Semberske novine [broj 705, 2.7.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 705, 2.7.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-705-272009 1/24

FILIJALABIJEQINA

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S2. JUL 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 705 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETING

TITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

STOPSUMPORU

JAPANSKA VLADA ODOBRILA KREDIT OD 90 MILIONA EVRATERMOELEKTRANI ,,UGQEVIK

,,ZA PROCES ODSUMPORAVAWA

RAÂNSKA ULICA

str. 9

BOMBA U @ARDIWERI

POMO] ZA 21 PORODICU

str. 3

DO KROVANAD GLAVOM

@ETVA

str. 6-7

MUKE SAP[ENICOM



D.OD.O.O.O. LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: [email protected]

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

MO DA R U GG I, B RU NE LL A,

R O SI NA , M A RI O B R UN I,

MORE S S I

OD JE ] A KR EA TO R AI RE NE G RA HO VA C

NN OO VV OO !!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RR aa dd nn aa jj ee dd ii nn ii cc aa BB II JJ EE QQ II NN AA

76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP. 18PO[TANSKI FAH BP. 18

TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211

TELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456ELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456

PO[TOVANI POTRO[AÎPO[TOVANI POTRO[AÎ

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQUÊWISKQUÊWA, ÎME ÎNITE USLUGU IA, ÎME ÎNITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t o v aw e m ,E l e kt r o d i st r i bu c i j a Bi j e q i n a

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854

Fax.................055 201 445

Ul. Baje Pivljanina bb



SA TRAKE DOGA\AJASEMBERSKE NOVINE 2. JUL 2009. 3

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126

* Zamjenik gl. i odg. urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina

* Izdava~: JIP ,,SIM

,,

Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Boìdar MILO[EVI]* Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka)

* Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina *[tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka

* Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godinelist je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.

EMBERSKE NOVINES

U FOKUSUPolicijska patrola u Bijeqini otkrila je da je A.A.(20) izBijeqine u kolicima prevozio avio dijelove, za koje jeutvr|eno da su ukradeni iz kruga preduze}a AD "Orao".

Nakon izvr{enog uvi|aja, ukradeni dijelovi vra}eni su ukrug preduze}a, saop{teno je iz CJB Bijeqina.

IZ ,,ORLA,,KRAO

AVIO DIJELOVE

Prosja~ewe i zloupotreba djece bili su tema ju~era{weg sas- radne grupe koja tragaju}i za na~inima kako ovu pojavu na najmawu mogu}u mjeru, ukazuje i na uzroke pojave i potre-

koordiniranog rada brojnih institucija. Poznato je da romska ìvi u nezavidnom socijalno-ekonomskom poloàju, te

se prosja~ewe naj~e{}e vezuje za ovu populaciju.-Mi preduzimamo odre|ene aktivnosti, radimo sa porodicama i

pomaèmo najugroènije, koje, zbog siroma{tva poje- ~lanove, a to su uglavnom djeca, tjeraju na prosja~ewe. Mi

u ovoj godini zabiqeìli osam slu~ajeva prosja~ewa malo- djece na na{em podru~ju i to su djeca iz ,,razbijenih’’ poro- Pored wih postoji i odre|eni broj lica koja dolaze sa st-

u vidu organizovanih grupa, rekao je Milan Stojanovi} peda--psiholog u bijeqinskom Centru za socijalni rad nagla{avaju}i je u posqedwe vrijeme prosja~ewe na podru~ju Bijeqine osjet-

smaweno, {to je zasigurno i rezultat zajedni~kog djelovawa za socijalni rad, Centra javne bezbjednosti, Grani~ne

Op{tinske slu`be i Udruèwa Roma.-Mi se u Udruèwu Roma ,,Slo`na bra}a’’zalaèmo i radimo na

da se romska djeca vi{e ne susre}u ispred semafora, nego {kola. Me|utim, da bi se taj korak mogao napraviti neop-

je mnogo toga uraditi. Na{ najve}i problem je siroma{tvo i veliki broj Roma ne moè svoju fizi~ku egzistenciju osigu- bez socijale pomo}i. U Bijeqini ìvi 3.000 Roma, a samo radi. Zaposleni su u Komunalnom preduze}u. îwenica je da

romskoj populaciji gotovo da nema obrazovanih kadrova, pa je i velika prepreka prilikom traèwa posla, istakao je predsjed-

udruèwa, Mujo Beganovi} koji je neveo i neke od slu~ajeva On tvrdi da najve}i broj najsiroma{nijih Roma ìvi u

Svetozara ]orovi}a. êsto ih obilazi i razgovara s wima, te{ko je kad su, kako kaè, ~lanovi tih porodica gladni.

od wih je i porodica Ragiba Hidanovi}a koji je gluvo-nijemnesposoban za rad i ~ija su djeca prinu|ena da prosja~e, umjesto idu u {kolu zajedno sa svojim vr{wacima.Beganovi} smatra da bi za bijeqinske Rome bilo od velike

da dobiju jednu javnu kuhiwu.

-Traìli smo od Centra za socijalni rad da nam dodijele javnu bar za 17 korisnika. Dostavio sam im spiskove, op{tine Bijeqina je odobrila, odobrio i Crveni krst,

negdje je do{lo do zastoja.Dragan Boì}, {ef Odjeqewa za zdravstvo, socijalnu za{titu,

povratnike, raseqena lica i nacionalne mawine isti~e da obaveza svih nas da se radi preventivno na suzbijawu

kako bi se ta djeca usmjerila na pravi ìvotni put.-Na{a op{tina iz buxeta izdvaja sredstva za pomo} nacional-

mawinama me|u kojima su i Romi, a konkretna mjera pomo}i su {kolski uxbenici i uìna. Pomaèmo i da se poprave

objekti u kojima ìve Romi, kaè Boì}. M.R.

M

obilni mamografDoma zdravqa Bije-qina nastavio jesnimawa u okviru

projekta "Skrining mamografi- ja", ~iji je osnovni ciq rano otk-rivawe raka dojke. Pregledi suorganizovani u Glavi~icama uokviru ambulante porodi~ne me-dicine Doma zdravqa Bijeqina.Proteklih dana pokretni mamo-graf je bio na raspolagawu za-poslenima u Javnoj ustanovi "Ba-wa Dvorovi", na poziv menax-menta ove javne ustanove.

Do sada je, kako kaè direktorDoma zdravqa Bijeqina, doktorZlatko Maksimovi}, obavqeno

vi{e od 1000 pregleda, ~iji je os-novni ciq pravovremeno otkri-vawe zlo}udne bolesti i weno

lije~ewe, koje u tom slu~aju dajepozitivne rezultate.

E.S.N.

Ministar rada i bo-ra~ko-invalidskeza{tite u Vladi RSRade Ristovi} bora-

vio je u Bijeqini u ponedjeqak,29. juna i tom prilikom, zajednosa na~elnikom op{tine Mi}omMi}i}em uru~io rje{ewa o dod-

jeli bespovratnih nov~anihsredstava 21-oj porodici poginu-

lih boraca i ratnih vojnih in-valida. Sredstvima u iznosu do8.000 maraka ovim porodicama }eomogu}ili da zavr{e zapo~etu izg-radwu ku}a ili otplatu stambe-nih kredita ~ime }e trajno biti ri-

je{eno wihovo stambeno pitawe.Vlada RS je sa Bora~kom orga-

nizacijom RS potpisala Pro-tokol o saradwi za stambeno zb-riwavawe porodica poginulihboraca i RVI do 2010. godine.

-Vlada zasigurno ne}e odusta-tiodovogprograma i svioniko-

ji su se na{li na kona~noj listido 31.12. 2008. godine bi}e stam-beno zbrinuti, obe}ao je mini-star Ristovi}.

U Bijeqini je planirana izg-radwa 36 stambenih jedinica, odkojih se u ovoj godini grade tri,a u 2010. godini je planirana izg-radwa 16 stanova, dok }e za 158podnosilaca zahtjeva nov~ana

sredstva biti dodijeqena u ovoji narednoj godini.

- Ovo je qudski i moralni ~inprema svim porodicama poginu-lih boraca, istakao je ministarRistovi} podsjetiv{i da je Vla-da planirala oko 50 miliona ma-raka za stambeno zbriwavaweove kategorije stanovni{tva, teda je u ovoj godini predvi|enopet miliona maraka iz buxeta,dok je iz Razvojnog fonda dodat-no dala oko 27 miliona maraka.Ministar je ovom prilikom obe-

}ao da }e stambena problemati-ka ovih porodica biti rije{enado 2010. godine. Na~elnik op{-tine Mi}o Mi}i} izjavio je dasu za gotovo sve porodice podije-qeni iznosi od po 8.000 maraka,osim tri porodice. Jedna poro-dica dobila je 6.000 KM, druga4.000 KM, a tre}a 2.000 maraka.

-To su porodice koje su uglav-nom pri kraju izgradwe stambe-nih objekata i na ovaj na~in }etih 21 porodica biti potpunostambeno zbrinute. Ono {to jebitno ista}i je da u okviru veo-makomplikovanog i te{kog pro-grama potpunog stambenog zbri-wavawa vi{e hiqada qudi kojinisu trajno rije{ili problemstana, op{tina Bijeqina uspije-va zacrtane planove da realizujei uspje{no ispuwava preuzeteobaveze izdvajaju}i svake godinepotrebna sredstva iz buxeta zaobezbje|ivawe zemqi{ta, proje-kata, potrebnih dozvola za izg-radwu objekata i infrastruktu-ru, rekao je na~elnik Mi}i} is-ti~u}i da }e tokom ove godinebiti zavr{ena izgradwa 36 sta-nova u Amajlijama, a po~e}e se saizgdadwom jo{ 16 stanova na is-toj lokaciji.

-Pored zbriwavawa porodicapalih boraca i RVI koja se od-vijau saradwi saVladomRS,op{-tinaBijeqina je izgradila jedanobjekat sa ~etiri stana vlasti-timsredstvima i rje{ewa za ovestanove bi}e uru~ena idu}e sed-mice, naglasio je Mi}i}. M.R.

DJECAPROSJACI URUÊNA RJE[EWJA O DODJELI BESPOVRATNIH NOVÂNIH SREDSTAVA

POMO] ZA 21 PORODICU

PREGLEDI U GLAVIÎCAMA



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 2. JUL 2009.4

Japanska vlada je odob-rila kredit u iznosu oddevedeset miliona evraza proces odsumporava-

wa u Rudniku i Termoelek-trani ,,Ugqevik’’, potvrdio jemr Anto Gaji}, direktor ovedràvne kompanije.

- Prve najave, prije neko-liko sedmica, bile su nezva-ni~ne, obja{wava Anto Gaji}.

- Sada vi{e nema dileme,poslovi ~iji je ciq izgradwapostrojewa za ~istiji vazduhbi}e sve intenzivniji. Proc-jena je da }e proces odsumpo-ravawa po~eti najdaqe za ~e-tiri godine, dodaje direktorRudnika i Termoelektrane.

- Blagovremeno smo zapo-~eli rad na projektnoj doku-mentaciji i drugim privre-menim poslovima, pa smo tako

vijest da je odobren kreditspremno do~ekali, kaèdirektor Gaji}.

- Izgradwom postrojewa za,,filtrirawe ’’ dima iz oxakana{e kompanije zna~ajan jekorak za nas, jer time is-puwavamo kqu~ni uslov zarad po najvi{im standardimaEvropske unije, {to su ar-{ini kojima neprestano te-ìmo, dodaje Gaji}.

U Ugqeviku je zaga|ewevazduha vi{estruko ve}e oddozvoqenog.

Dimwaci neprestano emi-tuju opasne sumporovite ~es-tice, koje, bez obzira na ve-liku visinu dimwaka, ostav-qaju itekako traga u ovomkraju, ali i u vazduhu kojiudi{u stanovnici susjednihzemaqa.

Na konferenciji za{tampu, odrànojposqedweg dana ju-na, izraèna je du-

boka zabrinutost za ishodqetwe ètve i sudbinu sem-berskih poqoprivrednika,usqed nepovoqnih vremens-kih prilika, ali i zbog izo-stanka brige dràve, {to, ka-ko je re~eno, zabriwava jo{ ivi{e. Zato iz SRS ,,Dr Vojis-lav [e{eq,, apeluju kako nalokalni, tako i na republi~-ki nivo vlasti da formirajutim koji }e pratiti sve nega-tivne posqedice koje prateovogodi{wu qetwu etvu.

- Ove godine su izuzetno ne-povoqne vremenske prilike uvrijeme ètve je~ma i p{eni-ce. Do kakvih }e sve lo{ihposqedica to dovesti o tomemoèmo samo da naslu}ujemo,a na{ semberski seqak je po-novo u situaciji da bespomo}-no {iri ruke i odmahuje gla-vom, izjavio je predsjednikSRS ,,Dr Vojislav [e{eq,, zaRS, Mirko Blagojevi} isti-~u}i da je posao oko ètve

je~ma ve} trebao biti zavr-{en, a ètva p{enice bi tre-balo da se privodi kraju.

- Prema informaciji kojuimam, samo jedan posto povr-{ina pod p{enicom je skinu-to, a udarima obilnih ki{aizloèno je ostalih 99 postoi, kako stvari sada stoje, odovogodi{we ètve nema ni{-ta. Naàlost, o tome niko oz-biqno ne razmi{qa, kaèBlagojevi}. Proizvo|a~i p{e-nice }e se zbog takvog odnosadodatno na}i u nemilostivlasnika mlinskoprera|i-va~ke industrije, jer jo{ nijepoznato ni ko }e da vr{i ot-kup ovogodi{we p{enice, ani po kojoj cijeni.

Kad je rije~ o otkupu poqo-privrednih proizvoda od sem-berskih seqaka, ponovo se na-me}e pitawe na{eg nekada{-weg giganta ,,Save’’. Naime, o,,Savi’’ je bilo dosta govora uvrijeme pro{logodi{we pre-dizborne kampawe kada su sesve ve}e stranke gotovo nad-metale koja }e pokazati ve}ubrigu za wenu sudbinu. Izbo-ri su pro{li, ali po tom pi-tawu nije ni{ta ura|eno.Naprotiv, ,,Sava’’ se danasnalazi u jo{ gorem poloàju.

-Danas ,,Sava’’ nije spremnaza otkup ni jednog kilogramaparadajza, ni krastavaca, is-ti~e Blagojevi}, koji smatrada po tom pitawu krivicu nesnose lokalne vlasti, nego dase tu vidi samo nebriga dr-àve.

U SRS ,,Dr Vojislav [e-{eq’’ navode jo{ jedan prim-

jer nebrige dràve, a to je iz-gradwa zgrade fakulteta koja

je zavr{ena, ali niko je jo{ne koristi. Srpski radikalinagla{avaju da su op{tinskevlasti sve u~inile da se zgra-da dovede u funkciju, a sveostalo je, kako tvrde, nebrigaVlade RS. M.R.

KONFERENCIJA ZA [TAMPU SRS ,,DR VOJISLAV [E[EQ

,,

DR@AVA NE BRINEO GRA\ANIMA

SRPSKE

JAPANSKA VLADA ODOBRILA KREDIT U IZNOSU OD DEVEDESET MILIONA EVRA R ITE UGQEVIK

CRWELOVA^KI SKELEXIJA RADENKO ISAKOVI]

Ve} desetu godinu Ra-denko Isakovi} za-ra|uje hqeb na savs-koj skeli, koja pre-

vozi vozila i putnike od Su-boti{ta do Jamene. Od Zagre-ba do Beograda, na rijeci Sa-vi, kaè Radenko, uz ovu cr-welova~ku, postoji jo{ samo

jedna skela, negdje kod Srpca.- Svakog dana sam na vodi,

od sedam ~asova ujutro do se-dam nave~e. Iz Suboti{taskela polazi u neparne sate,iz Jamene se vra}a u parne sa-te. Skelu koriste poqopriv-rednici iz Crwelova kojiimaju obradive povr{ine uJameni. S druge strane ima iSemberaca, koji su svojevre-meno tamo preselili i ìve.

Nemamo puno posla. Preveze-mo petnaestak do dvadeset au-tomobila ili traktora dnev-no. Najvi{e prelazaka vozilaimamo u vrijeme sjetve, ètvei berbe kukuruza. Qudi pre-laze i kad su svadbe ili sah-rane, neki vjerski praznici.

Na pitawe, kada }e na ovomdijelu Save otpo~eti izgrad-wa obe}anog mosta, {to jesvojevremeno nagovijestiopoznati ameri~ki biznismensrpskog porijekla, SlobodanPavlovi}, Radenko samo od-mahuje rukom.

- Sje}am se da su na~elnikMi}o Mi}i} i gospodin Pav-lovi} bio na skeli prije god-inu dana. Obe}a{e most.Bilobi mi drago da otpo~ne izg-

radwa jedne takve investici-je. Svi bismo imali koristiod toga, iako ja trenutno ì-vim od skele. S novim mostomdobili bismo i asfaltni putod mosta do sela, ovaj kraj bise preporodio. Ipak, politi-~ari boqe znaju nego mi,obi~ni qudi, {ta jemogu}e odsvega toga realizovati. Predizbore nam obe}aju puno toga,a kasnije niko o tome ne pro-govara nijednu jedinu rije~,dodaje Radenko Isakovi}.

Na skeli radi i Radenkovzet, Milenko Puri} i sino-vac, Mladen Isakovi}, vlas-nik ove skele.

Prelazak skelom ko{ta zaautomobile i traktore po petmaraka, za kamione od 6 do 15

KM, zavisno od nosivosti. Zakombajne je cijena ne{to ve}ai iznosi 20 KM.

Radenko kaè da do sadanije imao ve}ih problema, kad

je u pitawu rukovawe skelom.Ponekad bujica nanese ve}ekoli~ine kr{a, suvog drve}akoje se zaka~i za sajlu, ali ito se sve brzo rje{ava, jerskela mora biti u funkciji.Skelexija Radenko druguje saribolovcima, izletnicima,slu`benicima na grani~nomprelazu i kaè da se u ìvotunavikao i na samo}u i na dru-èwe.

- @ivot pored vode, kao ivoda sama, brzo te~e i pro-ti~e, napomiwe skelexija Ra-denko. Q.Q.

Rudnik i TE ,,Ugqevik’’ jesu izgradili i razvili na{ grad,ali je zdrava ìvotna sredina va`nija, kaè Vasilije Peri},na~elnik op{tine Ugqevik. Zato nas raduje ova vijest, jednaod najqep{ih i najva`nijih za na{ kraj u posqedwih dvadese-

tak godina. To }e samo unaprijediti rad u dràvnoj kompaniji,a nama omogu}iti da vi{e ulaèmo i vi{e o~ekujemo odprivrednih grana, kao {to su poqoprivreda i turizam.

PRIORITET JE ÎST VAZDUH

STOP ZAGA\EWU OKOLINE!

ZARA\UJE HQEB NA SKELI



POLITIKASEMBERSKE NOVINE 2. JUL 2009. 5

wwwwww..ppaannrraaddiioo..ccoomm

Predsjednik Pokretaza Semberiju, Dra-gan Krsti} i zam-

jenik predsjednikaDemokratske srpske stranke izBr~kog, Nenad Koji} potpisa-li su u pro{li ~etvrtak sapredsjednikom Demokratskepartije, Draganom âvi}em uBijeqini protokol o ujediwe-wu ove dvije politi~ke stran-ke u Demokratsku partiju.

Dragan âvi}, predsjednikDemokratske partije izjavio jenakon ~ina potpisivawa pro-tokola, da je u me|usobnim raz-govorima iskazana zajedni~kavoqa da ovi politi~ki subjek-ti jedinstveno djeluju na cije-lom podru~ju RS, distriktaBr~ko, kasnije i na podru~ju FBiH.

