Semberske novine [broj 715, 10.9.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 715, 10.9.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-715-1092009 1/24

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S10. SEPTEMBAR 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 715 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETINGTITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

VASILIJE PERI]

UGQEVIK ]EREALIZOVATIPLANIRANO

str. 6

FILIJALA BIJEQINA

MINISTAR Â\O U BIJEQINI

JAWA PRIMJER TOLERANCIJE

KLUB U TE[KOJSITUACIJI

RJE[EWENA VIDIKU

ZA 29. SEPTEMBAR ZAKAZANA

SKUP[TINA POVJERILACA ,,SAVE

,,

HUMANITARNA AKCIJA

str. 14

NAÊLNIK MI]O MI]I]

PROMOVISANAINDUSTRIJSKAZONA

str. 3

OSTAVKA UO RK ,,BIJEQINA,,

POMOZIMOMALOMDAMJANU!

BIJEQINSKI OSNOVCI I SREDWO[KOLCI ZAPOÊLI NOVU [KOLSKU GODINU

OTVORENA

NOVA [KOLAU KOVIQU[I



D.OD.O.O.O. LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: [email protected]

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

MO DA R U GG I, B RU NE LL A,

R O SI NA , M A RI O B R UN I,

MORE S S I

OD JE ] A KR EA TO R AI RE NE G RA HO VA C

NN OO VV OO !!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RR aa dd nn aa jj ee dd ii nn ii cc aa BB II JJ EE QQ II NN AA

76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP. 18PO[TANSKI FAH BP. 18

TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211

TELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456ELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456

PO[TOVANI POTRO[AÎPO[TOVANI POTRO[AÎ

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQUÊWISKQUÊWA, ÎME ÎNITE USLUGU IA, ÎME ÎNITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t o v aw e m ,E l e kt r o d i st r i bu c i j a Bi j e q i n a

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854

Fax.................055 201 445

Ul. Baje Pivljanina bb



U FOKUSU

SA TRAKE DOGA\AJASEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009. 3

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126

* Zamjenik gl. i odg. urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina

* Izdava~: JIP ,,SIM

,,

Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Boìdar MILO[EVI]* Faks: (055) 202-126 *@iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka)

* Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina *[tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka

* Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godinelist je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.

EMBERSKE NOVINES

Pro{log vikenda u atarima sela â|avica i Gradac po~ela jeberba ovogodi{weg roda kukuruza. Skoro je da se ne pamti kadaje ovako rano po~ela berba visokorodnih hibrida. Prema rije~i-ma poqoprivrednih stru~waka ranije zrewe kukuruza, za oko dvadeset-ak dana, posqedica je qetwih vrelina kada su temperature pre-lazile 40 Celzijusovih stepeni.- Prinosi su umaweni za oko 30posto. Kukuruz je zreo i spreman je za skladi{tewe, pa nema pot-rebe da se odlaè berba, kaè Vi}an Lazarevi} iz Crwelova.

Ako vremenske prilike dozvole berba kukuruza i u atarima selapored rijeka Save i Drine po~e}e krajem ove sedmice. T.S.N.

POÊLA BERBA KUKURUZA

Teretno vozilo kombi"iveko", te alkoholna ibezalkoholna pi}a, op-qa~kani iz magacina

D.O.O. "Sretno" Bijeqina u no-i 25. na 26. avgusta, prona|eniu osmog septembra na lokacija-a Vukosavci i Tobut, na pod-u~ju op{tine Lopare, potvr|e-o je u CJB Bijeqina. -U sklopu

policijske akcije, u po-satimaroba, te alati

kojim je izvr{ena pqa~-prona|eni su u vikendici u

Tobutu, koju povremeno koristiZ.V. (38), dràvqanin Srbije zakojim se traga i koji se trenutnonalazi u bjekstvu, dok je voziloprona|eno na spomen-kompleksuVukosavci, rekao je DragomirPeri}, portparol CJB Bijeqina.

Kako saznajemo, prona|en jenajve}i dio opqa~kane robe, za-tim ure|aj za no}no osmatrawe,te oru`je sa prigu{iva~ima,{to govori da se radi o dobroorganizovanoj kriminalnoj gru-pi na ~elu sa, kako saznajemo,

osumwi~enim Zoranom Veli~-kovi}em zvanim Jastreb, rodomuz Aleksinca u Srbiji, sa povre-menim boravkom u BiH. Veli~-kovi} je 11. maja ove godine iza-{ao iz {estomjese~nog pritvorau Tuzli, nakon istrage u vezipqa~kom transportnog vozila"Rajfajzen" banke, kada je ukra-deno dva miliona KM. Nije poz-nato koliko vremena je posqed-wih mjeseci provodio u ovom di-

jelu BiH, ali alat i oprema zapqa~kawe govore da se radi o

dobro opremqenim i organizo-vanim pqa~ka{ima, budu}i da sepretpostavqa da Veli~kovi} ni-

je sam izvr{io pqa~ku za koju sesumwi~i.Dragan Grabe`, vlasnik

D.O.O. "Sretno", koji je prvikonstatovao da su pqa~ku oko100.000 maraka vrijednosti robei vozila izvr{ili profesion-alci, zadovoqan je pronalaskomukradenog, tvrde}i da je prog-nozirao da }e policija bitiuspje{na.

- Danas mi je vra}eno sve {toje prona|eno.Nije vra}en novac,{to je i logi~no, jer su ga pqa~-ka{i vjerovatno odmah potro-{ili. Dobar je ovo znak da dr-àvafunkcioni{e i damoèdaza{titi gra|ane. Nakon pqa~kese odmah vidjelo da je sve biloorganizovano profesionalno ivaqda }e makar ova grupa bitionemogu}ena u daqem djelovawu,kazao je za ,,Semberske novine’’Dragan Grabe .

M.E.

PRONA\EN KOMBI, LOPOVI U BJEKSTVU!

biqeàvawe zna~ajnog jubileja bijeqinske Gimnazije "Filip- 90 godina postojawa i rada, bi}e obiqeèno nizom ma-

u okviru nedjeqe otvorenih vrata, sedmice u kojoj }e organizovano niz sadràja kojima }e se predstaviti profe- i u~enici ove {kole. Trenutno gimnaziju poha|a 947 u~enika,

u 34 odjeqewa.U nastavnom procesu angaòvano je profesora.im povodom u srijedu je u dvori{tu Gimnazije otvorena nova meteo-

ku}ica. Profesorka geografije Jasna Pelemi{ kaè da je uz Agencija za vode i Hidrometeorolo{kog zavoda Gimnazija dobi-

vrijedno nastavno sredstvo.- U meteorolo{koj ku}ici imamo neophodne mjerne instrumente, kao

je termometar, barometar za mjerewe vazdu{nog pritiska, termo- za mjerewe vla`nosti vazduha i ki{omjer za mjerewe koli~ine

u 24 ~asa na podru~ju Bijeqine. Ovo je jedina sredwa {kolaRS koja trenutno ima meteorolo{ku ku}icu.

ilojka Vuleta, tako|e profesorka geografije, kaè da se Gimna- moè pohvaliti moderno opremqenim kabinetom geografije u je ovom prilikom organizovana i prigodna izlo`ba.

- Na{i u~enici su organizovani u geografsku sekciju. Nedavno su javnost za glasawe vezano za izbor \avoqe varo{i u

za sedam svjetskih ~uda. Organizovali smo susret sa pozna- alpinistom Slobodanom Simiki}em koji je osvajao AkonkagvuKilimanxaro. Svake godine obiqeàvamo Dan planete Zemqe.

u~enici su u~estvovali i u televizijskom kvizu poznavawa unije. Odràvawe interaktivne nastave nekada i sada

moè se porediti, jer u~enici danas postaju aktivni u~esnici u procesu. Uz upotrebu savremene opreme i angaòvawe

profesora oni mogu danas nau~iti mnogo vi{e nego {to je to slu~aj ranije.rofesor geografije Vladimir [avija kaè da Gimnazija ima vi{e

opremqenih kabineta, me|u kojima je i kabinet geografije. i grafofolije, DVD, projektor, ra~unar, elektromagnetni

sve su to nova, moderna nastavna sredstva koja u~enicima da {to boqe vide i upoznaju svijet oko sebe.

okviru obiqeàvawa ovog zna~ajnog jubileja, u Gimnaziji }e biti i poetsko ve~e, odnosno recital na stranim jezicima

se u~e u Gimnaziji. Uz javne ~asove, predvi|eno je i otvarawe "Nekad i sad" Muzeju Semberije, koja }e predstavqati svo- vremeplov kroz koji je pro{la ova bijeqinska sredwa {kola,

se smatra pedago{kim i kulturnim hramom Bijeqine. Q.Q.

JUBILEJ GIMNAZIJEPREDSTAVQENA ,,INDUSTRIJSKA ZONA TRI

,,

Predstavqaju}i priv-rednicima bijeqins-ke op{tine mogu}no-sti koje za izgradwu no-

vih proizvodnih pogona nudi,,Industrijska zona tri’’, na~el-nik op{tine Mi}oMi}i} je is-takao da je jedan od prioritetnihzadataka Op{tinske administ-rativne slu`be stvarawe uslovaza otvarawe novih radnih mjesta.- Kada smo usvajali program pre-vazilaèwa negativnih posqe-dica svjetske ekonomske krizeistakli smo da }e se na{eaktiv-nosti kretati u tri pravca. Pr-vi je smawewe javne potro{we,drugi nastavak realizacije kap-italnih investicija, i tre}i st-varawe uslova za otvarawe no-vih radnih mjesta. Prva dva uve-liko se realizuju, a otkupom iure|ewem pet hektara zemqi{aizaAgro-tr`nog centra koje}e-mo uskoro staviti na raspolaga-we budu}im investitorima poizuzetno povoqnim uslovima po-~iwemo o sa realizacijom tre-}eg zadatka koji smo sebi posta-vili, istakao je na~elnik op{-tine Mi}oMi}i}.

Na~elnik op{tine istakao jei najva`nije povoqnosti kojeo~ekuju investitore na lokacijiIndustrijske zone tri.

- Po~etna cijena kvadratnogmetra zemqi{takoje}ebitiop-remqeno prikqu~cima za strujui vodu i putnom infrastruktur-om ne}ebitive}aod 10 evra, ~i-me }e op{tina mo}i da pokrijesvoje tro{kove koji su nastaliure|ewem zemqi{ta, a samo ne-koliko stotina metara daqe ci-

jena kvadrata potpuno neure|e-nog zemqi{ta iznosi 100 KM.Op{tinske da`bine bi}e zaproizvodne pogone umawene za80 procenata, a za pogone za pre-radu poqoprivrednih proizvodabi}e smawene za ~ak 90 procena-ta, rekao je Mi}i}.

Budu}i investitori ne}e ima-ti nikakvih problema prilikompribavqawa urbanisti~kih sag-lasnosti, a op{tinska adminis-tracija se obavezala da periodod pribavqawa urbanisti~kesaglasnosti do izdavawa gra|e-vinske dozvole ne smije biti du-ì od 15 dana.

Tako|e, obezbije|eni su prik-qu~ci za struju i vodu, a speci-

jalni zahtjevi budu}ih investi-tora rje{ava}e se tokom postup-ka izdavawa potrebnih dozvola i

saglasnosti.- Postoji sedam razloga zbog

kojih savjetujemo budu}im inves-titorima da proizvodne pogonegrade u ovoj industrijskoj zoni.Prva od wih je dobra saobra}aj-na povezanost po{to se ova zonanalazi pored druge faze gradskezaobilaznice, zatim su tu i ure-|eni imovinski odnosi, ure|enogra|evinsko zemqi{te, fleksi-bilnost regulacionih planova,pogodnosti koje su utvr|ene Od-lukom o gradskom gra|evinskomzemqi{tu, te dostupnost infor-macijama jer }e se sve nalazitina jednom mjestu i tako}e im bi-ti olak{an pristup za sve zain-teresova investitore, rekao jeQubinko Stevanovi} iz Direk-cije za razvoj i izgradwu grada.

T.N.

ZA NOVA RADNA MJESTA

Regulacioniplan

,,Industrijskezone 3

,,



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009.4

MINISTAR UNUTRA[WIH POSLOVA REPUBLIKE SRPSKE STANISLAV A\O BORAVIO U RADNOJ POSJETI BIJEQINI I JAWI

Stawe bezbjednosti napodru~ju op{tine Bi-

jeqina i u {iroj regiji je dobro i mi smo zado-

voqni trenutnom situacijom. To je rezultat anga`mana pripadni-ka policije, ali i jedne korekt-ne saradwe sa lokalnom zajedni-com. Stawe nije savr{eno i pro-blema, svakako, ima i na ovom po-dru~ju. Mi ih svakodnevno iden-tifikujemo i provodimo aktiv-nosti koje su usmjerene na po-boq{awe stawa bezbjednosti,izjavio je ministar policijeStanislav â|o nakon posjeteBijeqini i Mjesnoj zajedniciJawa.

Ministar â|o je istakao daproblemi koji su identifiko-vani na podru~ju Bijeqine iSemberije u oblasti bezbjednos-ti nisu ni po ~emu karakteris-ti~ni, niti su na granici nepod-

no{qivosti. Svi problemi, on-og trenutka kad se identifikuju,po~iwu se i rje{avati.

- Ozbiqne policijske akcijepripremaju se i traju po nekoli-ko mjeseci, pa i godinama. Pri-padnici MUP-a i policije RSsu energi~no usmjereni na borbuprotiv organizovanog krimin-alai korupcije. Ti predmeti ni-kada ne}e biti marginalizova-ni, naglasio je ministar â|o,istakav{i da je saradwa MUP-aRS sa bezbjednosnim agencijamaunutar BiH, kao i sa agencijamasusjednih dràva izuzetno dobrai da se napredak osje}a iz dana udan.

- Saradwa sa bezbjednosnimagencijama bi}e unapre|ivana iu budu}nosti. Saradwa sa poli-cijom Republike Srbije nakonnedavno uspje{no okon~ane ak-cije hap{ewa ve}e grupe krimi-

nalaca bi}e u budu}nosti jo{uspje{nija.

Govore}i o problemu prebjegakriminalaca preko granice inemogu}nosti izru~ewa osumwi-~enih osoba iz jedne u drugu sus-

jednu dràvu, ministar â|o ka-è da se to mora regulisati bi-lateralnim sporazumima izme|udràva.

- Jo{ uvijek ima nedefinisa-nih kqu~nih pitawa, kao {to jesaradwa pravosu|a i pravosud-nih institucija zemaqa u regio-nu.To predstavqa plodno tlo zakriminalce kojikoriste pravnenedore~enosti i na taj na~in iz-bjegavaju suo~avawe sa sudovimai izlazak pred lice pravde. Zazadavawe jednog ozbiqnijegudarca kriminalu u ovoj regiji,neophodno je i ta pitawa {toprije definisati i razrije{itina bilateralnom nivou izme|u

dràva.Govore}i o kriminalu u redo-

vima policije, ministar â|o jeistakao da je to sloèno i kom-pleksno dru{tveno pitawe, alida MUP RS sigurno ne}e tole-risati ni~ije pona{awe koje iz-lazi izvan granica profesion-alnog, a posebno ne pona{awakoruptivnog karaktera zaposle-nih radnika u policiji.

- Pripadnici MUP-a RS u bu-du}nosti }e biti jo{ vi{e iz-loèni razli~itim vrstama pro-vjera i internih kontrola kakobi se izbjegli uslovi koji }e ihdovesti do razli~itihisku{ewa.

Prilikom posjete Jawi, mini-star â|o je naglasio da je za-dovoqan bezbjednosnom situaci-

jom na tom podru~ju, te da gra|a-ni mogu biti mirni i treba da seosje}aju sigurno u vi{enacio-nalnim sredinama kao {to je ova.

Na~elnik op{tine BijeqinaMi}o Mi}i} izjavio je nakonrazgovora sa ministrom â|omda je stawe bezbjednosti na pod-ru~ju op{tine Bijeqina zadovo-qavaju}e, te da je razgovaranooko aktivnosti izdavawa biome-trijskih paso{a i dokumenatakoji su neophodni gra|anima.

- Saradwa CJB Bijeqina,MUP-a RS i op{tine Bijeqinajena zadovoqavaju}em nivou i toosje}aju i prepoznaju i gra|anikoji ìvena ovompodru~ju.Huso Ze~kanovi}, predsjednik

Savjeta MZ Jawa kaè da u ovojmjesnoj zajednici ìvi oko14.500 stanovnika, od ~ega 70 od-sto Bo{waka i oko 30 odsto Sr-ba. On je izrazio zadovoqstvotrenutnom bezbjednosnom situa-cijom, navode}i Jawu kao prim-

jer dobrih me|uqudskih odnosa iodrìvog suìvota. E.S.N.

JAWA PRIMJER ZA DRUGE

Nakon dvije neuspje-le licitacije i nas-tavqawa neizvjes-nosti statusa PI

"Sava" i wenih radnika. Navidiku su novi prijedlozi kakorije{iti dugoro~nu agonijunekada{weg bijeqinaskog gi-ganta. -Naime, za 29. septembarzakazana je Skup{tina povje-rilaca. Tada se moè o~ekiva-ti i kona~ni rasplet, odnosnoprodaja ovefabrike.Ovo je oh-rabruju}a vijest i o~ekujem dase tada moè na pozitivan na-~inrije{iti status preduze}a.O~ekujem da se pojave dvije op-cije izlaska iz krize i to, poprvoj se moè desiti da Skup-{tina povjerilaca umawi iz-nos od procjewene vrijednostiod9,8milionaKM zaoko20od-

sto i sa tak-vom ponudom daseiza|enaaukcijuidruga varijanta je pri-jedlog Vlade RS,kojabi priku-pila ponude prema kojima sebudu}i investitor obavezuje damora nastaviti proces proiz-vodwe najmawe deset godina, teda zadr i dio starih i priminoveradnike.Pored toga, budu-}i kupac mora dostaviti de-taqan biznis plan, izmiritiobaveze prema dràvi, poqop-rivrednicima i ostalim sub-jektima, a u obavezi je da polo-ìi 500.000 KMkaodepozit da}e sve dogovoreno i ispo{to-vati. Prema mojim procjenama,moè se o~ekivati da se, ipakdo|e do pozitivnog rje{ewa,{to bi bilo od izuzetnog zna-

~aja za da-qu poqop-

rivrednu pro-izvodwu i prehram-

benu industriju, kaè dr Ne-boj{a Mati}, ste~ajni uprav-nik "Save". Uporedo sa aktiv-nostima na rje{ewu kona~nogstatusa fabrike, u pogonima,,Save’’se u odre|enom kapaci-tetu vr{i uslu`na prerada vo-}a i povr}a. - Trenutno za jednopreduze}e iz[irokog Brijega,uslu`no prera|ujemo vo}e ipovr}e, a po istom principu,prera|ujemo i gra{ak za "AgroBN", pri ~emu smo angaòvalipreko trideset radnika, {to jejo{ jedan dokazdaovopreduze}etreba da postoji i moè da od-govori na izazove na trì{tu,isti~e Mati}. S.\.

