Semberske novine [broj 711, 13.8.2009]

8/6/2019 Semberske novine [broj 711, 13.8.2009]

http://slidepdf.com/reader/full/semberske-novine-broj-711-1382009 1/24

EMBERSKE NOVINEL I S T G R A \ A N A O P [ T I N E B I J E Q I N A

ww.semberske.com e-mail: [email protected]

S13. AVGUST 2009. ! GODINA 30 ! BROJ 711 ! CIJENA 1,00 KM

TV PRAVA, PREVODI, MARKETINGTITLOVANJE, SINHRONIZACIJA

055 240 100

PRIZNAWA SO BIJEQINA

ZLATNAMEDAQA DOMU ZDRAVQA

str. 4

FILIJALA BIJEQINA

ZAVR[ENI PANTELINSKI DANI

BIJEQINA U RITMU EVROPE

SEMBERCIODU[EVILIITALIJANE

OBIQE@ENDAN JAWE

NIZOM MANIFESTACIJA

GRA\ANI JAWE PROSLAVILI DANOVE MJESNE ZAJEDNICE

NEBOJ[A MATI]

PROPALA IDRUGA PRODAJA,,SAVE

,,

str. 3

MI]O MI]I]

ODLO@ENORU[EWE DOMAOMLADINE

str. 7

KRIZA NE]EUSPORITI

KAPITALNEPROJEKTEKUD ,,SEMBERIJA

,,



D.OD.O.O.O. LEDER. LEDERBijeljina

www.leder-bn.comE-mail: [email protected]

Ul. Nikole Tesle br. 2Tel/fax: 055/212-303

055/212-302

Butik:Italijanska modna obu}aUl. Gavrila Principa br.5Tel: 055/206-107

Klaonica Ljeljen~a:Tel: 055/255-355Fax:055/255-237

MO DA R U GG I, B RU NE LL A,

R O SI NA , M A RI O B R UN I,

MORE S S I

OD JE ] A KR EA TO R AI RE NE G RA HO VA C

NN OO VV OO !!Maloprodajni objekti u Bijeljini:

1. Ul. Gavrila Principa 11

tel: 055/213-223

2. Ul. Dušana Baranjina 29

tel: 055/213-216

OBU]A:

RR aa dd nn aa jj ee dd ii nn ii cc aa BB II JJ EE QQ II NN AA

76300 BIJEQINA76300 BIJEQINA .. [ABA^KIH \AKA[ABA^KIH \AKA ..

PO[TANSKI FAH BP. 18PO[TANSKI FAH BP. 18

TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211TELEFONI: (055) CENTRALA: 201-211

TELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456ELEFAKS: 209-082, DIREKTOR: 209-426, TEHN. DIR.: 209-456

PO[TOVANI POTRO[AÎPO[TOVANI POTRO[AÎ

ELEKTRI^NE ENERGIJE!ELEKTRI^NE ENERGIJE!

RACIONALNOM POTRO[WOM IRACIONALNOM POTRO[WOM I

REDOVNIM PLA]AREDOVNIM PLA]AWEM UTRO[ENEWEM UTRO[ENEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETEELEKTRI^NE ENERGIJE, IZBJE]I ]ETE

ISKQUÊWISKQUÊWA, ÎME ÎNITE USLUGU IA, ÎME ÎNITE USLUGU I

SEBISEBI II NAMA.NAMA.

S p o{t o v aw e m ,E l e kt r o d i st r i bu c i j a Bi j e q i n a

Direktor.........055 209 759

Centrala.........055 201 342Komercijala...055 211 854

Fax.................055 201 445

Ul. Baje Pivljanina bb



SA TRAKE DOGA\AJASEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009. 3

Glavni i odgovorni urednik: Verica ZELENOVI], tel: 222-590 * Direktor: Qubo QUBOJEVI], tel: 202-126

* Zamjenik gl. i odg. urednika: Todor NIKOLI] * List gra|ana op{tine Bijeqina * Osniva~: Skup{tina op{tine Bijeqina

* Izdava~: JIP ,,SIM

,,

Bijeqina, Atinska 2, tel. (055) 202-621 * Ure|uje: Redakcijski kolegijum * Fotografija: Boìdar MILO[EVI]* Faks: (055) 202-126 * @iro-ra~uni: 554-001-00000175-41 (Pavlovi} banka), 555-001-0000865985 (Nova banka)

* Cijena lista za inostranstvo je dvostruko ve}a, plus po{tarina *[tampa: NIGD ,,Dnevne nezavisne novine,, Bawa Luka

* Rukopisi i fotografije se ne vra}aju * Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-250/95. od 3. jula 1995. godinelist je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 105.