- Na{ ciq je da postanemoozbiqna politi~ka alternati-va drugim strankama u RS izalaga}emo se za ravnomjeranrazvoj RS. Programski smoorjentisani kao narodwa~kastranka desnog centra i mipripremamo jedan ozbiqanprogram reforme agrarnog

sektora u RS. za nas su Bijeqi-na i Br~ko kqu~na podru~ja uRepublici Srpskoj. Nama tre-baju politi~ki prijateqi, a nasve vrste politi~kih pritisa-ka ima}emo spreman odgovor,rekao je Dragan âvi}, pred-sjednik Demokratske partije.Nenad Koji}, zamjenik pred-

sjednika Demokratske srpskestranke iz Br~kog istakao je da~lanstvo ove stranke, wih oko1000, koji }e sada pre}i u De-

mokratsku partiju, u âvi}uvide lidera koji }e se boritiza ravnomjeran razvoj RS i zadobrobit svih wenih gra|ana.Dragan Krsti}, dosada{wi

predsjednik Pokreta za Sem-beriju istakao je da je osnovnimotiv ujediwewa bilo gotovoidenti~no programsko opred-

jeqewe ovih stranaka.- Vladaju}e stranke nisupro-

na{le odgovor na pitawa rav-nomjernog ekonomskog razvoja

svih regijau RS.Mièlimo darazvijemo strate{ku privred-nu granu u RS - poqoprivredui sa svojih oko 2.600 ~lanova itridesetak mjesnih odbora zna-~ajno }emo pomo}i Demokrats-kojpartiji da ostvari svoje ci-qeve na ovompodru~ju, izjavio

jeKrsti}.Odgovaraju}i na novinarska

pitawa, Dragan âvi} je izja-vio da ~lanovi Demokratskepartije ne mijewaju politi~kedresove, ve} da grade novu po-liti~ku stranku, {to je za wihi najve}i izazov.

- Da smohtjelimijewatidre-sove, samobismo se u~lanili utrenutno vladaju}u stranku.Kqu~ne politi~ke stranke sumobilisale oko 70 odsto bira-~ai mi svojprostor traìmo uonoj tre}ini neodlu~nih i po-liti~ki jo{ uvijek neangaò-vanih. Nismo sekta, niti zat-vorena elitisti~ka organiza-cija. Mi smo otvoreni za sve ipredstavqa}emo politi~ku al-ternativu na cijelom podru~juRS, u budu}nosti i u BiH,rekao je âvi}. E.S.N.

DEMOKRATSKA PARTIJA, POKRET ZA SEMBERIJU I DEMOKRATSKA SRPSKA STRANKA IZ BR^KOG

OP[TINSKI ODBOR PARTIJEDEMOKRATSKOG PROGRESA

PROTOKOL O UJEDIWEWU

Partija demokratskog

progresa je u bijeqin-

skoj op{tini otvo-

rila dijalog sa gra-

|anima o pet ìvotno va`nih te-

ma {to se, po dosada{wim raspra-

va, pokazalo kao korisna inicija-

tiva jer su se u neposrednoj komu-

nikaciji sa gra|anima mogli ~uti

dobri prijedlozi kako se moè po-

pravqati stawe moè popravqati

stawe u svim oblstima dru{tvenog

ìvota, istakao je na konfere-

nciji za {tampu Gavrilo Antoni},

predsjednik OO PDP-a Bijeqina.

- Sa gra|anim èlimo da razgo-

varamo o privredi i ekonomiji,

poqoprivredi, zdravstvu, penzio-

nom sistemu i bora~ko-invalids-

kojza{titi i obrazovawu i kultu-

ri.Do sada smo odràli rasprave

o obrazovawu i kulturi i penzio-

nom sistemu i one su dale dobre

rezultate. Pored ~lanova partije

i stru~waka iz pomenutih oblasti

raspravama su prisustvovali i

obi~ni gra|ani i moglo se ~uti

do-sta dobrih prijedloga i suges-

tija, rekao je Antoni}. U nared-

nom periodu predstoje skupovi na

kojima }e biti rije~i o privredi,

poqoprivredi i zdravstvu, a na-

kon toga razgovara}e se u lokal-

nim zajednicama i o drugim tema-

ma koje ne moraju biti va`ne na

{irem planu.

- Na tim skupovima poku{a}e-

moda okupimo sve gra|ane, a ne sa-

mo ~lanove Partije demokratskog

progresa. Dijalog je najboqi na-

~inda se do|edo kvalitetnih rje-

{ewa, istakao je Antoni}. Potp-

redsjednik OO PDP Bijeqina Ra-

domir Marjanovi} jo{ jednom je

istakao stav ovog odbora da Vlada

RS premijera Milorada Dodika

zapostavqa isto~ni dio RS, pa

prema tome i bijeqinsku op{-ti-

nu, ostavqaju}i op{tine ovog podru-

~ja da se same bore sa efektima

ekonomske krize kako znaju i umiju.

- Pre~e je ulagati novac u pri-

vredu, izgradwu novih ili oìv-

qavawe postoje}ih proizvodnih

pogona, nego asfaltirati put Bi-

jeqina - Ra~a.U predizbornoj kam-

pawi ~uli smoobe}awa da }e biti

pokrenuta proizvodwa u "Savi", a

sada ovafabrika ideu ste~aj, dodao

je Marjanovi}. OO je odlu~io da

dr Nikolu Rosi}a predloì u

Glavni odbor PDP-a na mjesto koje

je ostalo upra`weno odlaskom iz

stranke ZoranaMastila. T.N.

Na{e nacionalno bi-}e, kao i na{ jezik,vekovima i deceni-jama bili su pod

udarima i nasrtajimaosvaja~a. Me|utim, na

jezik negativno uti~e iterminologija iz

vremena, kao i global-kultura koja name}e strane

Neuki qudi gospoda-jezi~kim prostorima i me-

tako da nam i neznal-u velikoj meri kvare jezik,

ekao je profesor dr Obrad

Stanojevi} , sa Pravnog fakul-teta u Beogradu, na javnoj tri-bini o srpskoj govoru i gov-orni{tvu, koju je u ponedjeqaku Narodnoj biblioteci "Fi-lip Vi{wi}" organizovaliMladi SDS-a.

Profesor Stanojevi} kaèda, kada je rije~ o principimapoliti~ke retorike, politi-~ari se u razli~itim zemqamapo tome u velikoj mjeri razli-kuju.

Italijanski politi~ar }e onekoj temi govoriti sa dosta

gestova i vrlo ubedqivo, dok}e ameri~ki politi~ar poku-{ati da ne deluje puno u~eno.Obi~an ~ovek u SAD èli dase identifikuje sa kandida-tom neke stranke u predizbor-noj kampawi. U svakom slu~ajuboqa je nesavr{ena demokra-tija, nego savr{ena despotija.Mo} mas - medija je ogromna.Govore politi~arima uglav-nom pi{u drugi. ûvena je mi-sao Kenedijeva: "Ne pitajte{ta Amerika moè da u~iniza vas, ve} razmislite i zapi-

tajte se {ta vi moète u~i-niti za Ameriku".

I tu misao su mu drugi do-{apnuli, ka e profesor Sta-nojevi}, navode}i samo jedanod primjera snage i uticajapoliti~kog govora i govor-ni{tva na narodne mase.

Za kraj, profesor Stanoje-vi} citirao je jednog britan-skog filozofa, koji kaè da jenevoqa ovog sveta u tome {tosu mudraci tako puni sumwi, abudale tako sigurne u sebe.

E.S.N.

TRIBINA MLADIH SRPSKE DEMOKRATSKE STRANKE

SRPSKI GOVOR IGOVORNI[TVO

Profesor doktorObrad Stanojevi}

DIJALOG SAGRA\ANIMA



PRIVREDA / POQOPRIVREDA SEMBERSKE NOVINE 2. JUL 2009.6

BIJEQINSKI A.D. ,,@ITOPROMET,,

GRA\ANI SEMBERIJE ZABRINUTI ZBOG EK

@etva p{enice uSemberiji treba-lo je da otpo~ne

jo{ prije desetakdana, ali je ki{a pokvarilaplanove i poqoprivrednici-ma i mlinarima. U bijeqin-skom AD "@itopromet" kaùda su priije sedam dana bilipripremqeni za prijem i ot-kup p{enice. Direktor Mi-lenko Ili} isti~e da su svitehni~ki uslovi za ovaj posaoobezbije|eni, iako o otkupnojcijeni p{enice ni on u ovomtrenutku nije spreman da po-nudi konkretan odgovor.

- Pripremili smo silose zaprihvat ovogodi{weg roda,

izba`darili smo vage, ali jeki{a zaustavila ètvu. Pri-~ati o otkupnoj cijeni p{eni-ce veoma je te{ko. Ono {tomlinari procjewuju kao real-nu cijenu, to proizvo|a~ima neodgovara, s obzirom na ulaga-wa koja su imali tokom sjetve.Me|utim, mlinari moraju pra-titi cijenu p{enice u okru-èwu da bi mogli opstati natrì{tu i biti konkurentnisa svojim proizvodima. Trenut-no koristimo svega 70 odsto ka-paciteta, odnosno, toliko izno-si realizacija u mlinu, jer je upro{loj godini p{enica ima-la prili~no visoku cijenu, dabi se nakon toga bra{no u

BiH ulazilo iz Srbije i Hr-vatske po znanto niìmcijenama, nagla{ava MilenkoIli}.

Ili} kaè da se bra{no uSrbiji trenutno moè kupitipo 168 do 170 evra po toni(bra{no TIP 500), te da i tajpodatak upu}uje na zakqu~akkoja bi otkupna cijena p{eni-ce trebalo da bude ovog qeta,da bi mlin "@itoprometa"mogao uspje{no i pozitivnoposlovati.

- Trenutno je p{enica u Sr-biji oko 10,5 dinara po kilo-gramu ili franko Bijeqina125evrapo toni, sa tro{kovi-ma prevoza. To zna~i, da ne

MUKE SAP[ENICOM

K

riza je ozbiqno zaku-cala na vrata i uSemberiji, ìtniciRS, svojevremeno jed-

noj od ekonomski najja~ih regijau RS i BiH. Osjeti se to po ras-poloèwu qudi, zabrinutimpogledima i odsustvu humora,koji uglavnom krasi qude koji soptimizmom ulaze u sva ìvot-

na isku{ewa i okr{aje. Sve~e{}e od radnika, u onim ri-

jetkim preduze}ima koja jo{uvijek rade, moète ~uti davnozaboravqenu izreku, da je boqekod ku}e xaba leàti, nego li ufirmi xaba raditi. Jedan odwih, koji je zaposlen u metal-skom sektoru, kaè da je tokommaja imao punu radnu normu, ali

je u junu za svoj rad naplatiosvega 135 KM.

- Od te i takve "plate", moraosam odvojiti 110 KM za kredit.U pitawu je rata za ra~unarkoji sam nedavno kupio djeci.Ostalo mi je za ìvot, moj imoje ~etvoro~lane porodice,svega 25 KM. Sre}a, pa ènaimakakvu - takvu redovnu platu.

KRIZA DOPRED NA[A

Skup{tina povjerilaca Prehrambene industrije AD "Sava"Bijeqina je dana 26.05.2009. godine donijela odluku o wenoj pro-daji. Prodaja je zakazana za 03.07.2009. godine sa po~etnom vrijed-nosti od ne{to vi{e od 13 miliona KM. U ukupnom iznosu oba-veza od ne{to preko deset miliona KM, dràvni organi u~estvu-

ju sa 76 odsto, razne firme-dobavqa~i 12 odsto, radnici 10 postoi ostali dva posto. Tako izlazi da uglavnom Vlada prodaje "Sa-vu" da bi naplatila svoja potraìvawa.

Po{tovani gospodine predsjedni~e,AD "Sava" Bijeqina nije obi~no preduze}e. To je preduze}e-

uslov. Weno funkcionisawe je uslov razvoja poqoprivrede Sembe-rije i Majevice kao skoro jedinog ekonomskog bavqewa ovog kraja.

Privatizacija AD "Sava" nije puki akt prodaje da bi se nami-rila potraìvawa. Unutra{wi ekonomski sadràj privatizaci-

je ovdje je daleko sloèniji i daleko prevazilazi pojednostavqe-ni pojam kupoprodaje. Osnovno pitawe koje se postavqa je: Ho}eli, nakon privatizacije, AD "Sava" biti uspje{an trajan nosi-lac razvoja poqoprivrede i prehrambene industrije ovog kraja?

Ukoliko se privatizacija AD "Sava" ostvari po namjeravanom mode-lu prodaje, sasvim je sigurno da to vodi potpunom nerazvoju i uni{tewupoqoprivrede ovog kraja. Koje su to posqedice, sami prosudite?

AD "Sava" }e pod izuzetnim konkurentskim pritiskom otvo-renog trì{ta ubrzano prestati da radi, {to }e poqoprivredneproizvo|a~e ostaviti u krajwe beznade`nom poloàju. Svugdjegdje su otvorene granice skoro da se prestalo sa vlastitom poqo-privrednom proizvodwom. Ukoliko, se privatizacija AD "Sava"obavi na ovakav krajwe povr{an na~in, sasvim je izvjesna ova ni-malo vesela budu}nost ovog kraja.

Zbog toga, gospodine predsjedni~e, smatramo da bi bilo veomauputno da se obustavi postoje}a privatizacija AD "Sava" Bije-qina. Silna je potreba da se obavi sveobuhvatna stru~na i nau~-na rasprava o problematici razvoja poqoprivrede i prehrambe-ne industrije i tek, na toj osnovi, da se pristupi postupku priva-tizacije. Potrebno je prona}i i ostvariti koncept privatizaci-

je AD "Sava" koji }e garantovati razvoj poqoprivrede prije sve-ga na osnovu rasta produktivnosti.

Namjeravana privatizacija ne rje{ava osnovni problem-prob-lem ubrzanog rasta produktivnosti u poqoprivredi (koja je ne-koliko desetina puta mawa od prosjeka evropskog Zapada). Inte-resno se suprostavqaju}i i ucjewuju}i poqoprivredne proizvo-|a~e u otkupu budu}a privatizovana AD "Sava" }e, umjesto razvo-

ja, ubrzano uni{tavati poqoprivrednu proizvodwu.I pored izuzetne prirodne nadarenosti najkvalitetnijim po-

qoprivrednim zemqi{tem Semberija i Majevica danas nisu umogu}nosti da ni pribli`no zadovoqe svoje potrebe za hranom.Pritisak otvorenog trì{ta nosi sve prijetwe dodatnog pogor-{awa. Ostane li se na postoje}oj produktivnosti sada{wi pro-izvo|a~i za trì{te }e trpiti ogromne gubitke i nestajati dok}e poqoprivredna proizvodwa sve vi{e dobivati naturalnikarakter koja }e zadovoqavati samo mawi dio ukupnih potreba.Tada }e se {irom otvoriti problem hrane kojeg }e biti veomate{ko rje{avati. Ubrzano }e se tonuti u nepodno{qive platnedeficite i dugove sa krajwe prijete}im ishodom.

Otvoreno trì{te je i poja~an pritisak na promjene. Pritiskuotvorenog trì{ta je mogu}e odoliti samo vlastitim razvojnimuspjesima, ovdje promjenom odnosno porastom produktivnosti upoqoprivredi. Postoje}i model privatizacije AD "Sava" vodipogor{awu produktivnosti, zbog ~ega ga je potrebno zaustaviti.

Skloni smo da vjerujemo, gospodine predsjedni~e, da i u ovomkratkom obra}awu ima dovoqno dokaza za potrebnu suzdrànostod ove privatizacije. Duboko smo uvjereni da Vam je na srcu,prije svega povoqan krajwi rezultat, te da Vam ne}e biti te{koda donesete odluku o zaustavqawu postoje}e privatizacije AD"Sava" kako bi se prona{lo novo povoqnije rje{ewe.

Direktor: Prof. dr Aleksa Milojevi}

Ides institut Bijeqina,

Institut za dru{tvene i ekonomske studije D.O.O.

PISMO PREMIJERU MILORADU DODIKU



PRIVREDA / POQPRIVREDASEMBERSKE NOVINE 2. JUL 2009. 7

SKE KRIZE

dvoje djece. O~eku-da vidite osmijeh na mom

Nema od toga ni{ta, bu-kaè radnik koji nije

da se predstavi, da li izda poslodavac ne pro~itaizjavu u novinama ili izi saznawa da jedna novin-

izjava ni{ta sutra ne}eu wegovom ìvotu.

Op{ta letargija i depresijaao da je zahvatila ve}inu qudi,ez obzira da li su zaposlenili nezaposleni. Tro{kovi ì-ota iz dana u dan postaju svee}i, cijene prehrambenih ar-ikala rastu, o nabavci garder-be i qetovawu razmi{qa tekeznatan broj qudi. Na bijeqin-koj zelenoj pijaci mnogi povr}ee} kupuju na komad ili se dugorebrojavaju, prije nego li sedlu~e da kupe kilogram svjeègovr}a ili sezonskog vo}a. Mesoe rijetko kupuje.

Penzioneri kaù da ga narpezi imaju uglavnom zaraznike. Oni sa malo dubqimepom meso i ribu kupujuikendom, kako bi se obradovalie{to obilnijim ru~kom.U me|uvremenu je hrana dra-

ti~no poskupila. Nakon neko-iko su{nih godina, kad je rod

ìtarica bio skoro prepo-ovqen, uni{ten je sto~ni fond,e je i cijena stoke nakon togaaglo sko~ila. Kilogram ìve

vage prasi}a na bijeqinskojSto~noj pijaci trenutno ko{ta5,5 KM. Ponuda je dobra, alipotra`wa sve lo{ija. Dok suranije zamrziva~i uglavnombili do vrha napuweni, sada suuglavnom iskqu~eni i bespo-trebno zauzimaju prostor u sem-berskim ku}ama.

Poqoprivredni proizvo|a~isu prezaduèni, jer su u me|uvre-menu uzeli od banaka kredite zaproqe}nu sjetvu, koje sve teèvra}aju. Od potro{a~kih kredi-ta i kratkoro~nih pozajmicatrenutno ìve i radnici i pen-zioneri.

Da mnogi jedva sastavqaju krajs krajem, potvr|uje i smawenaprodaja u supermarketima, sa-lonima namje{taja, prodavnica-ma i buticima, bez obzira na toda li su u izlozima najavqenesezonske totalne rasprodaje iakcije.

Oni malo stariji Semberci,koji dugo pamte, sje}aju se da sutokom Drugog svjetskog rataizgladweli qudi iz Bir~a,Vlasenice i [ekovi}a iz Sem-berije na le|ima nosili vre}ukukuruznog ili p{eni~nog bra-{na, da bi prehranili svoju ne-

ja~. kaù, hrane }e u Semberijiuvijek biti, samo je pitawe,koliko }e ona svima biti i dos-tupna.

E.S.N.

LA IVRATA

PREDRAG JOVI], NAÊLNIK ODJEQEWA ZA PRIVREDU I POQOPRIVREDU

Upro{li petak je Di-rekcija za robne re-zerve Republike Srp-ske, uputila dopis

op{tinama da obavijeste poqo-privrednike, kada i gdje, moguizmiriti svoje dugove po osnovupreuzete subvencionirane naf-te i vje{ta~kih |ubriva. Kakonam je potvr|eno u Odjeqewu zaprivredu i poqoprivredu op{-tine Bijeqina, napravqen jeplan prijema ìtarica na imeduga za |ubrivo.

- Na osnovu dopisa Direkcijeza robne rezerve RepublikeSrp-ske, napravili smo plani dina-miku prijemap{enice i kukuru-za i sada je na poqoporivredni-cima da se upoznaju sa tim i dapo~nu da izmiruju svoje obaveze,potvrdio je Predrag Jovi}, na-~elnik Odjeqewa za privredu ipoqoprivredu u Skup{tiniop{tine Bijeqina. .