NA VIDIKU RJE[EWE

STATUSA ,,SAVE

,,Neboj{aMati}



S

vjetska ekonomskakriza nema nikakveveze sa nama. Nama suse desile lo{a vlast

i lo{a privatizacija. Uvozise mnogo toga bez obzira nakvalitet. Na{i mesoprera|i-va~i uvoze sirovine sa zapada

i kada ih prerade ti proizvo-di su namijeweni samo za do-ma}e trì{te, rekao je, obra-}aju}i se novinarima, Mirko

Blagojevi} , predsjednik Srp-ske radikalne stranke ,,Dr Vo-

jislav [e{eq’’.On je obe}ao da }e srpski ra-

dikali 18. oktobra ponuditiozbiqan socijalno-ekonomskiprogram za rje{avawe krizena ovim prostorima.

- Mi moramo sa~uvati na{eprirodne resurse i ne smijemoih ustupiti na koncesiju. Mo-ramo tro{iti onoliko kolikozaradimo, precizirao je Bla-gojevi} tvrde}i da su Draganâvi} i Mladen Ivani}, kako

je rekao, tipi~ni ameri~kiproizvodi koji ne èle dobroRepublici Srpskoj.

- Hap{ewe kriminalne gru-pe Darka Eleza za svaku jepohvalu i taj doga|aj treba dabude dobar primjer, da je ne-ophodno urediti i u~initi sveda sistemski djeluju policijeRepublikeSrpske, BiH, Srbi-je, Hrvatske i Crne Gore, tedrugih zemaqa u okruèwu, ka-zao je na kraju konferencija za{tampu predsjednik SRS ,,DrVojislav [e{eq’’. V.Z.

POLITIKASEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009. 5

wwwwww..ppaannrraaddiioo..ccoomm

SRPSKA RADIKALNA STRANKA ,,DR VOJISLAV [E[EQ,,

SRPSKI RADIKALI ]EPONUDITI DOBAR PROGRAM

SAOP[TEWE ZA JAVNOSTSAVEZA NEZAVISNIH SOCIJALDEMOKRATA

RODITEQITREBA DAISTRAJU

Op{tinski odbor SN-SD-a Bijeqina najo-{trije osu|uje pos-tupak na~elnika op-

{tine i administrativne slu`beSkup{tine op{tine Bijeqinakojim su odbili da participi-raju u pla}awu cijene mjese~nekarte za u~enike osnovnih {kolau Bijeqini, navodi se u saop{-tewu za javnost bijeqinskogSNSD-a i nagla{ava da je "na-prosto nevjerovatno dokle mo-è da ide licemjerje na~elnikaMi}i}a i wegove administra-tivne slu`be, da ove godine, ka-da im ne trebaju glasovi rodi-teqa djece koja idu u {kolu uki-daju participaciju, a dogodine}e vjerovatno ponovo prihva-titi tu obavezu".

- Nije ta~no da u buxetu nemanovca, jer se uveliko u centrugrada ru{i jedna zgrada da bi seizgradila nova u vrijednostiod devet, mo`da deset, pa i 15miliona maraka, u zavisnostiod toga koliko }e vladaju}oj st-ranci u Bijeqini trebati sred-stava za naredne op{te izbore.@alosno je da na~elnik op{ti-ne moè manipulisati qudimai roditeqima samo onda kadato zatreba wemu i wegovoj po-liti~koj stranci, navodi se usaop{tewu za javnost i isti~eda roditeqi, naro~ito oni sla-bijeg imovinskog stawa, trebada istraju u svojim zahtjevimada op{tina participira u pla-}awu dijela iznosa za mjese~nukartu. E.S.N.

UUgqeviku je odr-

ana sjednica Ini-cijativnog odbo-ra za osnivawe

Op{tinskog odbora Srps-e napredne stranke RS,oja je programom ,,naslo-

wena" na napredwake To-Nikoli}a. Povje-

enik za Ugqevik Zdravkazadovoqna je dosa-

a{wom zainteresovano{-u gra|ana u op{tini Ug-

qevik, gdje je, prema wenimije~ima, za veoma kratkorijeme ve} formirano 75dsto mjesnih odbora.- Za mjesec dana planira-

da odrìmo izbornui kao povjere-

pozivam {to ve}i brojda se ukqu~e u

rad stranke jer mi nudimoperspektivu omladini uUgqeviku , istakla je Zd-ravka Stevi}.

Na sjednici se moglo ~u-ti da je Srpska naprednastranka RS politi~ka op-cija desnog centra koja }ese, pored politi~kih pita-wa, baviti i za{titom na-cionalnih interesa Srba uBosni i Hercegovini. Ia-ko su formalno-pravno sa-mostalna politi~ka orga-nizacija, ,,napredwaci" Re-publike Srpske imaju isteprogramske ciqeve kao iwihova ,,sestrinska" strankau Srbiji i zato TomislavaNikoli}a prihvataju kaoidejno-politi~kog vo|u.

Da podsjetimo, poslije

raskola u Srpskoj radikal-noj stranci i razilaèwapotpredsjednika Tomisla-va Nikoli}a sa predsjedni-kom stranke i ha{kim op-tuènikom Vojislavom [e-{eqom, Nikoli} je u okto-bru pro{le godine, zajednosa partijskim kolegomAleksandrom Vu~i}em, os-novao Srpsku naprednu st-ranku i danas je ova poli-ti~ka organizacija jednaod ozbiqnijih i ja~ih po-liti~kih partija u Srbiji.

Samo pola godine kasnije Srpska napredna strankaosnovana je i u RS, sa sje-di{tem u Bawaluci. Dosada su formirali op{-tinske odbore u ve}ini op-{tina Srpske. R. J.

NAPREDWACI U UGQEVIKU

SAOP[TEWE ZA JAVNOST OP[TINSKOG ODBORA PARTIJE DEMOKRATSKOG PROGRESA

Op{tinski odbor PDP-a obavje{tava Vladu Republike Srpske da aerodrom u Bijeqini ne postoji...

BIJEQINA NEMAAERODROM

Povodom na-

jave VladeRep ub l i k eSrpske da }e

"modernizovati aerod-rom u Bijeqini" Op{-tinski odbor PDP-aBijeqina obavje{tavaVladu RS da aerodrom uBijeqini ne postoji, awiva koja se nekad zva-la aerodrom ve} odavno

je pretvorena u hipod-rom i poligon za auto-

trke."Izgradwu, ili "mo-

dernizaciju" aerodro-ma, kao {to Vlada na-

javquje, vidimo kao jo{ jedan gra|evinski po-duhvat sli~an onom kad

je pro{le godine gra-|en tramvaj u Bijeqi-ni", kaè se u saop{-tewu PDP-a i dodaje da"OO PDP Bijeqinasmatra da su gra|animaSemberije potrebnija

nova radna mjesta, nove{kole, bolnice i drugiobjekti koji sluè ve-likom broju qudi".

Aerodrom za nekoli-cinu superbogatih iwihove privatne avio-ne neka izgrade sami odsvog novca, a ne paramasvih poreskih obvezni-ka, preporuka je Op{-tinskog odbora Parti-

je demokratskog pro-gresa Bijeqina. T. N.

GavriloAntoni},

predsjednikOp{tinskog

odboraPDP-a



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009.6

Isplata avgustovskih penzi-

ja za 216.441 korisnika, od~ega za 182.213 korisnika uRS i za 34.228 korisnika sa

prebivali{tem u drugim dràvama,po~ela je u utorak, saop{tio je direk-tor Javnog fonda PIO RS Zoran Mas-tilo na konferenciji za {tampu u sje-di{tu Fonda u Bijeqini. Prosje~noispla}ena penzija iznosi}e 320 KM,dok }e najnià samostalna penzija iz-nositi 160 KM. Za isplatu avgustovs-kih penzija obezbije|eno je 71.644.417 KM.

Zoran Mastilo je izjavio da je ispo-{tovan najva`niji uslov i zahtjevVlade RS i Narodne skup{tine RS, oredovnosti isplate penzija i obavezeispla}ivawa penzija svakog desetog umjesecu za protekli mjesec.

- Sve ~inimo da se penzije ispla}ujuu zakonskom roku. Isti nivo penzijaodràva se od septembra 2008. godine.Dràve u okruèwu imaju problemaoko isplate penzija i velike naporeFonda, da se penzije redovno ispla}ujuu RS, cijene korisnici prava. Za osammjeseci naplatili smo 403 milionaKM po osnovu doprinosa, {to je za 36

miliona vi{e u odnosu na isti pro{-logodi{wi period. Rashodi su ve}i za85 miliona KM, jer su penzije u RS upro{loj godini pove}ane za 25 odsto,tako da je pove}ana i isplatna masa.Uzpomo}VladeRSobezbje|ujemo uravno-teène prihode i rashode, {to garan-tuje redovnost isplate penzija.

Zoran Mastilo je naglasio da je zaosam mjeseci ove godine broj penzio-

nera pove}an za 6.981 korisnika, te dase do kraja godine o~ekuje pove}awe za no-vih tri do pet hiqada penzionera, alida ta ~iwenica ne}e ugroziti stabil-nost fonda i redovnost isplate penzija.

- âk ni pet hiqada novih penzione-ra ne moè ugroziti redovnost ispla-te penzija, iako moè do}i do pove}a-waisplatnemase.Za narednu godinubi}eusvojena nova poslovna politika Vla-de RS i Fonda PIO u oblasti penzijai o tome je sada preuraweno govoriti.Savo Panteli}, predsjednik Regio-

nalnog i Op{tinskog udruèwa pen-zionera izjavio je da penzioneri u RSosje}aju sigurnost zbog ~iwenice da sepenzije ispla}uju na vrijeme, te da ci-

jene sve napore Fonda i Vlade RS kojeulaù na obezbje|ewu finansijskestabilnosti Fonda PIO RS.

- Penzioneri su zadovoqni ~iweni-com da u Fondu nema zloupotreba, dase sve radi u skladu sa zakonom i da se~ak smawuju i tro{kovi odràvawaFonda. Broj penzionera u RS raste, tese mora povesti ra~una o redovnostiuplate doprinosa za zaposlene. Zapos-leni u Fondu opsluùju i zaposlene

radnike, tako da vode brigu o ukupno530.000 qudi u RS. Bi}emo zadovoqniukoliko penzije ostanu na ovom nivoui ukoliko budu ispla}ivane na vri-jeme, rekao je Panteli}.

Odgovaraju}i na novinarska pita-wa, Zoran Mastilo je istakao da o~e-kuje pozitivan ishod apelacije predUstavnim sudom BiH, kad je rije~ osudskom sporu sa Federalnim fondom.

- Ustavni sud treba da odlu~uje naosnovu pojedina~ne presude u slu~ajuKaranovi} pred Me|unarodnim sudompravde u Strazburu.[tose ti~e razli~i-tog tuma~ewa u medijima odluke Up-ravnog odbora Fonda PIO RS o posud-bi oko 30 miliona KM iz Rezervnogpenzionog fonda u pro{loj godini, tasredstva su iskori{tena za pove}awestandarda penzionera i pove}awe ~e-tiri penzije, od septembra do decemb-ra 2008. godine u iznosu od oko {estodsto. S obzirom na to da je u toku pro-cedura oko usvajawa zakona o rezerv-nom fondu, ta sredstva }e i ubudu}e bitikori{tena za poboq{awe standardapenzionera, nikako za bilo kakve zlo-upotrebe, rekao je Mastilo. E.S.N.

VASILIJE PERI], NAÊLNIK OP[TINE UGQEVIK

Ekonomska kriza se od-razila na funkcioni-sawe administrativneslu`be op{tine Ug-

qevik ve} po~etkom ove godi-ne. Puwewe buxeta je bilo ne-redovno, a do{lo je i do smawe-wa prihoda. U jednom trenutkudo{lo je u pitawu finansira-we teku}ih obaveza i potrebaniìh buxetskih korisnika.Usvojili smo program mjera zaublaàvawe posqedica eko-nomske krize, koji je podrazu-mijevao smawewe tro{kova ad-ministracije i smawewe rasho-da za administrativnu slu`bui niè buxetske korisnike, ka-è na~elnik op{tine UgqevikVasilije Peri}, istakav{i da

je zauzet stav da se kapitalnaulagawa ne smawuju u odnosu naranije godine. Na po~etku go-dine bilo je problema i oko is-

plate plata zaposlenima u op{-tinskoj administraciji. Ka{-wewe je iznosilo oko dva mjese-ca. U me|uvremenu, ve} po~etkomseptembra, moè se konstatovatida se redovno servisiraju sveobaveze, kao {to su plate zapos-lenih i tro{kovi op{tinske ad-ministracije. Na~elnik Peri}kaè da je tokom godine biloproblema i oko povrata PDV-a, jer je tek u junu op{tina dobila

jednu tran{u u iznosu od 300.000KM, nakon ~ega je rije{en jedandio finansijskih problema.

- Ono {to je za nas najva`ni-je u ovoj situaciji, to je ~iwe-nica da nije do{lo do drasti~-nijeg smawewa ulagawa u kapi-talne projekte. Dobar dio tihposlova je ve} zavr{en. Usvoji-li smo program rekonstrukcijeputne mreè u Ugqeviku, kao iprogram za ulagawe vodopriv-

rednih nadoknada, te programza ure|ewe gra|evinskog zem-qi{ta. Usvojen je i programkoji se odnosi na stimulacijuprivrednih ulagawa i razvojpoqoprivrede na ovom podru~-ju. Uz sve probleme koji su naspratili na po~etku godine, vje-rujem da }emo u narednu godinuu}i znatno ja~i i osposobqeni-ji, kad je u pitawu realizacijazacrtanih razvojnih ciqeva.

O rebalansu buxeta odbor-nici SO Ugqevik raspravqa}ena narednoj sjednici lokalnogparlamenta. Prvobitno usvoje-ni iznos buxeta od 11,1 milionmaraka bi}e najvjerovatnije sma-wen na 10,4 miliona KM. Op{-tina Ugqevik jo{ uvijek nijezavr{ila zna~ajnu investiciju, arije~ je o izgradwi sportskedvorane u koju je do sada izdvo-

jeno 1,5 miliona KM. Vlada RS

je iz ekonomsko - socijalnogprograma izdvojila 250.000 KMza ovu investiciju, ali je to

jo{ uvijek nedovoqno za zavr-{etak ovog objekta. Planirano

je da se uskoro postavi krov nataj objekat, te da dvorana bude ufunkciji od 2011. godine. Ko-mentari{u}i nedavni ekolo{kiincident, kada je kompletnopodru~je Ugqevika bilo prek-riveno pra{inom i pepelom izdimwaka TE "Ugqevik", Peri}kaè da je ovaj veliki elektro-energetski kapacitet zna~ajnouticao na razvoj ove lokalnezajednice, ali je uz sve prednos-ti donio i probleme u oblastiekolo{ke za{tite.

- Realizacijom kredita Ja-panske vlade trebalo bi kona~-no da bude rije{en i problemodsumporavawa. O~ekujemo da }eVlada RS i "Elektroprivreda

RS" uspje{no realizovati proje-kat ekolo{ke za{tite ovog po-dru~ja, {to }e omogu}iti i raz-voj vo}arstva u Ugqeviku.

Govore}i o nerije{enom sta-tusu radnika u Fabrici obu}e"Seven", Peri} kaè da je ita-lijanski poslodavac o~iglednozloupotrijebio zakonske pro-pise, ne ispla}uju}i redovnozarade i nadoknade zaposleni-ma. Lokalna zajednica je pomog-la najugroènijim radnicima

jednokratnim nov~anim izno-sima. Ovaj slu~aj je karakteri-sti~an i po tome {to bi ins-pekcijski organi ubudu}e moralidjelovati preventivno, kakoradnici ne bi bili dovedeni ubezizlaznu i nezavidnu pozici-

ju, kaè Peri}. Samo tako je mogu-}e sprije~iti avanturiste kojiprofit ostvaruju na nelegalani nezakonit na~in. Q.Q.

NAJVA@NIJA REDOVNOST ISPLATE PENZIJA

PROBLEMI SU VE]PREVAZI\ENI



AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009. 7

Op{tinska organizacija Crvenogkrsta Bijeqina i Dom zdravqaBijeqina, u ponedjeqak 7. septe-mbra, u prostorijama Udruèwa

Roma "Budi moj prijateq" organizovali su be-platne qekarske preglede za pripadnikeomske zajednice u na{em gradu. Cjelodnev-a akcija obuhvatala je pregled doktora me-icine, pregled doktora stomatologije, tesnovnu analizu krvi, a zahvaquju}i velikomnteresovawu gra|ana i radu qekarskih eki-a, obavqeno je nekoliko stotina pregleda.- Ve} desetak dana traje akcija preven-

tivnih besplatnih qekarskih pregleda usredinama koje nemaju sektorske ambulan-te. Do sada smo posjetili sportska udruè-wa, a akcija koja treba da pruì zdravstve-nu za{titu svim kategorijama stanovni{t-va nastavqa se i daqe, rekao je drSr|an Mi-jatovi}, vo|a qekarske ekipe Doma zdravqa.\oko Mihajlovi}, sekretar op{tinskog Crve-nog krsta, istakao je da je primarna djelatnostove organizacije zdravstveno prosvje}iva-we stanovni{tva, te da je i ova akcija, u saradwisa qekarima, jedan od na~ina da se poboq{azdravstvena za{tita romske populacije. M.E.

BESPLATNI QEKARSKIPREGLEDI ZA ROME

Prema podacima dobijen-im u Slu`bi za hitnumedicinsku pomo} Domazdravqa u Bijeqini ~ini

e da su urodili plodom svakodnevnipeli qekara u vezi sa redovnimzimawem terapije i pridràvawemreventivnih mjera, jer se posqed-

wih dana, bez obzira {to su jo{ uvi-ek visoke temperature, u ovu slu`buavio ne{to mawi broj pacijenata.