EMBERSKE NOVINES

U FOKUSUKako tvrde poqoprivredni stru~waci, a i poqoprivredniproizvo|a~i ki{a koja je proteklih dana padala dobro je do{lausjevima na semberskim poqima, a naro~ito kukuruzu.

- Kukuruz je u fazi nalivawa zrna i sada mu je potrebna vlaga.Ove padavine, iako nisu bile obilne, su kao Bogom dane za kuku-ruz. Ki{a je }e olak{ati i muke povrtlarima da bar nekolikodana ne moraju zalivati parcele zasa|ene povr}em. Gorivo jejako skupo, a cijene povr}a su nikakve. Od proizvodwe povr}a, a

i bostana ove sezone nema zarade, podsje}aju ogor~eno semberskiratari.

KI[A U PRAVO VRIJEME

USRETI DOBROVOQNIH DAVALACA KRVI

ovodom obiqeàva ,,Svetog u Bijeqini su

17. Susreti dobrovoqnih davalaca

- Ovo je tradicionalna akcija kojoj se okupi veliki broj

krvi iz Republike i okruèwa. Ove godine

je oko 120 davalaca krvi i U Bijeqini su dva dana

davaoci krvi iz Lu~ana, Jagodine,

Sada, Rume, te delegacije dru{tva dobrovo-

davalaca krvi sa prostora Srpske. @elim da

da su nam do{li i Humanitarnog dru{tva èqezni~ara iz Ni{a,

je Petar Mati}, predsjednik Upravnog odbora dobrovoqnih davalaca krvi ,,Zdravqe’’ Bijeqina.

ako kaè ovom prilikom prikupqeno je 58 boca te~nosti ìvot zna~i.

okviru 17. susreta davalaca krvi u Bijeqini odràna je i Skup{tina DDDK Republike Srpske na kojoj je izmi-

Statut, izabran jedan potpredsjednik Upravnog odnora Srpske, a najvi{e pa`we posve}eno je pripremi dokume-

koji }e omogu}iti u~e{}e u grantu Vlade Republike predvi}enom za humanitarne organizacije od posebnog

- Tokom boravka u Bijeqini na{i gosti su prisustvovali i Pantelinskim sve~anostima, a u petak uve~e, prvog

susreta, u Domu u~enika u Bijeqini, gdje su gosti bili organizovana je sve~ana ve~era i druèwe do

u no}, dodao je predsjednik Upravnog odbora DDDK’’ Bijeqina. V.Z.

HUMANOST I DRU@EWE

RE]I SABOR ,,SRPSKE MRE@E,,

NA OZRENU

ODBRANA SRPSKE JEDINIGARANT OPSTANKA

^lanovi KUD ,,Sembe-rija’’ u~estvovali name|unarodnoj smotrifolklora na Sardi-

niji u Italiji na kojoj su bilifolklorni ansambli iz jo{{est zemaqa.

Kako su potvrdili ~lanoviKUD ,,Semberija’’, koji su biliu Italiji, oni su u~estvovali ina zajedni~kim koncertima ko-

ji su odràni u sedam gradovaSardinije.

U svakom od tih gradova or-ganizovan je sve~ani konert sadefileom svih u~esnika, tekra}a druèwa sa doma}inimamjesta u kom su nastupali. Pre-ma tvrdwama ~lanova KUD,,Semberija’’ boravak u Itali-

ji bio je prilika i za razmjenu

iskustava i upoznavawe kultu-re, jezika i obi~aja.