- Poqoprivrednici mogu dugu p{enici, po paritetu dvakilograma p{enice za kilo-gram mineralnog |ubriva, iz-miriti do 31. julai svoje proiz-vode mogu odvesti u sqede}e

mlinove , " Stojanovi} i sin " uRuhotini, " Dabi}" u GorwemDragaqevcu, "Tomi}" u Trwa-cima i u krugPD "Semberija " uNovom Selu. Tako|e, ratarimogu svoj dug u kukuruzu da iz-mire do 31. decembra i to u po-menutim mlinovima. Ovdje jeva`no napomenuti, da se p{e-nica otkupquje po svim stan-dardima i pravilima, takoda sedug ne moè vra}ati u neisp-ravnoj robi. Prilokom odre|i-vawa otkupnih stanica, vo|enoje ra~una da se mlinovi nalaze u

sva ~etiri pravca u Semberiji,{to }e poqoprivrednicima uznatnoj mjeri olak{ati dis-tribucijuìtarica.Pored vra-}awa duga u robi, poqoprivred-nicima je omogu}eno da svoje du-gove izmire i u novcu, tako{to}e 100 kilograma |ubriva pla-}ati 76 KM, a naftu po 99 pfe-niga za litar. Ova finansijskatransakcija se moè izvr{itina {alterima Razvojne banke,putem ìro ra~una, broj:562-099-00014863-40, naglasio jePredrag Jovi}. S.\.

D

a li zbog majske su{eili zbog junskih ki{a,uglavnom ovogodi{wirod ranih sorti bos-

tana, popularne holandske sor-te "red star", na crwelova~kimwivama skoro da je prepo-lovqen. Dragorada Ivanovi}aprona{li smo na wivi. Sa sup-rugom Radom, k}erkom Nikoli-nomi sinomPerom brao je zre-le lubenice i ubacivao ih natraktorsku prikolicu.

- Ove godine biqeìmo pod-ba~aj u proizvodwi bostana. Naovoj wivi, povr{ine oko {estdunuma, trebalo je da imam pettona lubenica po dunumu. Izg-leda da ne}e biti vi{e od 2,5tona po dunumu. Zadovoqan samprodajnom cijenom, jer sam us-pio prodati ve}u koli~inu tr-govcima u Tuzli, po cijeni od 50pfeniga za kilogram.Me|utim,imaju}i u vidu znatno slabijirod od pro{logodi{weg, nizarada ne}ebitibogzna kolika,kaè Dragorad.

Porodica Ivanovi} obra|ujeoko pet hektara zemqi{ta.

Uzgajaju krastavac, papriku,plavi patlixan, diwu i lu-benicu. Sve {to proizvedu,plasiraju na pijacama u Sembe-riji, Posavini i u Tuzlanskomkantonu. Dragorad kaè da saprihodima od proizvodwe po-vr}a uspijeva {kolovati djecui obezbijediti pristojnu egzis-tenciju za ~etvoro~lanu porod-icu.

- Radimo puno. U jeku poqo-privredne sezone na wivi smood jutra do sutra. Tada se ne{tedimo. Kad proizvedemo ve-like koli~ine povr}a, onda sejavqa problem plasmana, ali icijene padaju naniè. Ovih da-nanaKvanta{koj pijacikartondiwe, teìne oko25 kilograma,moè se dobiti naveliko za ~e-tiri marke. To vam je ispodsvake cijene.Nekusredwu mjeruu svemu ovome te{ko jeprona}i.Ipak, navikli smo da radimonawivi i ova proizvodwa ostajena{e trajno opredijeqewe, bezobzira na uslove, trì{ne iklimatske, kaè DragoradIva-novi}. E.S.N.

PREPOLOVQENROD LUBENICE

o~ekivati neke velikecijene p{enice na ov-

podru~ju. Ovdje se cijenaovogodi{weg roda

maksimalno kretati okopfeniga po kilogramu. AD

u svojim silo-moè uskladi{titi okotonap{enice.Proizvo-

}e biti ostavqena iskladi{tewa p{e-

u silosima "@itoprome-sve do trenutka dok budu

da je prodaju po odgo-cijeni, ukoliko u

cijene budukori-, kaè Ili}.

Cijena p{enice bi}e usk-a|ivana sa cijenom bra{na iz

uvoza, kao {to je to bio slu~aji do sada.

[to se ti~e kvaliteta zrnaovogodi{weg roda, te{ko jeprocjewivati koliko }e iz-nositi prinosi p{enice nasemberskim wivama u ovoj go-dini. Kako tvrde poqopriv-redni stru~waci i poqo-privredni proizvo|a~i pos-qedwe ki{e uticale su na kva-litet zrna p{enice koja jebila ve} zrela i trebalo je dabude u me|uvremenu poko{ena.naravno, ima i parcela nakojima p{enica nije bila saz-rela sve do posqedwih ki{a ina tim wivama rod bi mogaobiti ne{to boqi. E.S.N.

DIREKCIJA POZVALASEQAKE DA IZMIRE DUGOVE

Predrag Jovi} Sa preuzimawa goriva

Ekonomska kriza kojasve vi{e poga|a igra|ane na{e zem-qe razlog je za pad

potra`we i na trì{tu ne-kretnina na podru~ju na{eop{tine, tvrde investitorii trgovci nekretninama.Iako se, prema grubim proc-

jenama, u op{tini Bijeqinatrenutno gradi pedesetakstambenih objekata sa oko600 stanova ili poslovnih pro-stora, bijeqinski gra|evinciisti~u da je prodaja pala iza 30 odsto u odnosu na istiperiod pro{le godine.

- Prodaja je mnogo mawa uodnosu na pro{lu godinu ia-ko se cijene stambenog pros-tora kre}u ozme|u 1350 i1450 KM po kvadratnom me-tru. U februaru ove godineprodavali smo po cijeni od1550 KM za m2, ali cijenepadaju i daqe. Ima neznat-nih naznaka da bi moglo bi-ti boqe, javqaju se mogu}ikupci iz inostranstva, aliuglavnom traè snièwecijena, kaè Mitar Gaji},vlasnik i direktor "Tehni-ka-inìweringa", Dragi{aMarjanovi}, vlasnik D.o.o."MDM", kaè da wegovafirma trenutno gradi 150stanova koje nudi po cijeniod 1100 do 1500 KM za m2.

-Kriza se osjeti, jer slabikupovna mo} gra|ana. Pot-ra`we ima, ali ne kao rani-je, kaè Marjanovi}.

I pored pada potra`we, uBijeqini se gradi nesmawe-nim intenzitetom. M.E.

PADAJU CIJENENEKRETNINA



ZDRAVSTVO SEMBERSKE NOVINE 2. JUL 2009.8

Uorganizaciji Udru-èwa pedijatara RSu pro{lu subotu su uetno-selu "Stani{i-

}i", odràni VII Vidovdanskisusreti pedijatara RepublikeSrpske i Srbije i ovom skupu

je prisustvovalo vi{e od 200dje~ijih qekara. Ovom prili-kom, prestavqeno je pet stru~-nih radova iz oblasti pedija-trije, a organizatori su istak-li zna~aj ovakvih susreta pedi-

jatara. Poseban doprinos u or-ganizovawu Pedijatrijskih da-na imalo je poslovodstvo bije-qinskog Doma zdravqa na ~elusa direktorom dr ZlatkomMaksimovi}em.

- Udruèwe pedijatara RSbroji 123 ~lana i konstantnose borimo za zdravqe djece, pr-vo kao qekari u ordinaciji, azatim i na ovakvim skupovima,gdje se upoznajemo sa novimtrendovima u dijagnosticira-wu i lije~ewu, sve u ciqu zd-ravqa najmla|ih. Treba re}ida imamo odli~nu saradwu sakolegama iz Srbije i da namoni u svakom pogledu daju sna`-nu podr{ku u radu, tako da za-

jedno sa wima u~estvujemo umnogim projektima vezanim zapoboq{awe zdravstvene za{-tite djece, a naro~ito trebaista}iwihovupomo} u zbriwa-vawu i lije~ewu djece iz Re-publike Srpske u Srbiji, rek-la je profesor dr Jelica Pre-dojevi}-Samarxi}, predsjednikUdruèwa pedijatara RS.

- @elim da izrazim velikozadovoqstvo {to smo uspjelida organizujemo ove susrete ida na taj na~in damo puni dop-rinos afirmaciji zdravstveneza{tite djece. Vidovdanski

susreti se po tre}i put odrà-vaju u Bijeqini i to je samojedan od argumenata da se ovdjeradi kvalitetno i marqivo popitawu zdravqa na{ih pacije-nata i daqoj edukaciji u ob-lasti pedijatrije, istakla je drBranka Gavri}, na~elnik Odje-qewa za dje~ije bolesti u Op{-toj bolnici "Sveti vra~evi".

Srpska lekarska komora usvom ~lanstvu ima 1.700 pedi-

jatara i od izuzetnog je zna~ajakao podr{ka pedijatrima u RS.

- Jako se radujemo svakom do-lasku kod vas, posebno kadau~estvujemo na ovakvim mani-festacijama, koje za ciq imajupoboq{awe pedijatrijskih us-luga i za{titu zdravqa dece.Sa kolegamaiz Republike Srp-ske imamo odli~nu saradwu izajedni~kim snagama u~estvuje-mo u mnogim projektima, takoda su Vidovdanski susreti pri-lika za promociju stru~nih ra-dova, razmenu iskustava, ali imesto gde }emo se druìti i nataj na~in, unaprediti na{u sa-radwu, rekao je profesor drNedeqkoRadlovi}, predsednikKomore pedijatara Srbije. S.\.

Iako su posqedwih mjeseciintenzivirani radovi naizgradwi pristupnih saob-ra}ajnica za novu bijeqins-

ku bolnicu, jo{ uvijek nije poznato ka-da }e otpo~eti izgradwa i realizacijainvesticije vrijedne nekoliko deseti-na miliona maraka. Zdravstveni osigu-ranici u ovom dijelu Republike Srpskestrahuju da bi svjetska ekonomska krizamogla ugroziti izgradwu jedne ovakova`ne zdravstvene ustanove. Svojevre-meno je potpisan i protokol izme|uop{tine Bijeqina i resornog minis-tarstva, kojim se op{tina obavezala da}e obezbijediti zemqi{te i izgraditipristupnu infrastrukuturu za novubolnicu. Radovi su otpo~eli krajempro{le i trebalo bi da budu zavr{enisredinom ove godine. Direktor Op{tebolnice "Sveti vra~evi", doktor Mi-roslav Mitrovi} kaè da je prije mje-sec dana formirana i {esto~lana ko-misija na nivou Ministarstva zdravqakoja }e koordinirati sve poslove oko

obezbje|ewa tenderske dokumentacijeza novu bolnicu.

- U komisiji se, kad su u pitawu pred-

stavnici op{tine Bijeqina, osim me-ne, nalazi i na~elnik op{tine Mi}oMi}i}. Kao {to je poznato, idejno rje-{ewe za novu bolnicu usvojeno je kra-jem pro{le godine. U kratkom roku,prije toga, pripremili smo elaborat zaizgradwu nove bolnice. Zadatak pome-nute{esto~lane komisije je da pripre-mi sve uslove za raspisivawe tendera zaizradu glavnog projekta nove bolnice.[to se nas, ovdje u Bijeqini, ti~e, misvaku obavezu moèmo ispo{tovati unajkra}em mogu}em roku. Sve drugo za-visi od politi~kih odluka i od proce-dure na nivou resornog ministarstva iVlade Republike Srpske. Ne treba ninagla{avati {ta }e nova bolnica zna-~iti za stanovni{tvo ove regije. Or-jentaciono se razmi{qa o izgradwibolnice sa 300 kreveta, a nije iskqu-~eno da i dio postoje}ih kapaciteta idaqe bude kori{ten za bolni~ko li-je~ewe.

Doktor Mitrovi} kaè da se vrijed-nost ove investicije ve} sada procjewu-

je na skoro 30 miliona evra i da }e sewenom izgradwom dobiti potpuno novakonsultativno - specijalisti~ka slu`-ba sa potpuno novom medicinskom opre-mom.

- Iskoristi}emo i postoje}u opremui aparate koji ne budu stariji od dvijedo tri godine.Mi smo jo{ prije tri do~etiri godine otpo~eli realizacijuprograma edukacije i specijalizacijena{ih kadrova za potrebe nove bol-nice. U postoje}oj bolnici zapo{qava-mo 90 qekara i doktora specijalizana-ta, ostvarujemo 80.000 bolesni~kih danatokom godine i izvr{imo pregled od150.000 do 160.000 pacijenata godi{we.S obzirom na to da je u RepubliciSrpskoj planirana takva organizacijazdravstva koja bi podrazumijevala ~e-tiri nivoa medicinskih usluga, o~e-kujemo i nadamo se da }e nova bolnica,kad bude izgra|ena,imati status drugognivoa, odmah iz Klini~kog centra uBawaluci, kaè doktor Mitrovi}.

E.S.N.

PRIPREME ZA IZGRADWU NOVE BOLNICE U BIJEQINI

ÊKA SE GLAVNI PROJEKAT

Imaju}i u vidu po-datak prema ko-

jem je u Srbiji za-raèno desetak

osoba virusom AH1N1 i in-formacijama o simptoma-ti~nim slu~ajevima u BawaLuci, sa razlogom se i na{isugra|ani pla{e eventualnepojave novog gripa kod nas.U na{im zdravstvenim us-tanovama pitali smo kakvo

je stawe kod nas i kakve seaktivnosti vode. -Trenutno kod nas nema ni-jedan pacijent registrovansa simptomima meksi~koggripa, potvrdila je drAleksandra Radoj~i}, in-fektolog u Op{toj bolnici"Sveti vra~evi". - Nama jenedavno iz Zavoda za za{-titu zdravqa iz Bawa Luke,stigao prijedlog akcionogplana za slu~aj da se i u Re-publici Srpskoj, odnosnoBijeqini, pojavi grip H1N1i mi smo aktivno radili natom prijedlogu, tako da je onnedavno vra}en u Bawa Lukui mi smo spremni da reaguje-mo ukoliko se ukaè potre-ba. Pomenutim protokolomje predvi|en modalitet dje-lovawa, a on podrazumjevasumwu na grip, dijagnosti-kovawe i transport do BawaLuke na Kliniku za infek-tivne bolesti. Po{to uRepubliciSrpskoj trenutnonema nijedan karantin zaizolaciju ovakvih pacijena-

ta, obavezali smo se na for-mirawe karantinskih uslo-va, ako se za to ukaè potre-ba, kaè dr AleksandraRadoj~i}.

Prvi simptomi novog gri-pa su povi{ena temperatura,bolovi po cijelom tijelu,kijavica i sli~no i ukolikose pojavi neki od pobrojanihsimptoma, treba se javitiqekaru, ali bez prethodnogodlaska u zdravstvenu usta-novu, jer bi se virus mogaopro{iriti.

- Odre|enim preventivn-im mjerama se moè sprije-~iti pojava virusa, a naj-bitnije je redovno prawe ru-ku, pokrivawe usta ili nosaprilikom pojave kijavice,bacawe upotrijebqenih ma-ramica, te izbjegavawe ve-}ih skupova, savjetuje drAleksandra Radoj~i}. S.\.

NEMA NOVOGGRIPA U

BIJEQINI

INFEKTOLOG DR SANDRA RADOJÎ]

SEDMI VIDOVDANSKISUSRETI PEDIJATARA

Prof. dr NedeqkoRadlovi}

dr MiroslavMitrovi}

dr AleksandraRadoj~i}



CRNA HRONIKA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 2. JUL 2009. 9

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 001-073U Bijeqini, dana 26. 06. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnikRS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001-073, po zahtjevu OP[-TINE BIJEQINA, zastupane po Pravobranila{tvu RS-sjedi{te zamjenika uBijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, utoku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaok.~. br. 659 u naravi park povr{ine 1788 m2, k.~. br. 918 u naravi {uma 3. klase,zem. uz. zg. kul. i umj., zgr. kul. umj. inform., zgr. kult. umj. inform., pomo}na zg-rada u vanprivredi, pomo}na zgrada u vanprivredi i poslovna zgrada u privre-

di ukupne povr{ine 10428 m2, k.~. br. 1186 u naravi {uma 3. klase povr{ine 9902m2, k.~. br. 1187 u naravi pa{wak 1. klase povr{ine 2446 m2, k.~. br. 1192 u nara-vi {uma 3 klase povr{ine 918 m2, k.~. br. 1695/2 u naravi nekategorisani put po-vr{ine 94 m2, k.~. br. 2063/2 u naravi wiva 4. klase povr{ine 580 m2, k.~. br.2287 u naravi grobqe povr{ine 14645 m2, k.~. br. 2312/1 u naravi pa{wak 2. kla-se i pa{wak 1. klase povr{ine 19926 m2, k.~. br. 2312/2 u naravi sportski centar povr{ine 5137 m2, k.~. br. 2312/3 u naravi wiva 5. klase i wiva 4. klase povr-{ine 4646 m2, k.~. br. 2422 u naravi wiva 2. klase povr{ine 111 m2, k.~. br. 2601u naravi wiva 3. klase povr{ine 282 m2 i k.~. br. 2777/3 u naravi nekategorisa-ni put povr{ine 1230 m2, upisane u Pl. 460 K.O. Balatun.Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 460 K.O. Balatun upi-sana je MZ Balatun sa 1/1.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na

gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od da-na najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom dokume-ntacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom us-p-ostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu

zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilopribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawedokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije pri-loène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na

oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqeviki Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberskenovine’’ Bijeqina.

Policijska patrola, koja je vr{ila redovnu kontrolu u selu Pu-~ile, prona{la je u prtqa`niku automobila "mercedes", koji je vo-zio S.S iz Bijeqine, {est kanistera goriva ukupne teìne oko sto-tinu litara. Utvr|eno je da je S.S. dizel gorivo, zajedno sa osobomM.S., ukrao iz ma{ina u krugu AD "Bijeqina put". Oni su priznalida su u vi{e navrata krali gorivo u krugu istog preduze}a. Protivwih }e biti podnesen izvje{taj Okru`nom tuìla{tvu Bijeqina.

êtiri osobe poginule su u stravi~nojsaobra}ajnoj nesre}i koja se desila usubotu, 27. juna oko 02.30 sata iza po-no}i na magistralnom putu put Bije-

qina - Br~ko u mjestu Dowa â|avica. U direkt-nom sudaru putni~kog automobila i kamiona{lepera, poginuli su svi putnici u automobilu.Stradali su Muhamed Hoki} (1982), wegov ro|akHa{im [ulc (1973), obojica iz Bijeqine, a za-posleni u Austriji, zatim Dragan Feriz (1972)iz Austrije, te Mirela Bi}o (1982) iz Guwe u Hr-vatskoj. Kako se pretpostavqa, uzrok nesre}e jevelika brzina automobila, neuskla|ena sa uslo-vima na putu i propisanim ograni~ewima brzine.

Prema rije~ima portparola CJB Bijeqina,Dragomira Peri}a, do nesre}e je do{lo kada jeputni~ki automobil marke "BMW 7", voze}i izpravca Br~kog, na uzbrdici sa nepreglednom kri-vinom, iz za sada nepoznatih razloga, skrenuo ulijevu kolovoznu traku udariv{i u kamion {le-per preduze}a "Transport" iz Prijedora. Nakondirektnog sudara, predwi dio putni~kog automo-bila potpuno je demoliran, a zra~ni jastuci nisupomogli, jer su sva ~etiri putnika u ovom vozilu,koje je nakon udara bilo odba~en u wivu sa kuku-

ruzom, na licu mjesta poginuli. Kako saznajemo,za upravqa~em automobila "BMW7" bio je Muha-med Hoki} iz Bijeqine, otac ~etvoro djece. Vo-za~ kamiona Dragan Mali} i wegov suvoza~ Mla-den Popovi} pro{li su bez ozqeda, a na kamionu

je na~iwena znatna materijalna {teta.Na lice mjesta iza{li su policijski istra-

ìci koji treba da utvrde sve okolnosti pod kojima je ~etvoro qudi stradalo. Magistralni put-ni pravac je tri sata bio blokiran, a policija jevoza~e upu}ivale na alternativne putne pravce.Intervencijom Hitne medicinske pomo}i, vat-rogasaca i pogrebnika, magistralni put je nakonistra`nih radwi otvoren za saobra}aj. Premaonome {to saznajemo, radnici na obli`woj ben-zinskoj pumpi primijetili su dva vozila koja su

jurila velikom brzinom. Pretpostavqa se da je"BMW 7" jedno od wih, dok se drugo vozilo, na-vodno, nakon nesre}e pojavilo na licu mjesta,nakon ~ega se udaqilo. M.E.

