pravu. NeodriËuÊi pravo da se koriste znanja struËnjaka iz raznih


37NOVINAR

BROJ 8-10/2013.medijska scena Piπe Igor VukiÊ

Jeff Bezos, osnivaË internetske kompanije Amazon, kupio jeWashington Post. Iz dæepa je nedavno izvadio 250 milijunadolara i uloæio u taj uzor pisanog novinarstva, kojem je aferaWatergate samo jedna u nizu uspjeπnih, druπtveno vaænih,ali i komercijalnih novinsko-istraæivaËkih projekata.

I bostonski milijarder John Henry smatra da ima zaradeu tiskanom novinarstvu. Njegova akvizicija je Boston Globe,dnevni list koji je donedavno pripadao grupaciji New YorkTimesa. Njegov ulog zasad je vrijedan 70 milijuna dolara.

KlasiËne novine, otisnute na papiru, joπ se ne daju. Iponovno, Ëini se, postaju atraktivan, seksi biznis. U SAD-uto viπe i nije neka novost. U posljednje dvije godinepopularni ulagaË Warren Buffet svoj je ulagaËki portfeljproπirio na 60-ak lokalnih i regionalnih listova koji supreæivjeli snaæan udar gospodarske krize.

Moæda je to samo iluzija poklonika tiskanog novinarstva,ali novine se ne predaju. Ipak, ne treba zaboraviti daWashington Post stvara gubitke veÊ sedmu godinu za redom.Jedan iz legije multimilijardera, Sam Zell, kupio je TribuneCo (izdavaËa Chicago Tribunea i drugih izdanja), pa je i uzasve njegove financijske injekcije, ta izdavaËka kompanijabankrotirala za godinu dana.

Novinemogu bitijeftine iisplativeKad se na stranu maknu pojedini sluËajevi, moæe se zakljuËiti da proizvodnjaklasiËnih novina na razvijenim træiπtima, kao poslovna inicijativa, joπ nije rekla svojuposljednju rijeË. Tim viπe πto su neke analize koje su obuhvatile desetak novina,kojima je ponovo porasla tiraæa, pokazale da rast broja prodanih primjeraka kodnjih nije bio izazvan posebnim inovacijama u ureivaËkoj politici

Æilavi tisakNo, kad se na stranu maknu pojedini sluËajevi, moæe se

zakljuËiti da proizvodnja klasiËnih novina na razvijenimtræiπtima, kao poslovna inicijativa, joπ nije rekla svojuposljednju rijeË. Tim viπe πto su neke analize koje su obuhvatiledesetak novina, kojima je ponovo porasla tiraæa, pokazale darast broja prodanih primjeraka kod njih nije bio izazvanposebnim inovacijama u ureivaËkoj politici.

Jednostavno, na njihovim je podruËjima proπla kriza i ljudiponovno kupuju stare dobre novine, hrabrije izdvajajuÊi dolarili euro koji su ranije stavljali na stranu, bojeÊi se gubitkaposla, rasta rate kredita itd.

Moæda Êe se tako s oporavkom gospodarstva, najavljenimza 2014., i u Hrvatskoj pojaviti novi novinski projekti. Onometko se bude upustio u takav pothvat, moæe biti korisno iskustvoMarjana Jurleke, koji je u svojoj karijeri sudjelovao u pokretanjudvaju dnevnih listova, Jutarnjeg, prije 15 godina, i 21. stoljeÊa,proπle godine. Jedan uspjeπan i jedan neuspjeπan start.

Jurlekina izdavaËka formula moæe se svesti na sljedeÊeelemente: rigorozna kontrola troπkova, privlaËenje oglaπivaËa tekreiranje sadræaja koji Êe privuÊi dovoljno Ëitatelja. Ozbiljne novineprepoznat Êete po tome πto uspjeπno balansiraju na ta tri oslonca.

podruËja, Ëinjenica je da se mediji danas ponaπaju kaosvojevrsna konkurencija specijaliziranim head hunteragencijama koje bespoπtedno promoviraju odreenesugovornike, a kada se uËini da ih je ipak previπe u medijima,kreÊe se u lov na nove.

I ViloviÊ ukazuje na problem “nestanka” starijihosvjedoËenih novinara koji su proπli sve faze u novinarstvu ikoji bi svojim znanjem i iskustvom mogli i trebali pomoÊimlaim kolegama, kao mentori u poslu. Vidljivo je to u svimpodruËjima, no ona pritom naglaπava vanjskopolitiËkonovinarstvo, navodeÊi i kako joj se Ëini da se dio “jaËihnovinara provukao na rezervne poloæaje”. Odnosno nainternet gdje pokuπavaju promovirati sektorsko novinarstvo.

Mentorstvo u novinarstvu, da ne bi bilo zabune, nijezastarjeli model, neπto πto bi na ovim prostorima moglopodsjeÊati na neka druga politiËka vremena. Ozbiljneredakcije u Europi i svijetu tu kategoriju nisu zaboravile, kaoπto nisu zaboravile ni sektorske novinare.

“Koriste se mladi, neizgraeni ljudi koji Êe pisati ponaputku vlasnika. Ponekad se u tekstovima izdvoji jedanpodatak i prikaæe senzacionalistiËki, bez ikakve analize”,naglaπava ViloviÊ koja smatra i kako bi novinari meu sobomtrebali pokazati viπe solidarnosti i zanemariti taπtinu.

Nestanak rubrikaU svim promjenama koje su mediji u Hrvatskoj doæivjeli

u proteklim godinama i koje su utjecale na nestanakspecijalizacija, jest i gubitak rubrika. Odnosno, unutarredakcija uglavnom su nestale podjele, nestale su “granice”,a time dobrim dijelom i prostor za istinsko novinarstvo.Gradske rubrike u tiskanim medijima, odnosno emisije tiparazliËitih panorama u elektronskim medijima, u kojima sumladi pekli zanat, gotovo su izumrle. »ovjeka koji tek ulaziu posao odmah se baca u vatru i gotovo da je prvog danarada spreman napisati analizu, ocrniti ili pozlatiti nekoga,napisati osvrt, kolumnu, a komentar malo teæe jer njega umedijima viπe gotovo i nema... A baπ i ne bi trebalo biti tako.

Da je specijalizirano novinarstvo “uginulo”, tvrdi VladoRajiÊ, prekaljeni novinar viπe domaÊih redakcija, koji je i samodgojio generacije mladih novinara. Za ugibanjespecijaliziranog novinarstva, smatra on, tri su kljuËna razloga.

“Prvo, ukinut je prostor za objavu specijaliziranihËlanaka. Onog trenutka kada su ukinute rubrike, a autoriunutarnje, crne, dopisniËke kronike strpani u jedan tim naπest, sedam prvih stranica, bilo je jasno da nema prostora zatoliki narod. Onda su se prestale naruËivati dvije karticeizvjeπtaja, sada se izvjeπtaji piπu tematski da se uπtedi prostor,a to nije to. Kad nema izvjeπtaja, nema ni komentara. ©to Êeπkomentirati ono πto nisi objavio?!” istiËe Vlado RajiÊ.

S druge strane, specijalizirani novinar je skup. Puno je,dodaje RajiÊ, uloæio u sebe, a takav novinar u redakcijskomrasporedu ne moæe biti na dnu ljestvice.

“Danaπnja redakcija ne podnosi struËnjaka za jednopodruËje jer voe i vlasnici smatraju da im viπe odgovaraju‘all-around’ igraËi. To πto Êe ponekad zaπtekati u nekoj ocjeni

ili podatak prikazati krivo, koga briga. Za male pare ti sepropusti i ne vide”, istiËe RajiÊ zakljuËujuÊi kako suspecijalizirani novinari uginuli od nerada i podcjenjivanja.

U svijetu nije takoUtjecajni svjetski dnevnici redovito objavljuju komentare

svojih novinara u kojima se itekako argumentirano i struËnoobrauju odreenih dogaaji, pojave. U Hrvatskoj, komentara,u medijima toga viπe gotovo i nema, πto je posljedicadugogodiπnjeg uniπtavanja redakcija. Onog uniπtavanja kojese provelo kroz smanjivanje troπkova, navodnog podilaæenjepublici (koju se i ne pita πto doista æeli, odnosno kojoj se servirato πto netko misli da ona æeli). Ukratko, modela koji itekakopromovira copy-paste rad u kojem dominiraju brzina, povrπnost,greπke. Jer, svi mogu sve.

“Kolumne su izgurale komentare iz medija. Kolumna je opÊemjesto o svemu i svaËemu, pri Ëemu nikome ne smeta πto je ispisanisadræaj zapravo personalizirano miπljenje stvoreno u vlastitojkuhinji. Komentar ipak sadræava Ëinjenicu i njenu ocjenu ukontekstu svih drugih prilika u zemlji i inozemstvu, a to trebaznati. Ono πto je nekad bilo autoritetom komentatora, koji znaznanje, sada je zamijenjeno autoritetom uËestalog, gotovosvakodnevnog objavljivanja kolumne”, jasan je RaiÊ navodeÊikako je znanje ugraeno u sektorsko novinarstvo disperzirano nasve Ëlanove redakcije, pa svi nastupaju prema dogaajima ovisnoo tome tko je taj Ëas slobodan, a ne tko, πto i o Ëemu zna.

“Kako πto je smrvljen sadræaj, tako su smrvljeni i ljudi,jedno i drugo u prah je pretvorilo redakcijsko radno vrijeme.Radi se od 0 do 24, a taj tempo mogu podnijeti samo najmlaikojima je i prvih zaraenih 1600 kuna golem novac. Kada sepotroπi ljude za male pare, nema veze, ima novih koji Êepristati na tu bijednu nadnicu. Pa se ti sad πkoluj za nekopodruËje?!” viπe je nego jasan Vlado RaiÊ.

Kada novinari, u industriji koju trebaju nositi, nisu potrebni,onda su i greπke sve uËestalije. Na dnevnoj razini moglo bi seanalizirati propuste, posebno one koje su posljedica ne samobrzine, veÊ i elementarnog izostanka æelje da se neπto nauËi.Primjera radi, proljetos je velik dio medija doslovno vriπtao kakoje, eto, jedna Srbija izaπla iz krize, a Hrvatska tone. Da, tone, alitonula je i Srbija. Dio, πto bi se reklo mainstream medija, koji jeveliËao uspjehe Srbije nekoliko dana kasnije na svojim jestranicama objavio ekonomske pokazatelje za tu zemlju, kojisu demantirali ranije “vriπtanje”. Naravno, ti su pokazatelji bili“utrpani” na “neku tamo” stranicu. SliËna situacija ponovilase i nedavno. Opet je veÊina medija zavriπtala, ali ovog puta neusporeujuÊi Hrvatsku sa Srbijom, veÊ s Europom. Dakle, ovogputa Europa izlazi iz krize, a - gdje je Hrvatska. No, Europa nijeizaπla iz krize. Baπ kao ni Srbija onomad. Ali da bi se to znalo,potrebno je malo viπe od pukog prenoπenja podatka. Odnosno,izvlaËenja podatka iz konteksta. No, senzacionalne informacijedobro su zvuËale u tom trenutku. To πto nisu toËne, ionako Êe sezaboraviti. Porazno je πto su se u tu igru povrπnosti upustili nesamo “mejnstrimovci”, nego i javni servisi. Posljedica je tosveopÊe erozije djelatnosti, a dio te erozije svakako je i umiranjesektorskog novinarstva�

Mentorstvo unovinarstvu, da

ne bi bilozabune, nije

zastarjeli model,neπto πto bi na

ovim prostorimamoglo podsjeÊati

na neka drugapolitiËka

vremena.Ozbiljne

redakcije uEuropi i svijetu tu

kategoriju nisuzaboravile, kao

πto nisuzaboravile ni

sektorskenovinare.

“Koriste semladi,

neizgraeni ljudikoji Êe pisati po

naputku vlasnika.Ponekad se u

tekstovimaizdvoji jedan

podatak i prikaæesenzacionalistiËki,

bez ikakveanalize”,

naglaπavaprofesorica

Gordana ViloviÊkoja smatra i

kako bi novinarimeu sobom

trebali pokazativiπe solidarnosti i

zanemarititaπtinu


39NOVINAR

BROJ 8-10/2013.medijska scenaStrani izdavaËi, svelikimbudæetima iznanjempotrebnim zaizdavanje novina,ne guraju se baπna ulazu uhrvatskotræiπte.MarjanJurlekaobjaπnjava da jehrvatsko træiπteza njihpremaleno, dasu oglasniprihodi pali Ëak iviπe nego udrugimdræavama. Træiπteje zrelo,popunjenolepezometabliranihizdanja, bezobzira na to πtosu optereÊenaobjektivnim isubjektivnimproblemima.Uostalom, ovdjeveÊ djelujueuropskiizdavaËi, spriliËnoakumuliranogiskustva

“Izdavati novine bez oglasa praktiËno je nemoguÊamisija. Primjerak dnevnih novina u tom bi sluËaju moraostajati barem 12 kuna, a to je unaprijed osueno na propast”,ocjenjuje Jurleka.

Optimalan odnos prihoda prodanih primjeraka i oglasnihprihoda bio bi 50 prema 50. Preæivjeti se moæe i sa 40 postooglasnih prihoda. Svaki dalji pad postotka reklama odvlaËinovine dublje u crveno.

Za potrebe 21. stoljeÊa i nekih drugih potencijalnihprojekata Jurleka je napravio i posebni kalkulator troπkova.Pokazao nam je kako djeluje: kad oglasni prihod padne zaodreeni postotak, odmah se vidi negativni skor na ukupnomrezultatu. Jednako je i s rastom ili padom troπkova zazaposlene, za distribuciju, za tisak manje ili viπe stranica, zaupotrebu manje kvalitetnog papira ili onog kvalitetnijeg.

Prema njegovim izraËunima, troπak zaposlenih ne bi smioprijeÊi 27 posto ukupnih izdataka.

Pad prihodaZanimljivo je usporediti ove elemente s rezultatima koje

su objavile neke od naπih izdavaËkih kompanija.Novi list je, prema podacima iz Finine javne objave, u

2012. godini ostvario dobit od 2,5 milijuna kuna, unatoË paduprihoda od 14,8 posto u odnosu na 2011. Od ukupnog prihodau iznosu od 104,5 milijuna, na troπak zaposlenih otpada 42posto. Zaposleni su, kao πto se zna, pridonijeli znatnu ærtvuza ukupni pozitivni rezultat. I uprava u izvjeπtaju otkriva dasu troπkovi osoblja smanjeni za gotovo 10 milijuna kuna(18,8 posto) te da je pritom smanjen broj zaposlenih dok suonima koji su ostali smanjene bruto plaÊe.

Troπak sirovina, materijala i energije kod Novog listazauzima 25 posto u ukupnim rashodima.

VeËernji list u svom godiπnjem izvjeπtaju navodi da sumu oglasni prihodi pali 20 posto, a ukupna prodaja novinskihprimjeraka 8 posto. Ostvaren je ukupni gubitak od 15milijuna kuna. Uprava stabilizaciju oËekuje veÊ u ovoj godini,nakon restrukturiranja, potrage za novim prihodima, ali i“daljnjih mjera πtednje i optimizacije”.

Nadalje, za vlastito oglaπavanje i marketing izdavaËimoraju rezervirati 10 do 15 posto izdataka.

Skloni smo, naime, zaboraviti da vijest o novinama i njihovusadræaju treba nekako doprijeti do potencijalnih Ëitatelja. Zaosrednju startnu kampanju dnevnih novina, koje se æele prodavatiu cijeloj dræavi, treba izdvojiti oko 5 milijuna kuna. Gotovo kaoza kampanju za izbor predsjednika Republike.

I podaci o novcu koji se troπi na oglaπavanje na hrvatskimtelevizijama potvruje tu Ëinjenicu. Redovito je u vrhutelevizijskih oglaπivaËa - Europapress Holding, a slijedi Styriasa svojim izdanjima. VeËernji list je, primjerice, u proπloj 2012.na vlastito promotivno oglaπavanje potroπio 15 milijunakuna. Godinu dana ranije utroπeno je 17,2 milijuna.

RijeË je o pomalo neobiËnoj situaciji. Oglasni kolaË odkojeg æive novine (i drugi mediji) znatno je smanjen, anovinski izdavaËi i dalje ne odustaju od vlastita oglaπavanja.Moæda je to poruka i drugim industrijama: bez oglaπavanja

izdavaËki rezultati bili bi joπ slabiji. Iako marketinπki cinicikaæu da je jedna od dvije kune uloæene u reklamu baËena uvjetar, samo πto se ne zna koja.

Smanjen oglasni kolaËUkupni oglasni kolaË ove Êe godine, prema procjenama,

jedva dosegnuti 120 milijuna eura. U najboljim godinamaprije krize iznos potroπen za reklame u svim medijima bio jeveÊi tri do Ëetiri puta.

Za projekt s uvjerljivim poslovnim planom u Hrvatskoj seipak mogu pronaÊi ulagaËi, kaæe Marjan Jurleka. Ako poslovnimodel uhvati korijena, ulagaËima moæe na duæi rok donijetineπto veÊi prinos na kapital nego da su ga dræali u banci.

OteæavajuÊa okolnost za sve pokretaËe novih projekata jestda veÊinu troπkova treba platiti odmah ili Ëak unaprijed.Tiskanje, oglaπavanje, plaÊe zaposlenih i honorarnih suradnika,koji moraju poËeti raditi i prije nego prvi primjerci dou nakioske, moraju biti ukalkulirane u investicijski kapital.

Od prodanih primjeraka prvi novac dolazi tek za 60 dana.Ozbiljnost projekata moæe se provjeravati i po moguÊnosti

da ulagaËi podnesu taj hladni pogon. A to je najËeπÊe najteæe

provjeriti i probiti se iza slatkorjeËivih obeÊanja kojima seprikuplja novinska ekipa.

Strani izdavaËi, s velikim budæetima i znanjem potrebnimza izdavanje novina, ne guraju se baπ na ulazu u hrvatskotræiπte. Jurleka objaπnjava da je hrvatsko træiπte za njihpremaleno, da su oglasni prihodi pali Ëak i viπe nego u drugimdræavama. Træiπte je zrelo, popunjeno lepezom etabliranihizdanja, bez obzira na to πto su optereÊena objektivnim isubjektivnim problemima. Uostalom, ovdje veÊ djelujueuropski izdavaËi, s priliËno akumuliranog iskustva.

Sve zajedno je nedovoljno da bi neki novi veÊi igraË uloæionovac samo da bi istisnuo konkurente s træiπta. Potencijalniprofit ipak nije tako velik. Zaπto su onda, u tako teπkojekonomskoj situaciji, kad se oglaπivaËi boje vlastite sjene,pokrenuli 21. stoljeÊe? . “U takvoj situaciji potreban je lokalniluak koji Êe imati strasti i volje da neπto pokuπa”, objaπnjavaJurleka. Situacija je moæda usporediva s poloæajem hrvatskognogometnog kluba koji traæi fantastiËni preokret u uzvratunakon πto je doma izgubljena utakmica.

IgraËi su dobri, ali treba im i sreÊe i mora se sastati spletdobrih okolnosti.

IzraËuntroπkova za

tjednik

Tjednik koji bi uZagrebu i okolici

prodavao barem 9000primjeraka, na redakciju

mjeseËno ne bi smiotroπiti viπe od bruto

116.000 kuna. Uz glavnogurednika bilo bi

zaposleno 10 novinara,kaæe Marjan Jurleka.

Pri tome bi oglasniprihod morao biti barem

60.000 kuna, odnosno15.000 kuna tjedno. Tri

oglasne stranice, to i neizgleda tako nedostiæno,

na tiraæi od 9000.Oko tri kune po

primjerku (koji bi stajao12 kuna bez PDV-a)

trebalo bi dati zadistribuciju, oko 1,6 kuna

za tiskanje. Tjednikformata kakav je bio

Forum i takva kvalitetapapira moæda su sada

optimalno rjeπenje,smatra Jurleka.

Barem 35.000 trebautroπiti na promociju

svakog broja.Bilo bi dobro da uz

tjednik postoji iinternetski portal. Viπe

kao marketinπkapodrπka nego kao izvor

prihoda. Ni narazvijenim træiπtima,

istiËe Jurleka, nisu naπlimodel za naplatu Ëitanja.

»ak i razvikani portalHuffington Post pokreÊetiskano izdanje kako bi

podebljao prihode.U prenapregnutoj

konstrukciji milijunstvari moæe utjecati na

konaËan rezultat.Primjerice, porez.

Naizgled mala razlikaizmeu 5 i 10 posto PDV-

a moæe predstavljatirazliku izmeu pozitivnenule i gubitka. Viπe nego

jasna porukaMinistarstvu kulture�

Pa ako novinski projekt dosegne odreenu razinu prihoda,moæda privuËe i inozemnog ulagaËa. Ili, preciznije, ako muprihodi budu padali sporije od oËekivanog.

Kao u novinskom naslovu koji se svojedobno jako svidiobivπem guverneru Narodne banke Æeljku Rohatinskom:“Pomozi si sam, pa Êe ti i EU pomoÊi.” (Tekst je bio o tomekako se kandidirati za europske fondove.)

U prvom Jurlekinu sluËaju, s Jutarnjim listom, “bijeli vitez”nakon poËetnih teπkoÊa bio je WAZ. S 21. stoljeÊem prihodi supadali prebrzo da bi projekt ostao na radaru novih ulagaËa...

Uglavnom, u situaciji kad je teπko raËunati na velikenaklade i izdaπne oglaπivaËke prihode, glavni oslonac ostajestroga kontrola izdataka. Troπak tiskanja i distribucije jemanje-viπe fiksan. Dobra je vijest da je, ulaskom u Europskuuniju, moguÊe mnogo lakπe doÊi do tiskare u Sloveniji, Italijii Maarskoj koje mogu ponuditi niæu cijenu nego u Hrvatskoj.Viπe nema Ëekanja za kamione na granici pa otisnuti primjercimogu za tri do pet sati biti u Zagrebu, πto je za tjedne novinesasvim dovoljno.

Izdavanje novina, dakle, za poËetak tjednika, moæda moæeimati smisla�


41NOVINAR

BROJ 8-10/2013.medijska scena Piπe Maro MaruπiÊ

Internet i ekonomska kriza glavni su krivci za stanje unovinarstvu koje nikad u svojoj povijesti nije bilo u teæojsituaciji. Tiskani mediji se gase, internet ne donosi bogznakakav profit, a posljediËno novinari dobivaju otkaze.PoËetkom ove godine, prema podacima Hrvatskog zavoda zazapoπljavanje (HZZ), na burzi je bilo Ëak 755 nezaposlenihnovinara. Bez obzira na te crne brojke, upisne se kvote nadræavnim i privatnim sveuËiliπtima ne smanjuju. Godiπnjese na razne studije novinarstva diljem zemlje upiπe oko 400novih brucoπa. Gdje Êe oni raditi?