- Oni su dostojno predstav-qali Bijeqinu i mi smo ih ipotpomogli da odu na tu turne-ju, rekao je na~elnik Odjeqewa

za dru{tvene djelatnosti,Slavko Ba{i}, na prijemu koji

je povodom nastupa KUD ,,Sem-berija’’ u Italiji organizovanu Skup{tini op{tine Bije-qina. V.Z.

KUD ,,SEMBERIJA,,

ODU[EVILO ITALIJANE

dbrana Republike Srpske, kao najve}eg istorijskog srpskog naroda u posqedwih dvadeset godina,

garant biolo{kog i svakog drugog opstanka i srpskog naroda na wegovim vijekovnim teritorijama u

Svako daqe ras- dejtonskih

Republike je nedopustivo i

nastupaju}im ustavnim u BiH sve

treba jedinstveno u odbranu RS,

tu obavezu posebno i dràva Srbija kao

Dejtonskog Ovo je glavni

3. Sabora mreè" koji je

blagoslov episkopa zvorni~ko-tuzlanskog gospodina odràn u manastiru Svetog Nikole na Ozrenu.

- Sabor na Ozrenu bio je nadahnut slobodarskim idejama naroda. Republike Srpska je odabrana za odràvawe

Sabora upravo zbog ~iwenice {to je Republika najve}a i jedina pobjeda srpskog naroda u posqedwih

godina kada je na{ narod doìvio mnogo istorijskih Od srpskog naroda u Republici Srskoj moè se mnogo toga o kultu slobode i otpora koji je u Srbiji u

rekao je Bo{ko Obradovi} iz Srpskog sabora

socijacija "Srpska mreà" okupqa oko 70 nestrana~kih, i rodoqubivih srpskih organizacija iz Srbije,

Srpske, Crne Gore i dijaspore. S.M.

PetarMati}PetarMati}

NEUSPJELA I DRUGA LICITACIJA ZA KUPOVINU BIJEQINSKE PREHRAMBENE INDUSTRIJE

Propao je i drugi po-ku{aj licitacijeza kupovinu Preh-rambene industri-

je ,,Sava’’ zato {to nije bilozainteresovanih kupaca.

- S obzirom na to da se doutorka 11. avgusta, do 12 ~aso-va,kada je biokrajwirok,nijepojavio nikoko je zaintereso-van za drugu licitaciju sa ci-jenom od 9.800.000 KM, prodajaje propala, rekao je ste~ajniupravnik Neboj{a Mati}.

Na prvoj licitaciji za ku-povinu ,,Save’’ cijena ovog ne-kada{weg privrednog gigantaiznosila je 13.000.000 maraka,na koliko je i procijewenavrijednost imovine ovog pre-duze}a. Da podsjetimo, odlukao prodaji ,,Save’’ putem lici-tacije donesena je nakon {tosu propali svi poku{aji zapronalazak strate{kog part-nera i oìvqavawe ovog pre-duze}a kroz anga`man op{ti-ne Bijeqina i Vlade Republi-ke Srpske. Skup{tina povjer-ilaca tada je donijela i odlu-

ku da, ukoliko se ne postigneprodajna cijena od minimum9.800.000 KM, {to je najmawasuma za namirewe svih dugova,,Save’’, ponovo }e biti razma-trane preostale mogu}nostiprivatizacije.

- Odbor povjerilaca je ju~epredloìo u kom pravcu bitrebalo daqe da se djeluje, aveoma brzo }e se sastati iSkup{tina povjerilaca koja}e odlu~iti {ta ubudu}e ~i-

niti, izjavio je za ,,Semberskenovine’’ ste~ajni upravnik Ne-boj{a Mati} dodav{i da za-kon omogu}ava da se na tre}ulicitaciji ne izlazi sa utvr-|enom cijenom, nego da se onamoè utvrditi i putem slo-bodne prodaje, odnosno pogod-be. Kako saznajemo, Skup{ti-na povjerilaca ,,Save’’ }e sesastati ~im se ste~ajni sudijavrati sa godi{weg odmora.

M.R.