ÊTVORO POGINULIH U SAOBRA]AJKI

UOsnovnom sudu u Bijeqini, pred vije}em kojim predsjedavasudija Du{an To{i}, u srijedu, 24. juna po~eo je glavni pre-tres na su|ewu Veliboru Markovi}u, optuènom za kri-vi~no djelo ugroàvawe saobra}aja sa smrtnim posqedica-

ma. Okru`ni tuìlac Muhamed Gruhowi} optu`nicom teretiMarkovi}a da je drugog avgusta pro{le godine oko 19.30 sati u UliciMilo{a Obili}a u Bijeqini, voze}i motocikl marke "jamaha"velikom brzinom naletio na Milku Maksimovi} (1935) dok jeprelazila ulicu. Od posqedica sna`nog udara nastradala èna je,prema izjavama o~evidaca, bila odba~ena nekoliko metara daqe do

jednog od parkiranih automobila. Qekari Hitne pomo}i koji suiza{li na lice mjesta konstatovali su trenutnu smrt Milke Mak-simovi}, a povrije|enog Velibora Markovi}a odvezli su u bolnicuodakle je nakon tri dana pu{ten ku}i. Na prvom ro~i{tu svjedo~ilisu svjedoci o{te}ene strane, porodice Maksimovi}, te vje{taksudske medicine Vidak Simi}. M.E.

POÊLO SU\EWEVELIBORU MARKOVI]U

Ilija Stevanovi}(77) iz Qeqen~e izvr{io je u pro{lu nedjequsamoubistvo pi{toqem. Sin, Joco Stevanovi}, uspio je, dok je wegovotac jo{ davao znake ìvota, da ga preveze do Hirur{kog odjeqewabijeqinske bolnice, ali je Ilija preminuo usqed teìne povreda,

saop{teno je u CJB Bijeqina.

IZVR[IO SAMOUBISTVO

Policija u Zvorniku oduzela je 28. juna poluautomatsku pu{ku i~etiri komada municije od R.G. (23) iz Bratunca koji je ispalio neko-liko hitaca u vazduh dok je prolazio lokalnim putem kroz seloDriwa~a kod Zvornika.

ODUZETA PU[KA

ODUZETO UKRADENO GORIVO

DOGA\AJ KOJI JE UZNEMIRIO GRA\ANE SEMBERIJE

Uàrdiweri u Ra~anskoj uli-ci u Bijeqini nedaleko odbenzinske pumpe u utorak,30. juna ujutro oko osam ~a-

sova prona|ena je ru~na bomba.Jedan od stanara iz obli`wih ku}a

primijetio je eksplozivnu napravu iodmah obavijestio policiju.

Ubrzo potom na lice mjesta stigkesu ekipe policije i Civilne za{tite.Mjesto gdje je prona|ena bomba poli-cija je obezbje|ivala, a pripadniciCivilne za{tite i stru~waci za min-ski-eksplozivna sredstva ubrzo suuklonili opasnu napravu. U toku jepotraga za nesavjesnim ili zlonam-ernim po~iocem ovog slu~aja koji je

uznemirio gra|ane Bijeqine.

OSTAVQENA BOMBA U RAÂNSKOJ ULICI

Bomba u ardiweri



HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 2. JUL 2009.10

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0- DN - 07 - 003-980U Bijeqini, dana 14. 07. 2008. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnikRS’’Br. 67/03, 46/04 i 109/05), Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-07-003-980, po zahtjevu STANEPOPOVI] iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentuMilici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaokatastarska parcela broj. 5082 u naravi wiva 2. klase u povr{ini od 4517 m2,wiva 3. klase u povr{ini od 950 m2 wiva 4. klase u povr{ini od 1479 m2upisane u posjedovnom listu Pl. 1372 k.o. Crwelovo Dowe.

Prema podacima katastarske evidencije kao posjednik na nekretninama u Pl.1372 k.o. Crwelovo Dowe upisana je Popovi} (Spasoja) Stana sa dijelom od 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom doku-mentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu

zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilopribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawedokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranijepriloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavqujena oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sember-ske novine’’ Bijeqina.

Otemama ,,Feminizam krozteoriju i praksu’’, i ,,Isto-rija feminizma’’ bijeqin-skim politi~arkama govo-

rile su mr Milena Karapetrovi} ipredsjednica udruèwa ,,Lara’’, Rad-mila @igi}. Konstatovano je da na{edru{tvo i daqe tjera ènu u ku}u, in-sistiraju}i da je wena uloga da osigu-ra reprodukciju dru{tva, a po{to smosiroma{no dru{tvo, va`no je i da ra-de, ali samo na onim poslovima kojine}e ugroziti wenu ulogu majke, sup-ruge i doma}ice.Podsje}awa radi, prvo su ene pravo

glasa dobile polovinom 19. vijeka naNovom Zelandu, a na na{im prostori-ma 1946. godine, dono{ewem prvog us-tava FNR Jugoslavije.

-Danas imamo Zakon o ravnopravno -sti polova, a u ovom trenutku se radeizmjene i dopune Izbornog zakona gd-je }e se vjerovatno pove}ati kvota zau~e{}e èna na kandidatskim lista-ma, pove}a}e se na 40 posto. Mislimda su zapravo ova dva zakona dovoqnojaka potvrda da ène u na{em dru{tvunisu ravnopravne s mu{karcima, jersamim tim {to smo u situaciji da do-

nosimo zakon kojim }emo propisatiobavezno kandidovawe èna, zna~i dasu one prakti~no ipak na marginamana{e politi~ke scene, nagla{avaRadmila @igi}. Ona je ovom prili-kom istakla i zna~aj djelovawa orga-nizacija koje se bore za ènska pravau proteklom periodu, navode}i poka-zateqe koji ukazuju da se svijest ènabudi i da one izraàvaju sve vi{e è-qu da se kandiduju na izborima i da seukqu~e u proces dono{ewa politi~-kih odluka.

-Mu{karci i ène se biolo{kirazlikuju,èna ima tu biolo{ku ulo-gu da budemajka kojumoè ili nemorada ispuni, ali ona mora iza sebe daima dru{tvo koje }e joj stvoriti pot-rebne uslove kao i ustanove koje }e topratiti, kaè magistarka Karapetro-vi} nagla{avaju}i odgovornost dru-{tva u ure|ewu pravednih dru{tve-nih odnosa, jer su{tinske ravnoprav-nosti, u ~emu su se sloìle sve u~es-nice, u na{em dru{tvu nema.

- Danas sam saznala neke nove podat-ke iz istorije ènskog pokreta kojesu zapawuju}e i to potvr|ujemoju tezuda je izuzetno korisno prisustvovati

seminarima i predavawima na temuènskih prava. Smatram da i danasèna treba da uloì daleko vi{e na-pora nego mu{karac da bi ostvarilasvoja prava, kaè Biqana Despoto-vi}, ~lanica SDS.

-îwenica je da se i mi, dawa{weène, dovijamona razne na~ine i u po-rodici na poslu, gdje god da se na|emo,stalno je pred nama neka borba, nag-la{ava Biqana Cvjetkovi} iz Soci-

jalisti~ke partije, dok Boìca Vu-ki}navodi da je zbog odnosa prema e-nama promijenila i stranku.

-Promijenila sam stranku upravozbog odnosa, ne samo prema meni negoi prema drugim ènama u toj stranci.Prikqu~ila sam se Pokretu za Sem-beriju, jer je to, kako se do sada poka-zalo, jedna demokratska partija kojastvarno uvaàva mi{qewe svih, neza-visno kog su pola ~lanovi stranke,precizirala je Boìca Vuki}.

M.R.

Upetak, 26. juna,ispred Robneku}e ,,Empori-

jum’’, student-kiwe Slobomir P Uni-verziteta, Olivera Du-por i Adisa Dervi{evi}podijelile su oko 1000primjeraka ,,âsopisa zaprevenciju i lije~ewe bo-lesti zavisnosti’’, a po-vodom obiqeàvawa Sv-

jetskog dana borbe pro-tiv narkomanije. âso-pis predstavqa i kwigu,,To moè biti i Va{e de-te’’, dr Bore Lazi}a koja

je namijewena prvenstve-no roditeqima i djeci, saciqem prevencije i lije-~ewa bolesti zavisnosti.Naslov kwige u potpuno-sti odgovara su{tini na-stanka i razvoja bolesti.Sva~ije dijete sutra mo-è da postane zavisnik,bolest ne bira, a izazovisa kojima se dana{wa dje-ca susre}u naàlost pod-razumijevaju i droge.

Obiqeàvawe Svjets-kog dana borbe protiv za-visnosti odvija se podnazivom ,,Da li droga up-ravqa tvojim ivotom?’’,a s ciqem {irewa svijes-ti o {tetnosti droga ipotrebi suzbijawa kri-

minalnih radwi u vezi sdrogom. Naime, zemqe ~la-nice UN-a, suo~ene s oz-biqnim problemom zlou-potrebe i krijum~arewadroge, ustanovile su ovajdan prije 11 godina. Oba-vezale su se na ~vrstu sa-radwu u naporima da sesmawi {teta koju drogananosi pojedincu, porod-

ici i zajednici. Tada suse usaglasile da svim oso-bama koje se bore s ovombole{}u dràva treba daosigura jednak pristupzdravstvenim i socijal-nim slu`bama, te da nikone smije biti diskrim-isan, niti ìgosan zbogzavisnosti od droge.

M.R.

POVODOM OBIQE@AVAWA SVJETSKOG DANA BORBEPROTIV ZLOUPOTREBE DROGA

DA LI DROGA UPRAVQA

TVOJIM @IVOTOM?

UDRU@EWE @ENA ,,LARA,,

ORGANIZOVALOOKRUGLI STO ZA POLITIÂRKE

Sada, na po~etku 21. vijeka, do{li smo do tog momenta da nije vi{e na ramenima ènskih udruèwa da

rje{avaju pitawe ravnopravnosti polova. Vrijeme je dase ukqu~e i mu{karci, odnosno, vrijeme je da se to

pitawe po~ne rje{avati sa instance dru{tva. To {to postoje zakonske regulative samo po sebi nije dovoqno,

jer ono {to je na papiru treba primijeniti i u praksi,te mi, zapravo, jo{ nemamo su{tinsku ravnopravnost

izme|u mu{karaca i èna, istakla je MilenaKarapetrovi}, magistarka filozofije, vi{a asistentica

na Filozofskom fakultetu u Bawa Luci...

FEMINIZAM

U TEORIJI I PRAKSI

MilenaKarapetrovi}



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 2. JUL 2009. 11

N

a Univerzitetu"Sinergija" u uto-rak, 30. juna, orga-nizovana je druga

promocija prve generacije od47 diplomiranih studenataPoslovnog i drugih fakulte-ta ovog univerziteta.

Rektor, profesor doktorMilovan Stani{i}, kaè daprofesori ovog univerzitetaimaju ogromno iskustvo, ste-~eno na zapadnim univerzite-tima, koje su uspje{no primi-

jenili i na "Sinergiji".-U Beogradu imamo Univer-

zitet "Singidunum", tako dasada u Srbiji u ~etiri gradaimamo ukupno oko 10.000 stu-denata. Razvili smo saradwusa vi{e od ~etrdeset univer-ziteta u svijetu. Organizova-li smo nastavu na engleskomjeziku, kako na osnovnim, ta-ko i na master studijama. U"Sinergiji" tako|e planira-mo razviti nastavu na engles-kom jeziku. U fazi smo

pokretawa jo{ dva studijskaprograma, a rije~ je o eng-leskom, nakon ~ega }emo ot-voriti i katedre za engleskii arapski jezik, te fakultetza ekologiju i za{titu ì-votne sredine, kaè profe-sor dr Stani{i}.

Govore}i o mogu}nosti za-po{qavawa svr{enih stude-nata ovog univerziteta, pro-fesor Stani{i} kaè daedukacija bez mogu}nosti za-poslewa ne bi imala nikak-

vog smisla.- Mi nismo ovdje do{li da

proizvodimo vi{kove nabirou rada. Do{li smo daprobudimo mlade qude, da imomogu}imo ve}i stepen znawai obrazovawa. Samim tim ioni }e postati odgovorni~lanovi ovog dru{tva. Uko-liko odre|eni posao budu ra-dili boqe od drugih, onda }eimati i ve}a primawa. Upo~etku je vladala nevjericakod poslodavaca, kad je u

pitawu znawe na{ih svr-{enih studenata. Me|utim, od 2000 diplomi-

ranih studenata na "Sin-gidunumu" oko 1.400 wih radiu stranim firmama. To je zanas najboqe priznawe. Tako}e biti i ovdje. Poslodavci}e dobiti obrazovane rad-nike i ko ih prije radno an-gaùje, ima}e od toga i ve}ukorist, kaè na kraju profe-sor Milovan Stani{i}.

Q.Q.

Osam simpati~nihdjevojaka, uglavnomsredwo{kolke, me-|u kojima su i dvije

starije koleginice, sa~iwava- ju Etno grupu Kulturno umjet-ni~kog dru{tva "Crwelovo"iz Crwelova. Ve} tre}u godi-nu one uspje{no uvje`bavaju i

izvode tradicionalnu izvor-nu pjesmu na koncertima i

javnim skupovima.Marija Nikoli}, jedna od

~lanica ove grupe, kaè da nasvom repertoaru imaju tradi-cionalnu izvornu pjesmu izsvih krajeva, od Srbije, Bosnei Hercegovine, Crne Gore, pa

sve do Makedonije.Osim we, u ovoj grupi usp-

je{no nastupaju i Smiqana@ivanovi}, Vedrana Raki},@eqana Petrovi}, JelenaKo-kanovi}, Mara @ivanovi},Ivana âblovi} i Ankica\oki}.

U{koli, u ugqevi~-kom selu Korenita,organizovano je ne-{to vrlo neobi~no.

Naime, prvi poslijeratni u~i-Nikola Simi} ,,odrào je

as" svojim nekada{wim |acima.Tako su, poslije ne{to vi{e od{est decenija, na istom mjestu

ili nakada{wi |aci i wihovrosvjetiteq. Sve se promije-ilo, i {kola, i |aci, koji suada djedovi i bake. Samo {ko-ske uspomene nisu izblijedi-e. U {kolskom parku, pod dr-etom, ponovo su upisani pri-utni. Davne 1946. godine u ovoelo do{ao je u~iteq Nikolaz zvorni~kog mjesta Pilica.

[kola u Koreniti je imala ture}u da ,,preìvi" rat. Bilae to gra|evina iz vremena au-trougarske okupacije BiH ko-u bombe iz Drugog svjetskog rataisu prona{le. U~iteq se i da-as dobro sje}a svog dolaska u

ovo podmajevi~ko selo i prvogsusreta sa mje{tanima. Nije se,kako pri~aju, imalo ni {ta~estito jesti ali je zadovoq-stva i druèwa bilo dovoqno.

Nije zaboravio ni kako je du-go pje{a~io do stanice kako bisjeo u voz i stigao do 20 kilo-metara daleke Bijeqine, odak-le je u {kolu donio dnevnik iprotokol da upi{e |ake. Orga-nizatori ovog skupa kaù da susve {kolske arhive u regijipretraìli kako bi na{li tajdnevnik, ~ak i nov~anu nagradunudili, ali ga nisu na{li kakobi se opet na{ao na u~ite-qevom stolu, tu u Koreniti.- Te 1946. godine imao sam 21

godinu i u~io sam 80 |aka u dvije smjene. Svi su bili 1932. go-di{te i mla|i, dok sam ja biosamo sedam godina stariji odwih, prisje}a se ovaj 83-trogo-di{wi u~iteq koji je radni vi-

jek proveo u prosvjeti. R.J.

ETNO GRUPA IZ CRWELOVA

SUSRET UÎTEQA I PRVAKA IZ 1946. GODINE

TRI GODINE UZIZVORNU PJESMU

NA ASU NAKON60 GODINA

URUÊNE DIPLOME NA SINERGIJI



KULTURA SEMBERSKE NOVINE 2. JUL 2009.12

PRVI SUSRET SVIH GENERCIJA BIJEQINSKE UÎTEQSKE [KOLE

Upetak, 26. juna, u Do-mu omladine sastalisu se polaznici svihgeneracija U~iteq-

ske {kole iz Bijeqine. Bilo jeprisutno oko 240 u~iteqa, ado{li su iz raznih krajeva.Profesor dr Drago T. Panti},pripadnik prve generacijeu~iteqa u Bijeqini od 1954.godine, isti~e da su se u~iteqibijeqinske {kole iskazali ka-ko u {kolstvu, tako i na dru-{tvenom, kwièvnom i drugimpoqima kao izuzetni stvarao-ci i pravi narodni u~iteqi iprosvetiteqi.

-Dana{wi skup je prevazi-{ao sva na{a o~ekivawa.Do{-li su predstavnici 18 genera-cija, oni koji su mogli, a mnogisu, zahvaquju}i i ,,Semberskimnovinama’’, saznali da }e bitiovaj veliki doga|aj. U~esnicidana{weg programa su bilistudentiPedago{kogfakulte-ta i kolege tre}eg ìvotnogdoba i mi ho}emo da to budesvojevrsni univerzitet tre}egìvotnog doba, ho}emo da sedoìvotno bavimo reformomprosvete, da se borimo za djecuzalaù}i se za najvi{e vrijed-nosti, istakao je profesorPanti} ukazuju}i da svi onipredstavqaju veliku u~iteqs-ku armiju.

U kulturno- poetskom prog-ramu izvedena je Poema u~ite-qici, a ~itana je i himna Fi-lipu Vi{wi}u. Milanka [o-ji} Pavlovi} je pro~itala pje-smu koja je ganula sve prisutne.To je pjesma objavqena u Pros-vjetnom listu Sarajevo, koju jenapisala Fata Crnki}. Ona jeiz jednog sela kod Doboja, upjesmi govori o svom u~itequPeri}u, a ona negdje u Ameri-ci, a sada, kako pjesma kaè, sa-wa bosanske snove.Profesor Panti} je podnio

referat o pedagogizaciji dru-{tva, koji, kako kaè, preds-tavqa humanisti~ki projekat iuslov svih reformi u kome is-ti~e da se nijedno dru{tvo nemoè pohvaliti progresomukoliko u wega nije utkana pe-dago{ka nauka. Isti~u}i va`-nost pedago{kog rada naveo je

rije~i ameri~kog pedagoga Xo-na Xilija da ,,ako danas dobrone platimo u~iteqicu, sutra}emo morati platiti 10 poli-cajaca’’, te u~iteqsku legendu,DragutinaProki}a koji je tvr-dio ,,lako je biti ministarprosvjete, te{ko je predavatibukvar’’.

U~iteqi su druèwe nasta-vili uz ve~eru u Gradskoj piv-nici.

I drugog dana Prvih susretageneracija U~iteqske {koleu~iteqi su evocirali uspome-ne o svom {kolovawu i u~ite-qevawu. Sa ovog skupa upu}enesu brojne poruke o zna~aju u~i-teqskog poziva i statusu pro-svjetnih radnika u dru{tvu. Je-dan od inicijatora i organiza-

tora ovog skupa, penzionisaniprofesor beogradske Pedago-{ke akademije, Drago T. Pan-ti}, u okviru glavne teme"[kola i nastavnik - ju~e, da-nas i sutra" govorio je o peda-gogizaciji dru{tva kao o jed-nom humanisti~kom i demok-ratskom ~inu u reformi obra-zovawa".