Resorni ministar Æeljko JovanoviÊ viπe je puta upozoriosveuËiliπta da usklade upisne kvote s potrebama træiπta rada.Takoer, preporuke o smanjenu ili poveÊanju upisnih kvota ra-dio je i HZZ. Meu onima za koje su posebno preporuËili

Studij novinarstvaπkolovanjeza burzu

Resorni ministar Æeljko JovanoviÊ viπeje puta upozorio sveuËiliπta dausklade upisne kvote s potrebamatræiπta rada. Takoer, preporuke osmanjenu ili poveÊanju upisnih kvotaradio je i HZZ. Meu onima za kojesu posebno preporuËili smanjenjebroja studenata bilo je i novinarstvo.Meutim, niπta se nije promijenilo jero upisnim kvotama zbog svojihautonomija odluËuju sama sveuËiliπtai ministarstvo se u to ne smije dirati

“KljuËno jepitanje: tko jenovinar? Osobasa zavrπenimfakultetom iliosoba kojadobro obavljasvoj posao? Imapuno dobrihrazloga zacertifikaciju, alibojim se da nekiodliËni novinarine bi proπlikriterije. Jaosobno nemampovjerenja uhrvatskeinstitucije, pamislim da seovim niπtaposebno ne bidobilo”, kaæeMarijana Grbeπasmanjenje broja studenata bilo je i novinarstvo. Meutim, niπta

se nije promijenilo jer o upisnim kvotama zbog svojih autonomijaodluËuju sama sveuËiliπta i ministarstvo se u to ne smije dirati.Pitali smo ih πto poduzimaju da rijeπe ovaj problem.

Uskladiti ponudu i træiπte“Ministarstvo je svjesno potrebe usklaivanja obrazovne

ponude s trenutnim i buduÊim potrebama træiπta rada te stogau suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskoga sustavaintenzivno radi na donoπenju podzakonskih akata Zakona oHrvatskom kvalifikacijskom okviru kao temeljnom instru-mentu kojim Êe se stvoriti jasna veza izmeu obrazovanja i træiπta rada. U Zakonu je predvieno da upisne kvote predlaæenadleæno sektorsko vijeÊe sastavljeno od sektorskih struËnjaka.

Sektorsko vijeÊe svoje Êe preporuke temeljiti na profilu sektorai planovima za razvoj sektora te analizama postojeÊe i buduÊepotrebe za kompetencijama i zanimanjima u konkretnomsektoru”, kaæu i dodaju da je vaæno poveÊati upisne kvote zatehniËke smjerove.

Ekonomski analitiËar Guste Santini smatra da to nisukljuËne stvari za poboljπanje obrazovnog sustava, nego samokratkoroËne kozmetiËke mjere.

“Hrvatska treba veliku reformu obrazovanja. Potreban jekonsenzus izmeu politiËkih stranaka, treba odluËiti gdjeæelimo Hrvatsku vidjeti za 15 godina i usmjeriti sve snage uobrazovanje. Bez znanja, nema napretka”, kaæe Santini.

Bilo kako bilo, ostaje Ëinjenica da previπe ljudi godiπnje upisujenovinarstvo. Tako je smjer novinarstva na Fakultetu politiËkihznanosti u Zagrebu ove godine upisalo 120 novih studenata.Posljednje tri godine kvote se nisu mijenjale, a tada su smanjeneza 30 mjesta. Voditeljicu studija novinarstva na tom fakultetuMarijanu Grbeπu pitali smo zaπto ne smanje upisne kvote.

“Zbog ponude i potraænje. Interes za novinarstvo je veliki ako mi smanjimo kvote, upisat Êe se negdje drugo. Iako dase smanje kvote, kvaliteta nastave bila bi bolja jer imamopreviπe studenata. Nisu upisne kvote problem samonovinarstva veÊ i mnogih drugih smjerova. Zato biobrazovanje trebalo temeljito reformirati”, istiËe Grbeπa.

Svojedobno su postojale ideje da novinari dobiju certifikatda su struËni u obavljanju posla, jer danas se novinaremnaziva i dobar dio onih koji znaju samo Ëitati i pisati, za πtoje potreban samo jedan razred osnovne πkole. Grbeπa smatrada se s time ne bi niπta dobilo.

“KljuËno je pitanje: tko je novinar? Osoba sa zavrπenimfakultetom ili osoba koja dobro obavlja svoj posao? Mnogoje dobrih razloga za certifikaciju, ali bojim se da neki odliËninovinari ne bi proπli kriterije. Ja osobno nemam povjerenjau hrvatske institucije, pa mislim da se ovim niπta posebno nebi dobilo”, zakljuËuje Grbeπa.

Prodekanicu za nastavu i studente na istom fakultetuLidiju Kos StaniπiÊ zamolili smo da nam kaæe svoje miπljenjeo ovoj problematici, a ona nam je uzvratila protupitanjem.

“©to bi danas Ëovjek u Hrvatskoj trebao studirati da budesiguran da Êe dobiti posao? Takvo zanimanje ne postoji.”

Dobacili smo da bi s prirodnim znanostima bilo lakπe.“Ako mi smanjimo kvote, sigurno se zbog toga nitko neÊe

upisati na matematiku ili fiziku. Danas manje od 50% ljudi

“Snai se, druæe” u komunikacijskom kaosuVeleuËiliπte VERN prvu generaciju studenata novinarstva upisalo je proπle akademske godine, 2012/13,nakon πto je krajem 2011. akviziralo Visoku novinarsku πkolu. Te akademske godine studij novinarstvaupisalo je 64 studenata, πto u odnosu na ranije generacije studenata koje su upisivale Visokunovinarsku πkolu predstavlja prosjeËno poveÊanje od 60% upisanih studenata na prvu godinu studija.

“Smatramo da problem obrazovanja novinara ne poËiva na dilemi trebaju li se oni obrazovati ili ne,nego kakvo im obrazovanje treba da bi bili zapoπljivi i samozapoπljivi. Zato studij novinarstva na VERN-u ima za cilj nauËiti studente kako novinarski posao raditi u realnim okolnostima postmodernogkomunikacijskog kaosa i u specifiËnostima naπeg træiπta, a ne u laboratorijsko-teorijskim okvirimakakve studijski programi Ëesto stavljaju pred svoje studente”, rekla nam je Iva BiondiÊ, voditeljicastudija novinarstva na VERN-u�

radi u struci koju je zavrπilo. Cjeloæivotno obrazovanje je svimapotrebno”, istiËe Kos StaniπiÊ.

Bez pomakaPrema podacima Fakulteta politiËkih znanosti, od 2000.

do 2010. godine novinarstvo je diplomiralo 2320 studenata.Po starom programu diplomiralo je 1418 studenata, pobolonjskom sustavu 535 studenata na preddiplomskom i 82na diplomskom studiju te na programu doπkolovanje 285studenata. »ak i u jednom malenom Dubrovniku godiπnje sena novinarstvo upiπe gotovo 50 studenata. ProËelnika Odjelaza komunikologiju SveuËiliπta u Dubrovniku –oraObradoviÊa pitali smo gdje Êe svi ti ljudi naÊi posao?

“Najlakπe bi bilo smanjiti kvote s izlikom da se smanjujebroj radnih mjesta u novinarstvu, ali time se niπta ne bi dobiloosim πto bi ih manje studiralo medije u Dubrovniku, a viπenegdje drugdje. Zato smo mi teæiπte naπega programa stavilina πiroko obrazovanje u komuniciranju i kulturi druπtva i uprogram dodali, u odnosu na proπle tri akademske godine,joπ 12 teorijskih kolegija. Naπi studenti stjeËu πiroka znanja ioni mogu raditi kao suradnici i savjetnici u prodaji, uodnosima s kupcima, kao turistiËki vodiËi, animatori i agenti,komunikacijski savjetnici s naglaskom na nove medije idruπtvene mreæe, mogu voditi marketinπke i politiËkekampanje i, naravno, raditi poslove u medijima i odnosima sjavnoπÊu”, zakljuËuje ObradoviÊ.

Bez obzira na to πto naπi sugovornici istiËu kako bi, ako smanjekvote, studenti novinarstvo upisali negdje drugo, na SveuËiliπtu uZadru πuπkalo se kako Êe se studij novinarstva ukinuti. Poslalismo im upit o tome, ali naæalost nisu nam odgovorili.

Bez obzira na miπljenje akademskih radnika, smanjenjepojedinih upisnih kvota pomoglo bi regulaciji træiπta rada.No, izgleda da pojedina sveuËiliπta zloupotrebljavaju svojuautonomiju, toËnije da su sami sebi svrha. Briga ih za kretanjana træiπtu rada, vaæno je da plaÊa uredno dolazi, a πto Êe bitisa studentima, nije njihov teret.

Stoga bi moæda najbolje rjeπenje bilo da dræava ukinefinanciranje onih smjerova s kojima je teπko doÊi do posla, paako sveuËiliπta æele izvoditi nastavu, neka podignu πkolarinu.Tako bi im ostala autonomija, a opet bi se barem malouskladile upisne kvote s potrebama træiπta rada. Meutim, iakoJovanoviÊ veÊ dvije godine bruji kako treba rijeπiti ovaj prob-lem, nije napravio gotovo niπta�


43NOVINAR

BROJ 8-10/2013.medijska scena Piπe Damir PetranoviÊ

Tko gubi, ima se pravo ljutiti”, kratak je komentar koji je izVijeÊa za elektroniËke medije nesluæbeno upuÊen svima kojisu nezadovoljni odlukom da Hrvatska, barem zasad, neÊedobiti joπ jednu nacionalnu televiziju. A neÊe je dobiti iako jedanima uoËi odluke sve izgledalo kao gotova stvar: grËkimilijarder Minos Kyriakou veÊ je bio pakirao kufere i zaputiose prema Zagrebu, gdje je uz lobiranje bivπeg srpskogpredsjednika Borisa TadiÊa, medijsku pripremu jednog

Hrvatskoj ne treba joπ jedna Nova TV niti RTL

PriËa o koncesiji za novu nacionalnu televiziji od samog starta bila je potpuno nejasna: natjeËaj jeraspisan iako nikakve ozbiljne procjene televizijskog træiπta nisu napravljene, pa se sve svelo na

najave “velikih ulaganja” s jedne strane i potiho, ali snaæno lobiranje s druge

VijeÊe zaelektroniËkemedije smatra danijedna ponudane bi znaËajnijeobogatilamedijskuponudu uodnosu nasadræaje koji seemitiraju napostojeÊimnacionalnimtelevizijama

Za koju Êegodinu valjda bitinormalno davijest o novojbundi ModnogMaËka spada uinformativni, ane u zabavniprogram, paonda ni VijeÊe zaelektroniËkemedije neÊe bitiprisiljeno izricatibeskrajneopomene iprijetnje koje,jasno, u pravilune zavrπe nijednom jedinomminutomzabraneemitiranja

dnevnog lista i konkretnu pomoÊ dvojice uglednih hrvatskihnovinara crveni tepih veÊ bio prostrt. Trebalo je to biti prvokonkretno medijsko “zaokruæivanje” balkanskog prostora odSrbije i Crne Gore do Slovenije, koje bi, nakon periodaujednaËavanja i privikavanja gledatelja, vjerojatno posluæilokao podloga ulasku na træiπte nekog od jaËih igraËa. ©to,pokazalo se, uz Amerikance i Nijemce zasad nije potrebno...Jedini ozbiljan konkurent GrËkoj Antenni bio je predloæeni

Super TV, iza kojega je stajala zagrebaËka NeT televizija: njihsu otvoreno poduprli Hrvatsko druπtvo dramskih umjetnikai Hrvatska glazbena unija u nadi da Êe se program baziratina vlastitoj produkciji, odnosno da Êe i za njih biti neπto posla.Bio je tu i splitski Kanal 5 - kojemu je ovo drugi pokuπajdobivanja koncesije uz praktiËki jedini argument da “sjediπtebarem jedne televizije treba biti izvan Zagreba”, dok jeviπemjeseËna blokada te tvrtke potpuno preπuÊena - te NovaTV sa svojim “specijaliziranim zabavnim programom” NovaPro. Oni kao da su se zabunili, pa istu kandidaturu poslalina natjeËaj i za opÊi i za specijalizirani program. Nisupobijedili ni na jednom. Sluæbeno, VijeÊe za elektroniËkemedije smatra da nijedna ponuda ne bi znaËajnije obogatilamedijsku ponudu u odnosu na sadræaje koji se emitiraju napostojeÊim nacionalnim televizijama. Prevedeno: Hrvatskojdefinitivno ne treba joπ jedna Nova ili RTL, kad smo veÊzaglavili s ovima koje imamo. PriËa o koncesiji za novunacionalnu televiziji od samog starta bila je potpuno nejasna:natjeËaj je raspisan iako nikakve ozbiljne procjenetelevizijskog træiπta nisu napravljene, pa se sve svelo nanajave “velikih ulaganja” s jedne strane i potiho, ali snaænolobiranje s druge. I Nova i RTL, naime, nesluæbenimkanalima æestoko su prosvjedovali zbog moguÊeg dolaskakonkurencije i ugroæavanja vlastitih financijskih interesa.Mora se priznati da za to imaju barem neke osnove: i jednai druga televizija posluju s gubicima, pa je proπlu godinuNova TV zavrπila s minusom od 5,9 milijuna kuna, a RTLTelevizija sa zabrinjavajuÊih 89,4 milijuna manjka. Skonstantnim mrπavljenjem marketinπkih fondova i padomkupovne moÊi graana, jasno je, ni ovim tempom ne moguizdræati joπ dugo - a pogotovo ne ako se pojavi novi igraËkoji bi otkinuo svoj dio kolaËa.

Novinari na margini©to je, dakle, bilo presudno kod odluke VijeÊa za

elektroniËke medije, davanje ruke postojeÊim televizijamaili velika briga za mentalno zdravlje prosjeËnog TVkonzumenta? Pojma nemamo, niti je to u ovom tekstumoguÊe dokazati. SluËaj je, naime, htio da VijeÊe imanekakav pravilnik o vlastitom radu koji im - osim πto braninekontrolirano istupanje u javnosti - ne dopuπta ni otkrivanjesadræaja ponuda na neuspjelim natjeËajima. Pa im se, eto,treba vjerovati na rijeË, koja se opet po staroj dobroj praksiprenosi nesluæbenim kanalima. “Zbilja nije bilo ponuenoniπta novo i to je odraz miπljenja veÊine Ëlanova VijeÊa, vrloplastiËnim rjeËnikom - dobili bismo joπ jednu televiziju nalikNovi i RTL-u, samo neπto siromaπniju. Dodatno, nisuponuene ni bilo kakve ozbiljne garancije za visinu investicijai ulaganja u ljude ili program. Neki su doπli s bankovnimjamstvom u manjim od treÊine ukupnog ulaganja. Neki samos izjavom da Êe im banka odobriti kredit ako dobiju koncesiju.ZajedniËko svima jest da su najmanje paænje posvetilinovinarima, pa bi ih bilo tek dvadesetak posto od ukupnogbroja zaposlenih”, govori nam izvor odliËno upuÊen u radVijeÊa. To tijelo inaËe funkcionira po inerciji svojstvenoj

skupovima inteligentnih ljudi: puno Êe pametovati, a malokonkretnog posla odraditi. Pa Êe, recimo, uredno i konstantnonegodovati oko efekta koji su komercijalne televizije donijelena træiπte Hrvatske - ukratko, konkurenciju, ali ne i sadræaj ikvalitetu - dok Êe tek koju minutu kasnije RTL Televiziji urednoproduljiti koncesiju za novih i dugaËkih petnaest godina.DapaËe, istoj tvrtki dodijelit Êe i koncesiju za specijaliziranidjeËji kanal nazvan RTL Kockica, valjda kako bi se buduÊinaraπtaji gledatelja od malih nogu privikavali na standardkoji ova televizija njeguje na svim svojim træiπtima. Pa Êe zakoju godinu valjda biti normalno da vijest o novoj bundiModnog MaËka spada u informativni, a ne u zabavni pro-gram, pa onda ni VijeÊe za elektroniËke medije neÊe bitiprisiljeno izricati beskrajne opomene i prijetnje koje, jasno,nisu zavrπile ni jednom jedinom minutom zabrane emitiranja- ali ni oku normalnog promatraËa imalo vidljivompromjenom u programu.

Niπta do analize televizijskog træiπtaUglavnom, nedavni natjeËaj za nacionalnu koncesiju

neslavno je propao, a ta Ëinjenica izazvala je konsternacijumeu vienijim zagrebaËkim televizijskim i radijskimnovinarima. Posebno onima koji su bili direktno angaæirani- pa valjda i plaÊeni - za osmiπljavanje ponude na natjeËaju ipripadajuÊe mu lobiranje. Oni su nastavili po svome, pa se umedijima stali pojavljivati u ulozi struËnih eksperata kojisipaju salve kritika na VijeÊe za elektroniËke medije,zaboravivπi usput deklarirati sukob interesa. Iako bi, ruku nasrce, valjda bilo svrhovitije da su nagovorili gazde naobjavljivanje i dalje tajnih ponuda, pa da osnova zaraspravljanje ne budu Ëlanci iz tabloida u kojima, osim titulatipa “moÊni grËki milijarder”, ne piπe gotovo niπta. Samo VijeÊeu meuvremenu nastavlja po svome: mogao bi se, kaæu,dogoditi i novi javni natjeËaj, ali tek nakon πto 24. rujna budeprezentirana opseæna “analiza televizijskog træiπta”, dokumentkoji Êe po najavama detaljno secirati ekonomsku i tehnoloπkusituaciju, zatim odræivost i perspektiva postojeÊih programa,a bit Êe rijeË-dvije i o programskoj orijentaciji. ZvuËi ozbiljno,valjda Êe tako i ispasti s obzirom na to da se za posao izradestudije prijavila tek jedna jedina tvrtka. Malo je hrvatsko træiπteu ovom segmentu, manje Ëak i od samog televizijskog, pa jelogiËno da je angaæiran Ipsos Puls. Barem Êe prezentacijaobavljenog posla, eto, biti potpuno javna. Potom vjerojatnoslijedi nova runda pregovaranja, uvjeravanja i lobiranja, svedok se ne donese konaËna odluka: deregulirati træiπte i podkojim uvjetima, makar krute brojke govore da svi jednostavnone mogu opstati, ili se zadovoljiti trenutnom neveselom“exkluziv” kombinacijom, uz koju i ovakav HRT pomalopodsjeÊa na BBC. Bliæa je, Ëini se, prva opcija: “Mediji nisuproizvodnja cipela, pa Êe kod dodjeljivanja koncesije vrijeditii kriteriji poput pluralizma i kvalitete sadræaja. Gubici televizijanisu naπa briga”, objaπnjavaju u VijeÊu. A jednom kad sekoncesija odobri, nastupaju nove okolnosti. Novac ipakpredstavlja nekog vraga, pa se od tada djeluje baπ po principuproizvodnje cipela, uz tu i tamo koju opomenu i upozorenje�


45NOVINAR

BROJ 8-10/2013.medijska scenaPiπe Ante PaviÊ

Rijetki su mediji koji su nastali u korporacijskim kuhinjamakako bi potroπaËe potpuno neskriveno privukli na sasvim drugiproizvod. Danas su mnogo ËeπÊi mediji koji su prvotno osnovanida bi informirali, ali su s vremenom postali platforma prijesvega za prodaju kojeËega drugog. Joπ rjei su oni koji se uspijuothrvati inicijalnom planu menadæera i poËnu æivjeti vlastitisamostalni æivot. Upravo je to uspjelo T-portalu koji je postaojedna od najsnaænijih internetskih “news” stranica u Hrvatskoj.Prema Gemiusu, agenciji za mjerenje Ëitanosti portala, T-por-tal je Ëetvrti najËitaniji u Hrvatskoj.

Operativni troπkoviNastao je na ideji da ljude privuËe na πirokopojasni

internet pa je Hrvatskim telekomunikacijama, vlasniku iosnivaËu T-portala, na pamet palo da bi u tu svrhu bilo dobrokreirati informativan i edukativan sadræaj. “S vremenom, izaslugom svih koji su vodili kompaniju i T-portal, i onih kojisu ga pisali i joπ ga piπu - T-portal je izrastao u proizvod koji

T-portal:plaÊa sigurna,a neovisnostkontrolirana

“Nema pritisakaiz vrha HT-a i

nemadogovorenih

tema - sponosom mogu

reÊi da nikadanitko iz

upravljaËkestrukture HT-a

nije traæio da oneËemupiπemo”

- Alemka Lisinski

Usprkos trudutelekomunikacijskihtvrtki i napretkutehnologije zbogkoje su mnogiusuuju najavitismrt tiskanihmedija, uHrvatskoj, ali iostatku Europe, idalje mnogismatraju da jeinternetski medijinferioran uodnosu na tisakili televizije nakojima tvrtkepoput HT-a joπmnogo radijeobjavljuju oglasili intervju svojihglaveπina

æivi samostalan æivot na hrvatskoj medijskoj sceni”, kaæeAlemka Lisinski, glavna urednica T-portala. Prvi glavniurednik bio je Karlo RosandiÊ, potom Goran ÆabiÊ i zatimTomislava Sila. Alemka Lisinski posao glavne urednice obavljaod srpnja 2009. godine. T-portal ima 31 zaposlenika i πirokkrug vanjskih suradnika. Pa ipak, ni medij iza kojega stojiprofitabilna i moÊna telekomunikacijska kompanija nijeodolio da odreen broj novinara zaposli preko RPO ugovora.Prihodi su mu konsolidirani u prihode Hrvatskog Telekomakoji se redovitim kvartalnim izvjeπÊima objavljuju naZagrebaËkoj burzi. Kako kaæe Lisinski, T-portal od prodajeoglasnog prostora i kroz takozvane e-commerce uslugegodiπnje zaradi viπe od sedam milijuna kuna. Odjel za T-portalnalazi se unutar Sektora za razvoj i upravljanje sadræajemHT-a. U istom se sektoru nalazi i Odjel za multimedijskesadræaje, a unutar njega Radne jedinice za pribavljanjasadræaja i promociju, kao i za inovacije, dizajn i razvojsadræaja. HT, meutim, nije jedina telekomunikacijska

kompanija koja u svojem vlasniπtvu ima “news” portal. Uregiji postoji nekoliko news portala u vlasniπtvu telekoma.Deutsche Telekom, kao vlasnik HT-a i brojnih telekomu-nikacijskih tvrtki u Europi, sliËne je portale osnovao u viπezemalja u kojima je kupovao kompanije u dotad dræavnomvlasniπtvu. Najreprezentativniji je maarski portal Origo kojiizdaje tvrtka u vlasniπtvu Magyar Telekoma, te makedonskiportal Idividi Ëiji je izdavaË Makedonski Telekom. Obje sutvrtke Ëlanice grupacije Deutsche Telekoma. Telekom Srbijastoji iza news portala Mondo, dok BH Telecom u sklopu svojegportala takoer objavljuje vijesti i teme iz razliËitih podruËjaæivota. U samoj NjemaËkoj, Deutsche Telekom ima nekolikoportala specijaliziranih za odreene tematske cjeline, poputzuhause.de koji je specijaliziran za æivotnu sredinu,graditeljstvo i energetika, pa desired. de koji se bavi modomi æivotnim stilom te nogometni portal fussball.de.