- Ve} nekoliko dana pregledamo120 pacijenata ambulantno i

desetak intervencija na te-{to govori o tendenciji bla-

opadawa qekarskih pregleda upomo}i i boqoj disciplini,

svega hroni~nih bolesnika,aè drOleg Gruba~, deùrni qekar.- Ovih dana se naj~e{}e javqaju

sa problemima digestiv-trakta i sa stoma~nim virusima,je dokaz da se radi o sezonskim

oboqewima i takvi paci-

se brzo i uspje{no lije~e. Bi-i preglede pacijenata sa

tegobama, aliu onolikom broju kaoprije mjesec

I daqe je va`na preventiva.hroni~ni bolesnici i pa-

sa sr~anim tegobama morajuredovno uzimaju prepisane lije-

i ne izlaù se suncu i teìmaktivnostima. Pored ov-

pacijenata mnogo je pacijenata kojijavqaju sa alergijskim tegobama

ambrozijom. Statis-govori, da je ovakvih lica sve

Va`no je odmah prepoznatikao {to su kijavica, sv-

malaksalost i curewe iz nosa ije blaì oblik, potrebno jekretawe i odlazak na mje-

koja su potencijalna izvori{tabiqke, a u slu~aju teìh zdrav-

komplikacija, poput oteà-disawa, treba se javiti qekaru,

apomiwe dr Oleg Gruba~. S.\.

MAWI BROJINTERVENCIJAU HITNOJSLU@BI

POZIV SRBIMA ZENI^KEREGIJE U RASEJAWU

Pre}utati velikizlo~in predstavqa

jo{ ve}i zlo~in odonog koji je po~i-

wen, a qudi ne znaju odaklesu, ne znaju ni kuda }e sti}i.Do izbijawa posqedweg ratau BiH na prostoru Zenice,Bugojna, Zavidovi}a, Kakwa,Travnika, Viteza, NovogTravnika, Doweg Vakufa,@ep~a, Maglaja i Busova~eìvjelo je oko 100.000 Srba.Osnovni razlog zbog koga smou maju ove godine formiraliUdruèwe izbjeglih Srba ze-ni~ke regije je upravo ~iwe-nica da aktuelne vlasti RS iBiH za proteklih 17 godinanisu uradile skoro ni{ta narje{avawu brojnih problemaove populacije, navedeno je uproglasu izbjeglim Srbimazeni~ke regije u RS i rase-

jawu, koji je ovih dana uputiopredsjednik ovog udruèwa,Du{an Stevanovi}. On je tomprilikom, u ime udruèwa,zatraìo moralnu i mate-rijalnu podr{ku od Srba urasejawu, koji bi mogli pomo-

}i u rje{avawu egzistenci- jalnih problema izbjeglihkoji su se nastanili na teri-toriji RS.

Stevanovi} u svom obra-}awu navodi da je u protek-lom ratu na tom prostoru iz-vr{eno najve}e etni~ko ~i{-

}ewe, da su po~iweni velikiratni zlo~ini, ubistva, pa-qevine, silovawa i mu~ewanedu`nih qudi u logorima.

- Uni{teno je vi{e od 90odsto sela, grobaqa i imovi-ne, a da za sve to do danas nikonije odgovarao. Povratak je

onemogu}en, jer je veliki brojstanova izgubqen zbog proti-vzakonitog roka za podno{e-we zahtjeva za povrat stanar-skog prava. Fabrike su uni{-tene i prodate u bescijewe,kao i sva druga imovina na ko-ju imamo neotu|ivo pravo.Uskra}ena su nam prava izradnog odnosa, a pravi~na na-doknada i obe{te}ewa za nassu postali samo obi~na farsai mrtvo slovo na papiru, is-ti~e se u proglasu ovog izb-

jegli~kog udruèwa.Stevanovi} nagla{ava da

su Srbi na prostoru central-ne Bosne ìvjeli devet vije-kova, da su na tom prostorustolovale pravoslavne vladi-ke i kraqevi, a da se sada natom prostoru nalaze gnijezdabjelosvjetskih ratnih pla-}enika iz arapskih zemaqakoji su sijali smrt i palilisrpske svetiwe, te da su oniti koji bri{u i posqedwetragove srpskog vijekovnogbitisawa na lokalitetu cen-tralne Bosne.

E.S.N.

Du{anStevanovi}



OGLASI SEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009.8

Na osnovu ~lana 17. Zakona o podsticawu razvoja malih i sredwih preduze}a(,,Slu`beni glasnik Republike Srpske'' broj 23/09) i Programa rada Agencije zarazvoj malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina za 2009. godinu, Agencija zarazvoj malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina raspisuje:

J A V N I P O Z I Vza dodjelu sredstava za podsticawe razvoja

malih i sredwih preduze}a na podru~ju op{tine Bijeqina za 2009. godinu

1.PredmetPredmet javnog poziva je dodjela bespovratnih finansijskih sredstava u skladu sa~lanom 7. Zakona o podsticaju razvoja malih i sredwih preduze}a (,,Slu`beni glas-nik Republike Srpske'' broj 23/09), s ciqem podsticaja razvoja malih i sredwih pre-duze}a na podru~uju op{tine Bijeqina, u skladu sa Programom razvoja malih i sred-wih preduze}a op{tine Bijeqina za 2009. godinu.

2.Namjena sredstava- pokretawe novih proizvodnih kapaciteta i ostalih poslovnih aktivnosti,- pro{irewe i modernizacija postoje}ih poslovnih kapaciteta,- otvarawe novih radnih mjesta,- uvo|ewe novih tehnologija,- podsticaj izvoznih programa i osvajawe novih trì{ta.

3. KorisniciNa javni poziv mogu da se prijave preduze}a i zemqoradni~ke zadruge- koje imaju sjedi{te i prijavu djelatnosti na podru~ju op{tine Bijeqina,- koje }e sredstva iskoristiti za namjenu za koju su odobrena,-koje pristaju na monitoring namjenskog kori{}ewa sredstava, {to }e biti predmetugovora.Na javni poziv ne mogu da se prijave preduze}a i zemqoradni~ke zadruge koje su upostupku ste~aja, prinudnog poravnawa ili likvidacije, kao i subjekti koji nisu

izmirili obaveze prema dràvi.

4. Finansijska sredstvaSredstva se obezbje|uju iz buxeta op{tine Bijeqina, buxetska stavka - podsticajrazvoja malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina, a u visini neutro{enih sred-stava.

5. Potrebna dokumentacijaZa u~e{}e na javnom pozivu potrebno je dostaviti:- popuwen obrazac zahtjeva,- kopiju rje{ewa o registraciji preduze}a ili zemqoradni~ke zadruge sa prilozima,- rje{ewe Republi~kog zavoda za statistiku RS,- rje{ewe JIB,- rje{ewe o PDV broju,- rje{ewe o izmirenom PDV,- bilans stawa i bilans uspjeha za 2007. i 2008. godinu,- uvjerewe o izmirenim obavezama po osnovu doprinosa za penzijsko-invalidsko izdravstveno osigurawe,- dokaz da preduze}e ili zemqoradni~ke zadruge nisu imale blokadu ìro ra~una dodana podno{ewa prijave,- spisak prijavqenih radnika ovjeren od strane Fonda PIO,- uvjerewe o izmirewu obaveza prema Poreskoj upravi RS za 2008. godinu,- uvjerewe da preduze}e i zemqoradni~ke zadruge nisu u postupku ste~aja, likvi-dacije ili prinudnog poravnawa, kao i ovjerena izjava da nije u postupku zaprogla{ewe,- uvjerewe od Osnovnog suda da se ne vodi krivi~ni ili prekr{ajni postupak pro-tiv vlasnika,- dokaz da je aplikant vlasnik proizvodnih kapaciteta ili da ima zakqu~en ugovor odugoro~nom zakupu.

Sva priloèna dokumenta ne mogu biti starija od 6 mjeseci i moraju biti originaliili ovjerene fotokopije.Privredni subjekti koji apliciraju na Javni poziv, a osnovani su u 2009. godini nepodnose sqede}a dokumenta pod ta~kom 5:- rje{ewe o izmirenom PDV-u,- bilans stawa i bilans uspjeha za 2007. i 2008. godinu,- uvjerewe o izmirenim obavezama prema Poreskoj upravi za 2008. godinu.Po potrebi Komisija za dodjelu sredstava ima pravo zatraìti dodatnu doku-mentaciju i obrazloèwe.

6. Razmatrawe zahtjeva:Ispuwenost uslova i ocjenu zahtjeva utvr|uje Komisija za dodjelu sredstava na

osnovu utvr|enih kriterija iz Programa razvoja malih i sredwih preduze}a op{tineBijeqina za 2009. godinu.Komisija za dodjelu sredstava donije}e odluku o visini i na~inu dodjele sredstava.Agencija }e sa podnosiocima koji budu ispuwavali uslove javnog poziva, zakqu~itiugovor, kojim }e se detaqno regulisati prava i obaveze ugovornih strana.U slu~aju da se utvrdi nenamjensko tro{ewe sredstava, korisnici sredstava su du`niodmah vratiti cjelokupan iznos sredstava.

7. Preduze}a koja su dobila podsticajna sredstva u 2008. godini od Agencija za razvojmsp-a, a po osnovu Javnog poziva za dodjelu sredstava za posticaj razvoja malih isredwih preduze}a na podru~ju op{tine Bijeqina za 2008. godinu, ne mogu aplici-rati za Javni poziv za dodijelu sredstava za podsticaj razvoja malih i sredwih pre-duze}a na podru~ju op{tine Bijeqina za 2009. godinu.

8. Na~in i rok za podno{ewe zahtjevaZahtjevi sa potrebnom dokumentacijom podnose se u roku od 15 dana od dana objavqi-vawa javnog poziva u ,,Semberskim novinama'', preporu~enom po{iqkom ili li~nona adresu: Agencija za razvoj malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina,Kara|or|eva br. 29 Bijeqina, sa naznakom ,,Prijava na javni poziv za podsticawerazvoja malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina - NE OTVARATI. ''Nepotpuni i neblagovremeni zahtjevi ne}e se uzimati u razmatrawe.Datum otvarawa: 10. 09. 2009.Datum zatvarawa: 25. 09. 2009.Krajwi rok predaje: 25. 09. 2009.

9. Ostale napomeneSve dodatne informacije, zahtjev i drugu prate}u dokumentaciju za aplicirawe,

zainteresovani mogu dobiti u prostorijama Agencije ili na telefon 055/204-024.

Javni poziv i obrazac zahtjeva, dostupni su i na web strani www.bijeqina.rs.sr

Broj :590 /2009 Direktor Agencije Datum : 08.09.2009. Vujadin Popovi}

Na osnovu ~lana 17. Zakona o podsticaju razvoja malih i sredwih preduze}a(,,Slu`beni glasnik Republike Srpske'' broj 23/09 ) i Programa rada Agencije zarazvoj malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina za 2009. godinu, Agencija zarazvoj malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina raspisuje:

J A V N I P O Z I Vza dodjelu sredstava za uvo|ewe sistema manaxmenta kvaliteta prema seriji standar-da ISO 9001, 14001, 22000 (HCCP, BRC, IFC), 17025, 27001 i dobijawe CE znaka za

mala i sredwa preduze}a na podru~ju op{tine Bijeqina za 2009. godinu

1.PredmetPredmet javnog poziva je dodjela bespovratnih finansijskih sredstava malim i sred-wim preduze}ima u skladu sa ~lanom 7. Zakona o podsticaju razvoja malih i sredwihpreduze}a (,,Slu`beni glasnik Republike Srpske'' broj 23/09), s ciqem podsticajarazvoja malih i sredwih preduze}a na podru~ju op{tine Bijeqina, u skladu saProgramom razvoja malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina za 2009. godinu.

2.Namjena sredstavaSredstva se dodjequju kao pomo} malim i sredwim preduze}ima za uspostavqawe sis-tema menaxmenta kvaliteta prema seriji standarda ISO 9001: 2000 i dobijawe CEznaka u ciqu:- pove}awa i unapre|ewa proizvodwe,- pro{irewa i modernizacije postoje}ih poslovnih kapaciteta,- otvarawa novih radnih mjesta,- podsticaja izvoznih programa i osvajawa novih trì{ta.

3. Uslovi javnog pozivaNa javni poziv mogu da se prijave preduze}a i zanatsko - preduzetni~ke radwe:- koja imaju sjedi{te i prijavu djelatnosti na podru~ju op{tine Bijeqina,- koja se bave proizvodnom djelatno{}u,- koja imaju izmirene poreske obaveze,

- koja zapo{qavaju od 1 do 100 radnika, kojima se redovno izmiruju plate idoprinosi,- koja su izvozno orjentisana (ako ne bude dovoqan broj preduze}a izvoznika,

sredstva }e se dodjeliti onim preduze}ima koja imaju ispuwene ostale usloveovog javnog poziva),

- koja imaju ugovor o angaòvawu konsultantske ku}e,- koja ostvaruju dobit u posqedwe dvije godine i koja imaju u planu pove}awe broja

zaposlenih, te pove}awe i unapre|ewe proizvodwe,- koja imaju kvalifikovane kadrove za uvo|ewe sistema kvaliteta (zaposlenost bar jednog visokostru~nog radnika),

- koja }e sredstva iskoristiti za namjenu za koju su odobrena i koja }e dostavitidokaz o uplati sredstava na ra~un konsultantske ku}e,

- koja pristaju na monitoring namjenskog kori{}ewa sredstava, {to }e bitipredmet ugovora.

Na javni poziv ne mogu da se prijave preduze}a koja su u postupku ste~aja, prinudnogporavnawa ili likvidacije, kao i subjekti koji nisu izmirili obaveze prema dràvi.

4. Finansijska sredstvaIznos pojedina~nih sredstava iznosi maksimalno do 50 odsto od vrijednosti ISOcertifikata i dobijawe CE znaka.Sredstva koja se dodjequju obezbje|uju se iz buxeta op{tine Bijeqina, buxetskastavka - podsticaj razvoja malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina, a u visinineutro{enih sredstava.

5. Potrebna dokumentaZa u~e{}e na javnom pozivu potrebno je dostaviti:- popuwen obrazac zahtjeva,- ugovor sa konsultantskom ku}om sa Planom i Programom o uvo|ewu sistema

kvaliteta,- ovjerena fotokopija li~ne karte podnosioca zahtjeva,- rje{ewe o registraciji preduze}a sa prilozima,- rje{ewe Republi~kog zavoda za statistiku RS,- rje{ewe Poreske uprave o JIB-u,- uvjerewe Poreske uprave o izmirenim poreskim obavezama,- bilans stawa i bilans uspjeha za 2007. i 2008. godinu,- uvjerewe Fonda PIO i Fonda zdravstvanog osigurawa o izmirenim obavezama po

osnovu doprinosa za penzijsko-invalidsko i zdravstveno osigurawe,- spisak prijavqenih radnika ovjeren od strane Fonda PIO,- uvjerewe da preduze}e nije u postupku ste~aja, likvidacije ili prinudnog

poravwawa, kao i ovjerena izjava da nije u postupku za progla{ewe.Sva priloèna dokumenta ne mogu biti starija od 3 mjeseca i moraju biti originaliili ovjerene fotokopije.Po potrebi Komisija za dodjelu sredstava ima pravo zatraìti dodatnu dokumentaciju i obrazloèwe.

6. Sprovo|ewe procedure javnog pozivaIspuwenost uslova i ocjenu zahtjeva utvr|uje Komisija za dodjelu sredstava naosnovu utvr|enih kriterija iz Programa razvoja malih i sredwih preduze}a op{tineBijeqina za 2009. godinu.Komisija za dodjelu sredstava donije}e odluku o visini i na~inu dodjele sredstava.Agencija }e sa podnosiocima koji budu ispuwavali uslove javnog poziva, zakqu~itiugovor kojim }e se detaqno regulisati prava i obaveze ugovornih strana.Ukoliko se utvrdi nenamjensko tro{ewe sredstava, korisnici sredstava su du`niodmah vratiti cjelokupan iznos sredstava.

7. Na~in i rok za podno{ewe zahtjevaZahtjev sa potrebnom dokumentacijom dostaviti putem po{te ili li~no na adresu:Agencija za razvoj malih i sredwih preduze}a op{tine Bijeqina, Kara|or|eva br. 29Bijeqina, sa naznakom ,,Prijava na javni poziv za dodjelu sredstava za uvo|ewa sis-tema menaxmenta kvaliteta za mala i sredwa preduze}a na podru~ju op{tineBijeqina - NE OTVARATI.''Nepotpuni i neblagovremeni zahtjevi ne}e se uzimati u razmatrawe.Datum otvarawa poziva:10. 09. 2009.Datum zatvarawa: 25. 09.2009.Krajwi rok prijave:25. 09. 2009.Javni poziv }e biti objavqen u Semberskim novinama, TV Areni.

8. Ostale napomeneSve dodatne informacije, zahtjev i drugu prate}u dokumentaciju za aplicirawe,

zainteresovani mogu dobiti u prostorijama Agencije ili na telefon 055/204-024.

Javni poziv i obrazac zahtjeva, dostupni su i na web strani www.sobijeqina.org

Broj: 591/ 2009 Direktor AgencijeDatum: 08.09.2009. Vujadin Popovi}



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009. 9

PET SAOBRA]AJNIH NESRE]A U SEMBERIJI U JEDNOM DANU

Na podru~ju op{tineBijeqina u ~etvr-tak, 3. septembra,dogodilo se pet ma-

wih saobra}ajnih nezgoda u ko-ima su, pored nanesene materi-alne {tete, dvojica motocik-ista zadobili lak{e tjelesnezqede, potvrdio je deùrniperativni CJB Bijeqina. Uetvrtak 3. septembra oko 20.00ati zabiqeìli smo saobra-ajnu nezgodu u Ulici Stefana

De~anskog na izlazu iz Bije-

qine prema Br~kom u kojoj suu~estvovali putni~ko vozilomarke "golf" kojeg je vozioM.\. iz Qeqen~e i motociklmarke "suzuki". Najvjerovat-nije zbog neprilago|ene br-zine i naglog ko~ewa radi sk-retawa do{lo je do fizi~kogkontakta dva vozila pri ~emu

je motciklist M.O. (1972) izBr~kog lak{e povrije|en i na-kon ukazane pomo}i u bijeqin-skoj bolnici pu{ten je na ku}-no lije~ewe. M.E.

POVRIJE\ENA DVOJICA MOTOCIKLISTA

AUTO U KANALU,PRONA\ENAI BOMBA

Tri osobe lak{esu povrije|eneprilikom slije-tawa putni~kog

vozila u kanal Da{nica,u nedjequ 6. septembraoko pola sata iza pono}i,u Ulici Du{ana Bara-nina. Pretpostavqa se,da je nektrolisana brzi-na i vo`wa pod dejstvomalkohola uzrok ove saob-ra}ajne nezgode Prili-kom uvi|aja, u vozilu jeprona|ena ru~na bombazbog ~eka su na lice mjes-ta iza{li pripadniciSpecijalne polcije iCivilne za{tite, potvr-dio je deùrni opera-tivni u CJB Bijeqina.