- Okupila nas je qubav premadjeci i qubav prema u~iteq-skom pozivu. Ovo je tek po~e-tak rasprave o temi koja tre-nutno potresa cijelu planetu.Osnovno je pitawe - {ta }e ubudu}nosti biti sa {kolom?Su{tina na{eg poziva je huma-nizam i eti~ka dimenzija bezkoje se ne moè zamisliti u~i-teqski poziv. Da li }e u budu}-

nosti zaìvjeti virtuelna{kola i virtuelno obrazovawena daqinu, to je pitawe na kojeve} sada treba traìti odgov-or.Ove godine smo pripremili{esnaest referata. O~ekujemda }e ve} naredne godine na ov-om skupu biti vi{e od stotinureferata o ovoj aktuelnoj te-mi. Najve}i kapital koji jednazemqa ima, to je akademska om-ladina. Nas ne}e spasitiMMF, ve} znawe koje djeci po-nudimo u osnovnoj {koli,istakao je profesor Panti}.

Penzionisani profesor drCvijetin Ristanovi} podsje-tio je na Platonovu misao, daposao u~iteqa treba da obav-qaju najboqi i najumniji pred-stavnici jednog naroda.

- Ako je obu}ar lo{ majstor,dràva od toga ne}e imatimnogo {tete. [tetu }e imatijedino onaj ko nosi tu obu}u.R|av posao u~iteqa unazadi}e~itava pokoqewa.Od djece ni-{ta nije vrednije i djeca jed-nostavno ne dozvoqavaju da seiznevjere wihova o~ekivawa.Humanost, pra{tawe, qubav,to je ono {to krasi u~iteqskipoziv. Neizmjerna je radostposmatrati kako stasavaju gen-eracije, kako se vaspitavaju zanajva`niju ìvotnu ulogu, dasutra i oni postanu dobri vas-pita~i svoje djece. Vaspita-vati djecu, to, prije svega, zna-~i poznavati ih. Razlike me|udjecom postoje i treba ih uva-

àvati.Ne postoje dobra i lo-{a, ve} postoje razli~ita dje-ca, istakao je profesor Rista-novi}, naglasiv{i da lijen duhne rje{ava probleme vaspi-tawa, te da lijeni i inertniqudi ne bi trebalo da vaspi-tavaju mlade.

Profesor Ristanovi} je upo-zorio da je nasiqe sve prisut-nije u savremenoj {koli, biloda je rije~ o nasiqu nastavnikanad u~enicima, nasiqu unutargrupe, nasiqu grupe nad pojed-incem i nasiqu u~enika nadnastavnicima.

- Nasiqe u {koli je u poras-tu zbog porasta nasiqa u poro-dici i dru{tvu. Ukoliko nas-tavnici ne koriguju nasilni~-ko pona{awe djece u osnovnoj{koli, u sredwoj {koli }emose suo~iti sa problemom djete-ta koje }e postati silexija ikoje moè do}i u sukob sa zako-nom. Na{ nastavno - obrazovnisistem nije adekvatno prip-remqen za sve izazove.Moramokod djece, ali i kod studenata,budu}ih prosvjetnih radnikarazvijatiqubav i toleranciju ,istakao je profesor Rista-novi}.

Na Prvom susretu generacijabijeqinskih u~iteqa pokrenu-to je niz korisnih prijedloga iinicijativa, od potrebe osni-vawa dru{tva "Semberski u~i-teqi", osnivawa pedago{kogmuzeja, ustanovqewa nagrade"U~iteqsko pero", otvarawepedago{ke antikvarnice, usta-novqewa fonda za {kolovawedjece poqoprivrednika, fondasolidarnosti za prosvjetare,pokretawa studentskog festi-vala. Bila je to i prilika da sedefini{e program drugih sus-reta generacija U~iteqske{kole koji }e naredne godinebiti posve}eni jubileju 60 god-ina od osnivawa ove {kole.Susreti generacija pedago{-kih radnika prilika su, kako jeistaknuto na ovom skupu, da sei na ovaj na~in izgradi koncep-cija dru{tva znawa, informa-cionog dru{tva, da se pokrenepedago{ka revolucija i oì-votvori kultura mira.

E.S.N.

POEMA SEMBERSKIH UÎTEQA

Povodom Vidovdana, u MuzejuSemberije otvorena je drugasamostalna izlo`ba Du{anaStevanovi}a, koji je svoje

duboreze, skulpture i dijelove unikat-nog namje{taja izlagao na dvadesetakkolektivnih i pet me|unarodnih iz-lo`bi.

-Jedan moj rad nastao je 1973. godine.Najvi{e radova nastalo je u posqedwihdesetak do petnaest godina. Radio samminijature, ali i skulpture u drvetu,te{ke po osamdesetak kilograma. Ra-dim ikone, izra|ujem gusle, uradio sam~ak i jedan kundak u duborezu. U~estvo-vao sam sa svojim radovima na izlo`-bama u Beogradu, Zadru, Jaroslavqu uRusiji,Mondovi i Rimu u Italiji,Ati-ni i mnogim gradovima Republike

Srpske.Moji radovi nalaze se kod broj-nih velikodostojnika Srpske pravos-lavne crkve, Ruske i Gr~ke pravoslavnecrkve, kod svjetskih dràvnika, ali i u~etrdesetakcrkava zvorni~ko - tuzlan-ske eparhije. Objavio sam i dvije zbir-ke poezije.

Du{an s ponosom isti~e da je nekeeksponate uradio na drvetu starom petili tri hiqade godina. Izme|u ~etrde-setak radova izdvaja se i zanimqivazbirka krstova, gdje dominiraju kelts-ki, ruski i Konstantinov krst.

Izlo`ba, koju je otvorio na~elnikOdjeqewa za dru{tvene djelatnosti uop{tinskoj upravi, Slavko Ba{i},upotpuwena je ~itawem Stevanovi}e-vih pjesama o Kosovu i o zavi~aju.

Q.Q.

QEPOTA DUBOREZA U DRVETU VIDOVDANSKA IZLO@BA DU[ANA STEVANOVI]A

Prof. drDrago T.Panti}



Srpsko kulturno - umjetni~ko dru{tvo"Semberija" pjesmom i igrom, u petak isubotu nave~e, obiqeìlo je 55 godinasvog postojawa. Tradicionalnim godi{-

wim koncertom Narodnog orkestra "Bisernica" saolistima i koncertom Ansambla narodnih pjesamaigara predstavili su se ~lanovi ovog izuzetno usp-

e{nog i nagra|ivanog kulturno - umjetni~kog dru-{tva. Koncert je odràn u znaku starih srpskih ko-

a. Na ~elu trinaesto~lanog orkestra uspje{no jeastupio Stanko Zari}, virtuoz na harmonici, aarmoniku u orkestru "Bisernica" sviraju jo{ i

Tomi}, Sa{a Bradari} i @iko Lazi}, vio-inu Dragana Gaji} i BiqanaPetrovi}, flautu Ma-

Koji} i Jelena Dubov, dok je Stefan Bo{kovi}okazao svoje umije}e sviraju}i klarinet, duduk i

frulu.NenadProdanovi} je pokazao da je majstor naontrabasu i gitari, dok su se gitara, tapan i ta-abuka smjewivali i pod prstima DamjanaAxi}a. Naepertoaru su bile uvijek rado slu{ane starog-adske pjesme, pjesme sa Kosova, vla{ke narodne pje-me, makedonske i rumunske narodne pjesme. Desetakajqep{ih koreografija ovog ansambla izveli survi izvo|a~ki ansambl, te prvi i drugi dje~ijizvo|a~ki ansambl. Dje~iji ansambli nastupili sua "[aqivim igrama iz Banata", "Igrama iz Poni-

{avqa" i "Igrama iz [umadije".Prvi izvo|a~ki ansambl priredio je ~etiri kore-

ografije: "Igre sela Koreti{ta", "[opske igre","Igre iz Timo~ke krajine" i "Dubo~ku kraqicu".

Q.Q.


KONFERENCIJA BEBA U BIJEQINI

SLAVA SKUDA ,,SEMBERIJA,,

IZLO@BA U GALERIJI

ÔVJEK I

PRIRODA

Oko 150 roditeqa sa svo-

jim bebama u~estvovalo je na tradicionalnoj"Konferenciji beba",

a centralnom gradskom trgu uedjequ u Bijeqini, ~iji je ciqkazivawe na neophodnost pove}a-

wa nataliteta u Srpskoj. Mani-festacija, koja se ve} desetu god-

nu obiqeàva {irom RS, ve} pe-u godinu izaziva veliko intere-

sovawe mladih bra~nih parova uBijeqini.Za najmla|u bebu, koja je nagra-

|ena dje~jim kolicima, ove godineprogla{en je Lazar (Qubi{a) Jo-vanovi}, ro|en 13. maja ove godi-ne. Za najstariju bebu progla{ena

je Ivana (Dalibor) Vasiqevi}. Zanajmla|e blizance progla{eni su\or|e i Zoran (Goran) Sikima,dok je iz vi{e~lane porodice Zo-

rana Vasiqevi}a nagrada ove go-dine pripala malom Maksimu. Uzsimboli~ne nagrade, nastup malihrecitatora i solista, dje~ijeg an-sambla KUD "Dvorovi" iz Dvoro-va, bila je ovo jo{ jedna izuzetnouspje{no organizovana manifes-tacija koju je ove godine organizo-valo i finansijski podràlo Mi-nistarstvo za porodicu, omladinui sport u Vladi RS. E.S.N.

Povodom Vidovdana, RadmiloMari} i Wego{Mileti}, likovni stvaraoci iz Fo~e, pred-stavili su svoje likovne radove qubiteqi-ma likovne umjetnosti u Galeriji Centra za

kulturu "Semberija".Rado{ Ga~i}, istori~ar umjetnosti iz Gorweg Mi-

lanovca nadahnutim rije~ima govorio je o stvara-la{tvu dvojice likovnih umjetnika.

- Kolorit najnovijih Mari}evih slika do~arava nanajboqi na~in su{tinu wegovog umjetni~kog raspo-loèwa, izraènog bojama kroz ~arobnu drinsku mo-dru i boànsku nebesko plavu. Ujedno, to su kqu~neboje ovih qudi, podnebqa i vje~itog srpskog bitisawana ovim prostorima koje ome|uje neprestani tok rije-ka i iskonski sklad ~ovjeka i prirode, rekao je Ga~i}.

Radmilo Mari} kaè da je ovo wegova deveta samo-stalna izlo`ba. Bijeqincima se predstavio sa dvade-setak uqa na platnu. Pored standardnih i nezaobilaz-nih motiva Drine, Tare, Pive, ]ehotine, ~est pejza`-ni motiv kod wega predstavqaju i breze. Slika ih po-put starih ruskih majstora, poetski we`no, real-isti~no i vjerno.

- Netaknutu, gotovo divqu prirodu slikam skorodvadesetak godina. Poku{avam da u detaqe unesem ne-ke svoje unutra{we vibracije. Kombinujem onaj pri-rodni treptaj sa osmi{qenom likovnom kompozici-jom, kako bih do{ao do konkretnog slikarskog ~ina.Neka dobra slika nastane i sasvim slu~ajno. Poetskadimenzija je prisutna u tom mom vi|ewu prirode u gor-wem toku Drine. Izbjegavam da slikam qude, jer qudiuglavnom one~i{}avaju prirodu. Breze, makovi i mas-la~ci su moja posebna inspiracija.Oni ìve u jednomtrenutku nadahnu}a, u treptajima.To jednostavno budei pro|e, kao i ìvot sam.Wego{ Mileti}, akademski slikar, do sada je tri

puta samostalno izlagao, vi{e puta kolektivno.- Zadovoqan sam profesionalnim nastupom Centra

za kulturu, kad je u pitawu organizacija na{e izlo`-be. Ovdje sam izloìo dva ciklusa "@enski akt" i"Psi". Pripremam i tre}i ciklus koji }e qubiteqilikovne umjetnosti uskoro vidjeti. U pitawu su port-reti po likovima iz romana Dostojevskog.

Bi}e to moja impresija i moj doìvqaj wegovih ro-mana i likova koji su ostavili besmrtan trag u svjet-skoj kwièvnosti.

Ovu likovnu izlo`bu otvorio je Slavko Ba{i}, na-~elnik Op{tinskog odjeqewa za dru{tvene djelatnos-ti, izraziv{i tom prilikom nadu i ubje|ewe da }e us-koro do}i do ~vr{}erg povezivawa likovnih stvara-laca iz svih gradova RS, od Trebiwa do Novog Grada,

jer se udruènim snagama mogu lak{e osvajati novilikovni prostori i umjetni~ke slobode. Q.Q.

OBIQE@EN I

VRIJEDAN JUBILEJ

Wego{ Mileti} Radmilo Mari}

NAJQEP[I STUBOVINA[E BUDU]NOSTI




Najvi{e straha i ra-dosti istovremo ima-

ju ~lanovi porodicaDu{ana [ovi}a i

Cvijetina Stojanovi}a iz Ve-like Obarske ~ija su doma}in-stva samo nekih tridesetak me-tara od kanala i to sa lijeve, ne-za{ti}ene strane korita. I se-damdesetih godina veliku boja-zan od kopawa, kako im se tada~inilo {irokog kanala kraj wi-hovih ku}a imali su, sada najs-tariji ~lanovi ovih porodica,ali kada je bistra voda protek-la kroz iskopano kanalsko ko-rito, strah je nestao i svi su se,kako kaù, prosto saìvjeli sawim. Posqedwih godina nivo vo-de u kanalu je naglo opao, kori-to suèno i obraslo, a ~esto semoè vidjeti i osjetiti neugo-dan miris raznog sme}a koje ne-savjesni mje{tani bacaju u ka-nal. Samo kada padnu obilne ki{ei mutna voda nadre sa obli`-wih brda, kanal nabuja nose}isve i sva{ta.

- Nisam mogla vjerovati da}u doìvjeti da }e kroz kanal~ije je korito prili~no zaras-lo i suèno, ponovo prote}i~ista voda, da se na woj prostomoè{ ogledati. Sada }e sevaqda i mawe kojekavog otpada

bacati u kanal. Najgore je bilokada dovezu neku uginulu ìvo-tiwu i bace u vodu, pa je to ta-ko ru`no, a danima smrdi. Nijeni ~udo {to smo onda bolesni.Na{a djeca, a i djeca iz kom{i-luka su navikli, od kako posto-ji ovaj kanal, da se okupqaju nakanalu, ponajvi{e namostu,onimali da bacajukamen~i}e u vodu,a stariji da pecaju ribu, pri~abaka Petra Stojanovi} iz Veli-ke Obarske.

Sli~no razmi{wa i Du{an[ovi} ~ija je ku}a samo tridesetak metara udaqena od ka-nalskog korita, tako|e sa neza-{ti}ene strane.

-Uvijek smo u velikom strahukada po~nu da padaju obilneki-{e da ne budemo poplavqeni.Po cijelu no} ne spavamo ipratimo koliki je nivo vode ukanalu.Dobro je {to je sada pu-{tena drinska voda da pro~i-sti kanal, ali se bojim da kadapadne ve}a ki{a ne budemo po-plaqeni i da nam se ne zamutivoda za pi}e, jer je sada mnogovi{i nivo vode u kanalu, a si-gurno i mnogo vi{i nivo pod-zemnih voda. Vjerujem da }e sepratiti nivo vode u kanalu ina vrijeme zaustaqati ubaci-vawe vode iz Drine, obja{wavaDu{an [ovi} i napomiwe da

su wegovo i doma}instvo Cvi- jetina Stojanovi}a najbliìMajevi~kom kanalu.

- Blizu kanala su i ku}e Cv-jetinovi}a u Obarskoj, te nekadoma}instva u Crwelovu, alini ni pribli`no koliko smomi, dodaje Du{an. To potvr|ujei CvijetinStojanovi}iz VelikeObarske i kaè, bez obzira nasve, dobro je {to je pu{tenadrinska voda, jer }e ponovo svioni koji imaju wive u blizinikanala mo}i da koriste vodu zazalivawe, {to godinama nisusmjeli.

-Voda je bila prqava i rijet-ko se ko usu|ivao da je koristi

za zalivawe, iako je kanal is-kopan da kupi obodne vode i zanavodwavawe. Sje}am se, da jeprvih dvadesetak godina kadaje iskopan kanal voda bila ~i-sta i da je ve}ina zalivala wi-ve tom vodom, da je bilo dostaribe i da su mnogi dolazili iiz Bijeqine da pecaju ovdje, aposqedwih godina rijetko ko.Vaqda }e se pecaro{i opet ov-dje vratiti, pa }u im se ja, barponekad rado pridruìti, go-vori kroz smijeh Cvijetin Sto-janovi}, koji je, kako kaè, kaodje~ak pecaro{ki ispit polo-ìo na Majevi~kom kanalu.

E.S.N.

NAKON PU[TAWA DRINSKE VODE U OBODNI MAJEVI^KI KANAL

VODA ÎSTA KAO OGLEDALOMje{tani Obarske i Crwelova koji ìve uz Majevi~ki kanal obradovali su se {to je kanalom protekla drinska voda

koja }e, jer je znatno podignut nivo, pro{iriti zaraslo korito i pro~istiti ga, ali zbog dizawa nivoa podzemnih voda

strahuju za kvalitet vode za pi}e, te probijawe podzemnih voda u podrumske prostorije...




Usubotu, 27. juna, neka-da{wi u~enici IV-brazreda Poqopriv-redne {kole sve~ano

su proslavili 50 godina ma-ture. Okupqawe je po~elo oko11 sati u dvori{tu {kole, a ve-selo druèwe su nastavili uzbornici uz kafu, sok i raki-

jicu, gdje je obavqena i proziv-ka. Proslavi ovog zna~ajnog ju-bileja pridruìla se i razred-nicaNada Simeunovi}.

Bila je to izuzetna prilikada se prisjete sredwo{kolskihdana, ali sude}i po temama ko-

jih su se doticali u razgovoru,ova generacija tokom godina nijeizgubila ni{ta od nekada{wegpoleta - nisu prestali da tra-gaju za na~inima kako bi pomog-li izgradwi boqeg dru{tva.

U~enici generacije 1955-1959. godine, wih 20-tak kolikoih je uspjelo do}i, proslavu iobiqeàvawe zavidnih 50 god-ina mature zapo~eli su proziv-kom, ali ne iz starog dnevnika.Pojedina~no su ustajali i ukratkom obra}awu starim {kol-skim drugarima rekli pone{too sebi, o tome gdje su i kako su.Nisu zaboravili ni one kojinisu bili tu. Profesorima ko-

ji vi{e nisu me|u ìvima oda-li su po~ast minutom }utawa,ali i prerano umrlim drugari-ma iz razreda.

- Veliko je zadovoqstvo bitisa sredwo{kolskim drugovimasa kojima sam proveo nezabo-ravne godine! Bili smo sjajnageneracija, a to je i zbog toga{to smo imali jako dobre pro-fesore, a posebno bih istakaona{u razrednicu, Nadu Simeu-novi} koja nas je usmjeravala istalno podsticala da idemonaprijed, rekao je Sre}ko Ma-nojlovi}, jedan od ~lanova Or-ganizacionog odbora obiqeà-vawa ovog jubileja, koji je, zarazliku od svojih drugara, os-tao vezan za ovu {kolu jo{ jed-nom niti. Naime, on je vi{e od36 godina radio u Poqopriv-rednoj {koli i u Domu u~enika.

- Danas osimmenenijedo{lanijedna drugarica. Kako ~ujem,sve su èqele da do|u, ali sujedna po jednaotkazivale, a raz-log nedolaska je {to su slabogzdravqa ili je nekoodwihovih~lanova porodice bolestan.Tako mi jeào, kaèAngelinaVasi} (Mitrovi}) koja je pos-lije zavr{etka sredwe {koleradila u Poqoprivrednoj zad-ruzi u Priboju, zatim u Sreb-renici i Gorwem Milanovcu, aod 1970. godine je u Bijeqini.