Internetska inferiornostKako je pritisak ovakvih korporacija na objavljivanje,

odnosno neobjavljivanje pojedinih vijesti i tema, viπe pravilonego iznimka, o Ëemu mogu posvjedoËiti brojni novinari kojirade u takozvanom korporacijskom novinarstvu, onda ni naT-portalu ne bi trebalo biti drukËije. Alemka Lisinski tvrdi dapritisci “odozgo” ne postoje, o Ëemu kaæe: “Nema pritisaka izvrha HT-a, i nema takozvanih dogovorenih tema - s ponosomna kolegice i kolege u kompaniji mogu reÊi da nikada nitko izupravljaËke strukture HT-a nije traæio da o neËemu piπemo”,kaæe Lisinski. Pojedini novinari T-portala, koji iz oËitih razloganisu æeljeli imenom i prezimenom govoriti o svojem poslu jerim, izmeu ostalog, to zabranjuju i ugovori, kaæu da to i nijetako Ëudno. Naime, usprkos trudu telekomunikacijskih tvrtkii napretku tehnologije zbog koje su mnogi usuuju najavitismrt tiskanih medija, u Hrvatskoj, ali i ostatku Europe, i daljemnogi smatraju da je internetski medij inferioran u odnosuna tisak ili televizije na kojima tvrtke poput HT-a joπ mnogoradije objavljuju oglas ili intervju svojih glaveπina. Stoga T-portal nastavlja æivjeti svoj æivot najËeπÊe skriven i nezanimljivkorporativnoj menadæeriji. Utjecaj korporacije pri tome se nesmije zanemariti, ali ako imamo u vidu ostale vlasnike medija,od kojih su neki nerijetko skriveni, teπko se moæe zakljuËiti dasu oni filantropi, borci za istinu i profesionalne standarde.Materijalni interesi vlasnika Ëesto se mogu proËitati unovinskim tekstovima i to se sve nevjeπtije skriva. Mora sepriznati T-portalu da je svojedobno barem prenio temu tjednikaNovosti o ilegalnim objektima koje je na otoku Æutu sagradiopredsjednik Uprave HT-a Ivica MudriniÊ. Osim toga, novinarii urednici u pojedinim redakcijama praktiËki pristaju na ulogeprodavaËa polica za osiguranje, nevjeπto poturajuÊi reklamuu toboænje novinske tekstove kroz koje se obraËunavaju sosiguravateljskom konkurencijom.

Igrati korektnoLisinski kaæe da je T-portal u tome zauzeo jasan stav: “S obzirom

na to da æelimo igrati korektno, nikada ne piπemo o drugimtelekomima, odnosno konkurentima, izuzev na razini vijesti.”

T-portal se se trudi predstaviti komentatore sa πto πiregideoloπkog spektra pa u njemu nema iskljuËive hvalekorporativnom sektoru kao πto je se moæe moæe naÊi u brojnimdrugim medijima, πto bi ipak bilo za oËekivati od portala uvlasniπtvu meunarodne korporacije. To svejedno ne znaËi daoglaπivaËi ili politiËki moÊnici ne æele utjecati i na internetskemedije kao πto je T-portal, koji ipak nije taj koji Êe znaËajnopomicati granice kritiËnosti.

“Uvijek otvoreno priznajem da ne æivimo i radimo uapsolutnoj slobodi - æivimo u realnom vremenu, stijeπnjeniizmeu interesa oglaπivaËa i politiËkih struktura - i moj jeposao da guram naprijed i motiviram ljude, ali i da budemkontrolor moguÊe πtete. Uostalom, da apsolutne slobode nema,svjedoËi Ëinjenica da i neprofitni mediji javno meusobnodiskutiraju o tome jesu li ili nisu dovoljno kritiËni prema onomdijelu vlasti koji ih direktno financira - dakle, nema niidealnog naËina financiranja koje garantira bilo kojem medijustatus apsolutnog pravednika”, priznaje Lisinski.

Osim πto se kao i svaki portal oslanja na mnoπtvokomentatora, T-portal trudi se imati autorske tekstove kojimainternetski portal priliËno oskudijevaju, najËeπÊe prenoseÊi iliprevodeÊi vijesti iz drugih medija. “Kao glavna urednicabalansiram izmeu prodornosti i hrabrosti s jedne, i sigurnostis druge strane, trudeÊi se da uvijek zadræimo sadræajnuneovisnost i kvalitetu, i da naπ pristup ne bude nauπtrb Ëitateljai kriterija da - javnost mora znati. Imati uravnoteæensvjetonazorski pristup nema veze s troπkovima. Moæete imatimnoπtvo kolumnista i autorskih tekstova, a odabrati ih premajednom ideoloπkom kriteriju, a moæete i s malim brojem autorapostiÊi razliËitost. Takoer, uz dræanje strogih profesionalnihnormi, poπtivanje razliËitih svjetonazora mora se vidjeti i krozregularne novinarske tekstove”, tumaËi Lisinski.

»injenica je i da se malo koji medij danas moæe samostalnofinancirati. To posebno vaæi za internetske portale, pa se T-portal moæe slobodno osloniti na veliku korporaciju koja gafinancira iz svojih profitabilnijih poslova. Novinarski krugovigovorkaju da ni T-portal nije cijepljen od restrukturiranja, πtoje danas eufemizam za smanjenje plaÊa i otpuπtanja. O tomemogu posvjedoËiti brojni kolege koji se od restrukturiranjaoporavljaju na Zavodu za zapoπljavanje.

Lisinski nije odgovorila o smanjenju plaÊa, ali negira otkazeu T-portalu.:”HT nije najavio restrukturiranje smanjenjem brojazaposlenika, a to mora Ëiniti uvijek prije takvog procesa, jertako zahtijevaju burzovna pravila. ©to se tiËe uπteda, one seprovode kontinuirano - jer to je poslovno jedini odgovorni pristup- pa tako i na T-portalu. Uspijevamo racionalizirati troπkove, ada pritom nismo otrgnuli od temeljnih sadræajnih vrijednostiT-portala. Ambicija nam je da s takvim pristupom i nastavimo.”

Nastavak bi, kako neki tvrde, mogao ovisiti i o ostankuIvice MudriniÊa na Ëelu HT-a jer nije iskljuËeno da Êe nekibuduÊi predsjednik Uprave tolerirati troπkove portala. T-portal,s druge strane, Ëini gotovo pa beznaËajnu stavku u proraËunuvelike kompanije. Stoga bi,baπ kao u Maarskoj i ostalimzemljama, i dalje mogao biti sigurna baza za novinare gdjeplaÊe joπ ne kasne, a tvrtka im nije pred steËajem�


47NOVINAR

BROJ 8-10/2013.

Novinarka (podaci u redakciji) napisala je “svojoj” poreznojreferentici u Poreznom uredu Centar u Zagrebu: “Poπtovanago. Linzenmajer, htjela sam vas ovim putem obavijestiti daod potpisivanja ugovora s tvrtkom Liderpress d.d. i ulaska usustav RPO-a od poËetka godine, nisam do sada primila nijednu uplatu, odnosno nisam u svojoj samostalnoj djelatnostiostvarila bilo kakav dohodak. Naime, spomenutoj tvrtki jenedavno blokiran raËun od strane Porezne uprave pa bih vaslijepo molila, ako postoji takva praksa, da mi obveze plaÊanjadoprinosa za zdravstveno i mirovinsko i ostalo, ne rastu dokne bude realizirana prva isplata (koja bi prema najavamatrebala biti uskoro). Hvala na pomoÊi i razumijevanju.”

A vrijedi objaviti u cijelosti i odgovor:“Ne postoji moguÊnost mirovanja obaveza koja proizlaze

iz obavljanja samostalne djelatnosti. Doprinosi se morajuplaÊati bez obzira na visinu ostvarenog prihoda jerpretpostavljaju odreena prava (zdravstvena zaπtita,mirovinski staæ). »injenica da nije bilo naplaÊenih uslugautjeËe na visinu poreza na dohodak koja Êe se utvrditi nakonpodnesene porezne prijave za 2013. (do 28. 02. 2014.). JedininaËin da se zaustave doprinosi je odjava djelatnosti.”

Meutim, Gordana Linzenmajer i njezini pretpostavljeniTomo ©najder, proËelnik za doprinose u Srediπnjem ureduPorezne uprave Ministarstva financija, i Ksenija Cipek, kao iostali poreznici obmanjuju porezne obveznike I javnost kadtvrde da se “doprinosi moraju plaÊati bez obzira na visinuostvarenog prihoda jer pretpostavljaju odreena prava (nazdravstvenu zaπtitu i mirovinski staæ)”.

Prema Ëlanku 24. Zakona o mirovinskom osiguranju, akose ne plati doprinos za mirovinsko, ne ostvaruje se ni pravona mirovinski staæ. SliËno je i u sustavu zdravstvene zaπtite,knjigovodstvo tog sustava je neaæurno pa pacijent ode izbolnice u uvjerenju kako Êe troπkove lijeËenja pokriti HZZO,ali mu naknadno stigne faktura za plaÊanje bolniËkoglijeËenja ako doprinosi za zdravstvenu zaπtitu nisu plaÊeni.

Poreznica Gordana Linzenmajer i njezini pretpostavljenisvjesno i namjerno obmanjuju javnost da se “doprinosimoraju plaÊati bez obzira na visinu ostvarenog prihoda jerpretpostavljaju odreena prava (zdravstvena zaπtita,mirovinski staæ)”.

Na Ëinjenicu da se u sluËaju neplaÊanja doprinosa neostvaruju prava iz mirovinske i zdravstvene zaπtite osobnosam upozoravao Tomu ©najdera, Kseniju Cipek i GordanuLinzenmajer, a viπe puta sam o tome objavljivao novinskeËlanke. UnatoË tome πto su upoznati s Ëinjenicom da se usluËaju neplaÊenih doprinosa ne ostvaruju “odreenaprava”, ti poreznici uporno obmanjuju obveznike poreza ijavnost da se “pretpostavljaju odreena prava (zdravstvenazaπtita, mirovinski staæ)”.

No, joπ je apsurdniji postupak administrativnog osobljaHrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koje bankroti-ranim slobodnim novinarima odjavu iz Registra poreznihobveznika uvjetuje istupanjem iz Hrvatskog novinarskogdruπtva. Novinari su u Hrvatskoj najloπije zakonski i pravnoureeno zanimanje. Puno raznih toboænjih poreznihmoguÊnosti, moæe ovo - moæe ono, puno licemjerja jer toboæenovinari su samostalni i neovisni, a sve to tolerira i samanovinarska profesija (HND I SNH) kao i nakladnici i dræava.

medijska scena

Porezniciobmanjujunovinare i javnost

Piπe Ivica GrËar

Pravo da si sami uplaÊuju doprinose osobe registrirane zaobavljanje samostalne djelatnosti stjeËu upisom u nekakavregistar, primjerice, Registar poreznih obveznika za obavljanjesamostalne djelatnosti ili Registar obrtnika i sliËno. Upisomu bilo koji registar stjeËe se svojstvo “osiguranika”, ali ne iprava sve dok se doprinos u cijelosti ne uplati. Ministarfinancija svake godine potpisuje i u Narodnim novinamaobjavljuje Naredbu o visini doprinosa koje moraju plaÊatiosobe upisane u raznolike registre. I pritom na obvezuuplaÊivanja doprinosa uopÊe nema utjecaja Ëinjenica je liobveznik doprinosa ostvario prihod od obavljanja samostalnedjelatnosti. U praksi to izgleda ovako: obveznik doprinosa jeplaÊao uredno doprinose, primjerice, 28 godina, a za zadnjedvije godine prije umirovljenja nije ostvario prihod i nije imao

Nastavak radaT-portala bi, kako

neki tvrde,mogao ovisiti i o

ostanku IviceMudriniÊa na

Ëelu HT-a jer nijeiskljuËeno da Êe

neki buduÊipredsjednik

Uprave toleriratitroπkove portala.T-portal, s druge

strane, Ëinigotovo pa

beznaËajnustavku u

proraËunu velikekompanije

novca da uplati doprinose. Prizna mu se pravo na mirovinuna osnovu 28 godina (plaÊenih) doprinosa, a za dvije godinekoje nije uplatio doprinose ovrπni leπinari iz Porezne upraveMinistarstva financija pokreÊu postupke zapljene imovine“duæniku” (umirovljenom obvezniku doprinosa). Hrvatskiporeznici tako postupaju prema nekoliko tisuÊa (bivπih)obrtnika (viπe od 30 tisuÊa obrtnika je bankrotiralo)oduzimajuÊi im neπto ranije steËene imovine od koje su tiljudi mislili u starosti nekako preæivjeti kraj mizernihmirovina, sve zbog toga πto su bankrotirali i zadnjih nekolikomjeseci nisu imali za doprinose. Ostvarivanje prihoda kaokriterij oporezivanja doprinosima (doprinosi su nedvojbenonamjenski porezi) umjesto administrativnih kriterija upisau kojekakve registre, iskljuËilo bi prisilnu naplatu od osoba

ZakonskaprevaraPrema Zakonu odoprinosima (NN od84/08 do 144/12), uËlancima od 64. do 71.,ureuje se detaljno tkosu obveznici, koje suosnovice, kadadospijevaju obvezeplaÊanja, koje suzatezne kamate itd.

Usporedo se uËlancima 10. i 11.Zakona o mirovinskomosiguranju (NN 102/98do 144/12) taksativnopobrajaju osobe koje seprisilno morajuosigurati (mirovinski iautomatskizdravstveno), meukojima su navedeni inovinari.

A u Ëlanku 24. izriËitoje propisano da se umirovinski staæ raËunasamo razdoblje za kojesu doprinosi plaÊeni�

koje nisu ostvarile prihode ni za kruh i koje nemaju ËimeplaÊati doprinose. No, to bi zahtijevalo potpuno novi pristupnaplaÊivanju doprinosa po uzoru na tzv. Skandinavski modelili vraÊanje na ©tamparov model zaπtite narodnog zdravlja(efikasni sustav javne zdravstvene i invalidsko mirovinskezaπtite) jer to su modeli prema kojima se sredstva za socijalnaprava (mirovinsku i zdravstvenu zaπtitu) ubiru po istimpravilima kao i porezi, a ne kao prisilno naplaÊivanje premijaprisilnog osiguranja. Sadaπnji sustav naplaÊivanja doprinosana kojemu inzistiraju hrvatski poreznici loπ je sustav u kojemumanjina zarauje jako puno i mora platiti nerazmjerno zaradimalo doprinosa, a veÊina koja zarauje malo ili Ëak nimalomora platiti doprinose isto kao i oni koji zarauju jako puno(siromaπni su solidarni s bogatima)�


49NOVINAR

BROJ 8-10/2013.medijska scena

Od razmjera porezne utaje u offshore oazama zastaje dah.Proπle je godine organizacija Mreæa za poreznu pravdu (TaxJustice Network) objavila da je u offshore oazama πirom svijetaskriveno izmeu 21 i 32 tisuÊe milijardi dolara, od kojeg suiznosa dræavni proraËuni ostali zakinuti za izmeu 190 do280 milijardi dolara poreza.

Engleski izraz offshore znaËi udaljen od obale, odnosnootoËki, jer su porezne oaze uglavnom smjeπtene na otoËkimdræavama i teritorijima kao πto su DjeviËanski otoci,Kajmanski otoci, Cookovi otoci i Cipar. No, jednake uslugepruæaju i kopnene dræave poput Luksemburga, ©vicarske iAustrije. Te se usluge, kaæu kriminalisti, mogu rabiti i ulegalne i ilegalne svrhe.

Skupina novinara udruæenih u Meunarodni konzorcijistraæivaËkih novinara (ICIJ) nedavno je objavila otkriÊe o viπeod 120.000 offshore kompanija i zaklada, skrivenih u poreznimoazama, daleko od poreznika i dræavnih proraËuna matiËnihzemalja vlasnika. Meu njima ima, dakako, i Hrvata.

U ovom projektu ICIJ-a sudjelovalo je 90 novinara iz 48zemalja, meu kojima samo jedan naπ novinar - Saπa LekoviÊ.ICIJ je neprofitna organizacija Ëija se djelatnost temelji nadonacijama, a svi novinari u mreæi sudjeluju besplatno. »itavoistraæivanje raeno je volonterski, kao ulaganje u zajedniËkiproizvod. Oni koji rade u redakcijama dobivaju plaÊu, a slobodninovinari, poput LekoviÊa, mogu prodavati gotove priËe.

Otkriveno viπe od 120.000 vlasnika tajnih offshore kompanija! Skupina novinara udruæenihu Meunarodni konzorcij istraæivaËkih novinara (ICIJ) nedavno je objavila otkriÊe o viπe od120.000 offshore kompanija i zaklada, skrivenih u poreznim oazama, daleko od poreznika idræavnih proraËuna matiËnih zemalja vlasnika. Meu njima ima, dakako, i Hrvata

Piπe Ozren Podnar

ZahvaljujuÊi zavjetu πutnje, diskrecija i tajnost odræanisu do kraja pa niπta iz istrage nije otkriveno sve do objaveprvih priËa. Nijedan novinar koji nije bio dio mreæe nije znaoza projekt, pa Ëak ni oni koji su sa sudionicima istraæivanjabili u svakodnevnom kontaktu. Ugovor je sudionikeobvezivao na πutnju, a i dalje ih obvezuje na Ëuvanje joπneobjavljenih informacija.

ICIJ nastavlja prikupljati podatke o sumnjivim korisnicimaoffshore usluga te se mogu oËekivati novi vrlo zanimljivi sluËajevikriminala povezanog s offshore kompanijama.

LekoviÊ ovaj projekt smatra vaænim za istraæivaËkonovinarstvo i novinarstvo uopÊe, te ga svrstava meunajvaænije u istraæivaËkom novinarstvu u posljednjih 40godina, otkad su tri dogaaja udarila temelje ozbiljnogistraæivaËkog novinarstva kao organizirane djelatnosti.

Ti su dogaaji Afera Watergate, koja je rezultirala prvimodstupanjem predsjednika SAD-a s poloæaja, a koju jeinicirao i medijski predvodio “Washington Post”; potomprva upotreba kompjutora za stvaranje i koriπtenje bazepodataka za novinarsko istraæivanje za potrebe lista“Philadelphia Enquirer” te, konaËno, osnivanje “Investi-gative Reporters and Editors”, prve organizacijeistraæivaËkih novinara i urednika.

U meuvremenu su provedene velike novinarske istrage,objavljene sjajne istraæivaËke priËe te pokrenute mnogenovinarske mreæe. No, sada je prvi put toliko novinara izËitavoga svijeta ukljuËeno u jedan istraæivaËki projekt. Ovajprojekt dokazuje i da je buduÊnost istraæivaËkog novinarstvamoguÊa i to izvan “mainstream” medija koji ga guπe.

UkljuËujuÊi i hrvatske mainstream medije koji se nisupretrgli objaviti rezultate ICIJ-evih istraæivanja.

©utnja hrvatskih i srpskih medija“Ovdaπnji su mediji suzdræani pa ih u Hrvatskoj samo

nekoliko prenosi priËe, iako to mogu uËiniti besplatno”, navodiLekoviÊ. “U Srbiji je taj broj joπ i manji, iako su objavljenepriËe o offshore suvlasniku najveÊeg kablovskog TV operaterau regiji SBB-a te o offshore aktivnostima potpredsjednikasrpskog parlamenta. TumaËim to kao logiËnu posljedicuËinjenice da su mediji u regiji veÊinom pod snaænomkontrolom oglaπivaËa i politiËkih struktura te su pretvoreni usredstva manipulativnog infotainmenta.”

U inozemstvu su mediji reagirali mnogo pozitivnije. Najviπeglobalne javne pozornosti izazvale su prve priËe koje su namjernoobjavljene istovremeno, na samom poËetku objavljivanja rezultataistraæivanja - poËetkom travnja. To su bile priËe o najpoznatijimumijeπanim osobama u najveÊim svjetskim medijima.

Dræavni organi u SAD-u i Velikoj Britaniji najavili suistragu o offshore aktivnostima svojih dræavljana. U mnogimzemljama politiËari su reagirali najavama ozbiljnog bavljenjaovim problemom, ali tek treba vidjeti koliko je tu iskrenosti, akoliko uobiËajene politiËke prazne retorike. U naπoj regijiduænosnici nisu osjetili potrebu ponuditi ni laæna obeÊanja upogledu obraËuna s utajivaËima poreza i peraËima novca uoffshore oazama. A zaπto i bi kad im graani ne uzimaju zazlo ni gledanje kroz prste poËiniteljima mnogo uoËljivijih ilakπe shvatljivih kaznenih djela�

“BuduÊi da trenutaËno vodim hrvatski dio regionalnogprojekta Ëiji je dio i nadziranje situacije u medijima, smatraosam da bi prodavanje priËa bilo kojoj redakciji u Hrvatskojbio sukob interesa. Stoga sam odluËio sve offshore priËepostaviti na web stranicu svog Centra za istraæivaËko novinar-stvo (www.cin-ijc.com), a svaka ih redakcija moæe besplatnoobjavljivati uz navoenje izvora i autora”, kaæe LekoviÊ.

Mnogi pravni laici ne razumiju zaπto su offshorekompanije, zaklade i raËuni problem niti razlikuju legalnood ilegalnog poslovanja u offshore zonama.

“U naËelu nije zabranjeno registrirati offshore kompanijuili raËun. Neki to Ëine iz opravdanih pobuda - zbog brze ijednostavne procedure osnivanja tvrtke u offshore oazama”,napominje LekoviÊ. “No, offshore zemlje nude i drugepogodnosti pored brzine i jednostavnosti. Ondje je poslovanjemanje izloæeno kontroli, ili kontrole uopÊe nema, a identitetvlasnika kompanije ili raËuna strogo je zaπtiÊen.”

Offshore: Raj za kriminalce i prevaranteTajnost poslovanja i identiteta u offshore oazama, u sprezi

s niskim ili nikakvim porezima za strance, privlaËi i masuutajivaËa koji u tim oazama skrivaju imovinu od svojihporeznih organa. Za offshore uslugama poseæu i kriminalci idiktatori koji æele da njihov novac bude izvan domaπajanjihova matiËnog pravosua i dræavnih proraËuna.

“Meu vlasnicima offshore tvrtki i bankovnih raËuna imapolitiËara, tajkuna i kriminalaca koji peru novac od trgovinedrogom, oruæjem, umjetninama i ljudima”, istiËe LekoviÊ.“No, buduÊi da neki vlasnici offshore kompanija nisu prekrπilizakon, ICIJ nije pauπalno objavio nazive kompanija i imenanjihovih vlasnika. Naπ je posao razluËiti legalne od ilegalnihklijenata offshorea i objaviti samo ove druge. Naæalost, velikdio medija koji su se zainteresirali za projekt nakon objaveprvih priËa samo æeli dobiti nazive i imena. Ista stvar zanimai graane, no trebalo bi im biti vaænije jesu li osobe s popisautajile porez, jesu li prale novac od nezakonitih poslova, jesuli kao izabrani duænosnici lagali u svojim imovinskimkarticama ili su u sukobu interesa.”

Iako vlasti offshore oaza jamËe punu diskreciju svojimklijentima, istraæivaËki su se novinari uspjeli domoÊi gomilepodataka. Kao πto kaæe LekoviÊ, mnogi tragovi novca ipakostanu vidljivi. Takoer, uljuljkani u svoju zamiπljenuneuhvatljivost, korisnici offshore kompanija Ëine pogreπkekojih nisu svjesni.