PROPALA PRODAJA ,,SAVE,,



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.4

SVEÂNA SJEDNICA SKUP[TINE OP[TINE BIJEQINA POVODOM SLAVE GRADA

Maksimalna racionalizacija potro{wei angaòvawe na gradwi kapitalnihinfrastrukturnih objekata u Bijeqini recept su za prevazilaèwe krize...

Usubotu nave~e u Do-mu omladine odr-àna je sve~anasjednica Skup{ti-

ne op{tine Bijeqina na kojoj su podijeqena priznawa inagrade zaslu`nim gra|ani-ma i organizacijama, koji su urazli~itim oblastima ìvo-ta ostvarili zapaène rezul-tate.Najzna~ajnije op{tinsko

priznawe, Zlatna medaqa"Knez Ivo od Semberije"uru~ena je kolektivu Domazdravqa Bijeqina za izuze-tan doprinos u oblasti zd-ravstva na podru~ju op{tineBijeqina, dok je Srebrna me-daqa "Knez Ivo od Semberi-je" dodijeqena privrednikuVojinu Mitrovi}u za aktiv-no u~e{}e u sportskim, kul-turnim, humanitarnim i do-natorskim aktivnostima ikao uspje{nom privrednikuna teritoriji op{tine Bije-qina i RS.Zlatne medaqe "Filip

Vi{wi}" dodijeqene su Zd-ravku Zgowaninu za dugogo-di{wi rad u oblasti prosv-

jete, kulture i za objavqi-vawe {est kwiga pjesama iproze, kao i za aktivnost uKwièvnom klubu "JovanDu~i}", te doktoru MilanuSpasojevi}u za postignuteizuzetne rezultate u oblastihirur{ke medicine, humano-sti, u~e{}u u humanitarnimakcijama i omiqenom qekaruu Semberiji.Srebrna medaqa "Filip

Vi{wi}" pripala je Sini{iPaji}u za izuzetan doprinosna poqu muzi~ke umjetnostii Milanu [ubari}u iz îka-ga za izuzetan doprinos u hu-manitarnim aktivnostima i

ja~awu veza sa dijasporom.Dobitnici Bronzane meda-

qe "Filip Vi{wi}" su Dra-goslav Peri} iz Pu~ila zaangaòvawe u unapre|ewuukupnog dru{tvenog ìvota uPu~ilama i Bogdan Kova~e-vi} iz Bijeqine za dugogodi-{wi rad i doprinos razvojuvaspitno - obrazovnog proce-sa u oblasti fizi~ke kulturei za postignute rezultate natakmi~ewima.

Zlatne zna~ke op{tineBijeqina dodijeqene su Od-bojka{kom klubu "Radnik",Qubi{i Lazi}u iz Golog Br-da i Savjetu Mjesne zajedniceBrodac, dok je Srebrna zna~-ka op{tine Bijeqina pripa-la Kwièvnom klubu "JovanDu~i}".

Pozdravqaju}i goste izgradova pobratima, Kru{ev-ca u Srbiji, Kumanova u Ma-kedoniji, Langenhagena u We-ma~koj i od sada i grada pob-ratima Ruse u Bugarskoj, tebrojne goste iz susjednih

op{tina RS i Srbije, na~el-nik op{tine Bijeqina, Mi}oMi}i} istakao je da se slavaop{tine Bijeqina obiqeà-va u vremenu globalne eko-nomske krize, ali i u situa-ciji dobrih me|unacional-nih odnosa, razumijevawa ipovjerewa koje vlada me|ugra|anima.

- Na ekonomsku krizu odgo-vori}emo na dva na~ina, mak-simalnom racionalizacijomjavne potro{we i angaòva-wem na igradwi kapitalnihinfrastrukturnih projekata,

kao {to je gradska kanaliza-cija, gradska zaobilaznica,regionalna deponija i novabolnica. Neki od tih objeka-ta su u zavr{noj fazi, a neki}e biti izgra|eni uz kredit-nu podr{ku me|unarodnihfinansijskih institucija idonacija. I daqe }emo se an-gaòvati na pruàwu soci-jalne pomo}i onima kojima jeona najneophodnija.Ostvari-li smo izuzetan napredak uproteklom periodu, a na{aèqa je da i narednu slavuop{tine do~ekamo u zdravqu

i vesequ, sa {to mawe prob-lema i sa {to vi{e razvoj-nih planova i ambicija, re-kao je u svom obra}awu naSve~anoj sjednici SO Bije-qina, na~elnik Mi}i}.