- Neke od starih drugova ni-sam vidjela 10, 20 godina, a Mu-hameda Korajki}a sam danasvidjela prviput nakon 50 godi-na! Znate, na{e porodice suìvjele na obroncima Majevi-ce, samo potok nas je dijelio.Odrasli smo skupa, a od 1959.kad smo zavr{ili{kolu, vi{ese nismo vidjeli, pri~a Ange-lina.

Bijeqinska Poqoprivredna{kola je bila jedna od desetaktakvih {kola u nekada{woj Ju-

goslviji i upisivali su je u~e-nici iz raznih krajeva, koji suse po zavr{etku obrazovawarazilazili na razne strane,neki za poslom, neki na daqe{kolovawe.

- Kad smo maturirali razi{-li smo se po cijeloj Jugi. Ja samprvo radio u Somboru, zatimsam oti{ao u Bosansku Gradi-{ku. Kad je po~eo rat oti{aosam u Wema~ku odakle sam sevratio prije ~etiri godine isad ìvim u Tuzli, kaè Mu-hamed.Nedeqko Mari} iz Ora{ja

navodi da je po zavr{etku sred-we {kole promijenio vi{e ad-resa, te da se nije puno baviostrukom koju je prvobitno izab-rao.

- Vrlo malo sam radio u po-qoprivredi i to na{aba~koj iora{koj op{tini, a onda sampre{ao u prosvetu, pa u op{ti-nugdjesamradio u Narodnoj od-brani. Bio sam i dugogodi{wiurednik Radio Ora{ja, a predratsambiodirektorNarodnoguniverziteta u Ora{ju, pri~a osvom ìvotnom putu Nedeqkokoji od 1994. godine sa porodi-com ìvi u Br~kom. Tokom ra-ta je izgubio ruku i bio je u lo-goru u Ora{ju.

Na proslavu mature iz Br~-kog je do{ao i Hajrudin De-wagi}.

- Kaoprvo, ovo je jakodirqivsusret, okupili smo se da pro-slavimo pola vijeka mature.Podsje}amo se onih dana kadsmo onako zbratimqeni ìvje-li dijele}i me|u sobom i pos-qedwe par~e hqeba. Zajednosmo nosili u tom vremenu idobro i lo{e, prisje}a se Haj-rudin koji je nakon {kolovawadugo radio na podru~ju op{ti-ne Lopare gdje je bio angaòvani u privredi, a i u politici,kako navodi, ,,od direktora dopredsjednika op{tine, te {e-fa partije’’. Za svr{enog u~e-nika generacije 1959. Qubo-mira Pandurevi}a iz Ma~ve,koji po zavr{etku sredwe {ko-le upisuje Poqoprivredni fa-kultet u Zemunu, a onda zavr-{ava i postdiplomske studije,moè se re}i da je jedan odrijetkih koji je ostao u struci.

- Ono znawe koje smo mi po-nijeli odavde iz ove na{e{kole, a kojesu nam sa onolikoàra i entuzijazma prenijelina{i profesori, bilo je to-liko da smo bili spremni daprihvatimo i razvijamo proiz-vodwu u organizacijama koje sunas ~ekale. Mi smo tada zaistaunapre|ivali proizvodwu,imali smo znawa o novim pos-tupcima, novim sortama, o hib-ridima, tehnologijama, o ish-rani i biqaka i ìvotiwa.Bili smo, mo`da }e to nesk-romno zazvu~ati, ali bili smospremni za sve to, naglasio jeQubomir Pandurevi} koji jetokom 41 godine rada, 21 radiokao profesor na Vi{oj poqo-privrednoj {koli u [apcu.Wega i danas mu~i dilemadoma}e poqoprivredne proiz-

vodwe o kojoj je èlio razgo-varati sa starim drugarima.Pita se kako i sa kojim znaw-ima je mogu}e u}i u Evropu, a dabudemo konkurentni i kolikosu na{i dana{wi kadrovi os-posobqeni da se uhvate u ko-{tac sa savremenim trendovi-ma u poqoprivredi.

Pitawe organizacije poqo-privredne proizvodwe u ve-likoj mjeri zaokupqa i ZaimaElezovi}a Zajku, kako ga zovustari drugari.

I Zajko je zavr{io fakul-tet, a do zemqotresa u BawaLuci radio je u Bijeqini. UBawa Luci je radio u Poqo-privrednom institutu kao spe-cijalista za za{titu biqa, abio je 10 godina i direktorInstituta.

-Ja sam pro{le godine oti-

{aou penziju, aline i u mirov-inu. Sekretar sam Udruèwaproizvo|a~a sjemena i sadnogmaterijala u Federaciji i mi}emo zajedno sa proizvo|a~imasjemena iz Republike Srpskestvoriti jednu krovnu organi-zaciju i mislim da }emo na tajna~in za{tititi doma}u pro-izvodwu,{to je vrlobitno.Vi-dite,mi sadproizvodimo nekih10posto potrebnog nam sjemenaìta, a ostalo uvozimo. Sma-tramo da s malo dobre voqeodstrane vlasti moèmo pove-}ati proizvodwu ne samo zana{e potrebe, nego i da priz-vodimo odre|ene koli~ine sje-mena za izvoz, istakao je Zajkokoji nagla{ava da politi~arine razumiju problematiku po-qoprivredne proizvodwe i daim treba stalno na to ukazi-vati posebno kad se radi oopasnostima od biqnih bole-sti i {teto~ina kojima seizlaèmo prilikom uvoza sje-mena i biqa.

- Ovo je zaista jedna sjajnageneracija, a dana{wi susret swima povodom 50 godina ma-ture zamene jei vra}awe u mla-dost. Ova generacija je dop-rinijela da se u Bijeqini st-vori {kolski centar koji jebio za primjer, centar koji suposje}ivale ~ak i strane dele-gacije. A po~elo se od drvenihbaraka. Svi zajedno smo radilii zaista smo mnogo radili i uteoriji i u prakti~noj nastavi.Rade}i i zara|uju}i kupovalismo dunum po dunum zemqe,pri~a razrednica IV-b, NadaSimeunovi} koja je poslijedugi niz godina bila i vrlouspje{na direktorica {kole,direktorica koju i danas pomi-wu kao uzor.

Ona je, prisje}aju}i se po-~etaka {kole kao i rezultatakoje su brojne generacije posti-zale, ne moè a da ne izraziduboko razo~arewe {to poli-ti~ki subjekti na{e lokalnezajednice nisu napravili tajkorak za koji su ve} bili st-voreni svi uslovi, a to je da ~u-veni bijeqinski Poqopriv-redni {kolski centar dobije ifakultet.

Jubilarci su s ponosom pri-~ali o {koli, profesorima ikolegama. Prisjetili su serada |a~ke zadruge u kojoj suproizvodili povr}e za trì-{te, a prvi upravnik zadruge jebio wihov drugar Vu~kovi}.Od tako zara|enog novca kupo-vali su kwige i bili snabdje-veni savremenom literaturom.Ali nisu razgovarali samo opro{lim danima.

Probleme dana{wice nesmatraju da treba da rje{avajuneki drugi ili neki mla|i.Izgovorene rije~i kazuju o sta-wu uma, karakteru i opredije-qenosti ove generacije da idaqe daje sve od sebe pronala-ze}i rje{ewa. Druèwe su nas-tavili u restoranu ,,Drinskaruà’’, a prozivku }e ponoviti27. juna sqede}e godine.

M.R.

ZLATNI JUBILEJ BLISTAVE GENERACIJE POQOPRIVREDNE [KOLE IZ BIJEQINE

POLA VIJEKA NAKON [KOLE

Od 1957. do 1963. godinepredavala je sto~arstvo, anarednih 17 godina, do1980. godine, bila jedirektorica {kole. Podwenom upravom {kola dobi-

ja moderno opremqenuekonomiju veli~ine 200hektara. Ugled {kole jerastao, pa se i broj u~enikastalno pove}avao. [kolase povezala sa privredom1974. godine postav{i dioprivrednog giganta UPI

Sarajevo. Za direktoricuNadu nastava je bila naprvom mjestu. Od profesoraje traìla stru~nost,ta~nost, ozbiqnost i odgovornost. Uzvra}ala je brigom zastandard. Bila je inicijatorka projekta kojim sezemqi{te poqoprivredne {kole urbanizovalo i u viduplaceva prodavano prosvetnim radnicima veoma povoqno.Za dobijeni novac kupovana je zemqa za ekonomiju u blizi-

ni {kole. U~enici su aktivno u~estvovali u nastavnom iproizvodnom procesu. Postojao je fond kojim su samiupravqali, a kori{ten je za nabavku literature, besplat-

na qetovawa odli~nih u~enika i ekskurzije. [kola jebila i centar za unapre|ewe poqoprivrede, odràvana surazna savjetovawa, stru~ni seminari i demonstracijenovih poqoprivrednih ma{ina i preparata. Kada je 1980. godine oti{la u penziju, {kola je imala1.208 u~enika, 45 stalno zaposlenih profesora, oko 1.000zemqoradnika je zavr{ilo neki od stru~nih kurseva. Domu~enika je imao 60 soba,, 220 leàja i 24 radika, aekonomija 14 radnika, savremenu mehanizaciju i 171 hek-

tar obradive povr{ine.

LEGENDA [KOLE








Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 000-893U Bijeqini, dana 19. 06. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-893, po zahtjevu RADI-VOJA MIRKOVI]A sina \oke iz Sredweg Dragaqevca po postupaju}em zem-qi{nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspos-tavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaok.~. br. 576/1 u naravi wiva 4. klase povr{ine 1400 m2, k.~.br. 576/2 u naravistambena zgrada, pomo}na zgrada i dvori{te ukupne povr{ine 557 m2, k.~. br.

577/1 u naravi wiva 5. klase povr{ine 5800 m2, k.~. br. 582/2 u naravi vo}wak 3.klase i pomo}na zgrada ukupne povr{ine 162 m2 i 584/1 naravi wiva 5. i 4.klase, vo}wak 3. klase i {uma 3. klase ukupne povr{ine 19988 m2, upisane u Pl.661 K.O. Dragaqevac Sredwi i k.~. br. 421/3 u naravi {uma 3. klase povr{ine8278 m i k.~. br. 422/2 u naravi wiva 4. klase povr{ine 1367 m2, upisane u Pl.292 k.o. Dragaqevac Dowi.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 661 K.O. DragaqevacSredwi i u Pl. 292 K.O. Dragaqevac Dowi upisan je Radivoje Mirkovi} sin\oke iz Sredweg Dragaqevca.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom doku-mentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama moguzahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilopribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawedokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije

priloène dokumentacije.


Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- DN - 09 - 000-910U Bijeqini, dana 22. 06. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnikRS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-000-910, po zahtjevQIQANE MARKOVI] k}eri Jovana iz Patkova~e po postupaju}em zemqi{-nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawezemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaok.~. br. 696/4 u naravi wiva 1. klase povr{ine 26203 m2, upisane u Pl. 828 k.o.ârda~ine - Koj~inovac.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 828 K.O. arda~ine -Koj~inovac upisani su Slavka Slaviwak k}i Jovana iz Bijeqine i QiqanaMarkovi} k}i Jovana iz Patkova~e sa dijelovima od po 1/2.

Pravo na upis prava svojine u postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nogulo{ka stekle su Slavka Slaviwak k}i Jovana iz Bijeqine i Qiqana

Markovi} k}i Jovana iz Patkova~e sa dijelovima od po 1/2.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na

gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom doku-mentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mogu

zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu}ilopribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawedokaza, zemqi{nokwi`ni uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranijepriloène dokumentacije.


Mnogi puto-pisci i is-t o r i ~ a r ipisali su

jo{ prije tri stotinegodina da je Bijeqinabila ,,veliko i ~uvenomjesto’’, pa nije ni ~udo{to i danas otkrivamotragove velikog brojastarih kova~nica koje suu sredwem vijeku bile

jedna od osnovnih zanat-skih djelatnosti i za~et-nice razvoja vi{eg ste-

pena manufakturne pro-izvodwe raznih oru|a,alata i drugih metalnihkovanih predmeta.

Dana{wa Ulica Fi-lipa Vi{wi}a, od Diz-darevi}a placa, pa domosta na Da{ici, upravcu Obrijeì, u na-rodu se nazivala ,,Ko-va~ka’’. Pored ovih ko-va~nica u Bijeqini je b-ilo vi{e kova~nica uzputeve koji su vodiliprema centru grada, a i usamom gradu Bijeqiniradilo je vi{e starihkova~nica.

Prema sje}awu i kazi-vawu starosjedilaca ov-og dijela grada, u ovojulici je bilo vi{e ko-va~nica od kojih su nekebile poznate i radile suunazad vi{e od dvije sto-tine godina. Pomiwu sestari kova~i koji suimali kova~nice u ovojulici, kao Ku~era, Ger-na~, Palko i drugi.

Najnovijim iskopava-wima za potrebe izgrad-

we kanalizacione mre-è u Bijeqini ovih danasu otkriveni tragovimjesta gdje je nekad bilavelika kova~nica. Ko-va~nica se nalazila uzstari magistralni putna raskrsnici dana{wihulica Filipa Vi{wi}ai Ulice Dositeja Obra-dovi}a. U otvorenomprofilu dubine oko ~e-tiri metra, na duìniod 122,50 metara, uo~en

je i otkriven sloj {qake

i gareì debqine 20 do30 cm u dva sloja, a ispodsloja makadama izgra|e-nog od krupnog rije~nog{qunka debqine 20 do30 cm. Ove ~iwenice go-vore da je tu nekada pos-tojala i radila stara ko-va~nica i da se nalazilapored ve} pomenutog sta-rog makadamskog puta uzrje~icu Jawicu kojuidentifikujemo prekovelike prirodne deponi-

je ~istog rije~nog pijes-ka, u istom otvorenomprofilu, na dubini odod dva do tri metra. Uprosje~nom sloju ostat-ka stare kova~nice na|e-ni su komadi potkovicaza potkivawe kowa, ek-seri za potkivawe, {qa-ka, oksidirani èqeznikomadi, komadi}i sin-terovane ilova~e, gare-ì, ugqene pra{ine idrugo, koji potvr|uju da

je tu nekada radila ko-va~nica.

Otkrivena prirodnadeponija ~istog rije~nog

pijeska, koja do sada naiskopavawima u Bijeqi-ni nije nalaèna, sigur-no potvr|uje da je tu biostari tok rije~ice Jawi-ce koja se ne{to nièuliva u Da{nicu. S ob-zirom na otkriveno sta-we moè se slobodnotvrditi da je stara ko-va~nica bila ve}a i da jeradila unazad najmawedvjesta godina koriste-}i vodenu energiju Jawi-ce, za kovawe èqeza i

dodavawe vazduha prekoduvaqki. Kovawe se vr-{ilo velikim ~eki}imazvanim tokmaci koji supokretani preko veli-kog vodenog to~ka ilikola. Za potrebe kova~-nice koristio se drveniugaq dobijen paqewemdrveta na licu mjesta.

Otkrivawem ovog kul-turnog sloja potvr|uju sepri~e i predawa staros-

jedilaca Bijeqine da jeovdje negdje, na obalirje~ice Jawice u pro{-lim vremenima, bila ve-lika bijeqinska kova~-nica. Sada{we obimnegra|evinske aktivnostina izgradwi infrast-rukturnh i stambenihobjekata na ovom dijelugrada Bijeqine pruàju

jedinstvenu priliku daovaj lokalitet ne pro|enau~no nezapaèn kao{to je to bio slu~aj saotkrivawem podzemnogzidanog toka sa teku}ompitkom vodom u UliciZmaj Jove. D.N. i Z.J.

STARE

KOVA^NICEU BIJEQINI

IZ PRO[LOSTI BIJEQINE



HRONIKA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 2. JUL 2009. 19

Ul. Svetog Save br. 86

B i j e l j i n a

TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

BIJEQINA KU]E

1.KNEZ IVO OD SEMBERIJEKu}a 9x12 (prizeme, visoko

potkrovqe), c.grijawe + pom.zgrada 15x5 (dvosoban stan sagaraòm),Na placu od 500 m2 (ogra|eno)CIJENA: 125.000 KM

2.LAZE KOSTI]AKu}a 10x7 (prizemqe, sprat)

Odmah useqiva, + pom. objekatNa placu od 230 m2CIJENA: 75.000 KM

3.HERCEGOVA^KAKu}a 13x8,50 (podrum, pri-

zemqe, visoko potkrovqe)Nova gradwa, kompletno

opremqena,Na placu od 463 m2CIJENA: 150.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1.KRAQA DRAGUTINA

Stan P=73 m2, IV sprat. +garaà 6x3

CIJENA: 61.000 KM2.BORISA PASTERNIKA

Stan jednosoban P=27 m2, I

sprat, nov, odmah useqivCIJENA: 1.450 KM/m2

3.CARA URO[AStan P=40 m2, nov odmah use-

qiv, prizemqeCIJENA: 1.300 KM/m2

POSLOVNI PROSTORI

1.PAVLOVI]A PUTPoslovno stambeni objekat(200 m2 poslovnog i 100 m2

stambenog prostora)U funkciji, sve dozvole,Na placu od 3800 m2CIJENA: 395.000 KM

PLACEVI

1.RAJE BANIÎ]APoqoprivredno zemqiste

P=6000 m2CIJENA: 13.500 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.PATKOVAÂKu}a 13x11 (prizemqe, visoko

potkrovqe), c.grijawe + garaà,nova gradwa, odmah useqiva,

Na placu od 500 m2CIJENA:110.000 KM

2.DVOROVIKu}a 9x7, prizemna, nova

gradwa + spratni pom. objekat(stan, radionica) + ostali

pomo}ni objektiNa placu od 1430 m2CIJENA: 85.000 KM

BIJEQINA - KU]E

1.NIKOLE SPASOJEVI]A2 ku}e, + qetna kuhiwa,Na placu od 750 m2CIJENA: 140.000 KM

120.000 KM2.BORISA PASTERNIKAKu}a 8x9 (podrum, prizemqe,

sprat)Nova ku}a, na placu od 230 m2CIJENA: 190.000 KM

170.000 KM3.PANTELINSKA

Ku}a 12,80x10,5 (podrum,prizemqe, sprat, potkrovqe)

Na placu od 480 m2CIJENA: 125.000 KM

120.000 KM4.LAZE KOSTI]AKu}a 10x9 (prizemqe, visoko

potkrovqe) + qetna kuhiwa10x5


140.000 KM5.MAJEVI^KA

Ku}a 9x8, prizemna, nova,nedovr{ena + starija ku}a,


85.000 KM6.SOKOLSKA

Ku}a ukupne stambene pov-r{ine 150 m2 (dupleks) +qetna kuhiwa,


90.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1. @RTAVA JADOVNOGStan P=49,5 m2, I sprat, nov,

odmah useqiv,CIJENA: 1.600 KM/m2

1.400 KM/m22.@RTAVA JADOVNOG

Stan P=56,5 m2, I sprat, nov,odmah useqiv,

CIJENA: 1.600 KM/m21.400 KM/m2

3.IVE ANDRI]AStan P=68 m2, I sprat,

ekstra izvedba + klima,eta`no (podno) grijawe,

CIJENA: 105.000 KM95.000 KM

4.LAZE KOSTI]AStan P=43,50 m2, I sprat,CIJENA: 1.150 KM/m2

1.100 KM/m2

BIJEQINA LOKALI

1.VIDOVDANSKALokal P=26 m2, prizemqe,CIJENA: 2.000 KM/m2

1.400 KM/m22.TRG \ENERALA DRA@E

Lokal P=68 m2, u funkciji,ekstra lokacija,

CIJENA: po dogovoru

PLACEVI

1. TRWACI

Zemqi{te P=11.000 m2 (uzmagistralni put BN-Ra~a)Mogu}a parcelacija, dozvo-

qena gradwaCIJENA: 10 KM/m2

8 KM/m22.PAVLOVI]A MOST - Drina

Parcela P=10.000 m2CIJENA: 60.000 KM

50.000 KM3.PAVLOVI]A MOST

Plac P=500 m2, + temeqi9x6

CIJENA: 26.000 KM24.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.BALATUNKu}a P=40 m2,prizemna +

pom.objekat P=47 m2, na placuod 440 m2 + vo}wak P=976 m2 +obradivo zemqi{te P=2005 m2

CIJENA: 25.000 KM18.500 KM

OSTALA MJESTA

1. SIMIN HANKu}a 10x11,50 (prizemqe,

sprat, visoko potkrovqe)Prazna, useqiva + pomo}ni

objekti (garaà, su{nica...)Na placu od 1000 m2 (na gl.

putu)CIJENA: 160.000 KM

140.000 KM

NNOOVVOO

EKSTRA POVOQNO

Po{tovani korisnici na{ih usluga, pla}ajte ra~une za odvoz

sme}a, da bi ste izbjegli neprijatnosti i doprinijeli da nam

ìvotna sredina bude ~istija.