Primjerice, poπalju mail svom odvjetniku, poslovnompartneru ili Ëlanu obitelji te otkriju ono πto se toliko trudesakriti. Iskusnom, vjeπtom i upornom istraæivaËkomnovinaru to je ponekad dovoljno da razotkrije istinu. Osimπto su presretali sumnjivu korespondenciju, novinari sudobivali i dojave suradnika, od kojih su neki “insajderi” uoffshore oazama.

SluæeÊi se razliËitim metodama, ICIJ se domogao 2,5milijuna dokumenata, na Ëijoj su obradi radili vrhunskikompjutorski struËnjaci, ekonomski i pravni eksperti usjediπtu u Washingtonu. Od toga su oko Ëetiri petine bilimailovi i druga korespondencija korisnika offshore usluga,a ostalo dokumenti o osnivanju tvrtki s podacima ovlasnicima i direktorima.

Novinari su opseæne mjere zaπtite koristili da ih njihovemete ne otkriju i ne probiju bazu podataka. Od upada u bazepodataka i komunikaciju meu Ëlanovima tima πtitili su seenkriptiranjem mailova, telefona i kompjutora.

“U sadræaj mog kompjutora ne moæe uÊi nitko tko nezna ili ne provali pristupnu πifru, a tako je i s telefonom”,opisuje LekoviÊ. “Nije zaπtiÊen samo sadræaj razmijenjenihporuka, nego i razgovora pa Ëak i brojevi s kojima sekomuniciralo s nekog telefona. Uza sve to koristimo prepaidtelefone, koji funkcioniraju s karticom kupljenom na kiosku,Ëijem je vlasniku nemoguÊe uÊi u trag. Ja imam Ëetirimobilna telefona koji su stalno u funkciji.”

Organizirani u stilu kriminalacaMreæa novinara koji su sudjelovali u projektu πirila se po

naËelu poznanstava i povjerenja. Kolege su pomagali jednidrugima, ali nijedan novinar ne zna identitet svih Ëlanova mreæe.

“Za istraæivanje kriminala organizirali smo se onako kako seorganiziraju - kriminalci. Nitko ne zna tko su ostali u lancu, a sviimamo strogu obvezu πutnje o svemu πto znamo”, istiËe LekoviÊ.

Ne prijetenam jer ihdræimo uπaciLekoviÊ tvrdi da munisu poznatekonkretne i direktneprijetnje sudionicimaovog projekta.

“Prije svega, jasnoje da raspolaæemooriginalnimdokumentima te daimamo mnogo viπedokumenata nego πtosmo ih objavili. Usto,jasno smo rekli dasmo povezani i daimamo uvid u svedokumente. U takvojsituaciji nije pametnoprijetiti novinarima.”

Osobe o kojimaistraæivaËi ICIJ-a piπuuglavnom se nejavljaju ni natelefonske pozive, nina mailove, iako imnovinari redovitoπalju pitanja prijeobjave priËe. Oni kojisu ustvrdili da njihovipodaci nisu toËni nisuuputili sluæbenedemantije.

“Vjerujem da neÊepodiÊi tuæbe koje sunajavili jer procese nebi dobili, a bilo biotkriveno joπ mnogotoga πto æele sakriti”,poentira LekoviÊ�

protiv globalnih utajivaËa poreza i peraËa novca

Istr

aæiv

aËki

nov

inar

i


51NOVINAR

BROJ 8-10/2013.

U naπoj novinarskoj praksi uobiËajeno je (a i zakonompropisano) da treba poπtivati autorizaciju intervjua. Urazvijenim zemljama (SAD, Engleska) to uglavnom nijepraksa. U nekim europskim zemljama, na primjer Nje-maËkoj, u posljednje se vrijeme javljaju oπtri protesti protivovoga naËela i svojevrsnog instituta zaπtite sugovornika. NewYork Times nedavno je Ëak donio odluku da citate politiËarai drugih sugovornika viπe neÊe autorizirati. Time æele,navedeno je u odluci, sprijeËiti da razgovori sve viπe nalikujuna priopÊenja za novinare.

Najnoviji primjer, koji je izazvao i πiru raspravu osvrhovitosti instituta autorizacije teksta, vezan je uz odlukunjemaËke lokalne novinske grupacije Lahn-Dill iz Hessenada ne objavi intervju s Renatom Kuenst, πeficom frakcijeZelenih u njemaËkom parlamentu. Naime, nakon πto je viπenovinara s njom razgovaralo viπe od sat i pol, nakon togabriæno pripremilo tekst intervjua, povratno su dobili tekst kojinije imao puno veze s onim o Ëemu se razgovaralo i bio jegotovo neprepoznatljiv. Izmijenjeno je viπe od dvije treÊineteksta, neka pitanja koja su zanimala Ëitatelje jednostranosu - ispuπtena. Redakcija je, nakon viπekratnih intervencija,odluËila intervju ne objaviti.

Odluka New York Timesa izazvala je u novinarskimredovima zanimljivu raspravu, ne samo o (ne)objavljivanju,nego opÊenito o ulozi instituta autorizacije intervjua. UNjemaËkoj je Ëak otvorena javna rasprava na blogovima natu temu. Izdvajamo neka zanimljiva stajaliπta.

Uwe Roendigs, glavni urednik novinske grupacijelokalnih listova Lahn-Dill, smatra da autorizacija ima smislasamo u dva sluËaja. Prvi, kad se intervju vodi s nedovoljnoiskusnim politiËarom ili privrednikom. Tada autorizacijateksta pripada sferi stvaranja meusobnog povjerenja i moæepomoÊi jasnijem sagledavanju Ëinjenica. Drugi, autorizacijaje preporuËljiva i smislena kad je u razgovoru rijeË osloæenijim tehniËkim ili specijalistiËkim detaljima.Autorizacijom se novinar osigurava da je sloæenuproblematiku prenio publici na jasan naËin, a da nijeizokrenuo smisao. “Pokazalo se, meutim, da se granicatolerancije kod autorizacije intervjua sve viπe gubi: dojam jeda sugovornici nastoje medije pretvoriti u statiste politiËkeinscenacije i da to najËeπÊe rade upravo pomoÊu intervjua.Autorizaciju zloporabe da bi razgovor i odgovore na odreenapitanja ili izbjegli ili amortizirali njihov uËinak.”

Roedings smatra da je intervju vrlo autentiËan obliknovinskog izriËaja i da ga treba zaπtititi u izvornom obliku.Kroz naknadnu autorizaciju i vrlo Ëeste izmjene izvornogateksta intervju gubi temeljno znaËenje - svoju autentiËnost.

DrukËije misli Joachim Braun, glavni urednik listaNordbayerischer Kurier. On smatra da partner u razgovoru imapravo na preispitivanje svoje izgovorene rijeËi jer iza njih morastajati pred javnoπÊu. Braun istiËe da se gotovo nikad u intervjuune objavljuje sve reËeno (“nije to zapisnik”), veÊ novinari

mediji u svijetuPiπe Ante GavranoviÊ

samostalno krate, saæimaju tekst, Ëesto i subjektivno, ponekadi na πtetu sugovornika. S druge strane, autorizacija πtiti inovinara u odnosu na sugovornika jer mu izbija argument“to nisam rekao”, πto se, naæalost, Ëesto javlja kao reakcija.

Andreas Ritschel, glavni urednik lista Glosarische Zeitung,pozdravlja odluku NYT i neobjavljivanje spomenutoga“raskupusanoga” intervjua. “Propitkivanje ljudi na ulicama,Ëime se novinari Ëesto sluæe, takoer je oblik intervjua, aobjavljuje se bez autorizacija. Praksa live-intervjua na televizijiili u digitalnim kanalima u naËelu ne podlijeæu autorizaciji.Vaæi izgovorena ili napisana rijeË i odgovornost pred javnoπÊuza izraæeni stav. Zaπto bi tiskani mediji morali postupati podrukËijoj praksi?”

Alexander Marinos, zamjenik glavnog urednika General-Anzeigera iz Bonna, smatra kako je ispravno i potrebno “spolitiËarima razgovarati na istoj ravnini”. Naime, politiËarisve ËeπÊe nastoje zloporabiti intervju za besplatnu propagandui osobno isticanje. “Zanima me kako Êe proÊi odluka NYT-ai hoÊe li imati πiri utjecaj na odnos prema institutuautorizacije. No, ako oni ne uspiju u tom naumu, tko Êe?”

Paul-Josef Raue, glavni urednik lista ThueringenAllgemeine, smatra da je autorizacija teksta intervjua svojevrsniizraz poπtovanja prema sugovorniku, ali i vaæan element samekvalitete razgovora. Ako sugovorniku ponudite prije poËetkaintervjua autorizaciju, poveÊavaju se moguÊnosti, a smanjujerizik. Novinar u tom sluËaju stavlja na raspolaganje svoj ugledi nudi povjerenje, a zauzvrat zadobiva poπtovanje i stjeËepovjerenje sugovornika. Rezultat je vrlo Ëesto to da sugovornikkaæe i viπe od oËekivanoga, bez straha da Êe morati strepjetinad svakom izgovorenom rijeËi. “Kvaliteta intervjua ne leæi upokuπaju nadmudrivanja sa sugovornikom. Ona je sadræanau jasnom formuliranju pametnih pitanja, u finom odræavanju‘crvene niti’ razgovora, u objaπnjenju sloæenih problema, priËemu dolazi do izraæaja osobnost novinara i sugovornika.Pokazalo se na brojnim primjerima da pametan i kompetentansugovornik cijeni oπtra, ali respektabilna pitanja, jer mu topruæa moguÊnost da jasno, ali takoer oπtro, replicira. Tointervju Ëini posebnom formom.”

Vjerojatno Êe na temu autorizacije - da ili ne - biti joπmnogo rasprave. Osobno sam pristaπa autorizacije jer trebasugovorniku omoguÊiti da mu misli prema javnosti budujasne i precizne. U samom razgovoru ta se preciznost uvijekne postiæe, osobito ako je razgovor podulji, πto je kod intervjuaËest sluËaj. No, autorizacija bi trebala obuhvatiti samoprovjeru Ëinjenica i pojaπnjavanje iskazanih stavova, anikako ne bi smjela posluæiti za temeljitu rekonstrukcijucijeloga razgovora. Dakle, sugovornik mora uvijek bitisvjestan svoje odgovornosti za izgovorenu rijeË. Autorizacijamu samo pomaæe da bude πto precizniji u izriËaju. Na tajnaËin dugoroËno sigurno pridonosimo kvalitetikomunikacije odgovornih ljudi s raznim javnostima, πto jevaæan element svakog demokratskog druπtva�

Uniπtava liautorizacijaideju i bitintervjua?

Uwe Roendigs, glavni urednik novinske grupacijelokalnih listova Lahn-Dill, smatra da autorizacija imasmisla samo u dva sluËaja. Prvi, kad se intervju vodi s

nedovoljno iskusnim politiËarom ili privrednikom. Tadaautorizacija teksta pripada sferi stvaranja meusobnog

povjerenja i moæe pomoÊi jasnijem sagledavanju Ëinjenica.Drugi, autorizacija je preporuËljiva i smislena kad je u razgovoru rijeËo sloæenijim tehniËkim ili specijalistiËkim detaljima. Autorizacijom se

novinar osigurava da je sloæenu problematiku prenio publici najasan naËin, a da nije izokrenuo smisao

iz rada HND-a

IZVR©ENJE PRORA»UNA I - XII 2012.NEPROFITNA DJELATNOST

PRIHODIPLAN IZVR©ENJE I-XII INDEKS

1. »lanarina (60%) 418.000,00 370.727,00 88,692. Ostali prihodi 7.000,00 6.365,00 90,933. Od stanara 8.000,00 5.099,00 63,74

433.000,00 382.191,00 88,27

RASHODIPLAN IZVR©ENJE I-IX INDEKS

1. Izrada iskaznica 10.000,00 17.370,00 173,702. Uredski materijal 20.000,00 14.587,00 72,943. Utroπena energija (struja, plin) 36.000,00 36.811,00 102,254. Troπkovi poπtarine, telefona, intern. 42.000,00 43.043,00 102,485. Troπkovi sl. putovanja (tajniπtvo) 8.000,00 1.862,00 23,286. Nabava i odræav, inventara 25.000,00 22.290,00 89,167. Autorski honorar 35.000,00 73.010,00 208,608. Novinarske nagrade 90.000,00 105.175,00 116,869. Usluge ËiπÊenja 18.000,00 11.971,00 66,51

10. Student servis 25.000,00 24.245,00 96,9811. Komunalne usluge 12.000,00 6.714,00 55,9512. Ostali servisi 25.000,00 25.437,00 101,7513. PlaÊe, naknade i naknada predsjedniku 415.000,00 396.149,00 95,4614. Dnevnice i putni troπkovi tijela HND-a 100.000,00 106.164,00 106,1615. Reprezentacija (sjednice) 10.000,00 4.878,00 48,7816. Premije osiguranja 2.000,00 6.146,00 307,3017. Platni promet i bankarski troπkovi 3.000,00 2.621,00 87,3718. »lanarine IFJ 31.000,00 31.074,00 100,2419. Knjigovodstvo 25.000,00 21.883,00 87,5320. Ograncima i zborovima 20.000,00 9.230,00 46,1521. Tisak i struËna literatura 4.000,00 2.153,00 53,8322. Ostalo - neplanirano 10.000,00 8.872,00 88,7223. Skupπtina HND 90.000,00 40.591,00 45,1024. »lanarina GIU ICEJ 36.000,00 15.000,00 41,67

UKUPNO: 1.092.000,00 1.027.276,00 94,07

PRIHODIPRIHODIPRIHODIPRIHODIPRIHODI 433.000,00433.000,00433.000,00433.000,00433.000,00 382.191,00382.191,00382.191,00382.191,00382.191,00RASHODIRASHODIRASHODIRASHODIRASHODI 1.092.000,001.092.000,001.092.000,001.092.000,001.092.000,00 1.027.276,001.027.276,001.027.276,001.027.276,001.027.276,00SALDO -659.000,00 -645.085,00


53NOVINAR

BROJ 8-10/2013.

Zakon o PDV-u treba izmijeniti tako da smanjena stopa PDV-a obuhvati sve informativne tiskane i elektroniËke medije,jedan je od zakljuËaka 54. Skupπtine Hrvatskog novinarskogdruπtva, koja je odræana u subotu, 29. lipnja. HND takoertraæi da nakladnici prilikom donoπenja statuta redakcija nesmiju financijski ucjenjivati novinare traæeÊi da njihovomiπljenje pri odabiru glavnih urednika ne bude obvezujuÊe.Skupπtina je podræala prijedlog æurnog sastanka izvrπnihodbora HND-a i Sindikata novinara Hrvatske kako bi dvijeorganizacije ostvarile joπ bolju suradnju te se u skorojbuduÊnosti eventualno ujedinile s ciljem jaËe zaπtitenovinarske profesije i radnih prava novinara. Razrijeπen jedosadaπnji Odbor za statut i izabran novi koji bi zajedno sIzvrπnim i Srediπnjim odborom HND-a trebao pripremitiprijedlog novog Statuta HND-a za iduÊu Skupπtinu 2014.godine. Osim toga, veÊinom glasova Skupπtina je donijelaodluku o likvidaciji ICEJ-a u Opatiji i izdavaËkog poduzeÊaPressdata. U izvjeπtaju Skupπtini o stanju u medijima,predsjednik HND-a Zdenko Duka istaknuo je da su kriterijina osnovu kojih je donesena odluka o smanjivanju PDV-ana pet posto samo onim dnevnim izdanjima koja imajunajmanje 25 tisuÊa rijeËi “Ëudni i neoËekivani”. Duka jepozdravio odredbu po kojoj na niæi PDV mogu raËunati samooni nakladnici koji donesu redakcijske statute, ali je iupozorio da su kratki rokovi doveli do uæurbanosti jer je stat-ute trebalo donijeti do 1. srpnja, iako zakonska obaveza zanjihovo usvajanje postoji veÊ devet godina.Izrazio jezadovoljstvo odliËnim poslom koji su obavili pregovaraËi uJutarnjem listu koji su se uspjeli izboriti da u statut ue iodredba po kojoj Êe novinari imati obvezujuÊu ulogu uglasanju za glavnog urednika. SliËna rjeπenja prihvaÊena sui u VeËernjem listu, a statute Êe donijeti i ostale redakcijednevnih novina jer je to uvjet, ne samo za sniæavanja poreznestope na pet posto, nego i zadræavanja postojeÊe povlaπtenestope od deset posto. Kao primjer naveo je sluËaj u GlasuIstre u kojem nakladnik zbog brzine donoπenja statuta pritiπÊenovinare da donesu stari statut Glasa Istre koji se veÊ

PROFITNA DJELATNOSTPRIHODI

PLAN IZVR©ENJE I-IX INDEKS1. Najam poslovnog prostora 1.550.000,00 1.614.922,00 104,192. Najam dvorana 540.000,00 352.508,00 65,283. Ostali prihodi 8.000,00 13.851,00 173,144. Od stanara 20.000,00 26.257,00 131,295. Od oglasa u Novinaru 20.000,00 0,00

UKUPNO 2.138.000,00 2.007.538,00 93,90

RASHODIPLAN IZVR©ENJE I-IX INDEKS

1. Uredski materijal 25.000,00 17.896,00 71,582. Utroπena energija (struja, plin) 30.000,00 64.349,00 214,503. Troπkovi poπtarine, telefona 78.000,00 63.022,00 80,804. Nabava i odræav, inventara 50.000,00 54.061,00 108,125. »iπÊenje, garderoba i deæurstvo 70.000,00 65.995,00 94,286. Student servis 10.000,00 0,007. Odvjetnik i sudski troπkovi 15.000,00 1.665,00 11,108. Zaπtita Sokol MariÊ 4.500,00 1.784,00 39,649. Komunalne usluge 20.000,00 21.743,00 108,72

10. Ostali servisi (bravar, staklar i sl.) 10.000,00 8.127,00 81,2711. PlaÊe i naknade 680.000,00 627.034,00 92,2112. Reprezentacija (sjednice) 2.000,00 1.505,00 75,2513. Premije osiguranja 15.000,00 11.415,00 76,1014. Odræavanje zgrade 10.000,00 10.000,00 100,0015. Knjigovodstvo 35.000,00 32.598,00 93,1416. Tisak i struËna literatura 1.500,00 2.125,00 141,6717. Platni promet i bankarski troπkovi 3.000,00 3.405,00 113,5018. Konferenc. tehniËar i ostalo dvorane 28.000,00 26.735,00 95,4819. Ostalo - neplanirano 5.000,00 4.552,00 91,0420. ZajedniËka priËuva 178.000,00 187.444,00 105,3121. NOVINAR 180.000,00 189.248,00 105,14

UKUPNO: 1.450.000,00 1.394.703,00 96,19

PRIHODIPRIHODIPRIHODIPRIHODIPRIHODI 2.138.000,002.138.000,002.138.000,002.138.000,002.138.000,00 2.007.538,002.007.538,002.007.538,002.007.538,002.007.538,00RASHODIRASHODIRASHODIRASHODIRASHODI 1.450.000,001.450.000,001.450.000,001.450.000,001.450.000,00 1.394.703,001.394.703,001.394.703,001.394.703,001.394.703,00SALDO 688.000,00 612.835,00

FOND SOLIDARNOSTI

PRIHODIPLAN 2012. IZVR©ENJE I-XII INDEKS

A Redovna Ëlanarina (40%) 279.000,00 247.151,00 88,58B »lanarina umirovljenika 107.000,00 84.405,00 78,88C Ostali 2.000,00 67.062,00

UKUPNO:UKUPNO:UKUPNO:UKUPNO:UKUPNO: 388.000,00388.000,00388.000,00388.000,00388.000,00 398.618,00398.618,00398.618,00398.618,00398.618,00 102,74102,74102,74102,74102,74

RASHODIPLAN 2012. IZVR©ENJE I-XII INDEKS

A PomoÊ Ëlanovima 90.000,00 141.500,00 157,22B Posmrtnine 175.000,00 164.580,00 94,05C Naknada za nezgodu 25.000,00 7.500,00 30,00D PomoË na mirovinu 50.000,00 58.143,00 116,29E Otpis 15.000,00 1.030,00 6,87F Troπkovi fonda 15.000,00 0,00

UKUPNO: 370.000,00 372.753,00 100,74

iz rada HND-a i SNH-a

Novoprimljeni u Ëlanstvo HND-a 18. oæujka 2013.a) Redovno ËlanstvoIme i prezime, godina roenja Obrazovanje Duænost u redak. Redakcija Djeluje od