Iz za sada nepoznatihrazloga automobil marke

"reno 5" izgubio je kont-rolu, po~eo se prevrtati,kojom prilikom je otpaopredwi lijevi to~ak, dabi zavr{io u vodi kana-la. Povrije|eni su voza~renoa Nenad Bijukli} izBadovinaca u Srbiji, teSergej Klimenta i BojanPaji}, obojica iz Bije-qine, a ovo je samo jo{

jedna posqedica {to po-red kanala Da{nica nepostoji bilo kakava za{-titna ograda. Policijs-ki istraìteqi poku{a-}e utvrditi za{to jedo{lo do prevrtawa vo-zila, a ostaje nerazja{-weno kako se za ru~nubombu znalo i prije nego

je vozilo izvu~eno izkanala? M.E.

Najve}im djelom grobqa u Pu~i-lama, ako se izuzme dio kojim gaz-duje Srpska pravoslavna crkva,upravqa AD "Komunalac", koje jezaduèno za parcelisawe, odrà-vawe, sahrawivawe i zakup grob-nih mjesta. Prema trenutnoj dina-mici sahrawivawa i raspoloì-vog prostora za nove grobnice,praznih mjesta ima za jo{ jednugodinu.

- Prije ta~no {esnaest godina,na{e preduze}e je po~elo da up-ravqa najve}om povr{inom naGradskom grobqu i da se u potpu-nosti stara o svim tehni~kim de-taqima, kaè Boìdarka Matko-vi}, izvr{ni direktor u AD"Ko-munalac ".

- Prvo pro{irewe grobqa biloje 1999. godine, jer je u poratnomperiodu do{lo do intenzivnijegnaseqavawa Bijeqine, da bi smo1996. godine, ponovo pro{iriligrobqe i sada upravqamopovr{i-nom od {est hektara. Trenutnoimamo 4.400 ukopanih lica i 2.800rezervisanih grobnih mjesta, dokje preostalo jo{ 280 mjesta da sepretvori u grobnice. Zbog ovihpodataka, primorani smo da obus-tavimo daqu rezervaciju, tako dase nadamo da }e se u dogledno vri-jeme ovom problemu posvetitivi{e pa`we i da }emo u saradwisa op{tinom Bijeqina uspjeti dadokupimo jo{ jednu parcelu, kakobismo uspjeli da iza|emo u susretpotrebama. S tim u vezi, u~iwenisu i odre|eni koraci, kako bi sekupila parcela pored dijelagrobqa sa sjeverne strane, povr-{ine od oko 3.700 metara kvadrat-nih, {to bi zna~ilo, da poslijetoga nema nikakvih izgleda za da-qe pro{irivawe. Vjerovatno }ese za koju godinu realizovati ide-ja o formirawu novog grobqa ikoliko znam, za tu namjenu je pred-vi|ena velika parcela ispod Ob-rijeì. Do tada, primorani smoda oprezno raspolaèmo sa budu-}im grobnim mjestima, jer nikakone smijemo dozvoliti da popuni-mo grobqe, a da nemamo novu lo-kaciju, obja{wava BoìdarkaMatkovi} i nagla{ava da velikiproblem predstavqa i tradicio-nalan na~in sahrawivawa, kojimse zauzima dosta mjesta, tako da sepo~elo razmi{qati o uvo|ewuodre|enih inovacija, kao {to jeto u ve}im gradovima, gdje seprave grobnice na vi{e nivoa.

-Tako bi se znatno racionalni-

je obavqao ~in sahrawivawa. Svere~eno, treba da i gra|ane, poten-cijalne zakupce, malo vi{e zain-teresuje, naro~ito zbog ~iweni-ce, da mi grobno mjesto, po cijeni

od 175 KM, koliko ko{ta i sah-rawivawe, izdajemo na deset godi-na, nakon ~ega je potrebno obno-viti rezervaciju, istakla je Bo-ìdarka Matkovi}. S.\.

SVE MAWE GROBNIH MJESTA

NA GROBQU U PUÎLAMA

BoìdarkaMatkovi}:Neophodnopro{irewegrobqa



OBRAZOVAWE / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009.10

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0 - DN - 08 - 002 134U Bijeqini, dana 01. 09. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-08-002 134, po zahtjevu SULE-JMANA DURAKOVI]A sina Mehmeda iz Bijeqine po postupaju}em zemqi{-nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zem-qi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

katastarska parcela broj: 2636 po kulturi stambena zgrada u povr{ini od 53

m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 47 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 13 m2i dvori{te u povr{ini od 250 m2 upisana u Pl 1143 k.o. Bijeqina 1.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl 1143 k.o. Bijeqina1 upisan je Durakovi} (Mehmeda) Sulejman sa dijelom 1/1.U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka pravo na upis prava

na zemqi{tu i objektima stekao je Sulejman Durakovi} sin Mehmeda sa dije-lom 1/1.

U istom postupku, na predmetnim nekretninama, izr{i}e se zabiqe`ba pra-va iz ugovora o doìvotnom izdràvawu Broj: OPU - 761/2008 u korist Deu-

tschmann Rizvanovi} Mensure k}eri Ibrahima i Kowi} Samira sina Hazima.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo

na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom do-kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni

uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavqujena oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.






U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001 866, po zahtjevu SRETE-NA MITROVI]A sina Qube iz Bijeqine po postupaju}em zemqi{nokwi`nomreferentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{no-kwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaokatastarska parcela broj: 4114 zv. Oku}nica po kulturi stambena zgrada upovr{ini od 85 m2, dvori{te u povr{ini od 500 m2 i wiva 2. klase u povr{iniod 61 m2 {to iznosi ukupnu povr{inu zemqi{ta od 646 m2 upisana u Pl.3030k.o. Bijeqina 1.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl 3030 k.o. Bijeqina 1upisan je Mitrovi} (Qube) Sreten sa dijelom 1/1.U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka pravo na upis vlas-

ni{tva na zemqi{tu i stambenoj zgradi stekao je Sreten Mitrovi} sin Qubesa dijelom 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravona gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom do-kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.


uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje

na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.

Vi{e od milion i pomaraka op{tina je uovoj godini izdvojilaiz buxeta za izgradwu

i adaptaciju{kola na podru~juop{tine. U Koviqu{ama je uponedjeqak zazvonilo {kolskozvono u novoj devetorazrednoj{koli u koju smo investirali1,2 miliona KM. Zapo~eta jeizgradwa {kole u Dowoj â|a-vici. Zahvaquju}i podr{ci re-sornog ministarstva adaptira-na je {kola "SvetiSava" u gra-dui {kola "PetarKo~i}" u Bro-cu, a otpo~iwe i dogradwa {koleu Patkova~i, izjavio je na~el-nik op{tine Mi}o Mi}i} na-kon sastanka sa direktorimaosnovnih i sredwih {kola.Uglavnom, 10.500 osnovaca ioko 4.500 sredwo{kolaca u po-nedjeqak je sjeslo u {kolskeklupe, a me|u wima je i 1033 pr-va~i}a. U sredwe {kole upisa-ni su svi u~enici, zahvaquju}irazumijevawu resornog minis-tarstva da se odobri pove}awena broj od 32 u~enika po odje-qewu. Na~elnik Mi}i} je nagla-sio da je prevoz u~enika kojiputuju na relacijama duìm od~etiri kilometra do {kole oba-veza resornog ministarstva.

- Ministarstvo participirasa polovinom iznosa mjese~nekarte od 25 do 28 KM. Mi }emozajedno sa ministarstvom ras-pisati tender za izbor najpo-voqnijeg ponu|a~a koji }e pre-

voziti u~enike u ovoj {kolskojgodini. Op{tina je u pro{loj{kolskoj godini izdvajala diosredstava za prevoz u~enika,ali u ovoj godini, zbog izdvaja-wa za izgradwu {kolskih obje-kata, op{tinski buxet ne moèpodmiriti tu obavezu. Ponav-qam, tro{kovi prevoza u~eni-ka, koji putuju do {kole duèod ~etiri kilometra, je zakon-ska obaveza resornog ministar-stva, istakao je na~elnik Mi}i}.U pro{loj {kolskoj godini op-{tina je participirala sa 30KM mjese~no po u~eniku, alizbog slabijeg puwewa buxeta, uprocentu i do 30 odsto, vi{enije u stawu da na taj na~in po-mogne roditeqima i wihovojdjeci koja koriste javni prevoz

do {kole. Dragorad Vasi}, pred-sjednik Aktiva osnovnih {ko-la istakao je da }e opremawe iizgradwa novih {kolskih objeka-ta biti kandidovana i za nared-nu buxetsku godinu.

- Nabavka u~ila i namje{tajaostaje kao stalna obaveza. Kad-rovski, {kole su dobro popu-wene i trenutno najve}i prob-lem predstavqa nedostatak na-stavnika matematike i wema~-kog jezika. [to se ti~e prevozau~enika, raspisivawe tenderaza najpovoqnijeg prevoznika jejedino ispravno rje{ewe. Re-sorno ministarstvo }e svoj diofinansijske obaveze za prevozu~enika uskla|ivati sa trì-{nom cijenom nafte, rekao jeVasi}, naglasiv{i da }e od pr-

vog dana {kolske godine za sveu~enike biti obezbije|en pre-voz do {kole, kao privremenorje{ewe, dok se ne okon~a pos-tupak oko izbora najpovoqni-

jeg prevoznika. S obzirom na to da je zakonska obaveza {kola da urazredu ne smije biti vi{e od 25u~enika i da je to optimalan brojza kvalitetno izvo|ewe nastave,Dragorad Vasi} ka e da }e i O["Vuk Karaxi}", ~iji je on dire-ktor, morati formirati dva novaodjeqewa za osme i devete raz-rede kako bi se ispunio kriterijkoji je propisan pravilnikom.Vasi} kaè da se u svijetu odav-no ne radi u dvije smjene u {ko-lama, dok neke {kole u Bijeqi-ni godinama rade u tri smjene.Izgradwom nove {kole na Le-

dincima situacija bi se popra-vila, bar kada je rije~ o izra-ènom nedostatku u~ioni~kogprostora.\oko Ani~i}, direk-tor O[ "Stevan Nemawa" iz Gor-weg Dragaqevca kaè da se natom podru~ju, koje ima 12 {kola,prevoze djeca sa dva autobusa.

- Autobusi prevoze i nastav-nike i u~enike. Bez prevoza ne-mogu}e je organizovati nasta-vu. Neka djeca ìve i po 15 ki-lometara udaqeno od {kole. Ci-jena od 30 KM po u~eniku je ve-lika za porodice koje imaju podvoje, troje,pa~aki ~etvorodjeceu {koli. Zbog toga roditeqio~ekuju pomo} od op{tine iresornog ministarstva, kaèna kraju \oko Ani~i}.

E.S.N.

SASTANAK SA DIREKTORIMA BIJEQINSKIH OSNOVNIH I SREDWIH [KOLA

NASTAVA MO@E DA PO^NE



Unovom nasequ Koviqu-{a u nedjequ popodneotvorena je novoizg-ra|ena devetorazred-

a {kola u ~iju je izgradwu op-{tinska uprava investirala oko,2 miliona maraka. U novoizg-a|enom objektu bi}e smje{tenambulanta porodi~ne medicine

prostorije mjesne zajednice.

Otvaraju}i novu {kolu, na~el-nik op{tine Bijeqina Mi}oMi}i} istakao je da ga raduje ~i-wenica {to je nova {kola izgra-|ena u vremenu ekonomske krize.

- [kola je izgra|ena na radostdjece i wihovih roditeqa kojiìve u ovom nasequ. Za nas suovo slatke muke, jer samo sazna-we da se pove}ava broj najmla-

|ih stanovnika u ovom i drugimnaseqima, iziskuje i potrebu zaizgradwom novih {kolskih ob-jekata. U Bijeqini se trenutno{koluje oko 15.000 u~enika os-novnih i sredwih {kola i neko-liko hiqada studenata. To je zn-ak da Bijeqina postaje gradmladih koji }e svoju budu}nostgraditi u ovoj sredini, rekao je

na~elnik Mi}i}, istakav{i da}e otvarawem nove {kole u Ko-viqu{i biti rastere}en {kols-ki prostor u centralnoj {koli"Knez Ivo od Semberije".

Prisustvuju}i ceremoniji ot-varawa nove {kole u Koviqu{i,Ranko Savanovi} pomo}nik min-istra prosvjete i kulture za os-novno obrazovawe istakao je da

po~etak {kolske godine u RS obi-qeàva i ~iwenica o pet novo-izgra|enih {kolskih objekata.

- Kada se izgradi jedno novonaseqe, kao {to su Koviqu{e,onda je logi~no da i svijest qudibude na tom nivou, da je neophod-no {to prije izgraditi jednuovakvu {kolu. Ta ideja je reali-zovana i to predstavqa radost zasve nas. I od u~enika se o~ekujeda prona|u svoj put,kad je znaweu pitawu. Tamo gdje ima djece,

ima i budu}nosti, rekao jeSavanovi}, zaèliv{iu~enicima sretan po-~etak jo{ jedne {kolskegodine.

Direktor O[ "KnezIvo od Semberije",VasoMitri} istakao je da jeresorno ministarstvoodobrilo 52.000 KM zanabavku namje{taja zau~ionice, ali da je ten-derska procedura uspo-rila realizaciju tog

posla do po~etka {kolskegodine.

- U me|uvremenu smo u u~ion-ice ubacili polovan namje{taj,svedoknestignenovaoprema.Ovo}e biti devetorazredna {kolakoja u doglednoj budu}nosti, uko-liko se broj u~enika bude pove-}avao, ima velike {anse da pos-tane i samostalan {kolski ob-jekat, rekao je Mitri}. Q.Q.

OBRAZOVAWESEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009. 11

OTVORENA NOVA[KOLA U KOVIQU[I

ZAZVONILO PRVO ZVONOPrvog dana ove {kolske godine u svim {kolama u Semberiji nastava je po~ela po planu.

Tako je bilo i u Osnovnoj {koli ,,Sveti Sava’’u Bijeqini. Uzbu|ewe, radost, a pomalo istrah od novih obaveza pratili su, kako mali{ane, tako i wihove roditeqe. Najradosniji,a istovremeno i najupla{eniji bili su prva~i}i...

Dotjerane kao prince-ze sa {kolskim tor-bama na prvi ~as suùrile vidno uzbu|e-ne i Ana Staji} i

Milanka Paji}, u~enice prvograzreda O[ ,,Sveti Sava’’ Bi-

jeqina. Polasku u {kolu ra-dovao se Pantelija Boì}, ta-ko|e u~enik prvog razreda O[,,Sveti Sava’’Bijeqina, jer }e,kako kaè, mnogo da nau~i u{koli.

- Nau~i}u da brojim, da pi-{em, nau~i}u nove pjesmice, amo}i }u i da se igram i da na-|emdruga, dodaje ponosno Pan-telija. Sli~no je ispri~ala iwegova {kolska drugarica, Ni-kolina Mini}, iz Bijeqine.

Kao i prethodnih godina napo~etku i ove {kolske godineu O[ ,,Sveti Sava’’prire|ena

je sve~anost.- U na{oj {koli, zajedno sa

podru~nim odjeqewem u Bat-kovi}u, je 1430 u~enika raspo-re|enih u 58 odjeqewa. Danaso~ekujemo i najmla|e u~enike,|ake prvake, wih je 141, u cen-tralnoj {koli je pet i jednoodjeqewe u Batkovi}u. Na{a{kola imaizuzetnu saradwu saCJBBijeqina, a posebno sapripadnicima saobra}ajne po-licije. Rezultat te saradwe je,da na sre}u, nije bilo povrije-|enih u~enika, iako se mi na-lazimo na frekventnoj raskrs-nici. Veoma je va`no da na{i

u~enici bezbjedno dolaze u{kolu. Evo od jutros su uspred{kole pripadnici policije ibi}e ovdje u udarnim termini-ma kada je najfrekventnije, ka-zala je Du{anka Bjelica, direk-tor O[ ,,Sveti Sava’’Bijeqi-na, a Radenko Kneèvi}, zamje-

nik komandira Policijske sta-nice za bezbjednost saobra}ajaBijeqina potvrdio je, da MUPRS povodom po~etka nove {ko-lske godine provodi akciju ,,Za-{titimo djecu u saobra}aju’’~iji je osnovni ciq prevencijasaobra}ajnih nesre}a i ve}a

bezbjednost djece u saobra}aju.- Ove aktivnosti }e se pro-

voditi u dvije faze. U prvojfazi koja }e trajati do 15. sep-tembra, u saradwi sa direk-torima osnovnih {kola i Sav-jetom za bezbjednost saobra}ajavr{i}e se predavawe za u~eni-

ke od prvog do ~etvrtog razre-da na temu ,,Bezbjednost djece usaobra}aju’’. U drugoj faziCJBBijeqina }e obezbijeditiprisustvo dovoqnog broja po-licajaca u zonama svih osnov-nih {kola koji }e imati zada-tak da obezbijede sigurnostdjece prilikom prelaska kolo-voza, kao i du` trase kojom sedjeca kre}u. Maksimalno }emopoja~ati kontrolu voza~a u zo-nama osnovnih{kola, pojasnio

je Kneèvi} i uputio apel vo-za~ima da u zonama osnovnoh{kola maksimalno obrate pa -wu i smawe brzinu kako bi usvakom momentu mogli bla-govremeno da zaustave svoje vo-zilo i ne ugroze ni jednog ma-li{ana, niti bilo kog drugogu~esnika u saobra}aju. V.Z.

Ana Staji}i Milanka Paji}

PantelijaBoì}

Du{ankaBjelica



REPORTA@A SEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009.12

NA PODRU JU SEMBERIJE I MAJEVICE ODR@AN ÊTVRTI SABOR LOVACA REPUBLIKE SRPSKE

Lova~ki savez Repub-like Srpske, u sarad-wi sa op{tinama Bi-

jeqina, Ugqevik, Lo-pare i Vladom distrikta Br~-ko organizovao je tokom viken-da tradicionalni êtvrti sa-bor lovaca RS na reviru "Pet

jezera" u Bijeqini, dok je Osmilova~ki Kup u ga|awu lete}ihmeta odràn na lokaciji Ris-tovac na Majevici, u Loparama.