S po{tovawem !AD , ,Komunalac’’ Bijeqina

AD KOMUNALAC, Ul. Milo{a Crwanskog br 7

Centrala : 055 / 210 -1 47 , 20 8 -0 24 , Faks : 055 / 206 -6 0 1

zz aa jj ee dd nn oo zz aa ~~ii ss tt ii jj ii gg rr aa dd

zzaa qqee pp{{uu ss ee mm bb ee rr ii jj uu !!

TRI DECENIJE SEMBERSKIH NOVINA

Priprema: TODOR NIKOLI]

Prvi broj ,,Semberskih novina’’ (20. oktobar 1980.godine) pripremqen je u redakciji tada{we Radio-Bi- jeqine, a {tampan u {tampariji NI[RO "Oslobo|ewa" u Sarajevu. Po{to se jo{ uvijek nije znalo da li }e novinepo~eti sa redovnim izlaèwem, kao izdava~ prvog brojapojavquje se Op{tinska konferencija SSRN Bijeqina,odnosno wena sekcija za informativnu djelatnost. List je uredio, kako je potpisano, Redakcijski kolegij, a adresa redakcije i brojevi telefona navedeni su na adresi Radio- Bijeqine (Narodne revolucije 1/ IX , telefoni 81-120 i 81-129) koja se tada nalazila na devetom spratu starog nebodera. Nepoznat je i tehni~ki urednik, a eksperimen-talni broj {tampan je u tiraù od 5.000 primjeraka.

Redovno izlaèwe ,,Semberskih novina’’ zapo~iwe prvog januara 1981. godine. Op{tinska konferencija SSRN po- javquje se kao osniva~ novine, izdava~ je Centar za kulturu, obrazovawe i informisawe OOUR Radio-Bijeqina. Direktor je Mustafa @deri}, odgovorni urednik Petar

Ili}, a tehni~ki urednik @arko Joki}. Bio je to i znakda se krenulo sa ozbiqnim poslom. ,,Semberske novine ’’ odmah su krenule sa pra}ewem svih

va`nijih zbivawa na podru~ju bijeqinske op{tine, pa i oprivredi i kako se tada govorilo radnim kolektivima. Evo {ta je tada zabiqeèno o Prehrambenoj industriji"Sava" koja se sada nalazi u ste~aju i odbrojava svojeposqedwe dane.

Rijetko je koja fabrika bila toliko sudbinski vezanaza poqoprivrednu proizvodwu kao bijeqinska "Sava".Prirodno je {to se u wenim razvojnim planovima uvijek mislilo na paralelni razvoj primarne poqoprivrede iprehrambene industrije i na uspostavqawe wihovog eko-nomskog zajedni{tva. To joj je u dosada{wem razvoju omo-gu}ilo stalno upotpuwavawe vlastitog proizvodnog

programa, {to najboqe ilustruje pove}awe obima i asor-timana proizvoda sa prvobitnih 20-tak tona konzervi- ranog vo}a na oko 20 hiqada tona prera|enog vo}a i povr}a.

Sa takvom proizvodwom "Sava" je danas zauzela istak-nuto mjesto na listi doma}ih industrijskih proizvo-|a~a hrane, poznatih {irom zemqe i svijeta. Ona je to,pored ostalog, ostvarila u neprekidnoj saradwi sa Ins-titutom za povrtlarstvo u Smederevskoj Palanci, te sainstitutima za prehrambenu industriju i poqoprivred-nim fakultetima u Sarajevu, Zemunu i Novom Sadu, kao idrugim nau~no-obrazovnim institucijama. Malo je,zaista, takvih kolektiva, ~iji se razvojni put kretao od ru~ne proizvodwe do industrijske trake, od malihkapaciteta do velikih serija, od doma}e "tezge" dosvjetske pijace. Do takvog prodora u svijet "Sava", sigur-no, ne bi na{la svoj put da od prvog dana postojawa nijebila povezana sa proizvodwom na vlastitim ekonomijamai hiqadama udruènih zemqoradnika i kooperanata.Takvom proizvodnom orjentacijom, uz istovremena ula-

gawa u modernizovawe poqoprivredne proizvodwe i pro-{irivawe vlastitih ekonomija, "Sava" je toliko razvilaprimarnu proizvodwu da je uskoro sa podru~ja Semberije mogla da podmiruje potrebe u sirovinama i do 70 odsto, aprije toga ih je uglavnom dopremala sa udaqenih podru~ja Vojvodine i Makedonije.

Zahvaquju}i sve tje{wom saradwom sa poqoprivredni-cima postignut je takav obim i kvalitet proizvodwe dase prije desetak godina ukazala potreba za seobom fa-bri~kih pogona na novu lokaciju i modernizacijom wenihkapaciteta. Tih godina, uz novu fabriku izgra|ena je i hladwa~a kapaciteta vi{e od 2.000 tona zamrznutog povr}a i vo}a, a 1974. godine pu{tena je u rad linija zaindustrijsku preradu paradajza i pogon za biolo{ko kise- qewe kupusa. Kolektiv "Save", kao {to smo vidjeli, nika-da se nije zadovoqavao dostignutim stepenomdru{tveno-ekonomskog i tehnolo{kog razvitka. U kreirawu svojih planova ovaj kolektiv je uvijek nailaziona podr{ku svih dru{tveno-politi~kih struktura u

op{tini, a ulaskom u sastav UPI-ja 1972. godine reali-zacija wegovih programa samo je ubrzana.

(S. novine, godina I , broj 1, Bijeqina, 20. oktobar 1980.godine)

Ovako je po~elo

OD "TEZGE" DO SVJETSKE PIJACE



ÎTUQE / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 2. JUL 2009.20

MILADIN RISTI]iz Trwaka

Vje~no zahvalni za sve {tosi u~inio za ìvota

Tvoji supruga MARA, sin MILAN, k}erke RADAi BIQA sa porodicama

Dana 27.06.2009. godinepreminuo je na{

ÊDOMIRU LAZI]U

Dana 06.07.2009. godinenavr-{avaju se tri godine od tvojeprerane smrti, ali vrijemenije izbrisalo sje}awe na tv-oj osmijeh, qubav i plemeni-tost.S qubavqu i vje~nom prazni-nom u srcu

Tvoja sestra JELENAsa porodicom

Dragom bratu

m a l i o g l a s i I Z M A T I ^ N O G U R E D A

OO DD 22 44 .. 00 66 .. 22 00 00 99 .. DD OO 00 11 .. 00 77 .. 22 00 00 99 .. gg oo dd ..

R O \ E N I OD 24.06 .2009 .DO 01 .07 .2009 . GOD.

UMRLI OD 24.06.2009.DO 01.07.2009.GOD.

V J E N ^ A N I OD 24.06.2009.DO 01.07.2009.GOD.

Tri{i} Marta, k}i Aleksandra i Zorice, êmbi} Katarina,k}i Petra i Dragane, Jurik Adrian, sin Miroslava i Emine,[e{um Jovana, k}i Dalibora i Dragane, Lazarevi} Valentina,k}i Milenka i Dragane, Tripunovi} Teodora, k}i Obrena iSla|ane, Ostoji} Nikola, sin Svetozara i Jelene, Xini} Sara-Lajla, k}i Zlatka i Alme, Stevanovi} \or|e, sin Milana iMaje, Nasti} Aleksandar, sin Branislava i Marijane, Ma-tkovi} Ogwen, sin Sini{e i Ane, ^voro Kristina, k}i Dali-bora i Zorice, Teki} Marina, k}i Mike i Ane, Markovi} Mi-lanka, k}i Zorana i Danijele, Peji} Ivana, k}i Vedrana i Jel-ene, Dev~i} Tomani} Mateja, sin Bojana i Tijane, Gavri} Ni-kolina, k}i @elimira i Maje, Damjanovi} Marija, k}i Slavo-quba i Branke, Jovi} Zoran, sin Gavre i Sla|ane, Hoki} Ha-zbija, k}i Senada i Azre, Savkovi} Milica, k}i Dragana iAn|e.

Xini} Sini{a i Mitrovi} Vesna, Todorovi} Bratislav i \o-ki} Qubica, Sofreni} Branko i Kova~evi} Biqana, Berke-mer Ronald i Beganovi} Sabina, Mitrovi} Mitar i Pera} Ma-rica, Vasili} Milenko i Ko{uti} Sawa.

Qeposava Luki}, ro|. 1923, Jovo Stani{i}, ro|. 1927, Ange-

lina Vulovi}, ro|. 1935, Ne|eqka Prtvar, ro|. 1946, Natalija@ivanovi}, ro|. 1948, Lazar \uranovi}, ro|. 1937, Jovo Ili},

ro|. 1924, Ile Milutinovi}, ro|. 1956, Milan [akoti}, ro|.

1929, Borko Balatunovi}, ro|. 1941, Radojka Pqevaq~i}, ro|.

1942, Goran Jovi}, ro|. 1981. godine.

Prodajem dvije ku}e na istomplacu u centr grada u Ulici

Knez Ivo od Semberije br. 10.!: 055/553-226

*****Izdajem ku}u u Bijeqini sapodrumom i dvori{tem, kab-

lovskom, telefonom, kupatilomu Ulici Nedeqka âbrilovi}

br. 2 (kod Mileta pekara).!: 065/829-432

*****Prodajem motor ,,Jamaha

maèstik’’ 125 kubika, 1998godi{te.

!: 065/549-095

*****Prodajem ku}u u Patkova~iveli~ine 8x8, 5000 m2 placa ,

struja, voda, telefon.Cijena 65.000,00 KM.!: 065/946-132

*****Povoqno prodajem vikendicu

pored rijeke Drine uAmajlijama.

Cijena po dogovoru.!: 055/351-071, 00381-63-353631

*****Izdajem apartmane i sobe na

samoj obali mora sa privatnomplaòm, Herceg Novi, Bao{i}.

!: 00382/31 374 08300382/69 449 663

*****Prodajem auto ,,peò 406 Hdi’’,

prva registracija februar2002. Prvi vlasnik.!: 065/661-100

*****Prodajem plac u Qeskovcu 730m2, prilaz asfaltnim putem, u

blizini prikqu~ci struje, vodei telefona.

!: 055/250-274, 065/976-650*****

Povoqno izdajem lokal u stro-gom centru Bijeqine 70 m2 cg,Ul. Gavrila Principa br. 15.Pogodno za kancelarije, pred-stavni{tva, ordinacije i sl.Prodajem pet dunuma {ume,

udaqena od grada petkilometara.

!: 065/164-343, 055/201-665*****

Izdajem sobe sa kupatilom iterasom , 300 m od mora u Igalu.

Nova gradwa.!: 00382-67-814-847

*****Prodajem ku}u

sa centralnim grijawem,dvori{tem i garaòm.

Cijena po dogovoru.! 055/209-133

*****

Povoqno iznajmqujem apart-mane u Tivtu, kod hotela ,Pa-lma’’, izlaz iz dvori{ta na

plaù.!: +38232674450, +38267242676

*****Izdajem namje{ten stan sa cen-

tralnim grijawem uUliciGavrila Principa br. 12 ,vezni

dio iznad butika Azaro.! 055/205-241

*****

Izdajem namje{ten lokal u Ulici

27. marta, veli~ine 44,80 m2.

!: 065/524-746, 065/512-993

*****Povoqno izdajem lokal u strogom

centru Bijeqine 70 m2 sa cen-

tralnim grijawem u Ulici

Gavrila Principa br. 15 pogodno

za kancelarije, predstavni{tva,

ordinacije i sl.

! 055/201-665, 065/164-343

Traìm ~ovjeka za brak,starosti od 65 do 70 godina.

Obezbije|en stan uVelikoj Obarskoj.

Molim bez SMS poruka!066/175-407.

Povoqno iznajmqujemapartmane u Tivtu, kod

hotela ,Palma’’, izlaz izdvori{tana plaù.

!: +38232674450,+38267242676

Prodajem polovnu frezu,

cijena 550 KM.

!: 066/175-407

Izdajem namje{ten stan

u centru Bijeqine(zgrada Welting).!:065/582-647

ûvala bih djecu ili

stariju osobu u Bijeqini.

!: 055/204-668

MILEVA STANKOVI]-ro|. PERKOVI]1942-2009. nastavnica

Dana 23.06.2009. godine sahrawena je u Ni{u na{a dragasupruga, majka, baka, sestra i tetka

primarijusdr ÊDE LAZI]A

iz Me|a{a

Nikada ga ne}emo zaboraviti.MILENKO ]URÎ]

sa porodicom

Dana 6. jula 2009. godinenavr{avaju se 3. godine odiznenadne i prerane smrti

mog velikog prijateqa

@ARKO STOJANOVI]2002-2009.

Vrijeme prolazi, ali sje}awena tebe traje Bio si dio nas,

to }e{ i ostati do krajana{ih ivota.

TvojaQIQA sa djecom

Pro{lo je sedam godina odkada je u vje~nost oti{ao

@ARKO STOJANOVI]Uvijek }u biti ponosna na

tebe, jer si bio najboqi tata.S qubavqu

k}erka ALEKSANDRAi zet DRAGAN

Drugog jula 2002. godineoti{ao je u vje~nost

moj tata

@ARKO STOJANOVI]2002-2009.

Vje~no }emo ~uvatiuspomenu na tebe.

Tvoj sin SLAVI[A saporodicom

Prije sedam godina na nebu je zasjala jedna zvijezda

UGQE[A GAJI]Bol i sje}awe ostaju u srcima

tvojih voqenih i traja}e dok

na{ ìvot traje.

Tvoji supruga MILENA,k}erke SR\ANA i

MILKA, zetovi VASO iQUBI[A i unu~ad

16.06.2001-16.06.2009.

IME I PREZIME

TEKST

Atinska 2, Bijeqina

Draga na{a Mileva, ponosni smo na tvoju plemenitost, dobrotui qubav koju si nam svima pruàla. ûva}emo te od zaborava.

Tvoji vje~no oàlo{}eni: suprugMIODRAG, k}erkeVALENTINA i VIOLETA sa porodicama, bra}a BORIVO-JE, ILIJA i STEVAN, sestra DRAGIWA sa porodicom,

brati}i, sestri}i i ostala rodbina



SEMBERSKE NOVINE 2. JUL 2009. 21

Direktor055 773 360

w ww .s ka la ra di o. ne t s ka la @ rstel.net

Marketing055 771 520

SportRADNIK 9. JULA POÎWE PRIPREME ZA NOVU SEZONU

[ef stru~nog{taba bijeqin-skog prvoliga{aNikola Bala

obavi}e prozivku 9. jula kada}e po~eti pripreme za novi{ampionat Srpske. S obzi-rom na te{ku finansijuskusituaciju u klubu Bijeqinci}e u novu sezonu u}i sa pot-puno mladom ekipom, po{tosu iz kluba oti{li ili se na-laze na izlaznim vratima As-mir Avduki}, Perica Trif-kovi}, Dragan Nikoli},Pav-le Su{i} i Mirko Marinko-vi}, igra~i koji su predstav-qali ki~mu ekipe koja je uprethodnoj sezoni osvojilatre}e mjesto u prvenstvu i iz-borila plasman u finalenacionalnog Kupa.

- S obzirom na finansijskusituaciju u klubu izvjesno jeda Radnik u ovom prelaznomroku ne}e dovoditi igra~e sastrane i da }emo se, i bukval-no, osloniti na sopstvenesnage i okrenuti se stvarawuekipe od igra~a sa na{e regi-je koji }e dobiti priliku daigraju i dokaù svoje vrijed-

nosti. Ne treba se pla{ititog posla jer Radnik ima{iroku bazu da stvori ekipukoja }e se na}i u gorwemdijelu prvoliga{ke tabele.Osnovu za stvarawe novogtima ~ini}e fudbaleri kojisu dobili{ansu u prethodnojsezoni a ostali su vjerni Rad-niku, novi igra~i iz na{egomladinskog pogona i talen-tovani momci iz semberskihklubova. Svi bi smo mi voqe-li da Radnik istakne kandi-daturu za Premijer ligu, alismo svjesni da sada ne postojeuslovi za takve ambicije, ri-

je~i su {efa stru~nog {tabaNikole Bale.

U me|uvremenu, Upravni od-bor bezuspje{no poku{ava raz-rije{iti nezavidnu finan-sijsku situaciju, jer su sve na-de uprte prema op{tinskombuxetu koji, ve} je poznato,nije u dobroj situaciji i na svimstavkama smawuje rashode.

- U ponedjeqak uve~e odr-àli smo sastanak Upravnogodbora na koji smo pozvalipredstavnike op{tinske ad-ministracije,ali se oni nisu

pojavili. Po{to je najavqenrebalans buxeta mi èlimoda na{a mjese~na tran{a kojaiznosi 24.000 maraka ostaneneokrwena. Ipak, junska tra-n{a koja nam je preba~ena upetak umawena je za 25 posto,iako smo imali obe}awe da

ne}e do}i do smawewa tog iz-nosa. Predsjednik Skup{ti-ne kluba Du{an Gli{i} oti-{ao je u Fudbalski savez BiHda poku{a do}i do novca kojiRadniku pripada po osnovudavawa UEFE za mla|e kate-gorije.Ono {to je sigurno

jeste da }emo u narednu sezonuu}i sa potpuno novom ekipom,kaè predsjednik Upravnogodbora Dragan Peri} koji je,ukoliko se situacija ne raz-rije{i u skladu sa wegovimvi|ewima, prije dvadesetakdana najavio ostavku. T.N.

STVARAWE NOVOG TIMA

Jelena Tomi} i Nata{aKajtaz, prvotimke èn-ske ko{arka{ke ekipeBijeqine Plusa, nala-

zi}e se do polovine jula sa ju-niorskom selekcijom BiH naEvropskom {ampionatu Bgrupe koji se odràva u Izra-elu. Ulazak ovih ko{arka{i-ca u selekciju BiH i u~e{}ena evropskoj smotri, veliko

je priznaje kako za sportist-kiwe i klub u kome su po~elekarijeru, tako i za treneraIliju Grkini}a koji ve} ne-koliko godina radi sa èns-kom ekipom Bijeqine Plusa.

- Poziv Jeleni Tomi} iNata{i Kajtaz u reprezenta-ciju BiH nije slu~ajan, jer seradi o vrlo talentovanim ivrijednim ko{arka{icama.Pored nastupa za na{u ju-niorsku selekciju,neophodnoiskustvo sticale su i u prvoj

ekipiBijeqinePlusa u kojojsu, za kratko vrijeme, postalenezamjenqive. Nastup na Ev-ropskom prvenstvu u Izra-

elu, va`na je etapa u wihovimkarijerama i od igrawa natako va`nom takmi~ewumoguimati samo korist, tvrdiIlija Grkini}.

I mlade sportistkiwe ra-duju se u~e{}u na evopskojsmotri ko{arka{ke mlado-sti.