Prisutne je pozdravio iWegovo preosve{tenstvoepiskop zvorni~ko - tuzlans-kiVasilije, rije~ima da rt-vovawe za drugoga preds-tavqa najve}u qudsku vrlinui da istinite bogoqupce i~ovjekoqupce i Bog ujediwu-

je u me|usobnoj qubavi iblagostawu. E.S.N.

Op{tinskapriznawazaslu`nimgra|anima iorganizacijama

Najzna~ajnijepriznawe

kolektivu DomuzdravaqaBijeqina

Srebrna medaqaprivredniku VojinuMitrovi}u Detaq sa Skup{tine

PRIZNAWAI NAGRADENAJBOQIMA



AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009. 5

wwwwww..ppaannrraaddiioo..ccoomm

NASTAVAK RADOVA NA IZGRADWI KANALIZACIJE

U Ulici Svetozara ]orovi}a,u ponedjeqak, 10. avgusta, zvani~no,a i po planu, po~eli su radovi naizgradwi tre}e faze kanalizacije,kapitalnog infrastrukturnog projekta u Bijeqini. U narednih 240radnih dana bi}e ura|eno 4.500metara fekalne kanalizacije,oko 6.000 metara vodovoda, te vi{e od2.000 metara ulica. Sredstva u iznosuod 3.619. 000 evra obezbije|ena su

kreditom Evropske razvojne banke,a izvo|a~ radova je KompanijaBuk promet’’ ...

KRIZA NE USPORAVA

KAPITALNE PROJEKTE

Zvani~an po~etak ra-dova bio je u UliciSvetozara ]orovi}a,dok su istovremeno

adovi otpo~eli na jo{ dvijeokacije, kod zgrade Vodopri-rede, u Ulici Cara Uro{a,e u Ulici Pere Stani}a, iza

{kole ,,Knez Ivo od Semberije’’.- Danas smo krenuli sa jo{

odfaza kanalizacije, aje kolektorkoji ide ulicom

Baranina i koji spajaovaj dio grada. Komple-

tender i tenderska cijenaprojekta kanalizacije je

evra, a time }emo na-vi{e od 2.000 metara

4.500 metara fekalnogi oko 6.000 metara

, izjavio je na~elnikp{tine Mi}o Mi}i} izra-

àvaju}i nadu da ne}e bitirobijawa rokova i da }e izvo-a~e radova posluìti lijeporijeme kako bi u roku, do juna010. godine obavili sve pred-i|ene radove.Po~etku radova prisustvo-

ao je i pomo}nik ministraoqoprivrede, {umarstva iodoprivrede u Vladi RS, Mi-

Stevanovi}.

- U Vladi RS smo veoma za-interesovani za ovakve inf-rastrukturne objekte, pogoto-vo za objekte koji su u komu-nalnoj infrastrukturiu smis-lu vodosnabdijevawa,a i kana-lisawa i odvo|ewa otpadnihvoda.Vlada RS je iza ovog pro-jekta stala u smislu garancijakoje je dala Evropskoj razvoj-noj investicionoj banci, a za-jedno sa op{tinom veoma ak-tivno radi na tome kako da idaqe obezbijedi sredstva, jerovo je samo jedna od faza rea-lizacije projekta, rekao jeMihajlo Stevanovi} isti~u}ida je sada prioritet obezbje-|ivawe sredstava za ure|aj tret-mana otpadnih voda, te kakootpadne vode odvesti od Pump-ne stanice 1 do [e}erane, gdje}e biti lociran pre~ista~.

Stevanovi} je ovom prili-kom najavio i nastavak radovana navodwavawu poqoprivred-nih povr{ina.