Na saboru se okupio velikibroj predstavnika lova~kih ud-ruèwa iz Republike Srpske, ato je bila prilika i za dru-èwe sa lovcima iz drugog en-titeta, kao i sa lovcima izSrbije.

Na sjednici Upravnog odbo-ra Lova~kog saveza RepublikeSrpske, koja je tako|e odrànau Bijeqini, razgovarano je orazvoju lovstva u RepubliciSrpskoj. Radenko Boì}, sek-retar Lova~kog udruèwa"Semberija" i ~lan Organi-zacionog odbora êtvrtog sa-bora lovaca kaè da su lovci uRepublici Srpskoj spremni dase suo~e sa svim problemima iizazovima koji stoje pred wimai da imaju jasne orjentire kad

je u pitawu ulazak u evropskeintegracije.

- Od stotinu lova~kih udru-èwa, koliko ih danas imamo uRS, veliki broj wih je do{aona ovaj sabor kako bismo sedruìli i razmijenili mi{-qewa o novom Zakonuo lovstvuu RS. Jedinstven stav lovaca jeda se ova grana privredenalazina margini i da resorno min-istarstvo ne uvaàva lovstvo

kao perspektivnu privrednugranu koja moè donijeti zna-~ajna sredstva Republici Srp-skoj. Za razliku od predratnihvremena kad je bilo malo lova-ca, mi danas imamo mnogo vi{elovaca, ali i vi{e divqa~i,{to pokazuje da lovci vodebrigu o uzgoju i za{titi div-qa~i. Tokom godine samo uSemberiji u lovi{ta ubacimood ~etiri do osam hiqada fa-zanskih pili}a. U unapre|ewelovstva u Semberiji u protek-lih desetak godina investira-no je izme|u 250.000 i 300.000KM, kaè Boì}.

U okviru ovogodi{weg Sabo-ra lovaca organizovano je re-gionalno takmi~ewe u lovu naprepelicu. Takmi~ilo se osamekipa, a najboqerezultate pos-tigli su lovci Lova~kog udru-èwa "Semberija". Drugo mjes-to pripalo je LU "Podriwe"Jawa, dok su tre}e mjesto osvo-

jili lovci Lova~kog udruèwa"Fazan" iz Br~kog. U ovoj lo-va~koj disciplini posebno seocjewuje rad lova~kih pasa naterenu. Najboqe ocjene dobio

je wema~ki o{trodlakipti~arBranimira Milo{evi}a izPopova.

Da `rtve u ovoj disciplinine moraju biti samo prepelice,pokazuje i to da je jedan rasnipoenter nastradao od toplot-nog udara.U lova~kom vi{eboju nadme-

talo se tako|e osam ekipa lo-vaca. Najboqe rezultate imalisu lovci LU "Jelen" iz Glavi-~ica - 69 poena. Drugo mjestopripalo je lovcima LU "Par-

Pi{e: QUBO QUBOJEVI]

Foto: GORAN BOBI]

DRU@EWE NAPRVOM MJESTU

PredsjednikLova~kog saveza RSVuka{in Vojinovi}(lijevo) i sekretarLova~kog udruèwa,,Semberija

,,Radenko

Boì} (desno)



REPORTA@ASEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009. 13

iz Dowe Trnove, dok subili lovci iz

"Golub" iz Broca.Pojedina~no, najboqi je bio

Tanasi}, sa 28 bodova,ok su drugoplasirani i tre-

Slobodan Ivano-i Milivoje Bojani} sa 21,

dnosno sa 20 osvojenih bodova,vi iz LU "Jelen" Glavi~ice.Na Drugoj saveznoj izlo`bi

ovnih pasa ocjewivano je 110ova~kih pasa iz oba entiteta,

Srbije i ê{ke.Tri najboqa mlada lova~kaa imaju Milan Todorovi} iz

Trnove (srpski goni~),Rapai} iz Klewa u

(wema~ki kratkodlakii Miroslav Mari} iz

(alpski kratkodla-jazavi~ar).Za tri najboqa psa na ovoj

progla{eni su: po-goni~, vlasni{tvo Cvi-

Jovi}a iz Lopara,kratkodlaki pti~ar,

Dragi}a Rapai}aKlewa i wema~ki lovni ter-

Alekse Laketi}a.Za najboqi par lova~kih

pasa progla{eni su srpskigoni~i, vlasni{tvo MilanaTodorovi}a iz Dowe Trnove.Za najboqu grupu pasa pro-gla{eni su lova~ki psi Qu-bi{e Lazi}a iz Velike Obar-ske, a rije~ je o srpskim troboj-nim goni~ima.Na takmi~ewu u ga|awu gli-

nenih golubova najboqi rezul-tat postigli su lovci LU"Lakta{i" sa 62 boda, dok jedrugoplasirana LU "Majevi-ca" iz Lopara sa 61 bodom.Tre}eplasirana je LU "Sem-berija" sa 60 osvojenih bodova.Pojedina~no, najboqi stri-jelac bio je Mladen Simi},koji je odbranio pro{logo-di{wu titulu i osvojio 47bodova.U nadvla~ewu konopca najbo-

qi su bili lovci LU "Sem-berija", dok su drugo i tre}emjesto osvojili lovci iz Brocai Crwelova.Najboqi lova~ki paprika{

pripremila je ekipa lovaca izJamene u Sremu, drugo mjestopripalo je lovcimaiz Dvorova,a tre}e lovcima iz Erdevika.



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009.14

Udruèwe SlovakaSemberije "Juraj Ja-no{ik", formirano ufebruaru 2006. godi-

ne, organizovalo je u pro{lunedjequ osvje{tawe slova~keevangelisti~ke crkve koja jeizgra|ena u Ulici Kosovke dje-vojke u Bijeqini. Ceremonijiosvje{tawa nove crkve prisust-vovali su vjernici Slovaci kojiìve u Bijeqini, biskup SamuelVrbovski, konzul Slova~ke am-basade u BiH Monika Biela ina~elnik op{tine BijeqinaMi}o Mi}i}.

Mihail [tefik, ~lan Udru-èwa Slovaka "Juraj Jano{ik"kaè da je izgradwa slova~kecrkve u Bijeqini zapo~eta prijedvije godine, te da je ovaj vjerskiobjekat izgra|en zahvaqaju}i ne-sebi~noj finansijskoj pomo}iop{tine Bijeqina, Vlade Slo-va~ke i slova~ke ambasade u Sa-rajevu, te brojnih donatora izBijeqine. Za izgradwu slova~kecrkve izdvojeno je oko 70.000 KM.

Na~elnik op{tine Bijeqina,Mi}o Mi}i} ~estitao je na zavr-

{etku izgradwe ovog vjerskog hra-ma i naglasio da izgradwa slo-va~ke crkve potvr|uje da Bije-qina èli biti otvoren i mod-eran grad u kome }e svoju egzis-tenciju i svoj duhovni mir prona-}i svi weni gra|ani, bez obzirana to kojoj konfesiji pripadali.

Doseqavawe Slovaka u Bije-qinu zvani~no datira od 1885.

godine, kada su u selo Qeqen~adoselile prve slova~ke porodi-ce, Jurik, Ga{par, âsar, Grwa,[tefek, Bala{, Barto{ i dru-ge. Slovaci po~iwu da kupujuzemqu od begova koji se sele uAnadoliju. Uz zemqoradwu, Slo-vaci su se bavili kova~kim i ko-larskim zanatima. Porodica[imon postaje vlasnik oko 750

dunuma zemqe u takozvanom [i-munovom poqu.

[tefan [imon, zvani Pi{ta,kupuje obradivo zemqi{te i odNijemca Johana Trebi~a. Do1946. godine [imon posjedujeuqaru, vr{alicu parwa~u i dru-ge poqoprivredne ma{ine. Jo-zef Senahradski 1902. godinegradi ciglanu u [imunovom

poqu, koja je radila sve do zavr-{etka Drugog svjetskog rata. Od200, prije rata, broj Slovakasveo se na ~etrdesetak po popisuiz 1981. godine, jer je asimila-cijom wihov broj zna~ajno sma-wen. Trenutno u Bijeqini ìvitridesetak Slovaka, dok Udru-èwe "Juraj Jano{ik" brojistotiwak ~lanova. Q.Q.

OSVJE[TANA SLOVA^KAEVANGELISTI^KA CRKVA

U BIJEQINI

BRATSTVO I SESTRINSTVOPRESVETE BOGORODICETROJERUÎCE

Usubotu, petogseptembra u man-astiru ,,SvetiVasilije Ostro-

{ki’’ U Bijeqini obiqe-ène su ~etiri godine usp-

je{nog rada Milosrdnogudruèwa ,,Bratstvo i ses-trinstvo Presvete Bogoro-dice Trojeru~ice’’. U mana-stirskoj porti organizo-vano je duhovno i kulturnove~e koje je, kako je potvr-|eno, bilo posve}eno djecisa posebnim potrebama.Uru~ene su i zahvalnicedonatorima koji su pomaga-li rad Udruèwa u protek-lom periodu. U programu suu~estvovale vokalna i re-citatorska sekcija ,,Brat-stva i sestrinstva Pres-vete Bogorodice Trojeru-~ice’’, manastirski hor, tepjesnik Milan Nikoli}.

Na sve~anosti je promo-visan i humanitarni brojtelefona 1411 za prikup-qawe pomo}i za lije~ewebebe Damjana Simi}a izBijeqine. ^lanovi Udruè-wa ,,Trojeru~ica’’ osim hu-manitarnih aktivnosti ak-tivno rade i na duhovnomobrazovawu mladih.

ÊTIRIGODINEUSPJE[NOGRADA

[estomjese~nomDamjanu Simi}uiz Bijeqine pot-rebna je nov~ana

pomo} za hitnu operaciju o~ijuna ~uvenoj ruskoj oftamo-lo{koj klinici "Fjodorov" uruskom gradu Kaluga. Damja-nov otac BorisSimi} kaè da

je problem sa o~ima prouzro-kovan retinopatijom, kako sestru~no naziva bolest prijev-remeno ro|ene djece, isti~u}ida je od ruskih qekara dobiouvjeravawa da mogu pomo}iwegovom sinu da ozdravi.

- Klinika Fjodorov je jedi-na koja nam u ovom trenutkumoè pomo}i. Trudimo se nasve na~ine da prikupimo no-vac za Damjanovo lije~ewe.Prva operacija koja je ura|e-na u utorak, 8. septembra,ko{ta oko 12.500 konverti-bilnih maraka. Dosta qudinam je ve} iza{lo u susret iprikupili smo jedan dio nov-ca. Na{ narod ima velikudu{u, javqaju nam se potpuno

nepoznati qudi iz svih dije-lova Republike Srpske i dajukoliko mogu, kaè Simi}.

Od prije nekoliko dana, po-rodica Simi} dobila je i hu-manitarni telefonski broj1411. Svi koji pozovu ovaj brojtelefona, bilo sa fiksne ilimobilne mreè, darova}e 1KM za lije~ewe Damjana Si-mi}a.

- Moj sin je ro|en prijevre-meno, sa {est i po mjeseci.Qekari u Beogradu nisu doz-volili poro|aj carskim re-zom, nego na vakuum, pa je tovjerovatno izazvalo poreme-}ajo~iju.Prvenstveno je ugro-èno lijevooko,{to je,premarije~ima qekara, uobi~ajenokod ranije ro|ene djece. Pro-bali smo da problem rije{i-mo na klinici u Novom Sadu,kod oftamologa Ane Oros,ali bezuspje{no. Stru~wacisu nam zatim preporu~ilikliniku "Fjodorov", kao jedi-no mjesto gdje moèmo izlije-~iti sina. U suprotnom, rekli

su nam da }e mu s vremenombiti ugroèno i drugo oko.Mnogi qudi se trude da nampomognu. Posebnu zahvalnostdugujemo Udruèwu "Trojeru-~ica" koje ~ini sve da priku-pimo potrebna sredstsva zaoperaciju. Sada imamo i hu-manitarni broji unaprijed sezahvaqujem svim dobrim qu-

dima koji su spremni da po-mognu, kaè Simi}.

On dodaje da su mu ruskiqekari ukazali da }e za pot-puno izlije~ewe wegovog sinamo`da biti potrebne i do-datne operacije, {to podrazu-mijeva nove tro{kove, pa jeovoj porodici iz Bijeqineneophodna finansijska po-mo}.

Anka Todorovi} iz Mi-losrdnog udruèwa "Bratstvai sestrinstva Presvete Bo-gorodice Trojeru~ice", koje usvakoj prilici pomaè djeciometenoj u razvoju, kaè dahumanitarni broj 1411 za po-mo} Damjanu Simi}u vaì dokraja septembra ove godine.

- Mi }emo stajati iza Dam-jana sve dok bude potrebno.Dobri qudi mogu da zovu naovaj humanitarni brojdokrajamjeseca, a ako bude potrebe zanovom akcijom za pomo} Dam-janu na{e udruèwe }e se sig-urno ponovo ukqu~iti, kaèAnka Todorovi}. S.M.

POZOVITE 1411I POMOZITE MALOMDAMJANU SIMI]U!



EKOLOGIJA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009. 15






U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001 610, po zahtjevuMIROSLAVA MILOVANOVI]A, sina Rade i VELINKE MILOVANO-VI] k}eri Riste iz Bijeqine po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentuMilici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaokatastarska parcela broj: 1749/53 po kulturi stambena zgrada u povr{ini od125 m2, pomo}na zgrada u povr{ini od 13 m2 i dvori{te u povr{ini od 338 m2upisana u Pl. 5551 k.o. Bijeqina 2.

Po podacima katastarske evidencije kao suposjednici u Pl 5551 k.o.Bijeqina 2 upisani su Milovanovi} (Rade) Miroslav sa dijelom 1/2 iMilovanovi} (Riste) Velinka sa dijelom od 1/2.U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka pravo na upis prava

na zemqi{te i objektima stekli su Miroslav Milovanovi} sin Rade sadijelom od 1/2 i Velinka Milovanovi} k}i Riste sa dijelom od 1/2.



uloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavqujena oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.



Broj: 080 - 0 - Dn - 09 - 001 524U Bijeqini, dana 02. 09. 2009. god.



U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-001 524, po zahtjevuSMIQE BENOVI] k}i Nikole iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi-`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zem-

qi{nokwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao

k.~. br. 3914/1 u naravi stambena zgrada povr{ine 116 m2, pomo}na zgradapovr{ine 18 m2, dvori{te povr{ine 500 m2 i vo}wak 3. klase povr{ine 94 m2,upisane u Pl. 541 K.O. Bijeqina 1.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 541 K.O. Bijeqina1 upisana je Smiqa Benovi} k}i Nikole iz Bijeqine.U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka upisa}e se Smiqa

Benovi} k}i Nikole iz BijeqinePozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo

na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 danaod dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.




Trend savremenih izdravih ku}a budu}-nosti sve vi{e po-staje hit u svijetu.

ôvjek se ponovo vra}a na~i-ima gradwe koji su kori{t-ni u pro{losti. Suo~enada sa globalnim klimats-im promjenama poku{avaa}i najefikasnije i najisp-atqivije na~ine gradwe.

Pored trendova ekolo{kihu}a od pru}a i blata, slame

trske najnoviji trend jeradwa zemqanim xakovimaoji se mogu armirati cemen-om ili blatom. Sistem gra-

dwe je jeftin i izuzetno jed-nostavan i naziva se earth bagsistem, a wegov tvorac Na-der Kalil kaè da to nijeni{ta novo, jer se koristive} godinama i zasniva se nastarim na~inima gradwe, kodbeduinskih plemena i kodmeksi~kih Indijanaca. Kadase xakovi puweni zemqom poja-~aju cementom budu kao ka-men, a ujedno su i nose}a kon-strukcija. Ovaj sistem grad-we uspje{no se koristi ve}trideset godina i omogu}avaizuzetno ekonomi~nu priro-dnu i ma{tovitu gradwu. Ug-

lavnom se ne gradi vi{e od je-dnog sprata, a spoqa i iznutrase poja~ava dodatno i ìcom,trskom, slamom, te se nanosicement. Postoje mnogi objektiu svijetu gra|eni ovim siste-mom, a uglavnom se najvi{ekoristi za izgradwu prostoranamijewenih za potrebe orga-nizovawa kampova i kolekti-vnih smje{taja. Nadamo se da}e na{i sugra|ani uskoro ima-ti prilike da u budu}em Regi-onalnom ekolo{ko - istraì-va~kom centru ,,Semberija’’ vi-de kako ti objekti izgledaju uprirodnom ambijentu. Q.B.

EKOLO[KE KU]E

Tokom septembra Savezekolo{kih snaga Bije-qine predvidio je nizaktivnosti koje }e zapo-

~eti i realizovati. Najzna~ajnijaod wih je finalizirawe dogovoraoko lokacije i zapo~iwawe osni-vawa Regionalnog ekolo{ko - is-traìva~kog centra ,,Semberi-

ja’’.Za Me|unarodni dan bez automo-

bila, 22. septembra, planirano jevr{ewe monitoringa frekven-cije saobra}aja u centru grada na~etiri lokacije i uli~na kampa-wa sa potpisivawem peticije ko-

jom }e se od nadle`nih slu`bitraìti da centar grada bude vi-kendom bez automobila. Osim{to bi se aerozaga|ewe u centrugrada bar osjetno smawilo tokomvikenda, dobio bi se i prostor zaniz aktivnosti, od opu{tene {et-we, mogu}nosti vo`we rolera ibicikla, organizovawa zabavnih,kulturnih i uli~nih manifes-tacija. Predratni stanovniciBijeqine se sje}aju da je centargrada bez automobila funkcioni-sao solidno prije rata. Saobra}aj

je bio zatvoren od 20 ~asova pet-kom, do 20 ~asova nedjeqom. Tadase centar grada koristio za opu-{tene {etwe, druèwa, izlazaksa djecom, pa su ~ak i neke pozo-ri{ne predstave i izlo`be iz-

vo|ene na otvorenom. Osim pot-pisivawa peticije taj dan }e sepoku{ati skrenuti pa`wa na{imsugra|anima za smawewe upotre-be automobila i ,,kori{tewe’’vlastitih nogu i bicikla.