- Ovo je velika prilika zanas da steknemo iskustvova`no za nastavak bavqewaovim sportom. Nadamo sedobrim igrama i rezultati-ma, mada nam nije poznatasnaga ostalih selekcija kojeu~estvuju na ovom {ampi-onatu. Vjerujemo da }emoimati priliku da boqe upoz-namo grad u kome }emo setakmi~iti, kao i zemqu kojaje doma}in ovog {ampionata,kaù Jelena Tomi} i Nata{aKajtaz.

T.N.

DVIJE JUNIORKE BIJEQINE PLUSA ^LANICE SELEKCIJE BIH

PO ISKUSTVO U IZRAELT

akmi~ari i takmi~arkeXudo kluba Panter os-vojili su prvo mjestona tradicionalnom Vi-

kupu u Bawa Luci zaeniore i seniorke, osvojiv{ikupno 16 medaqa. Blistali sueniori koji su osvojili devet

medaqa od kojih pet zlatnih, aspje{nim nastupom doprinosu dale i xudistkiwe ovog klu-a. Seniori su u svojoj konku-enciji osvojili pehar nami-

ewen najboqem klubu u ekipnojonkurenciji, dok su seniorkesvojile drugu poziciju.

- Na{ uspjeh je zasluèn iakou Bawa Luku otputovali u

~as, jer smo zbog lo{esituacije u klubu

jedevite jade sakupili novacput. Ipak, to nije zasmetalo

takmi~arima da pruè

sve od sebe i zabiqeè vrijedanrezultat, rekao je trener Vla-dimir \oki} po povratku izBawa Luke.Seniori: zlatne medaqe: Dra-

gan Gaji} (do 66 kg), Radenko Jo-vi} (do 73 kg), @eqko Jovi} (do81 kg), Nikola Borov~anin (do90 kg), Mirko Tintor (+100 kg);srebrnemedaqe:Zoran Ivkovi}(do 90 kg), Dragan Pavli} (do100 kg), Rado Milovanovi}(+100 kg); bronzana medaqa:MilanHrva~evi} (do 66 kg).Seniorke: zlatne medaqe:

Nikolina Gluhovi} (do 63 kg),MerimaArifovi} (+78 kg); sre-brna medaqa: Aleksandra Jevi}(do 52 kg), bronzane medaqe: AnaSpasojevi} (do 63 kg), Ana To-dorovi} i Tea Tripunovski (do70 kg).

T.N.

XUDO KLUB PANTERI NAJBOQI NA VIDOVDANSKOMKUPU U BAWA LUCI

BLISTALI SENIORI

Od 1. do 5. juna uglavnom gradu Gr~eAtini odràva sejuniorsko prvenstvoBalkana zaodbojkai{ice na komeu~estvuju i juniorkeBiH. U reprezentacijise nalaze triodbojka{ice Radnika ito Mladenka Bobar,Bojana Zori} i VericaSimi}. BiH se nalazi ugrupi sa Rumunijom,Albanijom i Gr~kom.

ODBOJKA[ICEU ATINI



SPORT SEMBERSKE NOVINE 2. JUL 2009.22

DRUGA OP[TINSKA LIGA, GRUPA "ISTOK"

DRUGA OP[TINSKA LIGA, GRUPA "ZAPAD"

KONA^NA TABELA

1. Jedinstvo (D^) 24 16 5 3 71:32 532. Obarska 24 15 6 3 69:29 513. Sava 24 14 5 5 60:28 474. Gra|anski 24 13 6 5 67:35 455. Panteri 24 12 5 7 68:45 416. Polet (MO) 24 11 4 9 41:44 377. Magnojevi} 24 11 3 10 39:43 368. Sloboda dva 24 10 2 12 49:57 32

9. Sloga (DB) 24 10 2 12 49:59 3210. Sloga 94 24 8 5 11 41:52 2911. Kru{ik 24 5 2 17 31:69 1712. Kova~i}i 24 2 5 17 38:93 1112. Jedinstvo (SP) 24 2 4 18 39:76 10

KONA^NA TABELA

1. êngi} 24 19 2 3 61:27 592. Borac 24 17 3 4 75:37 543. Drina 24 15 3 6 69:39 484. Glavi~ice 24 15 2 7 72:44 475. VSK 24 9 7 8 45:47 346. Bjelo{evac 24 10 3 11 61:48 337. Nacional 24 9 3 12 49:53 308. Mladost 73 24 9 3 12 43:64 309. Me|a{i 24 8 3 13 51:71 2710. Mladost (P) 24 6 6 12 39:46 2411. Sin|eli} 24 4 8 12 42:61 2012. "Mladen Peri}"24 6 1 16 35:84 1913. Polet (GK) 24 3 8 13 39:60 17

KK RADNIK PRIPREMA EKIPU ZA PREMIJER LIGU

Nakon u~e{}a u polu-finalu plej-ofa uprethodnoj sezoni ukome je podmla|ena

ekipa Radnika poraèna od kas-nijeg {ampiona Sutjeske iz Fo-~e, rukovodstvo ovog kluba odlu-~ilo je da formira ekipu koja }ese u narednoj sezoni upustiti uborbu za najvi{i plasman i po-vratak u Premijer ligu BiH. To-me u prilog ide i ~iwenica da jeve} formirana ekipa od petnae-st ko{arka{a, iako nova sezonapo~iwe tek na jesen.

- Na spisku imamo 15 ko{arka-{a, me|u kojima su dva nova ig-ra~a. Pored Marka Bari~aninapovratnika u bijeqinsku ko{ar-

ku iz ugqevi~kog Rudara iz sus-jedne op{tine stigao je i IgorStevanovi} koji moè da igra navi{e pozicija. O~ekujemo i do-lazak vrlo talentovanog mladogko{arka{a iz Doboja NikoleJodli}a i to je sve {to se ti~epoja~awa.Kada su u pitawu odla-sci, mogu}e je da Radnik napustiVedran Borov~anin ako dobije od-govaraju}u ponudu. Ostali igra-~i iz pro{le sezone ostali su naokupu, a èqeli bi da i Borov-~anin ostane, kaè trener IgorMihajlovi}. On je uvjeren daRadnik ima igra~ki kadar spo-soban da ostvari klupske ambi-cije i nakon tri sezone izboripovratak u Premijer ligu BiH.

- Spremamo se za najve}e ciqe-ve. Mislim da imamo ekipu sp-remnu da se uhvati u ko{tac sasvim rivalima, mada ne znamokakve }e biti ostale ekipe. Ip-ak, siguran sam da }emo biti fa-voriti, jer imamo dosta igra~a urotaciji koji mogu odgovoritisvim postavqenim zadacima, vje-ruje trener Radnika. Ko{arka-{i Radnika nalaze se na odmoruod 26. juna, a novo okupqawe zaka-zano je za 10. avgust. Rukovodstvokluba razmatra i opciju da drugaekipa od jeseni zaigra u Drugojligi RS ~ime }e se omogu}iti mla-dim igra~ima da sti~u neophod-no iskustvo, a plan je da oslonackluba bude vlastiti kadar.T.N.

STIGAO DVOJAC IZ UGQEVIKA

Nakon dugogodi{we krize Jedinstvo iz Do-we â|avice uspjelo je da konsoliduje ekipu izasluèno osvoji prvo mjesto u zapadnoj grupiDruge op{tinske lige, {to }e ovom klubu om-ogu}iti da se u narednoj sezoni takmi~i u Pr-voj op{tinskoj ligi. Pozitivna iznena|ewapredstavqa i dobar plasman Obarske, Save izGradca i Gra|anskog, dok je Jedinstvo iz SuvogPoqa, klub sa dugogodi{wom tradicijom,{ampionat okon~alo na posqedwoj poziciji.

Novajlije u ligi Kru{ik i Kova~i}i 08zavr{ili su debitantsku sezonu u dowemdijelu tabele.

Rezultati 26. kola: Sava - Sloga 94 5:0, Jedinstvo (D^) - Obarska0:1, Magnojevi} - Sloboda dva 2:1, Panteri -Jedinstvo (SP) 6:2, Polet (MO) - Sloga (DB)0:3 (slu`. rezultat), Gra|anski - Kova~i}i10:1. Slobodan je bio Kru{ik.

Ekipa engi}a je sa 59 osvojenih bodova tri- jumfalno okon~ala {ampionat u Drugoj op{-tinskoj ligi, grupa "istok" ~ime je izborilapravo da se u idu}oj sezoni takmi~i u Prvojop{tinskoj ligi. U borbi za {ampionsku tit-ulu nalazile su se i ekipe Borca i Drine, alisu na kraju morale da se zadovoqe drugom, od-nosno tre}om pozicijom na tabeli.

Rezultati 26. kola: Mladost (P) - B jelo{evac 1:0, Polet (GK) -VSK 2:2,êngi} - Drina 2:2, "Mladen Peri}" -Me|a{i 7:2, Glavi~ice - Borac 2:0 i Sin|eli}- Nacional 2:2. U posledwem kolu pauzirala jeekipa Mladost 73.

JEDINSTVOPRVO KROZ CIQ

TRIJUMFÊNGI]A

Pripreme za narednu drugoliga{ku se-zonu Proleter iz Dvorove po~e}e 7.ili 8. jula, a stru~ni {tab }e i daqepredvoditi Dragi{a Kati}, dugogo-

di{wi prvotimac ovog kluba, koji nakon uspje{-ne igra~ke karijere ima dosta uspjeha i na klupi.Proleter je u prethodnoj sezoni osvojio peto mje-sto u drugoj ligi RS, grupa "istok", a i za nared-nu sezonu ciq je plasman u gorwi dio tabele.

Za sada, ekipa Proletera nije pretrpjela ve-like izmjene, ali postoji mogu}nost da najboqistrijeklac ZoranNiki} ode iz Proletera u pre-mijrliga{ku ekipu Modri~e Maksime sa kojomse nalazi na pripremama na Zlatiboru.

- Niki} se nalazi naprobi u Modri~i,i akota-mone zadovoqi ponovo }e se vratiti u Proleter.Ipak, jamislim da se ne}evra}ati u na{eredovejer se radi o izuzetnom potencijalu, igra~u koji

je ro|en 1990. godine i predkojim je, ukoliko bu-de uporan, blistava karijera. [to se ti~ePro-letera razgovaramo sa na{im biv{im igra~emIvicom Tonkovi}em, kao i sa Borkovi}em kojitako|e ima iskustvo igrawa u ovoj ligi. Ako seNiki} ne vrati izModri~e, potraì}emo i zam-jenu za wega u {picu napada, tvrdi Dragi{aKati}. T.N.

Qetna pauza u dru-goliga{u Jedinst-vu iz Brodca tra-

ja}e sve do 13. jula,kada }e {ef stru~nog {tabaMiroslav Timi} okupiti fud-balere i po~eti pripreme zanarednu sezonu.

- Po ustaqenom obi~aju sapripremama }emo krenuti ne{-tokasnije, negookolni drugoli-ga{i, ali mjesec danaradai ne-koliko pripremnih utakmicabi}e dovoqno da spremni u|emou novi {ampionat. @elimo da,kao i do sada budemo stabilandrugoliga{, {to zna~i da izb-jegnemo borbu za opstanak i dabudemo u sredini ili gorwem

dijelu tabele, kaè MiroslavTimi}.

Od fudbalera koji su tokomproqe}a nosili dres Jedinstvaèqu da promijeni klub izra-zio je samo {toper Marko Ba-bi} koji je u Brodac do{ao izbijeqinskog Radnika. Svi osta-li }e, po svemu sude}i, ostativjerni Jedinstvu.

- Planiramo da tokom prelaz-nog roka angaùjemo po jednogdobrog igra~a u odbrani, veznomredu i napada~koj formaciji.To }e biti dovoqno da, uz sa-da{wi igra~ki kadar, bez ve}ihbriga do~ekamo novufudbalskusezonu, uvjeren je trener bro-~anskog drugoliga{a.

Pod vo|stvom iskusnog st-ru~waka Mirsada Alaj-begovi}a Podriwe iz Jaweosvojilo je ~etvrto mjesto u

drugoliga{kom "istoku" {to je bioplasman u skladu s klupskim ambicija-ma. Ipak, nekada{wi fudbaler tuzla-nske Slobode i Radnika iz Bijeqinekaè da razmi{qa o povla~ewu iz tre-nerskih voda, ali da jo{ uvijek nijedonio definitivnu odluku.

- U toku su razgovori sa qudima iz

najuèg rukovodstva mog sada{wegkluba, i ako nam se poklope ambicijenastavi}u sa radom. Ne zanima metavorewe na tabeli pod izgovorom po-dmla|ivawa ekipe, èlim takmi~ars-keizazove i borbu za{ampionsku tit-ulu, ili bar za vrh tabele. Za sadaraz-mjena mi{qewa te~e u dobrom pravcui veliki su izgledi da }emo nastavitisaradwu koja je u prethodnoj sezoni bi-la vrlokorektna, tvrdiAlajbegovi}.

Sve dok razgovori ne budu zavr{eni

nije èlio da govori o svojoj vizijiekipe Podriwa koja je u prethodnojsezoni igrala atraktivan i napada~kifudbal, pogotovo pred svojim navi-

ja~ima.- Imam viziju ekipe i plan pripre-

ma, ali za sada ne bih o tome govorio.Ako do|e do nastavka saradwe, mo}i}emo za dan dva i o tome govoriti, is-ti~e jo{ uvijek aktuelni {ef st-ru~nog {taba Podriwa

T.N.

PROLETER IZ DVOROVA JAÂ REDOVEJEDINSTVO IZ BRODCA NA ODMORU DO 13. JULA

ZAMJENE ZA NIKI]A

[EF STRUKE PODRIWA RAZMI[QA O POVLAÊWU

@ELI NOVE IZAZOVE

U jednom trenutku bila je skorozavr{ena stvar da iskusni plej-mejk-

er Nenad Panti} poja~a ekipuRadnika za narednu sezonu. Me|utim,od toga se odustalo, iako niko nespori kvalitet Nenada Panti}a.

- Radi se, bez sumwe, o kvalitet-

nom ko{arka{u, me|utim proci-

jeweno je da bi wegovim dolaskombitno bio smawen prostor za afir-

maciju mladih igra~a koji igraju natoj poziciji, po{to bi Panti} uzeowihovu minutaù. Samo zbog toganismo ga angaòvali, a za pozicijuorganizatora igre konkuri{uLonto{, \ur|evi}, Savi} i Medi},kaè sekretar kluba RadomirMarjanovi}.

PANTI] NE DOLAZI

BABI] TRA@IISPISNICU



ZANIMQIVOSTI / OGLASISEMBERSKE NOVINE 2. JUL 2009. 23

OdobravamoOdobravamo

POPUSTPOPUST

za stalnekorisnike

za penzionerei ratne vojneinvalide

Bijeqina

Zvornik

Lopare Ugqevik

Br~ko

Zdravqe-pharm 1 apoteka

Bijeqina, Trg Kraqa Petra I,

Robna ku}a (t.c. ,,Emporium’’)

tel. 055/223-722

Zdravqe-pharm Bijeqina,

Srpske vojske 11, tel.055/210-833

Apoteka ,,Zdravqe’’ Br~ko,

Ulica Bosne Srebrene 37,

tel.049/217-760

Apoteka ,,Zdravqe’’ Br~ko,

Ulica Bawalu~ka bb,

tel. 049/213-029

Apoteka ,,Zdravqe 2’’ Br~ko,

Bulevar mira 5, tel.049/217-200


,,[,,naseqe, tel.049/235-350


Tr`ni centar FIS

Apoteka ,,Zdravqe’’ Lopare,

Ulica Cara Du{ana bb,

tel.055/650-126

Apoteka ,,Zdravqe-pharm’’

Ugqevik,

Ulica Kara|or|eva bb

tel.055/773-222

5%5%

10%10%

Apoteka ,,Zdravqe-pharm’’

Zvornik ,Trg pobjede bb

Umirnom kutku obalerijeke Drine na loka-litetu Skoki}a ada uJawi, Azra i Salih

izgradili su svoju ku}ua odmor i druèwe sa prijate-

qima. Lokalnim makadamskimutem koji vodi pored same ri-

eke, kroz jawanske wive, ba{-e i vikend-naseqa, stiè se do

mjesta gdje se spajaju stari i no-vi tok Drine, prave}i rije~neade i pravo jezero mirne vode,bogato ribom i vodenim rasti-wem.

-Me|u prvima smo se vratiliu Jawu jo{ 2000. godine i odmahpo~eli obnovu ku}e u samomgradu i ove vikendice na rije-~noj obali. Dom uvijek moè

biti tamo gdje ga ~ovjek sebisagradi, ali nigdje nema Jawe iDrine, kaè Salih Saki}, du-gogodi{wi ugostiteq u We-ma~koj, a odnedavno i u Jawi.Azra je ro|ena Sarajka, ali sasuprugom i wihova ~etiri sinaodavno dijeli qubav prema ri-

jeci Drini.- Sinovi Midhat, Jasmin i

Adnan trenutno su u Wema~koj,a Mustafa je ovdje s nama, kaèAzra koja je najzaslu`nija zacvije}e u dvori{tu i ugodnoure|ewe skoro 100 m2 enteri-

jera, sa gostinskom sobom, dvije spava}e sobe, kuhiwom i ku-patilom.

Dvori{te i travwake povr-{ine 500 m2 krase kadifice,mu{katle, petonije, ruè, pr-in~evske trube, tuje, ~empresi,a u blizini je i veliki poro-di~ni vo}wak sa {qivama, jab-ukama, tre{wama, vi{wama.Kao strastveni lovac i ribo-lovac, Salih uìva u {etwamaobalom Drine, a za sportskiribolov, pored terasa iznadsame vode, ura|eni su vezovi za~amce.

-Ovdje vrijeme druga~ijeproti~e i ~esto ne znamo nikoliko je sati, ali bez trenu-taka koje ovdje provedemo ~inise da ne bismo mogli, kaù Az-

ra i Salih Saki} dok nas isp-ra}aju iz ovog kutka mira i ti-{ine, obojenog pti~jim pjevomi ùborom Drine.

M.E.

KU]A ZA ODMOR PORODICE SAKI] U JAWI

UZ PTIÎJI PJEV

I @UBOR DRINE

Udvori{tu porodice Toji} usemberskom selu Brodacnakon trideset i pet godi-na ovih dana prvi put je

rocvjetala ukrasna palma. Pojavileu se tri ùte cvasti, {to je obrado-alo i Toji}e, ali i wihove kom{ijeoji dolaze da vide ovo, za ravni~are,~udo nad ~udima".- Moja svekrva Radmila dobila je od

Du{ka davno na poklon sa os-Jelse u Hrvatskoj sadnicu palme.

ju je i u vrijeme hladnih da-dràla u podrumu, a kasnije u qet-

kuhiwi. Sve ostalo vrijeme pal-je, u drvenom sanduku, stajala je u

dvori{ta {ire}i svoje li-Nikada nije cvjetala i ovih da-

smo se prijatno iznenadili. Prvi

put nakon toliko godina ima cvjeto-ve, s rado{}u kaè Qubinka Toji}.

Ovo je i sada prva i jedina palma uBrocu, velikom semberskom selu, ~i-

ji mje{tani u svojim ure|enim dvori-{tima gaje brojne druge egzoti~ne vr-ste cvije}a i ukrasnog biqa.

- Sada nam savjetuju da prona|emojo{ jednu palmu koja cvjeta kako bi seopra{ivale. Te{ko je to uraditi, alije nama dovoqna i ova na{a na kojusmo navikli kao da nam je ~lan poro-dice. Ustvari, ona je za{titni znakna{e ku}e, kazuje Qubinka.

Toji}i u dvori{tu imau jo{ dostasezonskog kontinetalnog cvije}a, alii onog koje gaje u saksijama. Sve to dr-è na nevelikom travwaku koji, ta-ko|e, uredno weguju. T.S.N.

PALMA PROCVJETALA POSLIJE TRIDESET I PET GODINA

SEMBERSKO ÛDONAD ÛDIMA



Documents

Semberske novine [broj 705, 2.7.2009]