- U septembru }e Vlada ima-ti intenzivne aktivnosti usmislu obezbje|ivawa kredit-ne linijeEvropske investici-one banke, a imamo intenzivnerazgovore i sa Svjetskom ban-

kom, tako da se najvjerovatnijepo~etkom sqede}e godine po-novo otvaraju radovi na navod-wavawu zna~ajnih poqopriv-rednih povr{ina, {to zna~ida idemo u tre}u fazu vodop-rivrednog ure|ewa Semberije.

U ime Kompanije ,,Buk pro-met’’ Qubomir Ivanovi}, jeporu~io gra|anima Bijeqinekojima }e izvo|ewe radovaometati funkcionisawe sva-kodnevnog ìvota, da }e senarednih 10 mjeseci truditida budu {to korektniji i efi-kasniji, napomiwu}i da su u

dogovoru sa policijom osigu-rani alternativni pravci zaodvijawe saobra}aja.

Tehni~ki direktor ,,Bukprometa’’, Jovan Gaji} preci-zira da }e se prikqu~ci i sa-nacija dvori{ta raditi para-lelno kako se budu odvijali ra-dovi na glavnom kolektoru,ali da ne}e biti u funkciji od-mah, nego kad sa radovima do|udo mjesta uliva. On procjewujeda }e izvo|a~ radova bez prob-lema ostvariti predvi|enirok zavr{etka radova.

M.R.

NOVI BREND SEMBERSKE PRIVREDE

Preduze}e "Euro-timber" iz Koj~i-novca koje se bavipreradom drveta i

postoji ve} 13 godina, odpro{le godine u svom asorti-manu kupcima nudi i ku}ebrvnare koje, zavisno odkvadrature, ko{taju izme|u7.000 i 15.000 KM. Atraktivneku}e od drveta prodaju se uokviru posebne firme "StecoCentar ", a osim 70 ku}a proda-tih na doma}em trì{tu, pro-daja je krenula i u inostran-stvu. Preduze}e iz Koj~inovca

jedno je od rijetkih na pod-

ru~ju Semberije koje zapo{-qava i povratnike, te uspje{-no posluje uprkos ekonomskojkrizi. VlasnikMilenko Ste-

vanovi}, koji je poslovnoiskustvo stekao rade}i uSloveniji i Australiji, kaèda je svih 60 zaposlenih u ovom

preduze}u uredno prijavqeno.- Tako je bilo od po~etka.Najva`nije je da dobro radimoi da se dobro slaèmo. Na{stav je takav, a sve {to smopostigli, postigli smo vlas-titim sredstvima i vlastitimradom, kaè Stevanovi}.

On isti~e da je plan zapo{-qavawe jo{ 20 radnika, a osimbrvnara, za koje izra|uju ikompletan namje{taj od drve-ta, ovo preduze}e odavno pro-izvodi parket, dok kuvanu bu-kovinu izvozi u gotovo 30 ze-maqa svijeta.

M.E.

BRVNARE IZ KOJÎNOVCA

Milenko

Stevanovi}

Milenko

Stevanovi}

SRS ,,DR VOJISLAV [E[EQ,,

Neka se ne zavaravajuoni koji misle da }eovo politi~ko prim-irje da potraje, jer je u

RS i BiH izuzetno te{ka poli-ti~ka situacija, istakao je pred-sjednik SRS ,,Dr Vojislav [e-{eq” za RS, Mirko Blagojevi}na redovnoj konferenciji za no-vinare istovremeno izraàvaju-}i nezadovoqstvo sada{womvla{}u na nivou RS, a pogotovona nivou BiH, te svim onim {tose name}e kao slika politi~kogstawa u zemqi.

- Nas kao da neko poku{ava daprevari, pa se stvorila la`naslika u kojoj se poistovje}uju fe-deralni organi i organi BiH.Federacija BiH je jedno, a Pred-stavni~ki dom i Savjet minis-tara su ne{to sasvim drugo.To suzajedni~ke institucije svih nar-oda BiH, rekao je Blagojevi}navode}i da u stvarawu la`neslike u posqedwe vrijeme dostadoprinose izjave Du{anke Maj-ki}i MiliceElez, a izrazio je isvoje razo~arewe radom minist-ra i wegovih pomo}nika.