-Tokom septembra zapo~e}emo ikampawu ,,Stop plasti~nim kesa-ma’’ kojom }emo najprije obuhva-titi megamarkete i trgova~kefirme. Upotreba biorazgradivihkesa ve} uveliko ima svoju prim-jenu u svijetu i okruèwu, a na-damo se da }e se ova kampawauspje{no realizovati i u na{emgradu. Planirano je i pro{ireweSaveza po prispjelim zahtjevimazainteresovanih udruèwa ~ime}e se snaga Saveza pro{iriti ioja~ati. Aktivnosti sadwe dr-ve}a i ~i{}ewa planiranih oba-la i lokacija realizova}e se to-kom oktobra i novembra ~ime}emo, nadamo se, uspje{no reali-zovati planirane aktivnosti Sa-veza ekolo{kih snaga za ovu god-inu. Ukoliko dobijemo odre|enamaterijalna sredstva predvi|enanekim projektima na koje smokonkurisali, nadamo se da }e bi-ti jo{ vi{e realizovanih akti-vnosti o kojima }emo obavijesti-ti na{u javnosti, istakla je Sne-àna Jagodi} Vuji} koordinatorSaveza ekolo{kih snaga Bije-qine. Q.V.

STOP KESAMA

OD PLASTIKE!

SAVEZ EKOLO[KIH SNAGA BIJEQINA



ZDRAVSTVO SEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009.16

HIGIJENSKI ISPRAVNOM VODOM DO ZDRAVQA IX DIO

KAKVU VODU PIJU NA[I \ACI? Ovim tekstom poku{avamo do}i do

odgovora na pitawe kakvu vodu za pi}eupotrebqava najosjetqivija populaci-

ja - |a~ki nara{taj. Ovo tim prije, jerse ve}ina |aka, po prvi put u ìvotu,susre}e sa ìvotom i radom u ve}imgrupama, sa svim pozitivnim i nega-tivnim epidemiolo{kim karakteris-tikama kolektiva. Stoga }e, po pitawukvaliteta vode za pi}e, neki nalazi iocjene biti ponovo iznesene, {to,nadamo se, ne}e biti na odmet. U na{ojanalizi }e se koristiti nalazi ispi-tivawa vode na higijensku ispravnostsprovedeno rutinskim nadzorom nadvodosnadbijevawem u na{oj lokalnoj

zajednici tokom 2008. godine.U op{tini Bijeqina u funkciji je

46 osnovnih {kola, od ~ega 12 central-nih i 34 podru~ne {kole, u kojima nas-tavu poha|a 10 443 u~enika, a u wima jezaposleno 828 prosvjetnih i ostalihradnika, dakle, u~enici, prosvjetni iostali zaposleni radnici }e pred-stavqati grupu korisnika vode zapi}e.

Na tabeli broj 1 prikazani suosnovni podaci o vrstama vodoobjekatai kvalitetu vode za pi}e iz wih kojuupotrebqavaju navedeni korisnici.

Skoro polovina ili 45,6 odsto (21)osnovnih {kola je prikqu~eno navodovodnu mreù centralnog gradskogvodovoda, dok se oko tre}ine {kola -

15 ili 32,6 odsto vodom za pi}e snadbijeva iz kopanih bunara. Ostalih 10osnovnih {kola (oko petine - 21,7odsto) se vodom snadbijeva za pi}e izbu{enih bunara (4 {kole), arte{kihbunara (3) i lokalnih vodovoda iz kap-tiranih izvora (3).

Higijenski ispravnu vodu za pi}ekoriste 28 ili 60,9 posto osnovnih{kola, odnosno 9 621 korisnik tih{kola, {to u stvari predstavqa 85,4odsto svih u~enika prosvjetnih iostalih radnika u osnovnim {kolamaop{tine Bijeqina. U kolonama 4 do 6tabele broj 1 dati su podaci o broju{kola i wihovih korisnika, kao iprocentualni odnos korisnika vode zapi}e prema vrstama vodoobjekata.

Vidqivo je da su najzastupqenije{kole koje su prikqu~ene na vodovod-nu mreù gradskog centralnog vodovo-da i ~ijih 9.267 korisnika (75,0 postosvih {kola), upotrebqava higijenskiispravnu vodu za pi}e.

No, veliki je broj osnovnih {kolakoje se vodom za pi}e snadbijevaju izkopanih bunara (15), ali samo 2, sazanemarqivo malim brojem korisnika(svega 53) piju higijenski ispravnuvodu za pi}e iz tih vodoobjekata. Radise o {kolama u selu Ostoji}evo iGradcu.

Ve} smo ranije isticali, da subu{eni bunari pouzdaniji kao izvorvodosnadbijevawa, {to se i u na{emnadzoru potvrdilo. U tri osnovne{kole (u selima Me|a{i, VelinoSelo i Vr{ani) postoje bu{enibunari ~ija je voda higijenski isprav-na, a wihovih 243 korisnika je mogu

bezbijedno koristiti.Samo u dvije osnovne {kole (u seli-

ma Dowa â|avica i SredwiMagnojevi}) korisnici (wih 58)upotrebqavaju vodu za pi}e iz pouz-danih arte{kih bunara ~ija je vodahigijenski ispravna.

Kako za autora teksta, tako i za~itaoce su razmatrawa o {kolama ukojima se upotrebqava higijenskineispravna voda za pi}e od dalekove}eg zna~aja. Prije svega, ~iwenica daneka djeca upotrebqavaju higijenskineispravnu vodu izaziva, izme|u osta-

log, i osje}aj osude onoga ko je uobavezi da obezbijedi ispravnu vodu,kako po kvalitetu, tako i po koli~ini.Ali, ako na{e dijete u {koli, za koju

je odgovorna, kako lokalna zajednica,

tako i dràva, upotrebqava neis-pravnu vodu za pi}e zbog fekalne kon-

taminacije, izaziva u nama najblaère~eno strah od mogu}nosti oboqe-vawa, pa do revolta, zbog ~ega se takvostawe odràva decenijama unazad.Nedostatak novca ne bi smio bitiopravdawe, zato {to smo svjedoci

lo{e usmjerenog novca za razne djelat-nost.

Kako se moè vidjeti iz tabele broj1, u odnosu na broj korisnika kojiupotrebqavaju higijenski ispravnuvodu, vi{estruko je mawi broj koris-nika koji piju higijenski neispravnuvodu (14,6 odsto).

Od svih {kola u kojima se koristihigijenski neispravna voda (18) u 13(72,2 posto) voda poti~e iz kopanihbunara, a te {kole su u naseqima :Piperci, Dowi i Sredwi Dragaqevac,Gorwa, Sredwa i Dowa â|avica,Gorwi Magnojevi}, Qeqen~a, SuvoPoqe, Sredwi Zagoni, Modran,êngi} i Glavi~ice.

Ve} smo iz ranije iznijetih podatakavidjeli da su samo uzorci iz gradskogvodovoda higijenski ispravni. Samonekoliko ostalih vodoobjekata (7)pokazalo je da imaju higijenskiispravnu vodu, a ostali izvori vodos-nadbijevawa su ispitivawem na higi-

jensku ispravnost pokazali da voda izwih nije higijenski ispravna, te da jene bi trebalo upotrebqavati. Stogasmo u razmatrawe uzeli u obzir sveostale osnovne {kole koje nisuprikqu~ene na gradski vodovod, arezultati ispitivawa na mikrobio-lo{ku ispravnost sa posebnim osvrtom

na fekalnu kontaminaciju suprikazani na tabeli broj 2. Ovdje jepotrebno navesti da su skoroidenti~ni rezultati dobijeni i rani-

jih godina. Iz ove tabele je vidqivo da

je od ukupno 44 analiziranih uzoraka

Bijeqina zbog fekalne kontaminacijetokom 2008. godine 37 (84,1 posto) jebilo higijenski neispravna, od kojih jeu 35 (94,6 odsto) uzoraka dokazanafekalna kontaminacija.

Higijenska ispravnost voda iz

kopanih bunara je posqedica fekalnogzaga|ewa u svih 26 uzoraka iz 13osnovnih {kola (u naprijed navedenimnaseqima).

HES Doma zdravqa Bijeqina je

poku{ala da dezinfekcijom nekoliko

navedenih (kopanih) bunara popravi

kvalitet voda, ali je poku{aj ostao bez

rezultata, dok se kod bu{enih bunara

samo kod jednog uspjela izvr{iti dje-

limi~na popravka vode. Neuspje{nost

dezinfekcije je posqedica devastira-

nog filtracionog zemqi{nog sloja u

okolini bunara zbog izgradwe objekata

razli~ite namjene, kao i brojnih

neure|enih |ubri{ta i septi~kih

jama.S obzirom da nam nisu dostupne

tehni~ke mogu}nosti da se ispitujukarakteristike izvodne cijeviarte{kog bunara u selu Brodac, bilabi ~ista {pekulacija donositi sud oprisutnoj i izolovanoj bakteriji rodaCitrobakter u uzorku iz dot~nogbunara, odnosno da li je ili nijeposqedica sekudarnog zaga|ewa? S timu vezi i mogu}nost dezinfekcije bibila problemati~na i upitna.

îwenica da od 25 ili 54,3 posto

osnovnih {kola u op{tini Bijeqina

korisnicima obezbe|uje vodu za pi}e

iz nepouzdanih vodoobjekata, a u skoro

polovini se ne zna, ni vlasnik, treba-

lo bi da nas sve zabrine. Ovo timprije, jer se u uzorcima vode iz 18

osnovnih {kola dokazalo fekalno

zaga|ewe. I pored takvog stawa, ipak,

se mora ista}i i ~iwenica da u pos-

qedwih desetak godina nije registro-

vana ni jedna epidemija akutnih cri-

jevnih zaraznih oboqewa kod korisni-

ka. Mo`da odgovor za ovu konstataciju

leì u postavkama izne{enim u jednom

od pro{lih tekstova, kada se govorilo

o "prokuàvawu" korisnika kod

upotrebe higijenski neispravne vode,

odnosno u na{em organizmu, u procesu

uzajamnog djelovawa sa uzro~nicima

zaraznih oboqewa, naj~e{}e se stvara

imunitet kao specifi~na vrsta

za{tite. Ali, ne treba zaboraviti ni

~iwenicu da nam djeca izbjegavaju da

upotrebqavaju ovu vodu.

Neka i ovaj teskt doprinese {tobrèm stvarawu uslova da se okon~aizgrdwa tzv. "sjevernog prstena"vodovodne mreè, {to izgleda na{|a~ki nara{taj najèqnije o~ekuje!

Red. Ukupno H i g i j e n s k i i s p r a v n a H i g i j e n s k i n e i s p r a v n a

Br Vrste vodoobjekata {kola broj % broj %

{kola korisnika {kola korisnika {kola korisnika {kola korisnika

1 2 3 4 5 6 7 8 9

1 Gradski vodovod 21 21 9 267 75,0 100,0 - - - -

2 Kopani bunari 15 2 53 7,1 5,7 13 872 72,3 94,3

3 Bu{eni bunari 4 3 243 10,8 74,3 1 84 5,5 25,7

4 Arte{ki bunari 3 2 58 7,1 12,3 1 415 5,5 87,7

5 Kaptirani izvori 3 - - - - 3 279 16,7 16,6

U k u p n o : 46 28 9 621 100,0 85,4 18 1 650 100,0 14,6

Tabela br.1.- Ispravnost vode za pi}e u osnovnim {kolama op{tine Bijeqina u 2008.godine

Pi{e: PRIM. POPOVI] DR DRAGAN

SPECIJALISTA EPIDEMIOLOG

Red. Vrste vodoobjekata b r o j Higij. Higijenski neispravna Fekalna kontaminacija

Br {kola uzoraka ispravna broj % broj %

1 2 3 4 5 6 7 8 9

1 Kopani bunari 15 28 2 26 70,3 92,8 26 100,0

2 Bu{eni bunari 4 6 2 4 10,8 66,6 3 75,0

3 Arte{ki bunari 3 4 3 1 2,7 25,0 1 100,0

4 Kaptirani izvori 3 6 - 6 16,2 100,0 5 83,0

U k u p n o : 25 44 7 37 100,0 84,1 35 94,6

Tabela br.2.- Higijenska neispravnost vode za pi}e u osnovnim {kolama op{tine



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009. 17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU,

A @ELE DA PITAJU

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran,ginekolog - aku{er

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa moèteposlati elektronskim putem na adresu:[email protected]

Ultrazvuk radi tako {to koristi visoko frek-

ventne zvu~ne talase da bi se stvorila slika.Zvu~ni talasi prolaze kroz meko tkivo kao {to jekoà i plodova voda, ali se odbijaju o tkiva va{ebebe. Kako se zvu~ni talasi reflektuju razli~itozbog razli~itosti povr{ine, wegov "eho" stvara

jasnu sliku fetusa koji raste. Tradicionalni ult-razvuci prenose talase takve da se stvara dvodi-

menzionalna slika. 3D ultrazvu~ni skeneri hva-taju trodimenzionalnu sliku pu{taju}i zvu~ne ta-lase iz vi{e uglova. Ovakvi pregledi vam mogupruìti mnogo jasniju sliku va{e bebe i doktoriga mnogo ~e{}e primjewuju kad smatraju da za ta-

kav pregled postoji razlog. 3D slike vam omogu}ujune samo da vidite bebine ivice i druge ve}e stru-kture tijela, nego i, ako je beba u odgovaraju}empoloàju, pomaè vam da vidite bebino lice, ta-ko da ve} sada moète re}i da li }e va{a bebali~iti na vas ili va{eg muà. 4D ultrazvuk seformira tako {to se vrlo brzo i ako je mogu}e us-pje{no animiraju slike 3D ultrazvuka. Ovo ultra-zvuku dodaje dimenziju vremena, tako da se mogupratiti bebini pokreti unutar materice. Kori{-

}ewe 4D ultrazvuka nas je nau~ilo mnogim stvarima orazvoju bebe unutar materice. Sada znamo de sefetus i prije 12 nedjeqe moè mrdati i rastezati. Sa 12 nedjeqa: Na ultrzvuku se vidi kako je

glava sada okrugla i "~ovjekolika", te da su jojpromjeri jednaki. Vide se jo{ uvijek zatvorene

o~i, ki~ma,

ruke,

noge.

Beba

pliva,

roni,

ma{e

vamru~icama, iako to jo{ ne osje}ate. Zapo~iwe mica-

we grudnog ko{a, pokreti koji sli~e disawu. Nok-ti}i rastu. Beba ima 6,5 cm i 18 gr. 13 nedjeqa: Va{a beba ve} vje`ba mi{i}e na us-

tima potrebne za sisawe. Glava vi{e nije onako ne-proporcionalna spram tijela. Dok su crijeva do sa-da bila dio pup~ane vrpce, sada postaju dio bebinogtijela. Ki~mena mo`dina, jetra i slezina po~iwuproizvoditi krvne }elije. Beba ima 7,5 cm i 30 gr. 14 nedjeqa: Svi dijelovi tijela sazrevaju i raz-

vijaju se. Glava poprima proporcije koje nalikujuro|enoj bebi. Vrat je dobro razvijen i brada fetu-sa vi{e ne leì na grudima. Beba ima 9 cm i te{-

ka je 60 gr. Mame: Uìvajte, upravo ste napustileprvo tromjese~je prepuno mu~nina, odlazaka naWC... Sada je zati{je, a nove "radosti" ~ekaju vasu tre}em tromjesje~ju.15 nedjeqa: Beba si{e prst! Beba ve} nalikuje

~ovjeku, noge su duè od ruku, skelet je boqe raz-vijen, uskoro }e imati mnoge nervne }elije. Bebaje narasla jo{ 3 cm, a te{ka je 100 gr.16 nedjeqa: Razvijaju se fetalna plu}a,pa beba

vje`ba disawe svakodnevno. Veli~ina: 16 cm, te-

ìna 135 gr. Mama: mame koje su ve} bile trudnemogle bi ve} sada osjetiti prva micawa djeteta.Krajwe vrijeme za prvi ultrazvu~ni pregled.17 nedjeqa: Obrve i trepavice po~iwu rasti, a

tijelo je prekriveno dla~icama. Razvija se ~uloukusa. Sada je beba duga~ka 18 cm, a te{ka 185 gr.Mama: Bujica se hormona polako sti{ava. vra}a-

vam se voqa za seksom.18 nedjeqa: Koà je prozirna i tanka, jer jo{

nema potko`nog tkiva. Razvijaju se u{i, te bebaslu{a maj~ino srce, rad crijeva... To su zvuci nakoje }e se naviknuti, te }e te poslije ro|ewaprimijetiti kako }e se novoro|en~e primiritikada ga stavite kraj svog srca. Veli~ina: 21 cm,teìna: 235. gr.Mama:Sada biste mogli primijetiti prva micawa

bebe. Vaga vam pokazuje 4 kg vi{e. Pazite na prehranu, idealan prirast kilograma u

trudno}i je oko 13.Odràvajte zubnu higijenu.19 nedjeqa: Bebin rast vi{e nije tako ubrzan,

jer ona sada dobiva na teìni. Formira se sivamasa koja pomaè u regulaciji tjelesne tempera-

ture. Razvijaju se i pupoqci za trajne zube.Veli~ina: 23 cm, teìna 285gr.

3D I 4DULRTRAZVUK

Uskladu sa programom radaSPKD ,,Prosvjeta” Bijeqi-na i Kwièvnog kluba ,,Jo-

an Du~i}” iz Bijeqine u manastiruSvetog \or|a” Lovnica u [ekovi-ima odràni su pjesni~ki susretitvaralaca Semberije, Bir~a, Roma-ije i drugih dijelova Republike

Srpske, kao i sa prostora Srbije.Pjesnicima su dobrodo{licu po-

èqele sestre manastira, a ovaj pje-ni~ki skup su uveli~ali Dragan Ga-

, predsjednik Skup{tine op{ti-e [ekovi}i i direktor Narodneiblioteke u [ekovi}ima, Milo-

Vukailovi}.Na pjesni~kom druèwu u Lovni-

i stihove je kazivala profesor dr\urkovi}, ~lan Kwièvnog

luba ,,Jovan Du~i}” kojoj je taj geo-rafski prostor zavi~aj, te brojnijesnici iz Han Pijeska, Vlasenicedrugih gradova Srpske i Srbije.

Predsjednici kwièvnih klubova izBijeqine i Vlasenice,ZdravkoZgowa-nin Ba}o i A}im Todorovi} dogovo-rili su termine i sadràje budu}ih sus-reta pjesnika Bir~a i Semberije.

Kako je potrdio Zdravko Zgowa-nin u~esnici pjesni~kog druèwa uLovnici poklonili su svoje kwigeovom manastiru i Narodnoj biblio-teci u [ekovi}ima. E.S.N.

PJESNI^KI SUSRETI U LOVNICI

Profesori razredne nas-tave (u~iteqi) u prvomrazredu osnovne {kolesusre}u se sa djecom, ko-

ju nedovoqno poznaju, a imaju pose-bne potrebe (bilo da su nadareni,ili sa mawim intelektualnim spo-sobnostima, a ~esto i sa govornimpote{ko}ama). To predstavqa ve-like pote{ko}e u radu u~iteqapri organizaciji vaspitno-obra-zovnog procesa u toku razredne na-stave, kada je neophodno dijagnos-ticirati svakog u~enika.