Petra Balija Petra Balija Petra Balija Petra Balija Petra Balija (1985.) VSS dipl.novinarkaVSS dipl.novinarkaVSS dipl.novinarkaVSS dipl.novinarkaVSS dipl.novinarka novinarkanovinarkanovinarkanovinarkanovinarka VeËernji listVeËernji listVeËernji listVeËernji listVeËernji list 2009.2009.2009.2009.2009.Draæen ∆uriÊ Draæen ∆uriÊ Draæen ∆uriÊ Draæen ∆uriÊ Draæen ∆uriÊ (1967.) VSS dipl.novinarVSS dipl.novinarVSS dipl.novinarVSS dipl.novinarVSS dipl.novinar novinarnovinarnovinarnovinarnovinar VeËernji listVeËernji listVeËernji listVeËernji listVeËernji list 1995.1995.1995.1995.1995.Davor DevËiÊ Davor DevËiÊ Davor DevËiÊ Davor DevËiÊ Davor DevËiÊ (1966.) SSSSSSSSSSSSSSS novinarnovinarnovinarnovinarnovinar TV AutomagazinTV AutomagazinTV AutomagazinTV AutomagazinTV Automagazin 1998.1998.1998.1998.1998.Josip JagiÊ Josip JagiÊ Josip JagiÊ Josip JagiÊ Josip JagiÊ (1981.) VSS dipl.politologVSS dipl.politologVSS dipl.politologVSS dipl.politologVSS dipl.politolog slobodni novi.slobodni novi.slobodni novi.slobodni novi.slobodni novi. (posl. novinar.)(posl. novinar.)(posl. novinar.)(posl. novinar.)(posl. novinar.) 2005.2005.2005.2005.2005.Matko JoviÊ Matko JoviÊ Matko JoviÊ Matko JoviÊ Matko JoviÊ (1965.) Mr.Mr.Mr.Mr.Mr. glavni urednikglavni urednikglavni urednikglavni urednikglavni urednik AutopartnerAutopartnerAutopartnerAutopartnerAutopartner 1998.1998.1998.1998.1998.Marija KneæeviÊ Marija KneæeviÊ Marija KneæeviÊ Marija KneæeviÊ Marija KneæeviÊ (1981.) VSS dipl.povjes. umj.VSS dipl.povjes. umj.VSS dipl.povjes. umj.VSS dipl.povjes. umj.VSS dipl.povjes. umj. urednica/nov.urednica/nov.urednica/nov.urednica/nov.urednica/nov. Zadarski listZadarski listZadarski listZadarski listZadarski list 2001.2001.2001.2001.2001.Zlata Mück Zlata Mück Zlata Mück Zlata Mück Zlata Mück (1983.) VSS dipl.novinarkaVSS dipl.novinarkaVSS dipl.novinarkaVSS dipl.novinarkaVSS dipl.novinarka novinarkanovinarkanovinarkanovinarkanovinarka HTVHTVHTVHTVHTV 2002.2002.2002.2002.2002.Melisa Skender Melisa Skender Melisa Skender Melisa Skender Melisa Skender (1969.) VSS dipl.novinarkaVSS dipl.novinarkaVSS dipl.novinarkaVSS dipl.novinarkaVSS dipl.novinarka izvrπna urednicaizvrπna urednicaizvrπna urednicaizvrπna urednicaizvrπna urednica The Men, NovinarThe Men, NovinarThe Men, NovinarThe Men, NovinarThe Men, Novinar 1996.1996.1996.1996.1996.Biljana StarËiÊ Biljana StarËiÊ Biljana StarËiÊ Biljana StarËiÊ Biljana StarËiÊ (1985.) VSS dipl.novinarkaVSS dipl.novinarkaVSS dipl.novinarkaVSS dipl.novinarkaVSS dipl.novinarka novinarkanovinarkanovinarkanovinarkanovinarka LiderLiderLiderLiderLider 2009.2009.2009.2009.2009.Draæen StjepandiÊ Draæen StjepandiÊ Draæen StjepandiÊ Draæen StjepandiÊ Draæen StjepandiÊ (1965.) SSSSSSSSSSSSSSS glavni urednikglavni urednikglavni urednikglavni urednikglavni urednik Portal tjedno.hrPortal tjedno.hrPortal tjedno.hrPortal tjedno.hrPortal tjedno.hr 1997.1997.1997.1997.1997.Ivana ©iloviÊ Ivana ©iloviÊ Ivana ©iloviÊ Ivana ©iloviÊ Ivana ©iloviÊ (1969.) VSS dipl.pravnicaVSS dipl.pravnicaVSS dipl.pravnicaVSS dipl.pravnicaVSS dipl.pravnica novinarkanovinarkanovinarkanovinarkanovinarka HTV-SplitHTV-SplitHTV-SplitHTV-SplitHTV-Split 1990.1990.1990.1990.1990.Vladimira ©imiÊ Vladimira ©imiÊ Vladimira ©imiÊ Vladimira ©imiÊ Vladimira ©imiÊ (1975.) VSS dipl.ekonom.VSS dipl.ekonom.VSS dipl.ekonom.VSS dipl.ekonom.VSS dipl.ekonom. slobodna nov.slobodna nov.slobodna nov.slobodna nov.slobodna nov. (zdravlje)(zdravlje)(zdravlje)(zdravlje)(zdravlje) 2001.2001.2001.2001.2001.Tatjana VranËiÊTatjana VranËiÊTatjana VranËiÊTatjana VranËiÊTatjana VranËiÊ VSS dipl.ing.arh.VSS dipl.ing.arh.VSS dipl.ing.arh.VSS dipl.ing.arh.VSS dipl.ing.arh. urednica/nov.urednica/nov.urednica/nov.urednica/nov.urednica/nov. Ëasopis GraevinarËasopis GraevinarËasopis GraevinarËasopis GraevinarËasopis Graevinar 1997.1997.1997.1997.1997.

b) Pridruæeno ËlanstvoIme i prezime, godina roenja Obrazovanje Duænost u redakciji Redakcija Djeluje odGoran VojkoviÊ Goran VojkoviÊ Goran VojkoviÊ Goran VojkoviÊ Goran VojkoviÊ (1971.) doc.dr.sc. dipl.pravnikdoc.dr.sc. dipl.pravnikdoc.dr.sc. dipl.pravnikdoc.dr.sc. dipl.pravnikdoc.dr.sc. dipl.pravnik kolumnistkolumnistkolumnistkolumnistkolumnist Ëasopis MreæaËasopis MreæaËasopis MreæaËasopis MreæaËasopis Mreæa

Novoprimljeni u Ëlanstvo HND-a 4. srpnja 2013.Redovno ËlanstvoIme i prezime, godina roenja Obrazovanje Duænost u redakciji Redakcija Djeluje od

Mia BiberoviÊ Mia BiberoviÊ Mia BiberoviÊ Mia BiberoviÊ Mia BiberoviÊ (1984.) VSS prof. hrv. jezikaVSS prof. hrv. jezikaVSS prof. hrv. jezikaVSS prof. hrv. jezikaVSS prof. hrv. jezika izvrπna urednicaizvrπna urednicaizvrπna urednicaizvrπna urednicaizvrπna urednica portal Netokracijaportal Netokracijaportal Netokracijaportal Netokracijaportal Netokracija 2006.2006.2006.2006.2006.Orhidea Gaura Orhidea Gaura Orhidea Gaura Orhidea Gaura Orhidea Gaura (1974.) VSS dipl. politologVSS dipl. politologVSS dipl. politologVSS dipl. politologVSS dipl. politolog novinarkanovinarkanovinarkanovinarkanovinarka portal Dnevno.hrportal Dnevno.hrportal Dnevno.hrportal Dnevno.hrportal Dnevno.hr 2003.2003.2003.2003.2003.Milena Georgievska Milena Georgievska Milena Georgievska Milena Georgievska Milena Georgievska (1969.) VSS dipl.pedagogVSS dipl.pedagogVSS dipl.pedagogVSS dipl.pedagogVSS dipl.pedagog gl. i odg. urednicagl. i odg. urednicagl. i odg. urednicagl. i odg. urednicagl. i odg. urednica Makedonski glasMakedonski glasMakedonski glasMakedonski glasMakedonski glas 1995.1995.1995.1995.1995.Saπo Georgievski Saπo Georgievski Saπo Georgievski Saπo Georgievski Saπo Georgievski (1954.) VSS dipl.politologVSS dipl.politologVSS dipl.politologVSS dipl.politologVSS dipl.politolog dopisnik iz Hrvatskedopisnik iz Hrvatskedopisnik iz Hrvatskedopisnik iz Hrvatskedopisnik iz Hrvatske Nova MakedonijaNova MakedonijaNova MakedonijaNova MakedonijaNova Makedonija 1994.1994.1994.1994.1994.Nenad Hervatin Nenad Hervatin Nenad Hervatin Nenad Hervatin Nenad Hervatin (1980.) SSSSSSSSSSSSSSS novinarnovinarnovinarnovinarnovinar Nova TVNova TVNova TVNova TVNova TV 2003.2003.2003.2003.2003.Robert LabroviÊ Robert LabroviÊ Robert LabroviÊ Robert LabroviÊ Robert LabroviÊ (1970.) SSSSSSSSSSSSSSS tv snimateljtv snimateljtv snimateljtv snimateljtv snimatelj TV Loki, OtoËacTV Loki, OtoËacTV Loki, OtoËacTV Loki, OtoËacTV Loki, OtoËac 2006.2006.2006.2006.2006.Vanja MirËeta Vanja MirËeta Vanja MirËeta Vanja MirËeta Vanja MirËeta (1977.) SSSSSSSSSSSSSSS novinarkanovinarkanovinarkanovinarkanovinarka slobodna novinarkaslobodna novinarkaslobodna novinarkaslobodna novinarkaslobodna novinarka 2005.2005.2005.2005.2005.Darko Novak Darko Novak Darko Novak Darko Novak Darko Novak (1960.) SSSSSSSSSSSSSSS novinarnovinarnovinarnovinarnovinar Jutarnji listJutarnji listJutarnji listJutarnji listJutarnji list 1984.1984.1984.1984.1984.Hrvoje Polan Hrvoje Polan Hrvoje Polan Hrvoje Polan Hrvoje Polan (1971.) V©S upravni pravnikV©S upravni pravnikV©S upravni pravnikV©S upravni pravnikV©S upravni pravnik fotoreporterfotoreporterfotoreporterfotoreporterfotoreporter Agen. France PresseAgen. France PresseAgen. France PresseAgen. France PresseAgen. France Presse 1992.1992.1992.1992.1992.Slaana VignjeviÊ Slaana VignjeviÊ Slaana VignjeviÊ Slaana VignjeviÊ Slaana VignjeviÊ (1987.) SSSSSSSSSSSSSSS novinarkanovinarkanovinarkanovinarkanovinarka Novi listNovi listNovi listNovi listNovi list 2008.2008.2008.2008.2008.

ZakljuËci 54. SkupπtineHrvatskog novinarskogdruπtva1. HND zahtijeva da pridonoπenju statuta redakcijanakladnici financijski neucjenjuju novinare, a damiπljenje novinara priodabiru glavnih urednikabude obvezujuÊe.2. HND traæi da se Zakon oPDV-u izmijeni tako dasmanjena stopa PDV-aobuhvati sve informativnetiskane i elektroniËke medije.3. Skupπtina je podræalaprijedlog æurnog sastankaizvrπnih odbora HND-a iSindikata novinara Hrvatskekako bi dvije organizacijeostvarile joπ bolju suradnju tese u skoroj buduÊnostieventualno ujedinile s ciljemjaËe zaπtite novinarskeprofesije i radnih pravanovinara.4. Skupπtina je razrijeπiladosadaπnji Odbor za statut iizabrala novi. Taj Odborzaduæen je da zajedno saIzvrπnim i Srediπnjimodborom pripremi prijedlognovog Statuta HND-a zaiduÊu Skupπtinu 2014. godine.5. Donesena je odluka olikvidaciji ICEJ-a u Opatiji ilikvidaciji izdavaËkogpoduzeÊa Pressdata�

godinama ne koristi a novinarima taj tekst ne odgovara.Slavica LukiÊ, Ëlanica pregovaraËkog tima u Jutarnjem listu,naglasila je da su pritisci na redakcije jako veliki. Nakladniciinzistiraju na donoπenju statuta tvrdeÊi da Êe ih novinarinepristajanjem na njihove prijedloge dovesti do propasti sporezom od 25 posto. Upozorila je na paradoks da Êe privatnimediji imati statute po kojima novinari imaju obvezujuÊuulogu u izboru glavnog urednika, dok javni mediji kasne snjihovim donoπenjem, poput HRT-a. Damir Hainski iz Hinerekao je da nacionalna novinska agencija veÊ ima statut pokojem je izabran glavni urednik. Anton FiliÊ, predsjednikSindikata novinara Hrvatske, zatraæio je od Skupπtine daobveæe Izvrπni odbor HND-a da dotira SNH sa 50 tisuÊa kunazbog teπke financijske situacije u kojoj se sindikat nalazi.

Skupπtina HND-a

Niæi PDV za sve tiskanei elektroniËke

medije

FiliÊ je rekao da se SNH nalazi pred bankrotom u kojem Êe sesasvim sigurno naÊi ako odvjetnici zatraæe æurnu isplatu polamilijuna kuna, koliko im SNH duguje. Skupπtina veÊinomglasova nije prihvatila njegov prijedlog, ali je usvojenainicijativa da se razmotri angaæiranje pravnika s poloæenimpravosudnim ispitom za radne sporove novinara kojeg bi popola plaÊali HND i SNH.Izabran je novi Odbor za statut u kojemje dio Ëlanova raspuπtenog Odbora. Jutarnji dio Skupπtine baviose njegovim radom s obzirom na prijedlog da u novom statutuuloga Srediπnjeg odbora bude savjetodavna na πto Skupπtinanije pristala. Dogovoreno je da se preispita uloga drugih tijelaHND-a Ëiji se djelokrug rada preklapa. Novi Odbor za statuttrebao bi do kraja godine poslati novi prijedlog koji bi se raspraviodo iduÊe Skupπtine HND-a u lipnju iduÊe godine� (GB)


55NOVINAR

BROJ 8-10/2013.

Piπe Vlado VuruπiÊmediji u regijiPropagandna ma πinerija

Umjesto angaæiranognovinarstva sve viπe

bosansko-hercegovaËkihnovinara sve ËeπÊe

pribjegava novinarstvukoje bjeæi od vruÊih

politiËkih tema ili onihkoje se dotiËu krupnog

kriminala

Iako je Bosna i Hercegovina neovisna veÊ viπe od 20 godina, aod rata je proπlo gotovo 15 godina, ta, nama bliska i susjednadræava, joπ nikako da se etablira kao “normalna” zemlja kojumore “samo” druπtvene i socijalne brige, nego se svi postojeÊiproblemi iskljuËivo gledaju kroz vjersku i etniËku prizmu, ni“dræava” nije zacijelila na cijelom svom teritoriju. Ratne ranei retorika joπ se osjeÊaju, a izborni sustav takav da favoriziraiskljuËivu, jednonacionalnu politiku. Svaki narod, od trikonstitutivna, vuËe na svoju stranu, pa je i BiH joπ daleko odstvaranja graanskog druπtva, a ljudi se i u ovoj teπkojsocijalno-ekonomskoj krizi prvenstveno dijele na Boπnjake,Srbe i Hrvate. Kao da u Bosni i Hercegovini nema ni ljevice, nidesnice, ni radnika, ni inæenjera, ni siromaπnih, ni bolesnih,veÊ ispred svake od tih odrednica mora stajati ona - vaænija -nacionalna. I zato Bosna i Hercegovina ne moæe prodisatipunim pluÊima, pa su i sadaπnji uspjesi nogometnereprezentacije vezani tek uz jedan entitet, odnosno narod -BoπnjaËki, dok druga dva, Hrvati i Srbi, kao da ne dijele istopodneblje i probleme, veÊ otimaju taj, ako kaæu “posueniidentitet”, pa ne samo da navijaju za svoje “matiËne” dræave,nego im ni to nije dosta te joπ dodatno “drukaju” protiv dræaveËiju su formalno graani. Kako je na svakom polju, tako ondanije puno bolje ni u medijima - oni samo odræavajunepodnoπljivo “libanonizirano” stanje u toj postjugosla-venskoj dræavi. Stoga Æeljko RaljiÊ, vlasnik i glavni i odgovorniurednik banjaluËkog tjednika Respekt! i portala Istinito, usvom osvrtu objavljenom na TV postaji Al Jazeera Balkan ostanju medija u Bosni i Hercegovini kaæe kako je “graanskonovinarstvo ovdje praktiËki nepoznanica”.

U Bosni i Hercegovini, kaæe RaljiÊ, na rad medija najviπeutjeËu “visoka politika” i “krupni kapital” koji nerijetko stojeiza medijskih kuÊa, a Suzna MijatoviÊ, vodeÊa novinarkaneovisnog sarajevskog tjednika Slobodna Bosna, kaæe kao sumediji politiËki podloæni i usluæni te uglavnom nacionalnoobojeni. VeÊina vodeÊih listova i tjednika u BiH, poputOsloboenja, Avaza ili Nezavisnih novina, u rukama jenekolicine ovdaπnjih tajkuna, kojima je Ëesto medijski biznisusputan ili tek drugorazredni posao kojim “πtite svoje poslovnei politiËke pozicije” ili pak odskoËna daska za neke drugeposlove, ali i politiku.

Sarajevsko Osloboenje, nekada vodeÊe bosansko-hercegovaËke novine iz vremena “komunizma”, danas su uvlasniπtvu obitelji SelimoviÊ, a najtiraæniji dnevnik Avaz uvlasniπtvu je kontroverznog tajkuna s velikim politiËkimambicijama Fahrudina RadonËiÊa, nekadaπnjeg dopisnikazagrebaËkog tjednika Danas iz Titograda, koji danas osimbogatstva ima i svoju stranku, a odnedavno je ministarsigurnosti BiH, πto je izazvalo mnoπtvo nezadovoljstva iprijepora u Sarajevu. Kako ne bi bilo preoËito da se radi osukobu interesa, πuπka se po BaπËarπiji, RadonËiÊ se formalnoi razveo od supruge kojoj je prepustio voenje medijskogimperija. Dakle, te najtiraænije i vrlo utjecajne novine praktiËkisu u rukama Ministarstva sigurnosti BiH i mogu se sluæiti“njegovim” resursima, a svjedoci smo da se, upravo to idogaa, nastavlja Suzana MijatoviÊ.

Novine u BiH

Dnevni avaznajtiraæniji

U Bosni i Hercegoviniizlazi viπe dnevnihnovina. Najpopularnije,ujedno novine snajveÊom nakladom, suDnevni Avaz i smatrajuse “boπnjaËkim”novinama, te sarajevskoOsloboenje. “Srpski”dnevni listovi, oni kojiizlaze u RepubliciSrpskoj, Nezavisne sunovine iz Banja Luke teGlas Srpske, a uz to dvavodeÊa srbijanska listaimaju svoja izdanja uRepublici Srpskoj - EuroBlic te VeËernje novosti.Dnevni list koji izlazi uMostaru smatra se“hrvatskim glasilom”kao i BH izdanjeVeËernjeg lista.

©to se tiËe tjednika,najpopularniji suneovisna SlobodnaBosna i BH Dani izSarajeva te Respekt izBanja Luke koji smatraju“disidentskim”novinama u tomentitetu�


57NOVINAR

BROJ 8-10/2013.mediji u svijetu

Britanska javnost nije odmah doznala razmjere pritiskavlasti pod kojima se ljetos naπao liberalno orijentirani TheGuardian zbog objavljivanja dokumenata ameriËkogzviædaËa Edwarda Snowdena. Tajne su sluæbe prvo prijetile,a potom naredile redakciji da prestane pisati o globalnojameriËko-britanskoj πpijunaæi i uniπti tvrde diskove saspornim podacima u podrumu svoje zgrade.

Kad je glavni urednik britanskog The Guardiana AlanRusbridger 19. kolovoza objavio kolumnu o uhiÊenju intimnogprijatelja, Guardianova novinara i dopisnika iz Rija, GlennaGreenwalda, bila su proπla dva i pol mjeseca od poËetka afere.

I nije otvoreno posvetio kolumnu skandaloznom upletanjubritanskih vlasti u rad njegove redakcije, nego se toga dotakaotoboæe usput, gurajuÊi u prvi plan priËu o privoenju izvjesnogDavida Mirande, Greenwaldova gay partnera.

Rusbridger se odvaæio ustati protiv vlastodræaca tek nakrilima prosvjeda britanske javnosti protiv Mirandinaprivoenja. Je li u meuvremenu bio na godiπnjem ili ga jebilo strah odmazde domaÊih vlastodræaca?

Britansko ismijavanje graanskih i medijskih sloboda,veÊ nasluÊeno progonom WikiLeaksova Juliana Assangea,potvreno je kad je tamoπnje Ministarstvo obrane 7. lipnja

Piπe Ozren Podnar

Dræavna represija nad Guardianom

Britanski sumediji zabrinutida su pritisci naGuardian samo

poËetak Vladinihrepresalija protiv

novinara iurednika nastave

li izvjeπtavati obritanskoj ulozi u

πpijunskimprogramima

krenulo u uπutkavanje Guardiana uruËivanjem prijeteÊe“obavijesti Savjeta za obranu” (Defence Advisory Notice).

Takva obavijest sluæi zloglasnom Savjetodavnom odboruza obranu, tisak i odaπiljanje (Defence, Press and Broadcas-ting Advisory Committee) da naloæi urednicima da obustaveizvjeπtavanje o odreenoj temi ako ne æele biti izloæenikaznenom progonu.

Sporna je tema, dakako, prisna suradnja britanske Tajneobavjeπtajne sluæbe (SIS) i Dræavnog srediπnjeg ureda zakomunikacije (GCHQ) s ameriËkom Dræavnom sigurnosnomagencijom (NSA). Osim pojedinosti o moÊnim programimaNSA za planetarno praÊenje telefonskih i internetskihkomunikacija, Snowden je razotkrio i kako GCHQ koristipodatke koje prikuplja NSA i kako britanski obavjeπtajciπpijuniraju saveznike u Londonu.

Kao πto se dade razluËiti iz obavijesti Savjeta zaobranu, Ëiji je sadræaj Guardian predoËio javnosti,britanske vlasti nisu ni pokuπale prikriti svoju suradnju(NSA) na razmjeni podataka pribavljenih obavjeπtajnimnadzorom. Jedino πto ih brine je da Êe njihova povezanosts NSA-om i, posljediËno, sa sveopÊom πpijunaæom bitirazotkrivena pred javnoπÊu.

mediji u regiji

Rat oko marketinπkog kolaËa

Nedavno su ipak razliËita etniËke TV postaje pokazale dozu zajedniπtva, makarkada je u pitanju - prihod. Sada i javne televizije iz oba entiteta, kada su se naπleugroæene, nastupaju zajedno. Tako su ravnatelji triju bosanskohercegovaËkih TVpostaja - BHRT, RTV FBiH i RTRSBHRT, RTV FBiH i RTRSBHRT, RTV FBiH i RTRSBHRT, RTV FBiH i RTRSBHRT, RTV FBiH i RTRS, upozorili svu, a ne samo svoju, javnost inadleæne organe kako ih je pogodio, kako su rekli, “skandalozni prijedlog VijeÊaRegulatorne agencije za komunikacije (RAK)” o tome da marketinπko vrijemesmanje na 4 minute po satu. Televizije su se digle na zadnje noge smatrajuÊi dato predstavlja korak prema uniπtavanju javnih RTV servisa u Bosni i Hercegovini”.

Kako su rekli, ako bi prijedlog proπao, te tri televizije izgubile bi Ëak 88888-1010101010milijuna KM (oko 5 milijuna kuna) prihoda godiπnje, πto bi, kaæu, “dramatiËnougrozilo funkciju javnih servisa”.

Naime, VijeÊe Regulatorne agencije za komunikacije ne nedavnoj je sjedniciusvojilo Nacrt odlukeNacrt odlukeNacrt odlukeNacrt odlukeNacrt odluke da se vrijeme reklama smanji za dodatne dvije minute.

Entitetske TV postaje bune se da je prijedlog donesen usred ljeta u vrijemegodiπnjih odmora. Podsjetimo da je prije dvije godine veÊ smanjen marketinπkiprostor s osam na πest minuta po satu, πto je veÊ izazvalo znaËajne gubitkejavnim televizijama u BiH i to na raËun privatnih.

Kako stoji u priopÊenju javnih televizija - bosanskohercegovaËka javnost nijeupoznata “na Ëemu se zasniva argumentacija pet privatnih TV stanica na Ëelu s OBN-omOBN-omOBN-omOBN-omOBN-omda se javnim servisima oduzmu dvije minute marketinπkog vremena, odnosno prihod.Na ovaj naËin dodatno se slabe javni servisi na raËun privatnih postaja”�

“Avaz je koristio izvore Ministarstva kao svog najboljegsuradnika i to u svrhe politiËkih obraËuna”, istiËe MijatoviÊ,a neki naπi sugovornici iz novinarskog miljea, koji su æeljeliostati anonimni (πto je veÊ samo po sebi zabrinjavajuÊe),kaæu kako ta Ëinjenica ima jedan neugodan i nelagodan πtihte se RadonËiÊu omoguÊilo da u svojim rukama skoncentriraveliku moÊ i uËini ga politiËarom kojeg se mnogi boje.

“Imati dosjee koje po potrebi ‘dilaπ’, svakako jezabrinjavajuÊa stvar”, kaæe naπ sugovornik.

UhiÊenje Æivka Budimira, predsjednika Federacije BiH,zbog korupcije oko pomilovanja, to zorno pokazuje... Avazje, kaæe MijatoviÊ, danima prije uhiÊenja praktiËki najavljivaotu akciju, a zatim su im na raspolaganju bili izvjeπtajituæiteljstva i policije. Smijeπno je bilo πto su odvjetniciuhiÊenih doznavali o procesu, optuænicama i svemu ostalomiz Avaza!