- Kao da se ne{to priprema,upozorava Blagojevi} ukazuju}ida su pri~e o ustavnim promjena-ma sve glasnije, te istakao da se opromjenama ustava ne moè raz-govarati sve dok se ne izvr{i po-pis stanovni{tva.

-U svim savremenim zemqamapraksa je da se popis stanovni{-tva vr{i svakih 10 godina, a odposqedweg popisa kod nas pro{-lo je punih 18 godina. To ne bibilo ni te{ko, ni skupo obaviti,jer su danas razvijene informa-cione tehnologije, a za{to se tone uradi ja mogu samo da naga|am.Kada bi se izvr{io popis stano-vni{tva, iz tog popisa bi se vid-jelo da je srpski narod najve}a`rtva proteklog rata, tvrdi Mi-rko Blagojevi}.

Srpski radikali su na preskonferenciji uputili kritikena rad bo{wa~kih predstavnikau Domu naroda i Narodnoj skup{-tini RS nagla{avaju}i da ,,je toza svaku osudu i na to na{i pred-stavnici u Parlamentu RS trebaodlu~no i adekvatno da reaguju, ane da se ovako prenemaèmo i daih molimo da se vrate i da po~nuda rade ono za {ta su izabrani iza {ta su pla}eni”, ocjewuju}i dasu ta doga|awa najava jedne burnepoliti~ke jeseni u BiH.

-Za nas, srpske radikale, kojismo krenuli ,,U napad”, a to jeslogan na{ekampawe, koji}e svevi{e biti prisutan i kog }emopotpuno afirmisati 18. oktobranaIzbornoj skup{tiniOO SRS,,Dr Vojislav [e{eq” u salibioskopa ,,Radnik”, najavio jenovinarima Mirko Blagojevi}.

M.R.

ÊKANAS BURNAJESEN!



AKTUELNOSTI SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.6

Nakon {to su lokalniparlament grada Ruseu Bugarskoj i Skup{-tina op{tine Bije-

qina na svojoj nedavnoj sjednicidonijeli odluke o bratimqewudva grada, u subotu, osmog avgustapotpisan je i Sporazum o bra-timqewu - prijateqstvu, koji supotpisali gradona~elnik gradaRuse u Bugarskoj Boìdar Jotovi na~elnik op{tine BijeqinaMi}o Mi}i}.

Ceremoniji potpisivawa pri-sustvovale su i delegacije op{-tina Kru{evac u Srbiji, Kuma-novo u Makedoniji, Langenhagenu Wema~koj, s kojima je op{tinaBijeqina ve} potpisala ovakvesporazume.

Nakon potpisivawa sporazumao bratimqewu, na~elnik op{ti-ne Bijeqina Mi}o Mi}i} izja-vio je da op{tinska uprava imaza ciq da Bijeqinu izgradi kaomoderan, otvoren grad koji }epro{irivati i u~vr{}ivati sa-radwu sa drugim evropskim gra-dovima.

- Povodimo se za onom pozna-

tomizrekom, da "svak onajkoji jeprona{ao novog prijateqa, pro-na{ao je pravo bogatstvo’’. U~-vr{}ivawem saradwe sa pomenu-tim gradovima pobratimima ipronalaèwem novih prijateqau evropskim gradovima, Bijeqi-na }e lak{e i brè ostvarivatisvoje zacrtane razvojne ciqeve.

Gradona~elnik grada Ruse uBugarskoj, Boìdar Jotov ista-kao je da se potpisivawem spo-

razuma o bratimqewu postavqatemeq dugoro~ne i uspje{ne me-|usobne saradwe.

- Me|usobnim upoznavawem,kad je pro{lost i sada{wost upitawu, kultura, tradicija iobi~aji, bogata istorija Bijeqi-ne,kaoi na{eg grada koji je pre-poznatqiv po Spomeniku slobo-de, postajemo bogatiji i duhovnoimaterijalno, naglasio je grado-na~elnik grada Ruse. Q.Q.