Poseban problem predstavqa so-cijalizacija djece, koja dolaze izrazli~itih lokacija i porodica.Prvi susret djeteta sa {kolom, ka-ko za roditeqa, tako i za djecu, po-staje veliki doga|aj u ivotu. Rodi-teqi se prisje}aju svojih prvih{kolskih dana, koji su bila ne{todruga~ija i odnosu na dana{wu {ko-lu. Djeca su naj~e{}e nedovoqnopripremqena za svijet slova i broj-ki, a odmah na po~etku susre}u se samnogobrojnim drugovima sa kojimaotpo~iwe takmi~ewe.

Prvi susret sa {kolom naj~e{}ese pojavquje kod govornih smetwi,koje mogu da djeluju na wihov daqipsihi~ki razvoj. Istraìvawa(2007. i 2008) pokazuju da pri prije-mu u prvi razred govorne smetweima oko 50 odsto djece, o ~emu nisudovoqno vodili ra~una roditeqido polaska u {kolu. Sve to ima od-raza u daqem postignu}u tokom{kolovawa. Djecu treba odmah napo~etku osloboditi mnogih traumakoje su stekli do dolaska u {kolu.

Specifi~ne te{ko}e naj~e{}ese pojavquju kod:

- Disleksije, koja se pojavqujekroz te{ko}e u u~ewu ~itawa i ra-zumijevawa pisanog jezika (nijepovezana sa inteligencijom i mo-tivacijom). Manifestuje se u zam-

jeni slova koja se sli~no pi{u, do-davawem ili oduzimawem slogovai ubacivawem rije~i kojih nema utekstu. Djeca lak{e nau~e tekst na-pamet, nego da ga ~itaju. Pote{ko}esu u povezanosti slova pripadaju-}em glasu, {to znatno oteàva ~i-tawe slova i rije~i, pisawe i go-vorewe. Teì slu~ajevi pojavqujuse ne{to kasnije kad se po~iweu~iti gramatika i sintaksi~kere~enice ili pri ~itawu duìh i

sloènijih materijala. Ukolikose dijagnosticira na vrijeme ipruì stru~na pomo} djetetu onomoè razviti strategiju ~itawakoja mu olak{ava snalaèwe u re-dovnom {kolskom programu. Dija-gnosticira je stru~ni tim: defek-tolog - logoped, uz saradwu sa pe-dagogom, psihologom i u~iteqom.Dijete se pona{a impulsivno zbognerazumijevawa sa okolinom, {tose odraàva na wegov daqi psihi~-ki ìvot. Kod djeteta treba razvi-

jati samopouzdawe kako bi postalouspje{no i u sportu i drugim ak-tivnostima.

- Disgrafija ozna~ava te{ko}e usavladavawu vje{tina pisawa kojase ispoqava u mnogobrojnim, traj-nim i tipi~nim gre{kama rukopi-sa. Dijete moè imati tako te{ko-}e u toku cijelog {kolovawa. Op-{ti izgled rukopisa je neuredan, anapisani tekst je neskladno raspo-re|en bez po{tovawa margine ineujedna~enosti razmaka izme|uredova. Slova su ne~itka, a rije~inejednako me|usobno udaqene, anaj~e{}e su neujedna~ena po veli-~ini. Ova pojava se ~e{}e javqakod dje~aka. Te{ko}e nisu poveza-ne sa neznawem pravopisa, tako dasu trajno zastupqene bez obzira nastepen intelektualnog i govornograzvoja. Dijete ima te{ko}e u ~i-tawu samo na po~etku {kolovawa,a ozbiqne te{ko}e u pisawu osta-

ju mnogo duè kada je ~itawe ve}savladano. Gre{ke u pisawu uslov-qene su te{ko}ama u izgovoru ilime|usobnom slu{nom razlikovawuglasova.

U otklawawu ovih smetwi u~i-teq i roditeqi treba da rade tim-ski. Veoma je zna~ajno ohrabriva-ti dijete pri prepoznavawu najma-weg uspjeha, na}i vremena za razgo-vor i dozvoliti djetetu da isko-risti svoje dobre strane. Svakodijete èli pa`wu, qubav, razumi-

jevawe naro~ito kada su u pitawute{ko}e u u~ewu, tako da mali zn-ak pa`we koji pokazuje osje}ajpripadnosti i podr{ke je za ovudjecu od velikog zna~aja.

Odmah na po~etku {kolovawatreba teìti da se radi sa djecomkoja imaju govorne smetwe. To senajlak{e otklawa izme|u pete i{este godine ìvota. Pri polasku

u {kolu dijete mora usvojiti ipravilno izgovarati sve glasovematerweg jezika, izraàvati sepravilno pro{irenom re~enicomte komunicirati govorom sa svo-

jom okolinom. Ritam i tempo govo-ra moraju biti normalni i ujedna-~eni, govor mora biti razumqiv ine bi trebao ni po ~emu, osim poqepoti i uskla|enosti svih eleme-nata koji ga ~ine, skretati pa`wuna sebe i onoga koji govori. Takobi svaki u~enik bez te{ko}a mo-gao nau~iti sva slova i brojke, anakon toga nau~iti ~itati i pisa-ti, orijentisati se u prostoru,vremenu, na papiru, razlikovatiboje, oblike i veli~ine.

Slova su jako sli~na, ali i raz-li~ita, okrenuta su na sve strane.Zato ~itawe i pisawe predstavqa-

ju vje{tinu koja se u~i. Kada se na-u~e i automatizuju ne mogu se zabo-raviti, kao {to ne moèmo zabo-raviti plivati ili voziti bicikl.Kada nau~imo ~itati i pisati, mo-èmo u~iti gradivo, ~itati lekti-ru, pisati i slati prijateqima po-ruke elektronskom po{tom, pot-pisati se ispod slike u u~eni~kojkwiìci itd.

Naj~e{}e su poreme}aji izgovo-ra koji se proteù od pojedinogglasa (L ili R) do nekoliko sku-pina glasova (L, R, S, Z, C) u obli-ku zamjene jednoga glasa drugim (Lsa W, R sa J, L ili W) ili iskriv-qenim izgovorom glasa kada je onprepoznatqiv, ali ipak smeta ineugodan je za slu{awe zbog pogre-{nog izgovora. Ako se tome prido-da i nepravilan izgovor glasova[, @, ^, ]. \ i X govor je prili-~no nerazumqiv i stvara pote{ko-}e u komunikaciji kod po~etnog~itawa i pisawa. Uzrok mogu bitinepravilnosti u gra|i i funkcijizuba i vilice u wihovom me|usob-nom odnosu, {to zahtijeva odlazakortodontu (zubaru), zbog korigov-awa uro|enih nepravilnosti i us-postavqawa pravilne funkcije,kojima se spre~avaju ove anomali-

je. Dodatne probleme mogu stvara-ti motori~ke smetwe kao {to sunemir i nedostatak pa`we, pri ~e-mu bi se trebalo savjetovati sapsihologom i preduzimati odgova-raju}e mjere.

Prof. dr Petar O. Dmitrovi}

OPREZ U RAZREDNOJ NASTAVI





HRONIKA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009. 19

TRI DECENIJE SEMBERSKIH NOVINA

Priprema: TODOR NIKOLI]

U Mjesnoj zajednici Qeqen~a po~etkom ovog mjeseca po~ela je izgradwa Doma kulture u koji }e se graditi dobrovoqnimradom mje{tana i sredstvima mjesnog samodoprinosa.

U Qeqen~i su i do sada postojale dru{tvene prostorije, alipostoje}a ~itaonica, iako se nalazi u dobrom stawu, nije zbogsku~enog prostora, mogla da osigura potrebne uslove za raz-granatu aktivnost dru{tveno-politi~kih organizacija ove

mjesne zajednice.Za izgradwu Doma kulture mje{tani Qeqen~e su se izjasnilikrajem 1980. godine usvajaju}i sredworo~ni plan razvoja mjesnezajednice za period od 1981. do 1985. godine. U te svrhe uveden jei petogodi{wi samodoprinos, pa poqoprivrednici sa podru~jaove mjesne zajednice izdvajaju osam posto katastarskog dohotka,a zaposleni tri posto od li~nih primawa, od ~ega se najve}idio sredstava koristi za izgradwu Doma kulture.

Do sada je izliven temeq, a uskoro }e po~eti zidarskiradovi.(S. novine, godina III, broj 38, datum: 1. juli 1982. godine)

GRADE DOM KULTURE

Narodna biblioteka "Filip Vi{wi}" otvori}e novo zdawena Trgu oslobo|ewa za gra|anstvo 1. oktobra. Nakon dostaperipetija, u kojima je teret pao najvi{e na le|a zaposlenih ubiblioteci, u~enici i ostali qubiteqi kwige najzad moguo~ekivati uzimawe kwiga uz ~lansku kartu.

Do sada je popisano, prenijeto i smje{teno u nove policeukupno 97.000 kwiga. Od toga je petnaestak hiqada pocijepano,pa ih treba zakrpiti, {to govori o potrebi ~uvawa kwige.Posebno se to odnosi na u~enike koji ~ine vi{e od 90 odsto~itala~ke publike. Za wih je do sada redovno nabavqana {kols-ka lektira na koju se odnosilo ~ak 40 do 50 odsto ukupnihnabavki (ta brojka, ina~e, ne prelazi 20 odsto kod drugih bib-lioteka).

Bijeqinska biblioteka utro{i godi{we najvi{e tridesetakstarih miliona za nabavku novih kwiga, {to je mala svota kadase ima na umu cijena kwiga koje nudi vi{e od 260 izdava~kihku}a. Kada je u pitawu nabavka, pomenimo ni{to {to }e~itaoce sigurno interesovati: biblioteka nabavqa kwigeprema potrebama ~italaca. Onaj kome neka kwiga treba, do|e,pogleda katalog, naru~i, a kwiga do|e u kratkom roku.

(S. novine, godina III, broj 42, datum:1. septembar 1982. godine)

Kreditni odbor za kratkoro~no poslovawe PBS Osnovnebanke Bijeqina, odobrio je na svojoj posqedwoj sjednici UPIFabrici {e}era u izgradwi u Velikoj Obarskoj, kredit zaotkup {e}erne repe ovogodi{weg roda u iznosu od 280 milionadinara.

Ova sredstva }e biti dovoqna za otkup oko 120 hiqada tona{e}erne repe, koliko se o~ekuje da }e biti prera|eno tokomovogodi{we kampawe.(S. novine, godina III, broj 43, datum: 24. septembar 1982. godine)

Po{tovani korisnici na{ih usluga, pla}ajte ra~une za odvozsme}a, da bi ste izbjegli neprijatnosti i doprinijeli da nam

ìvotna sredina bude ~istija.

S po{tovawem !AD , ,Komunalac’’ Bijeqina

AD KOMUNALAC, Ul. Milo{a Crwanskog br 7

Centrala : 055 / 210 -1 47 , 20 8 -0 2 4 , Faks : 055 / 206 -6 0 1

zz aa jj ee dd nn oo zz aa ~~ii ss tt ii jj ii gg rr aa dd

zzaa qqee pp{{uu ss ee mm bb ee rr ii jj uu !!

Ul. Svetog Save br. 86

B i j e l j i n a

TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

BIJEQINA KU]E

1.KNEZ IVO OD SEMBERIJE

Ku}a 9x

12 (prizeme, visokopotkrovqe), c.grijawe + pom.zgrada 15x5 (dvosoban stan sagaraòm),Na placu od 500 m2 (ogra|eno)CIJENA: 125.000 KM

2.LAZE KOSTI]AKu}a 10x7 (prizemqe, sprat)

Odmah useqiva, + pom. objekatNa placu od 230 m2CIJENA: 75.000 KM

3.HERCEGOVA^KAKu}a 13x8,50 (podrum, pri-

zemqe, visoko potkrovqe)Nova gradwa, kompletno

opremqena,Na placu od 463 m2CIJENA: 150.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1.KRAQA DRAGUTINA

Stan P=73 m2, IV sprat. +garaà 6x3

CIJENA: 61.000 KM2.BORISA PASTERNIKA

Stan jednosoban P=27 m2, I

sprat, nov, odmah useqivCIJENA: 1.450 KM/m2

3.CARA URO[AStan P=40 m2, nov odmah use-

qiv, prizemqeCIJENA: 1.300 KM/m2

POSLOVNI PROSTORI

1.PAVLOVI]A PUTPoslovno stambeni objekat(200 m2 poslovnog i 100 m2

stambenog prostora)U funkciji, sve dozvole,Na placu od 3800 m2CIJENA: 395.000 KM

PLACEVI

1.RAJE BANIÎ]APoqoprivredno zemqiste

P=6000 m2CIJENA: 13.500 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.PATKOVAÂKu}a 13x11 (prizemqe, visoko

potkrovqe), c.grijawe + garaà,nova gradwa, odmah useqiva,

Na placu od 500 m2CIJENA:110.000 KM

2.DVOROVIKu}a 9x7, prizemna, nova

gradwa + spratni pom. objekat(stan, radionica) + ostalipomo}ni objekti

Na placu od 1430 m2CIJENA: 85.000 KM

BIJEQINA - KU]E

1.NIKOLE SPASOJEVI]A2 ku}e, + qetna kuhiwa,Na placu od 750 m2CIJENA: 140.000 KM

120.000 KM2.BORISA PASTERNIKAKu}a 8x9 (podrum, prizemqe,

sprat)Nova ku}a, na placu od 230 m2CIJENA: 190.000 KM

170.000 KM3.PANTELINSKA

Ku}a 12,80x10,5 (podrum,prizemqe, sprat, potkrovqe)Na placu od 480 m2CIJENA: 125.000 KM

120.000 KM4.LAZE KOSTI]AKu}a 10x9 (prizemqe, visoko

potkrovqe) + qetna kuhiwa10x5


140.000 KM5.MAJEVI^KA

Ku}a 9x8, prizemna, nova,nedovr{ena + starija ku}a,


85.000 KM6.SOKOLSKA

Ku}a ukupne stambene pov-r{ine 150 m2 (dupleks) +qetna kuhiwa,


90.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1. @RTAVA JADOVNOGStan P=49,5 m2, I sprat, nov,

odmah useqiv,CIJENA: 1.600 KM/m2

1.400 KM/m22.@RTAVA JADOVNOG

Stan P=56,5 m2, I sprat, nov,odmah useqiv,

CIJENA: 1.600 KM/m21.400 KM/m2

3.IVE ANDRI]AStan P=68 m2, I sprat,

ekstra izvedba + klima,eta`no (podno) grijawe,

CIJENA: 105.000 KM95.000 KM

4.LAZE KOSTI]AStan P=43,50 m2, I sprat,CIJENA: 1.150 KM/m2

1.100 KM/m2

BIJEQINA LOKALI

1.VIDOVDANSKALokal P=26 m2, prizemqe,CIJENA: 2.000 KM/m2

1.400 KM/m22.TRG \ENERALA DRA@E

Lokal P=68 m2, u funkciji,ekstra lokacija,

CIJENA: po dogovoru

PLACEVI

1. TRWACI

Zemqi{te P=11.000 m2 (uzmagistralni put BN-Ra~a)Mogu}a parcelacija, dozvo-

qena gradwaCIJENA: 10 KM/m2

8 KM/m22.PAVLOVI]A MOST - Drina

Parcela P=10.000 m2CIJENA: 60.000 KM

50.000 KM3.PAVLOVI]A MOST

Plac P=500 m2, + temeqi9x6

CIJENA: 26.000 KM24.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.BALATUNKu}a P=40 m2,prizemna +

pom.objekat P=47 m2, na placuod 440 m2 + vo}wak P=976 m2 +obradivo zemqi{te P=2005 m2

CIJENA: 25.000 KM18.500 KM

OSTALA MJESTA

1. SIMIN HANKu}a 10x11,50 (prizemqe,

sprat, visoko potkrovqe)Prazna, useqiva + pomo}ni

objekti (garaà, su{nica...)Na placu od 1000 m2 (na gl.

putu)CIJENA: 160.000 KM

140.000 KM

NNOOVVOO

EKSTRA POVOQNO

Istaknuti revolucionar i publicista Rodoqub ôlakovi},~lan Savjeta Federacije, boravio je u Bijeqini, u subotu 10.jula. ôlakovi} je na radili{tu u Batkovi}u posjetiobrigadire - u~esnike SORA "Semberija 82" i govorio im ozna~aju wegovawa omladinskog dobrovoqnog rada i ulozi mladegeneracije u izgradwi na{e samoupravne socijalisti~ke zajed-nice.

Tokom boravka u Bijeqini Rodoqub ôlakovi} je posjetio inaseqe gdje su smje{teni u~esnici ove jugoslovenske radneakcije i upoznao se sa uslovima ìvota brigadira.

(S. novine, godina III, broj 39, datum: 16. juli 1982. godine)

ÔLAKOVI] U BIJEQINI

KREDIT ZA [E]ERNU REPU

BIBLIOTEKA OTVARA VRATA



OGLASI SEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009.20

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija




U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001 415, po zahtjevuMIHAJLA MI[I]A, sina Stevana iz Balatuna, po postupaju}em zemqi{nok-wi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi-{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaokatastarska parcela broj: 2466 zv. Oku}nica po kulturi wiva 2. klase upovr{ini od 7040 m2 i broj: 2467 zv. Oku}nica po kulturi stambena zgrada upovr{ini od 103 m2, dvori{te povr{ini od 500 m2 i wiva 2. klase u povr{iniod 694 m2 upisane u Pl. 433 k.o. Balatun.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 433 k.o. Balatunupisan je Mi{i} (Stevana) Mihajlo sa dijelom 1/1.U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka pravo na upis stekao

je Mihajlo Mi{i} sin Stevana sa dijelom 1/1.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na

gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom do-kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im se omogu-}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`niuloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje


Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija




U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001 721, po zahtjevuBO@IDARA BO@I]A sina Savatija iz Male Obarske, po postupaju}em zem-qi{nokwi`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawezemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaokatastarska parcela broj: 6639 po kulturi wiva 2. klase u povr{ini od 11112m2, broj: 6656 po kulturi wiva 2. kalse u povr{ini od 3229 m2 i wiva 3. klaseu povr{ini od 15033 m2 i broj: 6669 po kulturi {uma 3. klase u povr{ini od2116 upisane u Pl. 233 k.o. Batkovi}.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednik u Pl. 233 k.o. Batkovi}upisan je Boì} (Savatija) Boìdar sa dijelom 1/1.U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka pravo na upis svojine

na zemqi{tu stekao je Boìdar Boì} sin Savatija sa dijelom 1/1.Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo na

gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom do-kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.


Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`niuloàk }e biti uspostavqen, na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje







U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-DN-09-001 502, po zahtjevuMITRA GAJI]A sina Nedeqka iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nokwi-`nom referentu Milici Soji}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{-nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaokatastarske parcele broj: 6559 po kulturi stambena zgrada u povr{ini od 48m2 i dvori{te u povr{ini od 463 m2 {to iznosi ukupnu povr{inu od 511 m2upisana u Pl. 242 k.o. Batkovi}.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednici u Pl. 242 k.o. Batkovi}upisani su Gaji} (Nedeqka) Mitar sa dijelom od 12/511 i Bogdanovi}(Bogdana) Branislav sa dijelom od 499/511.

U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka pravo na upis stek-li su Mitar Gaji} sin Nedeqka sa dijelom od 12/511 i Branislav Bogdanovi}sin Bogdana sa dijelom od 499 /511 a pravo na upis svojine na stambenoj zgradistekao je Branislav Bogdanovi} sin Bogdana sa dijelom 1/1.







Broj: 080 - 0 - Dn - 09 - 001 435U Bijeqini, dana 02. 09. 2009. god.



U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-001 435, po zahtjevuMIRABEL MARINKOVI] k}i Huse iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{-nokwi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawezemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kaok.~. br. 3131 u naravi stambena zgrada povr{ine 100 m2 i dvori{te povr{ine398 m2, a ukupne povr{ine 498 m2 upisane u Pl. 2436 K.O. Bijeqina II.Po podacima katastarske evidencije kao posjednici u Pl. 2436 K.O. Bijeqina

II upisani su Fatima Trobradovi} k}i Ahmeta iz Brkog sa dijelom od 1/8,Mirabela Marinkovi} k}i Huse iz Bijeqine sa dijelom od 6/8 i SeadMuslimovi} sin Ahmeta iz Tuzle sa dijelom od 1/8.U postupku uspostave novog zemqi{nokwi`nog ulo{ka upisa}e se Fatima

Trobradovi} k}i Ahmeta iz Br~kog sa dijelom od 1/8, Mirabela Marinkovi}k}i Huse iz Bijeqine sa dijelom od 6/8 i Sead Muslimovi} sin Ahmeta izTuzle sa dijelom od 1/8.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana oddana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom do-kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.


Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nokwi`ni





ÎTUQE / OGLASISEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009. 21

IZ MATI^NOGUREDA

OO DD 00 22 .. 00 99 .. 22 00 00 99 .. DD OO 00 99 .. 00 99 .. 22 00 00 99 .. gg oo dd ..

R O \ E N I OD 02 .09 .2009 .DO 09 .09 .2009 . GOD.

V J E N ^ A N I OD 02.09.2009.DO 09.09.2009.GOD.

Feratovi} Sebastijan, sin Muse i Haske, Peri} Ur-o{, sin Jovice i Svetlane, Pavi} Sara, k}i Sini{e iJasmine, ]uk Bojan, sin Zorana i Tawe, Cvijanovi} Va-so, sin Predraga i Joke, Peri} Aleksandar, sin Igorai Maje, Stanki} Stefan, sin Milijana i Jelene, La-zarevi} Oliver, sin Milenka i Marije, Boji} Anas-tasija, k}i @eqka i Adrijane, Babi} Rade, sin Mi-ladina i Vesne, Anti} Pavle, sin Miqana i Marijane,Jovi} Nikolina, k}i @eqka i Sawe, Petrovi} An|ela,k}i Dragana i Daliborke, Pavlovi} Anastasija, k}iSretena i Aleksandre, Klasanovi} Mihajlo, sin Mla-|ena i Sneàne, Vidakovi} Tomo, sin Milana i Na-ta{e, Limani Lejla, k}i Sabedina i Admire, Mila-novi} Andrej, sin Mla|ana i Tatjane, Filipovi} Mi-lan, sin \or|a i Branke, Reqi} Marija, k}i Qubi{e iMilijane, Lu~i} Jovana, k}i êde i Mire.

Mi}i} Luka i Koji} Ivana, Plisni} Tihomir i Ni-kovi} Jelena, Te{i} Aleksandar i Popovi} Nata{a,îv~i} Luka i Terzi} Suzana, Mrkaqevi} Selmir i H.Hajdi} Amela, Tomi} Aleksandar i Dragutinovi} Na-ta{a, Pelemi{ Boìdar i Novakovi} Gorica, Vu~-kovi} Milorad i Lackovi} Milena, Jakovqevi}Slavi{a i Risti} Biqana, Mile{i} Sergej i Bjeli}Elmina, Pani} @eqko i Kova~ Borjana, Stupar Milani Ostoji} Bosiqka, Zari} Goran i Simi} RuìcaKneèvi} Dalibor i Glogovac Novka.

Miodrag Radi}, ro|. 1936, Johan Vazmer, ro|. 1928,Milivoje El~i}, ro|. 1937, Nurdin [ehovi} ro|. 1961,Nazif Xeqadini, ro|. 1934, Arsen Laki}, ro|. 1938,Drago Cacanovi}, ro|. 1944, Mara Dragi}, ro|. 1933,Gospava Ne{kovi}, ro|. 1943, Fadila Tantula, ro|.

1956, Stojanka Stanojevi}, ro|. 1928, Sara Maksimovi},ro|. 1948, Cvjetko Simiki}, ro|. 1932, Dragan Lazi},ro|. 1962, \or|ije Lazarevi}, ro|. 1931, Kristina Kr-{i}, ro|. 1924, Petar Jovanovi}, ro|. 1939, Ilija Per-kovi}, ro|. 1936, Sadik Xafi}, ro|. 1931, SpasenijaKneèvi}, Du{anka Suboti}, ro|. 1941, Radmila Paji},

ro|. 1953, Fadila Hati}, ro|. 1949. godine.

UMRLI OD 02.09.2009.DO 09.09.2009.GOD.

Izdajem vi{e stanova,ulica Vukovarska.!: 055-223-280

066-758-935*****

Izdajem povoqno dvosobanstan za dva studenta uBeogradu, Karaburma.!:065-569-881

065539-282*****

Izdajem jednosoban stan zadvije osobe u strogom

centru grada.!: 055-223-280

065-808-436*****

Prodajem ili mijewamtrospratnu ku}u na placu

veli~ine jedan dunumu Vogo{}i.

!: 055-213-006 i065-654-440

*****Prodajem plac 500 m2 u

centru Vaqeva.!: 065-569-881

065-539-282*****

Izdajem dvosoban stan u

Ulici profesoraBakajli}a, preko puta

Ajri{ paba.!: 065-246-476

*****

Prodajem zemqi{te 5,5dunuma u komadu ili

parcelisano u blizinigradskog grobqa Pu~ile.

Dozvoqena gradwa.!: 066-355-439

061-357-908*****

U Novom Sadu izdajemdjevojci namje{tenu sobu

sa upotrebom kuhiwe ikupatila. Ima grijawe, itelefon, a za sve ostaleinforamcije pitati na

telefon.

!: 055-211-300*****

Povoqno izdajem lokalveli~ine 15,5 m2 pored

Zelene pijace, kod

,,San Marka”.!: 065-569-881

065-539-282*****

Prodajem auto ,,mazda 626’’

1986. godi{te dvijehiqade kubika

(neregistrovana,u voznom stawu).!: 065/311-522

*****Prodajem stan veli~ine72 m2 u strogom centru

Bijeqine (kod crkve),renoviran.

Cijena po dogovoru.!:065/664-917

*****Dajem ~asove engleskog i

holandskog jezika.!:062-751-288

*****Traìm ~ovjeka za brak,

starosti od 65 do 70 godi-na. Obezbije|en stan u

Velikoj Obarskoj.Molim bez SMS poruka.!066/175-407

*****Prodajem izuzetno

povoqno elektro mlin zakruwewe i mqevewe

ìtarica.!:055/202-628

*****

IME I PREZIME

TEKST

Atinska 2, Bijeqina

MILORADA - MILE VUJI]A

S qubavqu Te spomiwemo, a uspomene i sje}awa naTebe ~uvamo u na{im srcima.

Tvoji najmiliji: supruga JELA, k}erka ANA, sinovi@IVKO i MIROSLAV, zet @IKO, snaje GORDANA iVERA, unuci ALEKSANDAR, BRANISLAV,FILIP,

MIHAJLOI PREDRAG

12. septembra 2009. godine navr{i}e se godina dana odsmrti na{eg dragog

Dragi na{ Bane,i ovog 12. septembra svi kojima si zna~io ne{to u

ìvotu i jo{ uvijek zna~i{, plaka}e sa nama i suzamazaliti cvije}e na tvom grobu. Jer, naàlost, jedino

tako ti moèmo re}i koliko te volimo ikoliko nam nedostaje{ svima.

Tvoji: mamaVUKA, tataMILENKO i sestra DRAGANA

Dana 12. septembra 2009. godine navr{ava se jedanaestgodina od kako nije sa nama na{

Dragi Brano, svi ovi dani igodine bez tebe nam prolaze

sa jednom istom mi{qu:Kako bi bilo da si sa nama?

Volimo te i mislimo na tebesvakog dana.

Tvoji: baba QUBICA, djedDRAGOi nana VUKA

BRANISLAV - BANEMILO[EVI]

23.12.1982 - 12.09.1998.

Dragi Bane,tvoje mjesto i qubav u

na{im srcima nisu nestalini poslije jedanaest godina.Voqeli smo te, volimo te i

uvijek }emo te voqeti.

Tvoji: keka JELICA, tetak CVIJETIN, ro|ak DRAGI[Ai ro|aka GORICA

BRANISLAV - BANEMILO[EVI]

23.12.1982 - 12.09.1998.

mmaallii oo gg llaassii SS EEMMBB EE RR SS KK II HH NN OO VV II NN AA

BRANISLAV - BANE MILO[EVI]23.12.1982 - 12.09.1998.

Upoznao bih slobodnugospo|u do 60 godinastarosti, koja ima stan uuèm dijelu Bijeqine,Br~kog ili Zvornika ikoja èli da qetuje na@abqaku, a zimuje uSemberiji. Slobodanpenzioner, sa penzijomod 600 KM. Mogu} brak.

!: 065-844-3130038269604-827





SPORTSEMBERSKE NOVINE 10. SEPTEMBAR 2009. 23

0:0PODRIWSKI DERBI BEZ POBJEDNIKA

I

nakon ~e-tvrtog pr-venstvenogkola Zvor-

ni~ani, koji su u {am-pionat u{li sa {am-pionskim ambicijama,nisu osjetili slastpobjede, jer su fudba-leri bijeqinskog Rad-nika ostali nepora-èni na stadionu krajDrine. Bijeqinci subili boqi rival oddoma}e ekipe, ali ni-su uspjeli da realizujusvoje prilike predmreòm golmana Go-rana Maksimovi}a ko-

ji je bio najboqi ig-ra~ doma}e ekipe naovoj utakmici.

Iako bez konstruk-tora igre CvijetinaPavi}a koji je izostaozbog povrede, izabra-nici Nikole Balehrabro su se suprots-tavili favorizova-nom doma}inu. Nakon{to su bez ve}ih prob-lema smirili ofanzi-vu Drininih fudbale-ra s po~etka utakmice,polako su preuzeliinicijativu i u 37. mi-nutu imali velikupriliku da do|u u vo|-stvo, ali je sre}a bilana strani doma}ina.Mladi Slobodan Va-si} odlu~io se na uda-rac sa preko 20 meta-ra, lopta je fijuknulaiznad ruku GoranaMaksimovi}a, ali jepre~ka sa~uvala mre-ù doma}ina. U pos-qedwem minutu prvogdijela igre sjajnu pri-liku propustio je Fi-lip Vuji} koji se na-{ao sam ispred Mak-simovi}a, ali se spet-qao i prilika za gosteoti{la je u nepovrat.

Drugo poluvrijemepo~elo je inicijati-vom Drine, ali je odb-rana Radnika predvo-|ena ~uvarom mreèDraganom \or|i}em i{toperom BojanomSapawo{em otklawa-la sve opasnosti u {e-snaestercu Radnika.Kako se bliìo krajutakmice vidjelo se da

doma}in posustaje, pa je Radnik u fini{ubio opasniji rival. U79. minutu glavni su-dija Predrag Jevti} izDoboja mogao je mirnedu{e dosuditi jedana-esterac za goste, po{-to je u {esnaestercuDrine sru{en FilipVuji}. Ipak, arbitariz Doboja smatrao jeda gostuju}i napada~simulira prekr{aj, paga je kaznio ùtim

kartonom, iako je uti-sak sa tribina bio dase radilo o klasi~nomprekr{aju za najstro-ù kaznu.

Radnik je zadràodrugu poziciju na ta-beli sa osam osvojenihbodova, a u subotu jedoma}in ekipi Slogeiz Zvornika.

Na liderskoj pozi-ciji nalazi se BSK izBawa Luke sa 12 bodo-va. T.N.

RADNIKU BODU ZVORNIKU

DRINA (Z) - RADNIK 0:0STADION: Gradski, gledalaca: 400, sudija:Predrag Jevti} (Doboj), pomo}nici: R{umSimi} i Qubi{a ]eli} (oba iz Doboja),

delegat: \or|e Vukovi} (Gradi{ka), ùtikartoni: ]ulum (Drina), Takovac, Sapawo{,Vuji} (Radnik).

Igra~ utakmice: Bojan Sapawo{ (Radnik).

DRINA (Z): Maksimovi}, Jevti}, Sredojevi},Vuka{inovi}, Pavlovi}, M. Milo{evi},Nini} (od 88. Mitrovi} -), Kikanovi} (od 79.V. Milo{evi} -), Novakovi}, Lazarevi},]ulum. Trener Mile Milanovi}.

RADNIK: \or|i}, \uri}, Ostoji}, Takovac,Sapawo{, Joki}, Vasi}, Ga{evi}, Sajtanovi}(od 90. Arnautovi} -), Vuji}, Milutinovi} (od67. Niki} -). Trener Nikola Bala.

PORAZ KOZARERezultati 4. kola: GRADI[KA: Kozara -Proleter 0:1, PRWAVOR: Qubi} - BSK 1:5,

ZVORNIK: Drina - Radnik 0:0, VI[EGRAD:Drina HE - Sloboda 0:0, PALE: Romanija -Mladost 1:1, DOBOJ: Sloga - Sutjeska 1:0,TRN: Sloga - Famos 0:0.

Kapiten RadnikaFilip Vuji}

RUKOMETNI KLUB ,,BIJEQINA,,

Rukometni prvoli-ga{ RepublikeSrpske iz Bije-qine ostao je bez

rukovodtsva kluba i pred-sjednika Upravnog odboramagistra Sa{e Mi~i}akoji su podnijeli ostavkena sve funkcije u klubu.Kao razlog za odlazak izbijeqinskog rukometnogsporta navedeni su te{kafinansijska situacija inerazumijevawe lokalnevlasti za potrebe ovogsportskog kolektiva.

Neposredni povod za os-tavku, kako se kaè u saop-{tewu dosada{weg Up-ravnog odbora, jeste sma-

wewe buxeta sa 20.000 na8.000 KM, jer sa tim sred-stvima klub ne moè daqeegzistirati, niti se tak-mi~iti u narednoj sezoni.Veliki problem su i ne-povoqni termini za tre-ninge u dvorani u Ra~ans-koj ulici kojom gazdujeDirekcija za razvoj i izg-radwu grada, a radi se o je-dinoj dvorani u gradu ukojoj se mogu igrati ruko-metne utakmice i organi-zovati treninzi. RK Bije-qina ima ~etiri terminanedjeqno, od kojih su dvasat i 15 minuta prije po-no}i, {to je vrijeme u ko-me se ne moè trenirati,

kaè dosada{we rukovod-stvo kluba.

Po{to RK Bijeqina ne-ma sopstvenih prihoda, adosada{wi sponzori suotkazali sponzorstvo zbogekonomske krize, egzis-tencija kluba iskqu~ivozavisi od buxetskih sred-stava. Po{to se radi oklubu sa tradicijom dugom32 godine , trenutno ~lanuPrve rukometne lige Re-publike Srpske, dosada{-we rukovodstvo ovog klu-ba smatra da op{tinskauprava treba da preuzmebrigu o ovom sportskomkolektivu i ne dozvoli dase klub ugasi. T.N.

OSTAVKA

UPRAVNOG ODBORA

ODBOJKA[KI SAVEZ REPUBLIKE SRPSKE

Na osnovu go-di{weg prog-rama rada Od-bojka{kog sa-

veza Republike Srpske,Udruèwe trenera RSorganizovalo je protek-log vikenda dvodnevniseminar za svoje ~lanovekoji je odràn u Bijeqi-ni. Seminar je izazvaoveliko interesovawe od-bojka{kih stru~waka o

~emu svjedo~i podatak damu je prisustvovalo 67 tre-nera iz svih klubova RS.

- Seminar je u potpuno-sti uspio i opravdaoova-kav vid okupqawa na{ihodbojka{kih stru~waka.Ciq seminara bilo je st-ru~no usavr{avawe na-{ih trenera i upoznava-we sa izmjenama pravilaodbojka{ke igre koje }ebiti primijewene od ove

sezone. Predava~i u st-ru~nom dijelu bili su is-taknuti odbojka{ki tre-neri iz Srbije dr GoranNe{i} trener univerzi-tetske reprezentacijeSrbije i {ef katedre zaodbojku na Fakultetu zafizi~ko vaspitawe u Be-ogradu, trener CrvenezvezdeRatko Pavli~evi}i statisti~ar Dejan Jo-vanovi}, dok je o novimpravilima govorila Mi-rjanaLozanovi}, me|una-rodni odbojka{ki sudijaizZvornika. Najve}i dioaktivnosti obavili smou dvorani Osnovne {ko-le "Knez Ivo od Sembe-rije" za {ta dugujemozahvalnost direktoruove {kole Vasi Mitri}ukoji nam je obezbijediosve potrebne uslove zanesmetan rad. Pokaznimvje`bama uspjehu semina-ra pomogli su odbojka-{ice i odbojka{iRadni-ka, kaè Miroslav Mi-}i}, predsjednik Udruè-wa odbojka{kih treneraRepublike Srpske. T.N.

U BIJEQINI ODR@ANSEMINAR ZA TRENERE

Treneri natribinama



Documents

Semberske novine [broj 715, 10.9.2009]