U Republici Srpskoj, pak, vodeÊi medij Nezavisne novine,u vlasniπtvu je Æeljka Kopanje za kojeg se zna da jedugogodiπnji suradnik i prijatelj Milorada Dodika, napominjeSuzana MijatoviÊ. Kako su meunacionalne tenzije ponovnoeskalirale, one su se nuæno reflektirale i na medije. Tako suse Nezavisne novine priklonile Miloradu Dodiku pa su novinakoje su se probijale i na træiπte Federacije sada u padu zbogte otvorene prododikovske pozicije.

Ni hrvatski mediji u BiH nisu u drukËijoj poziciji. Onitakoer “dræe” stranu hrvatskih stranaka i opcija.

U Bosni i Hercegovini, piπe RaljiÊ, politiËari i njihovipartneri iz svijeta biznisa Ëesto su i vlasnici najveÊih medijskihkuÊa, pa otvoreno i bez zazora kreiraju javno mnijenje povlastitom ukusu. Sami biraju s kim Êe se obraËunavati, koga

Êe promovirati u pozitivnom svjetlu, koga reketariti. Pritiscikoji dolaze od strane vlasti u osnovi imaju jedan cilj - sprijeËitislobodno informiranje i reakciju javnosti koja bi se,razotkrivanjem Ëinjenice da se socijalni bunt u Bosni iHercegovini redovno pokuπava preusmjeriti na etniËki teren,mogla okrenuti protiv njih. Udruæenje novinara RS-a okupljauglavnom novinare iz medija bliskih vlasti i to po principuinercije i nezamjeranja, obruπava se na tu situaciju RaljiÊ.

To je, smatra, ujedno razlog πto su “mediji kao Ëetvrti stupklimave demokracije u Bosni i Hercegovini”, podijeljeni poentitetskim i nacionalnim linijama, pa je samim time takvasituacija i s novinarima. Zato, dalje smatra, umjestoangaæiranog novinarstva sve viπe novinara sve ËeπÊe pribjegavanovinarstvu koje bjeæi od vruÊih politiËkih ili tema koje sedotiËu krupnog kriminala.

“Kod nas su te dvije pojave gotovo neraskidive. Politika ikriminal idu rame uz rame i gotovo da nema nijedne veÊeafere Ëiji akteri nisu na visokim politiËkim funkcijama. Akonisu, onda su samo dobro prikriveni, jer iza milijunskihpljaËki, u pravilu, stoji krupna politiËka glava. Malo jenezavisnih novinara-istraæivaËa koji, premda svjesni rizikakojem se izlaæu, kopaju i istraæuju i viπe nego πto bi im logikaosobne koristi dopuπtala, nastavlja RaljiÊ.

“Stanje u BiH medijima izuzetno je loπe, rekla bih moædai najgore u zadnjih desetak godina, odnosno nakon rata”, kaæenam Suzana MijatoviÊ, vodeÊa novinarka neovisnogsarajevskog tjednika Slobodna Bosna. MijatoviÊ navodi kakose i ekonomska kriza odrazila na pisane medije, nakladepadaju, sve je manje oglaπivaËa, interes za tiskane medijeopada. Osim toga, izdavaËi plaÊaju 17 posto PDV-a, πto dodatnoubija novine.

No, na djelu nije smo sveopÊa kriza, nego i otvoren politiËkiutjecaj koji novine u BiH pretvara u politiËko-izbornupropagandnu maπineriju, a ne sredstva koja bi graanimaove zemlje, koja prolazi kroz teπko razdoblje, pokazali πto sedogaa i koji su modeli najbolji. Osim politiËara, i novinepridonose kaosu i nesreenoj situaciji u Bosni i Hercegovini.Novine su prestale pisati ili su to marginalne teme izsvakodnevnog æivota - zdravstvo, mirovine, stanje naprometnicama - a Ëak se i na te teme iskljuËivo gleda krozmeuetniËke ili meustranaËke naoËale.

Novine koje æele biti neovisne, sada su pod pritiskom. »inilose da se stvar promijenila kad su novinare zbog informacijeprestali proganjati kazneno, ali sada se sve to “kompenzira”nerazumnim odπtetama za klevetu, kaæe MijatoviÊ.

“U posljednje dvije godine izloæeni smo najveÊimpritiscima ne samo iz vladajuÊih i politiËkih struktura negoone sada idu ‘zaobilazno’ pa vrπe pritiske na oglaπivaËe kojipovlaËe svoje oglase, πto naravno stvara velike problemeizdavaËima.”

Tiraæe novina nisu velike, ali su iz nekog razloga tajna. Nijedne novine ih ne objavljuju, to je u BiH poslovna tajna. Nitkoih ne navodi.

No, unatoË svemu postoje pokazatelji da ljudi u BiH najviπevjeruju medijima, viπe nego politiËarima�

“Kod nas su tedvije pojave

gotovoneraskidive.

Politika i kriminalidu rame uz

rame i gotovo danema nijedneveÊe afere Ëijiakteri nisu na

visokimpolitiËkim

funkcijama. Akonisu, onda susamo dobro

prikriveni, jer izamilijunskih

pljaËki, u pravilu,stoji krupna

politiËka glava”- Æeljko RaljiÊ

(Respekt!)

Ismijali medijske slobode


59NOVINAR

BROJ 8-10/2013.

Tri tjedna nakonslanja obavijesti

britanske suvlasti zatraæile da

im GuardianuruËi

Snowdenovematerijale pod

izlikom da su oniukradeni od

ameriËkihobavjeπtajnih

agencija.Rusbridger ih je

odbio, no dvatjedna kasnije

opet su gakontaktirali

predstavnicivlasti, rekavπi

mu, premaGuardianu:“Dosta si se

zabavljao. SadhoÊemo da nam

predaπ robu”

Opomena pred tuæbu“Obavjeπtajne sluæbe zabrinute su da bi daljnji razvoj

(izvjeπtavanja) o temi (obavjeπtajnog nadzora) mogaougroziti nacionalnu sigurnost, a moæda i britansko osoblje”,pisalo je u obavijesti koja ima snagu opomene pred tuæbu,iako ne baπ tim rijeËima.

Tri tjedna nakon slanja obavijesti britanske su vlasti zatraæileda im Guardian uruËi Snowdenove materijale pod izlikom dasu oni ukradeni od ameriËkih obavjeπtajnih agencija.Rusbridger ih je odbio, no dva tjedna kasnije opet su gakontaktirali predstavnici vlasti, rekavπi mu, prema Guardianu:“Dosta si se zabavljao. Sad hoÊemo da nam predaπ robu.”

Ovaj su mu put kao razlog naveli strah da bi se strane vlade,osobito Rusija ili Kina, mogle domoÊi spornih dokumenata.Nije ih zadovoljilo Guardianovo objaπnjenje da dokumenti nisuon-line, nego da su spremljeni u izoliranoj prostoriji.

Drobljenje tvrdih diskovaTreÊu je ofenzivu Vlada poduzela izmeu 16. i 19. srpnja,

otvoreno zaprijetivπi Rusbridgeru tuæbom ako ne udovolji.Urednik je tada pristao na uniπtenje londonskih primjerakadokumenata, odluËivπi nastaviti koristiti kopije istihdokumenata u SAD-u i Brazilu. Takoer, znao je da akcijabritanskih vlasti neÊe utjecati na New York Times koji jezajamËio da Êe i dalje pokrivati πpijunsku aferu.

Iako svjesna da uniπtenjem kopija u Guardianovu posjeduneÊe sprijeËiti daljnje curenje osjetljivih podataka u javnost,Vlada je poslala dva “struËnjaka za sigurnost” da nadgledajufiziËko uniπtenje tvrdih diskova i memorijskih stickova upodrumu zgrade tog dnevnika.

»emu pritisak na britanske medije ako su kopije podatakao ameriËko-britanskom masovnom prisluπkivanju u posjedumedija i pojedinaca izvan UK? Prema miπljenju medijskoganalitiËara Paula Woodwarda, akcija Vladinih cenzora ciljalaje na spreËavanje ili usporavanje πirenja spornih informacijaputem otoËkih medija.

Njihova su meta, vjerojatno, oni Britanci koji seinformiraju iskljuËivo iz domaÊih izvora i koje je trebalo“zaπtititi” od istina nezgodnih po njihove vladare.

Mjesec dana nakon πto su zdrobljeni Guardianovi tvrdidiskovi, britanska je vlast obijesno zlostavljala Brazilca DavidaMirandu koji je prenosio πifrirane dokumente na memorij-

skim stickovima od filmaπice Laure Poitras iz Berlina do svogmomka Glenna Greenwalda u Rio.

Iako u prenoπenju stickova nije bilo niËeg protuzakonitog,britanske su vlasti izvukle iz rukava protuteroristiËke propiseda bi zadræale i ispitivale Mirandu te mu oduzele sve nosaËepodataka. Kad je proteklo devet sati dopuπtenih za maksimalnozadræavanje, Miranda je puπten bez optuæbi, ali bez materijalakoje je prenosio.

Iz britanskog ministarstva vanjskih poslova utvreno jeda je Miranda zadræan i liπen raËunalne opreme zato da(toboæe) ukradeni podaci ne bi pali u ruke teroristima. Timsu se potezom britanske vlasti joπ jednom pokazale kaoameriËki pijun, baπ kao i u Assangeovu sluËaju, kojim takoerdirigira Obamina administracija. A Obama je, podsjetimo,predstavnik Demokratske stranke - one “Ëestitije i liberalnije”struje u ameriËkom politici.

»ak se i Rusi podsmjehujuBrazilska Vlada nije bila jedina koja je prosvjedovala zbog

nasrtaja na njenog dræavljana. Taj su potez osudili i britanskioporbeni politiËari, borci za ljudska prava i organizacije zazaπtitu medijskih sloboda.

U kritikama su se pridruæili i politiËari iz treÊih zemalja.Tako je Markus Löning, naËelnik za ljudska prava unjemaËkom Ministarstvu vanjskih poslova, izrazio “velikuzabrinutost” zbog prisilnog uniπtenja Guardianovih raËunala.

“Postupci sigurnosnih sluæbi protiv Guardiana, onakokako su opisani, πokirali su me”, rekao je Löning BerlinerZeitungu. “Time su prevrπili mjeru.”

SliËnim se rijeËima osvrnuo i na Mirandino uhiÊenjesraËunato na sabotiranje rada Guardianova reportera.

“Ujedinjeno Kraljevstvo ima dugu i ponosnu slobodarskutradiciju, ali smatram da je naËin na koji su vlasti zadræaleDavida Mirandu na Heathrowu neprihvatljiv.”

Glasnogovornik njemaËke kancelarke Angele Merkel,Steffen Seibert, primijetio je da je takva situacija u NjemaËkojzbog zakonskih propisa malo vjerojatna. “Mislim da je takavscenarij, o kakvom se govori u Britaniji, gotovo nezamisliv.”

Iz Washingtona, glasnogovornik Bijele kuÊe John Earnestkomentirao je da se u SAD-u praktiËno ne moæe dogoditi davlasti uniπtavaju tvrde diskove domaÊe medijske kompanijeradi zaπtite nacionalne sigurnosti. “Teπko je zamisliti scenariju kojemu bi to bilo prikladno.”

»ak je i Rusija, koja je Snowdenu pruæila (zasad)jednogodiπnji azil, iskoristila priliku da ismije UK zbogugroæavanja medija, ocijenivπi da je to “u nesuglasju” sbritanskom razglaπenom privræenoπÊu ljudskim pravima imedijskim slobodama.

“Ovo joπ jednom govori o perverznoj praksi dvostrukihkriterija koje London primjenjuje na polju ljudskih prava”,oglasio se predstavnik ruskog Ministarstva vanjskih poslova.

Moæda Êe se mijeπanje u rad medija obiti o glavubritanskim vlastodrπcima, kako priæeljkuje Rusbridger.

“Nadam se da Êe (pritisci vlasti) potaknuti ljude da potraæete priËe koje su uznemirile britansku dræavu jer je o onomeπto Ëine GCHQ i NSA objavljeno toliko toga.”�

Zlorabljenje zakona radi kontrole medija

Britanija je doπla na udar kritike organizacije za slobodu tiskaIndex on Censorship (IOC), koja je osudila nasilno uniπtavanjeGuardianovih raËunala sa spornim materijalima.

“Jasno je da je priËa o Snowdenu i NSA izrazito od javnog interesa.»ini se da britanska vlast rabi, a zapravo zlorabi, zakone da bizastraπila novinare i utiπala kritiËare”, oËitovali su se iz IOC-a�

mediji u svijetu recite im…Piπe Nives OpaËiÊ

Da ne ispadne kako se okomljujem samo na novinare ucrnom tisku i/ili na radioteleviziji kao na “kvariteljehrvatskoga standardnog jezika”, evo i nekih pogreπaka(materijalnih i inih) i iz stvarnosti koja nas okruæuje, izjavnih natpisa. Ima u Zagrebu jedan trg u tzv. elitnoj Ëetvrti(MedveπËak) koji se zove GupËeva zvijezda. Naravno, takoga nitko ne zove. Svi govore samo Zvijezda - i s tim nazivomnema nikakvih nesporazuma. Dovoljan je da nepogreπivostignete donde ako vam je taj trg odrediπte.

Igrom sluËaja, Ëesto se motam oko toga trga. Kako suto breæuljkasti predjeli, na povratku iz obliænjihzdravstvenih ustanova okrijepim se neËim hladnim ujednom kafiÊu u koji sam prvi put i zaπla, uz ostalo, i zatoπto se tako lijepo i sve rjee zove hrvatski: Stanica. Sjedoh,dakle, u tu Stanicu, a onda mi, u zao Ëas, pogled odlutaprema nebu i ja spazih nevienu grozotu: GUPCHEV STARSQ. Pomislih da od sunca nisam dobro vidjela. Zagledamse pomnije. Isto: Gupchev Star Sq. Rastuæila sam se. Kaouvijek kad vidim neπto tako glupo i sasvim nepotrebno, ajadno ulizivaËki. Komu? Zaπto? Pa bar nas na to nitko neprisiljava. Zbog stranaca? Ta njima to ionako ne znaËi niπta(mogla bi se provesti jedna groteskna anketa: πto je toGupchev???). DomaÊima je nakazno (no πto dalje sve seËeπÊe pitam: je li?). Stranci to ionako ne razumiju. Pa Ëemuonda? I dokle?

Sama pitanja. ©teta πto ih sebi nisu postavili vlasnicinovoga kafiÊa. Da jesu, moæda bi im se u punoj golotinjiotkrio onaj tuæni ulizivaËki mentalitet (komu se i zaπtoulizujemo i kad to od nas nitko niti traæi niti oËekuje?tko Êe nas zbog toga poπtovati? hoÊe li itko?), pa im mogusamo poruËiti: zbog ovakvih i sliËnih stvari mogu nas svioni koji do sebe neπto dræe (i u inozemstvu i u tuzemstvu)samo prezirati. Pa nas (takvi) i preziru. Pitanja bi moglobiti joπ. Recimo, tko dopuπta takve javne nakazne natpise?Tko uopÊe kontrolira (i kontrolira li?) πto se i kako najavnim mjestima piπe? Ili je to veÊ poznata democraziacroatica, shvaÊena kao zbrka u kojoj svatko moæetrabunjati do mile volje πto hoÊe i kako hoÊe?!

U blizini toga kafiÊa, na poËetku uspona po Mirogojskojcesti, nalazi se gotovo neugledni spomenik ærtvamatramvajske nesreÊe koja se dogodila u jutarnjim satima 31.listopada 1954. godine. U njoj je poginulo 19 putnika. Zaπtospominjem taj spomenik i u kojem kontekstu? Kakve vezeima on sa spomenutim kafiÊem? Mislim da je kontekst vrlosliËan onomu u kojem se koËi Gupchev Star Sq. Ne, na ploËiovoga spomenika nema takvih strahota. No ima neπto πtotakoer nije smjelo ondje biti. Ima jedna materijalnapogreπka. Piπe da je to bila nesreÊa tramvaja br. 21, koji daje nekoÊ vozio od Mirogoja do ©oπtariÊeve ulice. Pogreπka jenastala iz istoga nemara i neprovjeravanja Ëinjenica kao itolike druge. Naime, tramvaj 21 nikada ondje nije vozio.Vozio je, a vozi i danas, na relaciji Mihaljevac ∑ Dolje.Tramvaj koji je toga dana uoËi Sisveta vozio Mirogojskomcestom bio je br. 13! Od 15. svibnja 1967. godine na Mirogojvoze samo autobusi. To je, prije postavljanja ove ploËe, kojaje javni natpis, netko trebao ne samo znati nego i provjeriti.A nije. Jer nikoga ni za πto nije briga.

Do treÊega javnog natpisa moæe se sa Zvijezde brzo stiÊitramvajem br. 8. Na kriæanju DraπkoviÊeve ulice i Ulice knezaMislava nalazi se spomenik Benediktu KotruljeviÊu (oko 1400.-1468.), izumitelju dvostavnoga knjigovodstva, Ëije se djeloDella mercatura et del mercante perfetto (1458.) smatraprvim europskim priruËnikom o trgovini i knjigovodstvu. Djeloje objavio Frane PetriÊ 1573. u Veneciji, a preveo ga je stalijanskoga Æarko MuljaËiÊ (15. poglavlje Karmen MilaËiÊ,Zagreb, 2005. godine) kao Knjiga o umijeÊu trgovanja. Uzsam spomenik nalazi se i tekst na ploËi koju nitko (ninaruËitelj ni izvoditelj) nije smatrao shodnim kontrolirati, patako na njoj umjesto umijeÊe piπe umjeÊe! Ni naruËitelj niizvoaË ne znaju da se ta rijeË pravilno piπe umijeÊe. Daeventualno prije pisanja same spomen-ploËe provjere ono πtoæele napisati u bilo kojem hrvatskom pravopisu, nikomu nepada na pamet. Ovako nam ostaje i trajan spomen o razinihrvatske pismenosti. No ni nakazne ni pogreπno napisanejavne natpise viπe nitko i ne percipira kao pogreπne. Nehajninatpisi za ravnoduπne ljude. Svoj svome!�O

ko Z

vije

zde

(i m

alo

dalje

)


61NOVINAR

BROJ 8-10/2013.intervju branko tuen

Danas je gorenego

Razgovarao Goran BorkoviÊ

Pitate me jesu li me Ëesto zvali na ribanje na PantovËak?Jesu, ali to nije uvijek bila Tumanova volja. NjegovapotrËkala IviÊ PaπaliÊ i Vesna ©kare Oæbolt mnogo toga suradili na svoju ruku u ime nekih svojih interesa jer jenjihova uloga u vlasti bila golema

VeËernji list i EPHme potpunobojkotiraju,interno suzabranili objavitimakar i crticu daje knjiga izaπla,zato πto piπemistinu o PaviÊu, teu kakvim seokolnostimaStyria domoglaVeËernjeg lista.Ljudi mi sejavljaju sporukama: “Jasam napisao iponudio, ali samodbijen, ili ja seknjigom neÊubaviti da ne bihopet stradao, ilinapisat Êu, ali unekom drugommediju”

novosti, a drugi komentator Politike. Obojica su se pristojnojavili, zahvalili i odmah rekli: “Znamo da nam se knjiganeÊe dopasti, ali ipak, hvala ti.” Neki naπi ni to. Novi list jeobjavio prikaz na cijeloj stranici subotnjeg broja i hvala mu.Maroje MihoviloviÊ i Zija SulejmanpaπiÊ napisali su miosobne, kritiËke recenzije koje su mi osobito drage.

Nakon izlaska knjige potuæili ste se da je najveÊi dnevnilistovi preπuÊuju?VeËernji list i EPH me potpuno bojkotiraju, interno su

zabranili objaviti makar i crticu da je knjiga izaπla, zato πtopiπem istinu o PaviÊu, te u kakvim se okolnostima Styriadomogla VeËernjeg lista. Ljudi mi se javljaju s porukama:“Ja sam napisao i ponudio, ali sam odbijen, ili ja se knjigomneÊu baviti da ne bih opet stradao, ili napisat Êu, ali u nekomdrugom mediju.” Ako sam i napisao budalaπtine, neka sebarem napiπe tekst “100 budalaπtina B.T.”, argumentirano isa spremnoπÊu na polemiku. U VeËernjem sam listu ostavio30 najkvalitetnijih godina svoga æivota, predao samAustrijancima dobro ureivan i uravnoteæen list sa 220.000prosjeËno dnevno prodane naklade, nekoliko puta veÊe oddanaπnje i sa zamrznutom dobiti vrijednom milijune koje jeStyria vrlo brzo po preuzimanju naplatila. A sada, voljomizvjesnog patera Tolja, bivam zabranjen, dok mi Glas Koncilaobjavljuje pozitivnu recenziju, oËito ne pitajuÊi æupnika izGornje MoËile. Poslije 30 godina u VeËernjem listu u kojemsam proπao put od mlaeg suradnika u sportskoj rubrici,preko politiËkog komentatora i 8,5 godina glavnog urednika,mislim da sam zasluæio barem crticu. Takoer i u EPH gdjesam sedam godina bio uspjeπan glavni urednik Sportskihnovosti, uveÊavao prodanu nakladu, uveo nedjeljni broj,vratio kros Sportskih novosti i uveo izbor najboljegnogometaπa Europe. Sportske novosti su proglaπenenajuspjeπnijim medijskim proizvodom u 2005. godini uHrvatskoj.

U intervjuu tjedniku Aktual rekli ste da imate dojamkako meu novinarima danas vlada veÊi strah nego uvrijeme titoizma i tumanizma? Dok je na vlasti bioJosip Broz, novinarstvo je bilo strogo kontroliranaprofesija, a u Tumanovo doba novinari su prisluπkivani,a neovisne novine bile su pod pritiskom dræave. ©to jeuzrok ovog “danaπnjeg” straha?Ono πto danas povrπno vidim Ëesta su otpuπtanja, mnogo

novinara na Zavodu za zapoπljavanje, nesigurnost ipropadanje listova. Ali, mislim da je ovaj strah viπe posljedicasvevlasti interesnih skupina nego politiËkih pritisaka.

»ega ste se vi najviπe bojali? U svojim knjigama nesramite se iznijeti odreene oportunistiËke stavove,posebno prema vladajuÊoj vrhuπci. Je li takvoponaπanje bilo nuæno? Odnosno, da budem precizniji, jeli izbjegavanje konflikta bio preduvjet uspjeπneprofesionalne karijere kakvu ste vi imali? Kaæete,primjerice, da tek sada kada ste u mirovini, moæeteotvoreno reÊi da ste politiËki agnostik…Gledajte, kad razgovaramo o meni, reÊi Êu dvije svoje

temeljne postavke. Prva je da se stvari dogaaju u realnom

vremenu i nemojmo se praviti blesavi, i druga, ja nisam bioreæiser povijesti niti sam povijesna liËnost. Povijesni tijek i njegovemijene usmjeravale su i mene. Zatekao sam se tu gdje sam sezatekao i bilo je tako kako je bilo. Ponosan sam na ono πto samuËinio. Nisam uspio u jednom: da se VeËernji list privatizira takoda njegovi veÊinski vlasnici budu novinari na Ëijim æuljevimaje nastao njegov brend. To je nadilazilo moje moguÊnosti,premda se moglo izvesti kada ga je Stjepan AndraπiÊ 1990.izdvojio iz Vjesnikove kuÊe, ali ga nije uspio privatizirati poMarkoviÊevu zakonu jer ga je veÊina Ive Lajtmana u RadniËkomsavjetu, izmeu dva izborna kruga, smijenila.

Prozivali su vas da ste poËetkom 90-ih samo okrenulikaput i priklonili se novoj vlasti?Netko je jednom napisao: Tuen je 1990. za 24 sata napravio

nevieni vlastiti politiËki prevrat. No, nije bilo baπ tako. Nedavnoje beogradski tjednik Vreme objavio intervju s Latinkom PeroviÊkoji je prenio portal H-Alter, naæalost jedini od hrvatskih medija.Latinka, uz ostalo, prepriËava jedan svoj razgovor s AntonijemIsakoviÊem, potpredsjednikom Srpske akademije, negdje 1987.,baπ kad je Slobodan MiloπeviÊ otjerao Petra StamboliÊa: “Doπloje vrijeme da Srbija rijeπi svoje pitanje. Mi hoÊemo rat, ali on seneÊe voditi na naπoj teritoriji... Poginut Êe 86.000 ljudi...” Pratiosam gotovo sve politiËke dogaaje, sjednice i rasprave u svimrepublikama i pokrajinama i na federalnoj razini toga doba.Latinka samo potvruje moje tadaπnje spoznaje: Srbija jevjerovala da joj kao sredstvo u tim raspravama uvijek preostajesila. Srbija se vraÊala na svoj devetnaestovjekovni san: brutalni ratkoji je dugo pripremala. To je, dakle, ovoga srpnja rekla LatinkaPeroviÊ. A gdje je tu meni kao Hrvatu bilo mjesto? Tamo gdje samosjeÊao da je moje - i ja sam ga zauzeo. Zasad je povijest dala zapravo viπe meni - unatoË svim posrtajima neovisne Hrvatske - negobrojnim drugima, za djelovanje poslije Karaoreva… Ja nisamproganjao novinare, niti im uniπtavao karijere.

Kako ste doπli na Ëelo VeËernjeg? Vrlo brzo nakon postavljanja Lajtmana vrπiteljem duænosti,

RadniËki savjet je pokrenuo akciju izrade Statuta prema kojemsu u jesen 1990. glavnog urednika birali novinari. Po tomesmo bili apsolutni preteËa svemu πto se zbiva danas. To jedoduπe bilo u interregnumu dok joπ HDZ nije i institucionalnozajahao. Kandidati su bili Lajtman, Milan IvkoπiÊ i ja. Tim suredoslijedom iπli i rezultati, s tim da sam ja debelo zaostajao.Zbor novinara nije shvaÊao realno vrijeme i povodio se zaLajtmanovim obeÊanjima o “nezavisnim novinama” koje jeveÊ bio isporuËio HDZ-u, personalno viπe Josipu ManoliÊu,Milovanu ©iblu i Pavlu Gaæiju nego Tumanu. VeÊ je bilaskrojena i lista za odstrel: Viπnja Stareπina, Jasmina PopoviÊ,Branko VukπiÊ, Miodrag ©ajatoviÊ, Ruæica Cigler, poslije izborai IvkoπiÊ. Umjesto mene doveo je Milana JajËinoviÊa izVjesnika. Shvatite da mi je nelagodno govoriti o pokojnomkolegi, koji ne moæe iznijeti svoju istinu, ali tako sam vidiodogaaje. Izgubio sam jer se nitko nije nadao da Êu sekandidirati, pogotovo zbog Ëinjenice da sam od 1986. pratio iPartiju. Prestraπeni novinari trebali su nekoga za koga sumislili da Êe ih zaπtititi u novom rasporedu vlasti i Ëinilo imse da su to toboænji nacionalisti Lajtman i IvkoπiÊ. Oni nisu

u moje vrijeme

UnatoË Ëinjenici da ste u mirovini, i dalje vrlo aktivno pratitenovinarsku scenu. Kojim rijeËima biste je opisali?

Nisam mjerodavan posebno ocjenjivati danaπnjadogaanja na novinarskoj sceni jer dovoljno ne poznajem sveaktere i okolnosti. Posljednje tri godine bavio sam seistraæivanjem i nadogradnjom onoga πto sam znao orazdobljima titoizma i tumanizma, pa sam nedavno objavio400 stranica knjige “Tito-Tuman-Hrvatska; 100 skica zaportrete s politiËkog groblja”. Odabrao sam i opisao 100 osobaiz Hrvatske i Jugoslavije od kojih sam veliku veÊinu osobnopoznavao, a od kojih je viπe od 80 pokojnih. Zbog njihovih sezamisli i postupaka odvijala dramatiËna i katkad tragiËnasudbina naroda. Pokuπao sam raπËlaniti i objasniti razliËitadogaanja toga doba od kojih su se pojedina i mene ticala,tako da knjiga ima i neπto autobiografskih crta. Nastojao samprodrijeti u nevjerodostojna i laæna tumaËenja kao i mitskuukalupljenost pojedinih dogaanja titoistiËkog razdoblja, aopisao sam i Tumana i njegov krug, njegovu nesavrπenost ipogreπke, ali i mnoga iskuπenja i izazove s kojima se borio. Udodatku “Sjaj i sumrak novinarstva” pokuπao sam raπËlanitidogaaje u novinarstvu toga doba i kroz 20 portreta izdavaËai novinara pribliæiti njihove svjetonazore i komentiratiprofesionalna dostignuÊa. »itatelji su knjigu dobro prihvatili,ali neki mediji i novinari ne. Za mnoge kolege knjiga jepreteπko i neobiËno gradivo. Da bih je napisao, proËitao samna stotine knjiga i razgovarao s bezbroj politiËara, a da bi menetko provjerio i komentirao - osim ako doista nije struËnjak- morao bi jednako toliko, pa i viπe. Poslao sam knjigu jednom

broju kolega i kolegica. Neki nisu ni javili da su je primili.Znate, i u naπim redovima, meu kolegama, vlada

zavist. Primjerice, poslao sam knjige i dvojici Srbaiz Hrvatske koji dobro kotiraju u beogradskim

medijima, Ratku DmitroviÊu i MiroslavuLazanskom. Prvi je glavni urednik VeËernjih

Branko Tuen, nekadaπnji glavniurednik VeËernjeg lista i Sportskihnovosti, aktivan je i u mirovini.Objavio je novu knjigu podnaslovom “Tito-Tuman--Hrvatska; 100 skica za portretes politiËkog groblja” u kojoj jeopisao stotinu osoba koje suobiljeæile politiËku scenudruge polovice 20. stoljeÊa ipoËetak ovoga. O knjizi istanju na medijskoj sceni uHrvatskoj razgovarali smos Tuenom, koji otvorenogovori o sebi, drugima isvojoj ulozi uhrvatskom medijskomprostru Ëiji je aktivniakter bio duæe od tridesetljeÊa.


63NOVINAR

BROJ 8-10/2013.intervju branko tuen

znali da sam o mjestu glavnog urednika razmiπljao i djelovaopuno prije.

»ija je rijeË bila zadnja? Ona Franje Tumana?Kada je Lajtman umro, a VeËernji list “podræavljen”,

Tuman je izmeu mnogih kandidata izabrao mene i to nijebilo sluËajno. Meni je bilo logiËno da glavnim urednikompostanem veÊ 1990. I zbog dobi (40 godina), zbog Ëinjeniceda sam proπao put od mlaeg suradnika u sportskoj rubricido politiËkog komentatora, zbog toga πto sam bio izvorniveËernjakovac, zbog toga πto sam bio politiËki zreliji odkonkurenata i πto sam prihvaÊao ideju o neovisnoj hrvatskojdræavi izvan Jugoslavije i nisam jurio za politiËkom karijeromu viπestranaËju, nego me zanimalo samo novinarstvo. Ja samna vrijeme osjetio promjene koje dolaze, ali ne s pjenom naustima. Nisam bio uvjereni komunist niti sam patio zaJugoslavijom i dosta sam rano shvatio da ona nije buduÊnost.Ali nisam bio ni kruti nacionalist.

PoËetkom 90-ih poËele su i politiËke Ëistke u medijima.Dojam je da je VeËernji bolje “proπao” od, primjerice,Vjesnika i HTV-a gdje je puno ljudi zbog krive politiËkeproπlosti ili nacionalnosti zavrπilo na cesti? Meutim,Srbima nije bilo lako ni u VeËernjem.To je bilo teπko vrijeme za Srbe i ostale HDZ-u nepodobne

i ja sam ih zaπtitio od priprostih, osvetoljubivih i povrπnihnacionalista kakvih je tada u toj stranci - pokretu bilo mnogo.Smatrao sam da novinari imaju pravo na svoj svjetonazor isvoju proπlost. Nitko nije otpuπten niti proganjan, a svojomvoljom otiπli su samo Milka LjubiËiÊ i Branko VlahoviÊ. Akoje neπto trebalo “odraditi” za gazdu, to sam uËinio ja.Novinarski standard i sigurnost zaposlenika, pa i slobodapisanja u realnom vremenu i okolnostima, bili su veliki. Zaistaje po mnogoËemu bila privilegija biti djelatnik VeËernjeg listatada i svatko kome to nije uspjelo moæe se smatratiuskraÊenim. Ponajprije zbog broja onih koji bi proËitali

njihove tekstove, ali i plaÊa i opÊenito novinarske perspektive.Imali smo 12 dopisnika u inozemstvu, πto na ugovor, πto ustalnom radnom odnosu, s redovitim plaÊama, 300 dopisnikai viπe od deset pokrajinskih izdanja s brojnim dopisniπtvimau krnjoj Hrvatskoj. U Frankfurtu smo tiskali inozemnoizdanje koje se do tiskare prenosilo elektroniËkim putem, aprodavano je isti dan. I to u velikom broju zapadnoeuropskihzemalja i za Ëvrstu valutu.

UnatoË dobrim vezama s tadaπnjom vlaπÊu, posebno spredsjednikom Tumanom, niste uspjeli sprijeËitiprivatizaciju VeËernjeg lista koju usporeujete spljaËkom s obzirom da je austrijska Styria, kako piπete,u VeËernjak uloæila 23 milijuna eura, a izvukla 130milijuna. Tko je “zasluæan” za prodaju i danasnajtiraænijih dnevnih novina u dræavi? Trebalo je postiÊi, a u tome se nije uspjelo, da se VeËernji

list privatizira po MarkoviÊevu zakonu, πto je uspjelopokojnom Uroπu ©oπkiÊu s Arenom, ali je AndraπiÊ, koji jejedini to razumio, morao otiÊi. VeÊinski vlasnici VeËernjegtrebali su postati oni koji su ga stvorili i razvijali, a ne HDZ-ove sinekure. VeËernjak nije nastao na dræavnim potporama,na donacijama ili stranim kreditima niti je tako æivio. Njegovbrend stvarale su generacije zaposlenika i taj brend se razviou socijalizmu. Ne znam otkud Miroslavu Tumanu pravo daraspolaæe VeËernjakovim ugledom u proπlosti. On je u pismutadaπnjem direktoru Styrije Horstu Pirkeru i to - zamislite -Ëak 2008. traæio Ëistku “komunista”. Meni je od 1992., kadasam postavljen za glavnog urednika, neprestano na pametibila misao o buduÊnosti VeËernjeg lista; da se pronae nekaformula koja bi zbog povijesnih Ëinjenica dala veÊa vlasniËkaprava bivπim i tadaπnjim zaposlenicima. Primjerice, da gakupe uz povlasticu nekog “menadæerskog kredita” ili πtosmisle pravnici. Ali dok su trajale ratne prilike, privatizacijuse nije ni spominjalo. Ni ja, a Tuman me primao kada bihto traæio, nisam se usudio pokretati to pitanje. A onda je doπlajesen 1996. i Tumanov boravak u ameriËkoj bolnici gdjemu je dijagnosticiran rak. S obzirom na prognoze da mu

preostaje joπ nekoliko mjeseci, ubrzo po njegovu povratkutraæio sam prijam i dobio ga. Bio sam odluËan pitati i pitaosam. Nisam spominjao bolest, ali sam rekao: “PredsjedniËe,πto Êe biti s nama, ljudi su sve nestrpljiviji, æele znati… Bilobi dobro tako i tako… Ja vam garantiram da za vaπeg æivotaneÊemo pisati protiv vas…” Tuman je tada bio potpunoonemoÊao i zapravo me nije ni shvatio. Rekao je samo: “Dobroda si podsjetio, budem ja to vidio s IviÊem PaπaliÊem!” Otiπaosam slomljen jer sam znao da veËernjakovci neÊe dobiti nidjeliÊ svoga VeËernjaka po povlaπtenim uvjetima. Jesam li kriv?Nisam. Tako i tako to bi se dogodilo. Ubrzo me PaπaliÊobavijestio da je Marijan KostrenËiÊ smislio formulu, ali je tobilo sve i ja sam saznavao samo ono πto se sluæbeno priopÊa-valo. Da se Tuman nije razbolio, moæda bi bilo drukËije.

PoËeli ste kao sportski novinar. Zaπto ste se “prebacili”na politiËke dogaaje?Novinarstvom sam se poËeo baviti sa 18 godina kao

honorarni dopisnik Sportskih novosti. Sudbina mi jenamijenila da svoju djelatnu karijeru zavrπim kao glavniurednik tog dnevnika. Godine 1971. preπao sam u VeËernji lististo kao honorarni dopisnik. PoËetkom 70-ih postao sam Ëlansportske rubrike sa stalnim sektorima, a ubrzo sam primljen iu radni odnos. Moje sklonosti za politiku prepoznao je glavniurednik AndraπiÊ i premjestio me u unutraπnju-politiËkurubriku gdje sam brzo napredovao i 1986. unaprijeen sam upolitiËkog komentatora.

Bili ste Ëlan Saveza komunista Jugoslavije, ali nikada seniste uËlanili u HDZ. Je li Tuman traæio da uzmeteËlansku iskaznicu?»lan Partije postao sam sa 27 godina 1977. kada sam sluæio

vojsku i prelazio iz Sente u Beograd u glasilo beogradskearmijske oblasti koje se zvalo “Vojnik”. To se jednostavno nijemoglo izbjeÊi. O tome i svim okolnostima opπirno piπem uknjizi. Mene, moju novinarsku savjest ta je obveza - makarformalna - pritiskala i ja nikada u viπestranaËkoj Hrvatskojnisam postao Ëlan ni jedne stranke, da se ne bih i formalnoobvezivao. Premda sam zbog toga osobno imao πtete. Ali me

Sanader i Kosor me nisu pustili da spasim VjesnikSvojevremeno ste prethodnim HDZ-ovim vladama nudili plan za spas Vjesnika, ali one ga nisuprihvatile. O Ëemu se radilo?Dnevni list Vjesnik nije trebao propasti. Bio sam uvjeren da ga mogu spasiti na jednoj VeËernjakovoj

koncepciji i zato sam s prijedlogom odlazio Ivi Sanaderu, Ivanu Jarnjaku i Jadranki Kosor. Sanader iJadranka Kosor su me odbili. Sanader mi je rekao: “Gdje si dosad bio?”, a Kosor je poruËila da “sadanema vremena za Vjesnik”. To je bilo nakon πto je postala premijerka. Kada je Vjesnik ukinut, poruËilami je da sam moæda bio u pravu. Udostojala se tek toliko, iako smo nekada zajedno bili u Izvrπnomodboru Dinama i putovali po inozemstvu. Jarnjak, tada glavni tajnik HDZ-a, dræao se drukËije. Ja mu,doduπe, nisam rekao da sam veÊ bio kod Sanadera kada sam ga u lipnju 2006. posjetio u sjediπtu HDZ-a.Jarnjak se brzo sloæio s prijedlogom i rekao da Êe obavijestiti Iveka (Sanadera) i da Êe plan vjerojatnoprihvatiti. Ali se nikada viπe nije javio niti odgovarao na moje pozive. Bio sam iznenaen Sanaderovim iKosoriËinim izborom Ëelnih ljudi. Neki su bili moji novinari i znao sam ih u duπu. Pa Jurica Körbler, bivπii sadaπnji dopisnik VeËernjih novosti! Vjerojatno je dopisivao i u vrijeme dok je bio Sanaderov intimus,ali pod izmiπljenim imenom jer su pojedini izvjeπtaji bili ekskluzivniji nego u hrvatskim novinama. On jepratio Sanadera na svim putovanjima u inozemstvu, a ja sam sluËajno sreo Ëetverac: Sanader, BiπkupiÊ,Nino PaviÊ i Körbler na jednom Sanaderovu predavanju u Berlinu uoËi utakmice Hrvatska - Brazil.Mislim da za slom nisu krivi samo glavni urednici, Sanaderov drugi intimus Franjo MaletiÊ i vrhuπkaHDZ-a, nego da je i Jurica Körbler jedan od vaænih grobara Vjesnika. Ali i Vjesnikovi novinari trebali suuËiniti viπe. JaËe se pobuniti, ponuditi neπto, a ne samo Ëekati plaÊe, kojih i tako viπe nema�

BIOGRAFIJA

Branko Tuen, hrvatskinovinar, urednik i publicist,

roen je 4. rujna 1950. uIgriπÊu, u Hrvatskom Zagorju.Novinarstvom se poËeo baviti

u 18. godini kada postajehonorarni dopisnik Sportskih

novosti. Godine 1971. prelazi uVeËernji list, gdje je uskoro

primljen i u stalni radni odnos.Nastavlja pratiti sportske

dogaaje da bi ga poËetkomosamdesetih tadaπnji glavniurednik VeËernjaka StjepanAndraπiÊ prebacio u rubrikuunutarnje politike. Prati rad

omladinskih organizacija,SocijalistiËkog saveza te

Saveza komunista. Glavniurednik VeËernjeg lista postao

je 15. studenoga 1992. godine.Na toj poziciji zadræao se do

15. svibnja 2001 kada prelazi uEPH na Ëelno mjesto u

Sportske novosti koje vodi do2008. godine kada postajesavjetnik glavnog urednika.

Od 1996. do 2000. godine bioje Ëlan Izvrπnog odbora NK

Croatije, odnosno Dinama. Bioje i Ëlan Predsjedniπtva

Druπtva novinara Hrvatske.Dobitnik je niza novinarskih

nagrada i dræavnihodlikovanja. Objavio je dvijeknjige “S politiËarima u Ëetiri

oka - DnevniËke biljeπkeglavnog urednika (Naklada

Ljevak, 2007.) i “Tito-Tuman-Hrvatska - 100 skica za

portrete s politiËkog groblja”(Znanje, 2013.)�


65NOVINAR

BROJ 8-10/2013.

zanima zaπto to pitate baπ mene. Na ovim stranicama govorilisu mnogi partijci, pa i hrvatski veleposlanici, ali nitko nijeupitan kada je postao Ëlan Partije. Da, Tuman bi me pitaozaπto nisam u HDZ-u jer su drugi oko nas bili, a ja bih seupravo iz prethodnih razloga izmotavao. Rekao sam da predstrancima, kao nestranaËki novinar, imam veÊu teæinu negoda sam u stranci, a i tako su moja stajaliπta jasna. Tumanje to na kraju prihvatio. Kada je 1997. doπla delegacijeMeunarodne federacije novinara vezano za prijam HND-au Ëlanstvo, propitivali su i mene, glavnog urednikanajtiraænijeg i najutjecajnijeg lista. Bili su oduπevljenimnome. O tome mi je Ante GavranoviÊ napisao pismo.

Je li bilo politiËkih pritisaka πto se tiËe ureivaËkepolitike u VeËernjem? Jesu li vas Ëesto zvali na “ribanje”na PantovËak?Pitate me jesu li me Ëesto zvali na ribanje na PantovËak?

Jesu, ali to nije uvijek bila Tumanova volja. NjegovapotrËkala IviÊ PaπaliÊ i Vesna ©kare Oæbolt mnogo toga suradili na svoju ruku u ime nekih svojih interesa jer je njihovauloga u vlasti bila golema. Ja Ëesto nisam ni znao pozadinu.Tuman me jednom upozorio upravo na Vesnu: “Ja ponekadneπto kaæem, a onda ona pred tobom ispriËa svaπta i uvlastitome interesu.” U svom dnevniku od 26. prosinca 1997.,Ëije sam izvatke objavio u svojoj prvoj knjizi, zapisao sam:“Pet je sati ujutro. Ne spavam. U devet se moram javitiPaπaliÊu. Tko je taj PaπaliÊ, pitam se u oËaju. Taj nema πanseu suvremenoj hrvatskoj politici. Izgorjet Êe kao TumanovopolitiËko potrËkalo.” Sada vidite koliko sam bio u pravu.

SliËan prigovor mogao bi se uputiti i vama. Jeste li se vimogli oπtrije suprotstaviti nametanju politiËki tadapodobnog stava?Gledajte, oko mene kruæe priËe kako sam ja popuπtao

Tumanu i pisao po njegovim instrukcijama, i onda pitanjasramim li se nekog teksta ili ne. Æelim reÊi da sam i ja bio zaneovisnu hrvatsku dræavu izvan Jugoslavije i bez srpskemanjine kao konstitutivnog dijela hrvatske dræavnosti, jer jeto bilo nepravedno prema 76 posto Hrvata. Hrvatska dræavaje po Ustavu iz 1974. i joπ od ZAVNOH-a konstitutivno bilaneka vrsta Hrvato-Srbije, zbog srpskih ærtava u ratu. Srpskeelite nisu htjele autonomiju ni onda ni poslije, jer su upolitiËkom i teritorijalnom smislu traæile viπe od 11 opÊina sapsolutnom srpskom veÊinom. To detaljno objaπnjavam uknjizi. U tome nije bilo razlike izmeu Tumana i mene,

osim πto sam ja inzistirao na jaËem naglaπavanju i provoenjuprava srpske manjine i pridobivanju za æivot u RepubliciHrvatskoj. KonaËno, ja sam na tome i konkretno djelovao. Ajesam li u nekom tekstu pretjerano πtitio Tumana ili ne,vjerojatno jesam, ali u realnim okolnostima i bilo je mnogomanje nego πto je ButkoviÊ πtitio gazdu PaviÊa.

Moæete li usporediti razdoblja tumanizma i titoizma okojima smo veÊ poneπto razgovarali?Teπko mi je sve saæeti u nekoliko reËenica. O razdoblju

titoizma piπem na 250 stranica, a o tumanizmu na sto.Ponovit Êu πto sam na koricama knjige objavio o jednom idrugom. Tito je bio diktator i najpoznatiji Hrvat 20. stoljeÊa.Bio je jedan od najveÊih politiËara i dræavnika svoga doba.Najpoznatiji Hrvat politiËar svih vremena koji nije - ne svojomvoljom - pokopan na hrvatskom tlu. NajveÊe je postignuÊeTitove pobjede u Drugom svjetskom ratu, osim osvajanja vlasti,povratak Istre, Dalmacije i otoka Hrvatskoj i teritorijalnoproπirenje Slovenije do Gorice i Jadranskog mora. Povratakokupiranih hrvatskih podruËja najveÊa je pobjeda hrvatskognaroda u modernoj povijesti do proglaπenja neovisnosti 1991.Tuman, prvi hrvatski predsjednik, neosporni je pobjednikpolitiËke i oruæane borbe za hrvatsku neovisnost. Za jedneje bio hrabar i mudar politiËar koji svojim uËinkom nadilazi20. stoljeÊe, povijesni velikan, a za druge, koji mu pobjedunikada neÊe oprostiti, Tuman je bio sujetni autokrat iπovinist. Njegov povijesni iskorak svodi se na to da je uodreenim domaÊim i meunarodnim okolnostima bitnopridonio propasti Jugoslavije i uklanjanju iluzije o prijekojpotrebi æivljenja Hrvata sa Srbima u zajedniËkoj dræavi natemeljima bratstva, podrijetla i jezika i sa srpskommanjinom kao konstitutivnim dijelom hrvatske dræavnosti.

Posebno oπtro piπete o projektu pokretanja Jutarnjeglista za koji tvrdite da je bio PaπaliÊev i Kutlin projekt?Ja sam slutio, ali dugo nisam znao koliko je PaviÊ viπestruki

igraË. Od 1998. godine, kada je pokrenut Jutarnji, sa svojimnovinarima u VeËernjem listu borio sam se protiv saveza NinaPaviÊa, IviÊa PaπaliÊa i Miroslava Kutle. Na njihovoj stranibila je i nova tiskara - mi smo bili prebaËeni na staru, toboæenaπu zajedniËku s Glasom Koncila, u Æitnjak. To je bila starajedva upotrebljiva rotacija s pola blijedog kolora, a pola crno-bijelih stranica. Tiskara nije mogla tiskati novine visokenaklade i veÊeg broja stranica od 64, pa smo ulagali umetke iponekad list zakljuËivali u podne. Glas Koncila je to dobio u©vicarskoj, a kad je istupio, mi smo morali platiti 20 milijunanjemaËkih maraka. Bio sam po funkciji na sjednici Nadzornogodbora kada je to odluËeno. PaviÊ je vjeπto πirio tezu oVeËernjem listu kao Tumanovu, staromodnom, primitivnomi umirovljeniËkom glasilu, a o Jutarnjem listu kao modernim,neovisnim novinama skrojenima za mlade i obrazovane. Ali,bio je zapravo neuspjela kopija VeËernjeg i nikad mu seprodanom nakladom nije ni pribliæio. Osim toga, LovriÊ nijehtio spustiti cijene oglasa, jer da je to uËinio, morao bi i Jutarnjii otiπao bi u minus. Mi smo mogli izdræati i niæu cijenu.Jednom mi je i PaviÊ rekao: “Znaπ, debeli je bio fer, nije spustiocijenu oglasa.”�

Kakav ste odnos imali sPaviÊem u Ëijim ste

Sportskim novostimazavrπili profesionalnu

karijeru? Napisali ste uknjizi da mu nije bilo

drago kad ste gapodsjetili da ste nekada

zajedno pratili Partiju? Jeli to razlog zbog kojeg uEPH niste mogli dalje od

pozicije sportskogurednika?

Da, u pravu ste, jakod PaviÊa nisam

mogao dalje odsportskog novinara, jertoboæe - kako bi jedan

tumanovac mogao iπtapolitiËkoga raditi ujednoj nezavisnoj i

proeuropskoj tvrtki, azapravo je cilj biopotpuno zamagliti

dvostruku igru. Iako jeKostrenËiÊ jednomnapisao da me on

namjestio kod PaviÊada me spasi nakon πto

me Styria otpustila�

intervjuZlatanMiodrag (1938.-2013:9

Dana 31. srpnja napustio nas je Zlatan Miodrag, umirovljeninovinar Radio Zadra. Novinarstvo je izgubilo skromnog iplemenitog Ëovjeka jer je Zlatan bio izuzetno uravnoteæenaosoba: ni nagao, ni plaπljiv. Bio je idealan novinar: stvari je znaouoËiti i prikazati po njihovoj biti.

Miodrag je roen 30. prosinca 1938. godine u Biogradu.Nakon zavrπetka Filozofskog fakulteta prve novinarske radoveje objavljivao u Narodnom listu kao novinar kulturne rubrikejoπ 1961., a nakon osnutka Radio Zadra, u oæujku 1971., zapoËeoje svoju karijeru radijskog novinara. Radio je kao i televizijskinovinar u zadarskom televizijskom dopisniπtvu tadaπnjeTelevizije Zagreb.

Svoj rad vezao je najviπe uz podruËje turizma i prometa.Zlatan Miodrag bio je vrstan turistiËki novinar, poslu je pristupaostudiozno, paæljivo biljeæeÊi i izvjeπtavajuÊi o dogaanjima uturistiËkom sektoru. Miodraga Êemo pamtit i kao novinara kojije s puno strasti, ali i ozbiljnosti, radio svoj posao. U mirovinu jeotiπao 2000. godine� (n)

in memoriamÆeljko Malnar(1944.-2013.)

U 69. godini preminuo je 9. srpnja Æeljko Malnar, hrvatskiputopisac, dokumentarist i autor poznatog televizijskog anti-showa “NoÊna mora Æeljka Malnara”. Malnar je roen 12.travnja 1944. u Zagrebu. VeÊ nakon gimnazije kreÊe u svojepustolovine te kao 20-godiπnjak organizira svoju prvuekspediciju u jedinu praπumu Europe - PeruÊicu. Prijateljstvo sknjiæevnicima, a posebno s Novakom SimiÊem, joπ viπeprodubljuje njegovu znatiæelju prema prirodi Ëovjeka i svijetuuopÊe. Druæi se s tada mladim indolozima (dr. prof. KatiËiÊ, dr.prof. R. IvekoviÊ, dr. Æ. MateπiÊ, dr. K. BaπiÊ) i drugima sFilozofskog fakulteta u Zagrebu, πto ga na kraju odvodi u NewDelhi, gdje na Indian Institute of Mass Communication studirazajedno sa studentima iz 18 zemalja TreÊeg svijeta novinarstvoza nerazvijene zemlje.

No, poslije diplome ostaje u Indiji joπ punih deset godina. Zato vrijeme Æeljko Malnar istraæivaËki je vrlo aktivan. OstvarujeznaËajne rezultate vodeÊi ekspedicije po cijeloj Aziji. Objavljujemnoπtvo Ëlanaka o azijskim narodima i njihovim obiËajima, alistalno ostaje suradnik ZagrebaËke televizije, te u programu SaπeZalepugina prikazuje mnoπtvo reportaæa i dokumentarnihfilmova iz Indije, Pakistana, Afganistana, Irana, Turske i drugihazijskih zemalja.Godine 1977. vodi ekspediciju za zagrebaËkuteleviziju pod nazivom “Put na istok” koja doæivljava velikuspjeh. Od 1982. postaje zapovjednik profesionalnih ekspedicija,te radi za ameriËku instituciju Institute of Ecotechnic sa sjediπtemu Londonu. Malnar je autor viπe od 70 dokumentarnih filmova ireportaæa iz Turske, Jordana, Iraka, Irana, Afganistana, Pakistana,Indije, ©ri Lanke, Maldiva, Tajlanda, Paname, Portorika, Ekvadora,Samoe, s juænoga Pacifika, Novih Hebrida (Vanuatua),Salomonovih Otoka... Nositelj je mnogih priznanja u svijetu (Chi-cago filmski festival, Barcelona film festival...), a 1986. dobivakljuËeve grada Forth Wortha Dallas u ameriËkoj dræavi Teksas odgradonaËelnika Boba Bolana kao nagradu za zbliæavanje kulturai naroda. Godine 1986. zajedno s Bornom Bebekom izdaje knjigu“U potrazi za staklenim gradom” koja doæivljava Ëetiri izdanja.Jedini je stranac nositelj titule Seiuli (Poglavice koji govori)polinezijske dræave Samoa. Godine 1992. na TV postaji OTVpokrenuo je Nightmare Stage, iznimno kontroverznu emisiju, ukojoj su nastupali razni slikoviti marginalizirani likovi sazagrebaËkih ulica. Malnar je sebe proglasio predsjednikomizmiπljene Republike PeπËenice i to koristio kao satiriËkuplatformu za ismijavanje tadaπnje politiËke scene.

S vremenom je emisija zbog svoje originalnosti i ruπenja tabuastekla kultni status i veliku gledanost. ZagrebaËki odbor Gradskeskupπtine za javna priznanja nominirao je 2004. godine NoÊnumoru za dodjelu Plakete Grada Zagreba, i to “za njezinuautentiËnost, hrabro suprotstavljanje umjetnom virtualnomsvijetu, laænim veliËinama i druπtvenoj hipokriziji”. Meutim,nominacija nije prihvaÊena nakon πto je Hrvatski helsinπki odborustvrdio da se u toj emisiji “beskrupulozno koriste hendikepiraneosobe i πiri rasizam”. Ustvari, kad bi netko danas raspolagaovideozapisom cijelog Malnarova televizijskog ciklusa, najtmerskesage koja je potrajala gotovo dvadeset godina, bio bi to materijalkorisniji za studij sociologije tumanizma od cijelog programaHTV-a i novinskog arhiva Vjesnika koji je dræavna agencija Hinabacila da trune u vlaænom skladiπtu...

SmrÊu Æeljka Malnara Grad Zagreb i Hrvatska ostali susiromaπniji za jednog svjetskog pustolova i putopisca, vrsnognovinara i publicista, divnog i mudrog Ëovjeka koji je volio ljude iotkrivao nove svjetove. Otkrivao, upoznavao, a onda putem svojihemisija i kolumni pribliæavao naπim Ëitateljima i gledateljima. Ali,istodobno nitko nije toliko ismijavao ljudsku glupost� (n)

MiloradKovaËeviÊ(1930.- 2013.)

U 83. godini, 24. srpnja, preminuo je Milorad KovaËeviÊ,dugogodiπnji novinar, urednik, glavni urednik i direktor Novoglista. Milorad KovaËeviÊ ostavio je dubok trag u voenju redakcijei ove novinske kuÊe jer je imao prisan i ljudski naËin, nikada nijenastupio snagom autoriteta, uvijek autoritetom znanja. »inilo sekao da je nevidljiv, a bio je sveprisutan. Bio je vrstan poznavateljigre na 64 polja i profesionalac na 64 stranice Novog lista..

Roen je 12. kolovoza 1930. U Bjelaju kod BosanskogPetrovca. Novinarstvom se poËeo baviti poslije gimnazije iindustrijske πkole joπ 1948. godine. U RijeËkom listu radio je od1950. do 1952., a u Novom listu od 1958. do umirovljenja 1988.godine. Zamjenik glavnog i odgovornog urednika Novog lista bioje od 1968. do 1979., a glavni i odgovorni urednik Novog lista iGlasa Istre od 1979. do 1983. godine (potpisao kao glavni urednik1240 brojeva Novog lista). Direktor Novog lista je od 1982. do1987. godine. Suraivao je u Privrednom vjesniku i Plavimputevima. Devedesetih ureuje stranicu πaha u nedjeljnom brojusportskog priloga Novog lista.

Kao strastveni πahist, KovaËeviÊ je autor knjige “KraljevirijeËkog πaha”. KovaËeviÊ je kao vrstan πahovski znalac ipedagog bio uËitelj i trener koji je utemeljio i 15 godina (1954.-1969.) vodio prvu rijeËku πahovsku πkolu. Bio je i prvi predsjednikRijeËkoga πahovskog saveza, potpredsjednik H©S-a tepredsjednik ©K Kvarner u eri najveÊih uspjeha.

Ipak, Novi list mu je uvijek ispred svih i svega, a najveÊa radosti sreÊa kada tiraæa raste, kada se piπu i objavljuju povijesnitekstovi koji su digli prodaju Novog lista do granice od Ëak100.000 primjeraka� (n)


67NOVINAR

BROJ 8-10/2013.in memoriam in memoriamPero Homovec(1935.-2013.)

Na prvi dan ljeta, 21. lipnja, napustio nas je Pero Homovec,novinar kulture u Hrvatskoj i NjemaËkoj. Roen je 31.svibnja 1935. u Karlovcu. Novinarstvom se bavio od 1. lipnja1957. kad je pokucao na vrata VeËernjeg vjesnika i postaosuradnik rubrike kulture.

Nastavio je u ZagrebaËkoj panorami i Telegramu, a kasnije uAreni i Studiju. Pisao je i za Filmski vjesnik. »lan je HND-a od1963. godine. Godine 1982. odlazi u NjemaËku gdje surauje uOst - Dienstu u Hamburgu, a pisao je i za tzv. emigrantskimjeseËnik Hrvatska domovina sve do 1990. Tada osniva vlastitutvrtku Homovec Verlag Presse Agentur u kojoj izvjeπtava o prvimviπestranaËkim izborima u Hrvatskoj, kao i o svim dogaajimaod vaænosti za Hrvatsku i Hrvate u svijetu� (n)

Milan BekiÊ(1926.-2013.)

U 87. godini preminuo je u petak, 7. lipnja 2013., Milan BekiÊ.Hrvatsko novinarstvo izgubilo je joπ jednog borca za profesiju iËast novinarstva. Uvijek je javno branio svakog novinara, akasnije bi mu (ako je trebalo) nasamo naribao nos.Roen je 16. prosinca 1926. godine u »remuπnici u opÊini Gvozdkod Vrginmosta. Diplomirao je pravo, a u novinarstvo je uπao1951. kad se zaposlio kao novinar u Borbi. U HND je primljen31. sijeËnja 1951. Nakon kratkog zadræavanja na Radio Zagrebu,1955. godine preπao je u VUS, a ubrzo se zaposlio kaovanjskopolitiËki komentator u Vjesniku. Bio je viπe godinadopisnik Vjesnikove kuÊe iz Moskve (jer je znao ruski i engleski),

Boæidar Novak(1925.-2013.)

Novinar, publicist i antifaπistiËki borac Boæidar Novak umroje 25. lipnja u Zagrebu nakon duge i teπke bolesti u 89. godini.Roen je 18. svibnja 1925. na Hvaru kao dijete obrtnika inovinarke. ©kolovanje je poËeo u Hvaru, Splitu, a maturirao uZagrebu. Zavrπio je viπu politiËko-diplomatsku πkolu u Beogradu,studirao pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, zavrπio studijmasovnih medija na AmeriËkim studijima u Salzburgu.

Novak je karijeru poËeo 1945. u Slobodnoj Dalmaciji, Ëiji jeglavni i odgovorni urednik bio od 1945. do 1949. godine. Od1955. do 1963. bio je glavni urednik Vjesnika, a kao direktoretablirao je Vjesnikov koncern kao jednu od deset najjaËihmedijskih kuÊa Europe. U dva je mandata bio predsjednikDruπtva novinara Hrvatske i Saveza novinara Jugoslavije tesaborski zastupnik od 1966. do 1969. Poslije Hrvatskog proljeÊa,kao sljedbenik Mike Tripala i Savke DabËeviÊ KuËar,ekskomuniciran je iz javnog æivota. Kao jednom od vodeÊihosoba Hrvatskog proljeÊa, bio mu je zabranjen svaki novinarskii javni rad, πto je potrajalo sve do 1990. Od tada je bio aktivan uHND-u. Bio je suosnivaË udruga za zaπtitu i promicanje ljudskihprava i medijskih sloboda (Graanske inicijative za slobodu javnerijeËi, HHO-a i dr.). Od 1990. javljao se u Danasu, SlobodnojDalmaciji, Novom listu, Vjesniku, VeËernjem listu, Feral Tribuneu,Dalmatinskim novinama i Jutarnjem listu. Suraivao je uNovinaru, Medijskim istraæivanjima, Hrvatskoj reviji. Bio je stalni

Ivo ©kopljanac(1950.-2013.)

Njegov glas, jer sluπatelji sportskih prijenosa znali su ga samopo glasu, bio je jedan od zaπtitnih znakova sportskog radijskogprograma i kada je tadaπnji republiËki radio stolovao na adresi©etaliπte Karla Marxa i kada je prethodnica Hrvatskog radija bioRadio Zagreb. Ivo je izvjeπtavao s Mediteranskih igara u Splitu iCasablanci, Olimpijskih igara u Barceloni i Sarajevu, europskih isvjetskih odbojkaπkih prvenstava, a prenosio je i finalnu utakmicuKupa europskih prvaka 1990. godine izmeu Jugoplastike iBarcelone u Zaragozi, kada su SpliÊani osvojili drugu od triuzastopne europske titule. I u neovisnoj Hrvatskoj radio je velikeprojekte, pa je tako iz Barcelone prenosio Olimpijske Igre, prve nakojima je nastupala mlada dræava. Ali, ljubiteljima sporta zauvijekostaje u sjeÊanju po prijenosima nogometnih utakmica, joπ odnedjeljnih popodneva koja su se provodila s tranzistorima na uhuili kada su druπtva uz radio pratila kretanja rezultata nautakmicama jugolige, jer Ivo ©kopljanac bio je i ostao jedan odsimbola emisije “Sport i glazba”� (n)

Boris Teπija(1924.- 2013.)

Dvanaestog srpnja u 89. godini napustio nas je Boris Teπija,novinar, filmski montaæer i glumac. Roen je 21. srpnja 1924.godine u ©ibeniku. Bio je u NOB-u od 1943. godine i zasluæioOrden zasluga za narod.Nakon gimnazije nastavio je u ©koli za socijalni rad, ali ga jeviπe privlaËila kamera i filmska montaæa.Bio je montaæer u viπe od 20 jugoslavenskih igranih filmova, pai glumac u tri filma: Dvije noÊi u jednom danu (1963), Milijuni naotoku (1955) i Kameni horizonti (1953).Na televiziji je bio prvo novinar u informativno-politiËkomprogramu, pa suradnik, pa komentator, zanimljivo je da sespecijalizirao za zdravstvenu problematiku i zdravstvo. Bio jeËovjek beskrajnog strpljenja i dragocjena pomoÊ i savjetniksvakom mladom novinaru� (n)

Miljenko MaruπiÊ(1934.- 2013.)

U 79. godini, 29. srpnja umro je novinar i πahist Miljenko MaruπiÊ.Roen je u Zenici 12 . lipnja 1934. godine. Novinarstvom se poËeobaviti nakon gimnazije i to u Privrednom vjesniku veÊ 1963.godine. Pratio je gospodarska kretanja i gotovo da nije bilogospodarskog subjekta u kojem nije bio i o kojem nije pisao.»lanom HND-a postao je 1967. godine. Kao vrstan i pedantanorganizator prepoznat je i u ©ahovskom savezu Hrvatske gdjeje bio dugogodiπnji tajnik, a istodobno je obavljao posao tajnikau ©K Zagreb� (n)

a specijalni dopisnik iz Poljske, Rumunjske, Maarske, ©vicarske,Japana pa Ëak i Mongolije.Od 1972. do 1975. bio je glavni urednik VeËernjeg lista te je nakonVere VrciÊ i Davora ©oπiÊa nastavio nagli uspon tiraæe VeËernjaka.Na kolegiju se znao naroguπiti na aparatËike - rekao bi: “Vidite πtopiπe u impresumu, tko je glavni urednik! I neka znaju i vi i oni ukockici (tada CKSKH) da dok sam ja glavni i odgovorni urednik, bitÊe kako ja kaæem, ako im nije pravo, neka me smijene...” Nakonmandata u VeËernjem listu postao je direktor Radne organizacijeNovinsko izdavaËke djelatnosti u SOUR-u Vjesnik. Izdao je knjige“Tito u zapisima suvremenika” i “Okrug Karlovac 1941”. Milan BekiÊostat Êe nam u sjeÊanju kao jedan od najomiljenijih glavnih urednika,dobar Ëovjek i vrstan analitiËar� (n)

suradnik u izdanjima Leksikografskog zavoda Miroslava Krleæe,sudjelovao u radu Meunarodnog centra za izobrazbu novinara,predavao na Masterclass studiju novinarstva na FakultetupolitiËkih znanosti.

Dobitnik je HND-ovih novinarskih priznanja, drugih nagradai nagrade za æivotno djelo Otokar Kerπovani. Boæo Novak je cijelisvoj radni vijek posvetio unapreenju hrvatskog novinarstva inovinarske organizacije. Zalagao se za temeljito obrazovanjenovinara, pa je organizirao Novinarsku πkolu u Vjesnikovoj kuÊi,a Vjesnik je podupirao osnivanje studija novinarstva na FakultetupolitiËkih znanosti. Iza njega je ostao niz knjiga, od “Suvremenognovinarstva”, preko “Ratnog Vjesnika”, do “Doprinosa medija uHrvatskom proljeÊu” i “Hrvatskog novinarstva u XX. stoljeÊu”.

O godinama “ilegale” sam je govorio: “Prisilno sam umirovljenuz veliku medijsku diskreditirajuÊu kampanju. Najprije sam daoostavku u CK, onda i kao direktor Vjesnika, a u osudi partijskeorganizacije sugeriralo se moje uhiÊenje. Optuæivali su me dasam maspokovac, kontrarevolucionar, tehnomenadæer, truliliberal i da nisam sluπao Tita i BakariÊa. Nisu mogli osporiti daje Vjesnik, dok sam ja bio direktor, postao najmoÊniji informativnisustav u Jugoslaviji i jedno od deset najveÊih europskih novinskihpoduzeÊa. Dok sam bio direktor, Vjesnik je ostvarivao veliki profituz uvoenje najnovije tehnologije. Sagradili smo oko tisuÊustanova, odmaraliπte, imali najveÊe plaÊe u Jugoslaviji, a svakinaπ radnik je poslije tri godine imao pravo na stan. Godinu 1971.zavrπili smo s 5 milijardi dinara profita. Bio je to plod reformskeproljeÊarske politike Savke, Tripala i Haramije koja je ukinularatnu podobnost novih generacija i tako oslobodila nacionalnuenergiju te potaknula golemu ekspanziju gospodarstva i kulture.Kad sam vidio da ne smijem raditi, otiπao sam kuÊi na Hvar,bacio brod u more, plovio i lovio ribu te iduÊih 18 godina bioizvan svakog javnog æivota. »itao sam knjige, izrezivao Ëlanke iznovina i æivio izmeu Hvara i Zagreba.”

S odlaskom Boæidara Novaka hrvatsko novinarstvo izgubiloje istinskog borca za dignitet profesije, vrsnog novinara, joπ boljegglavnog urednika neiscrpne energije� (n)

Poπt

arin

a pl

aÊen

a u

poπt

ansk

om u

redu

510

00 R

ijeka

broj 8-102013.

foto

Sre

Ëko

Nik

etiÊ

Rjeπenje je uglobalnom kolektivnom

ugovoru Ivan RaËan:Treba nam viπe medijaIzumiranje sektorskog

novinarstva Neprofitnimmedijima do medijskih

sloboda BrankoTuen: Novinarima je

gore nego ikada

glasilo Hrvatskog novinarskog druπtva iSindikata novinara Hrvatske

ZakoniDOBRI

provedbaLO©A

otvaranje 10.-15. 12. 2013.prvenstvo 4.-11. 1. 2014.

informacije i buking [email protected]

sekcija novinara skijaπa

Documents

sekcija novinara skijaπa · 2013. 10. 1. · 1. 2014. informacije i buking [email protected] sekcija novinara skijaπa. 2 NOVINAR BROJ 8-10/2013. 3 OVINAR OJ 8-10/2013