BIJEQINA I RUSE

GRADOVI POBRATIMI

Povodom hri{}anskogpraznika Svete Pet-ke Trnove Wegovopreosve{tenstvo

vladika zvorni~ko-tuzlanskigospodin Vasilije sluìo jeSvetu arhijerejsku liturgiju uKoreniti, u crkvi posve}enojovoj svetici. Obra}aju}i semnogobrojnim vjernicima vla-dika Vasilije ih je zamolio dase uvijek sjete sirotih vjernika

jer, kako je naglasio, hri{}ans-ki ìvot traì samoodricawe.

- Danas mnogi ìve u rasko-{i zaboravqaju}i sirotiwu.Kada za praznik ,,okre}etera`weve" zapitajte se kolikoputa ste se sjetili sirotiwekoja nema nasu{noga hqeba ikoliko puta ste se sjetili ènepoginulog borca koja je ostalasama sa puno djece, rekao je

vladika Vasilije.Korenita, jedna od najudaqe-

nijih mjesnih zajednica od admi-nistrativnog centra op{tine,doìvjela je preporod za veomakratko vrijeme. Zahvaqju}i an-gaòvawu mje{tana i finansij-skoj pomo}i op{tine ovo selo jeza posqedwih sedam godina do-bilo asfalt, novu {kolu i {kol-sko igrali{te, ambulantu, vo-dovod, crkvu, rasvjetu... Izgrad-wu crkve Svete Petke Trnove u

Korenti, koja je zavr{ena i osv- je{tana pro{le godine, pomog-li su op{tina Ugqevik, privred-nici i vjernici iz ovog sela do-brovoqnim prilozima. Premapri~i mje{tana, novoizgra|enacrkva je posve}ena svetoj PetkiTrnovoj, po{to se ona proslav-qa u avgustu, kada se u selu oku-pe mje{tani Korenite koji suna privremenom radu u inos-transtvu i koji su dobrovoqnimprilozima najvi{e u~estvovaliu izgradwi crkve, kao i drugihinfrastrukturnih objekata.

- Skoro da i nema evropskezemqe u kojoj ne radinekaporo-dica iz Korenite, pa je u selumaloqudi.Zatoqeti, u vrijemegodi{wih odmora, ovo mjestooìvi kada svi do|u u rodnoselo, isti~u mje{tani Kore-nite. R.J.

VLADIKA VASILIJE SLU@IO

LITURGIJU U KORENITI

Na poziv ~elnika Skup{tine op{tine Bijeqina u na{em graduovih dana boravio je i Konstandinos Kunakos, zamjenikgradona~elnika grada Kavala iz Gr~ke.

- Zamjenik gradona~elnika Kavale prisustvovao je i sve~anos-

tima povodom Pantelina. Gospodin Kunakos nije krioodu{evqewe zbog gostoprimstva i qepote Semberije i obe}ao da}e ponovo posjetiti Bijeqinu, rekao je Dragan \ur|evi}, pred-

sjenik Skup{tine op{tine Bijeqina nagla{aju}i da je ovo jo{jedna potvrda dobrog srpsko-gr~kog prijateqstva.

DRAG GOST IZ GR^KE

Mejra Beganovi}(63) prva jepovratnica uromsko selo

Jasewe na Majevici. Mejrase ove godine vratila izAmerike i trenutno ìviu susjednom selu Jasikovcu,ali je po~ela obnovu svojeku}e u Jasewu. U tome jojpomaù Bajro Beganovi},nekada{wi u~iteq u Jase-wu, danas nastawen u Tuz-li, predsjednik UdruèwaRoma Tuzlanskog kantona,Mujo Beganovi}, predsjed-nik Udruèwa Roma Teo-~ak-Jasewe, Beriz Begano-vi}, predsjednik MZ Jase-we, te romski aktivistiAlaga Suqi} i Refik Be-ganovi}. Svi se nadaju da }ewihovo selo jednog danaponovo biti obnovqeno,ali znaju da je jo{ dug putdo toga. Mejra ne moè vi-{e ~ekati.

- Mu` Ismet je umro iovdje smo ga sahranili, kao{to se sahrawuju svi Jase-wani bilo gdje da umru usvijetu. Moji sinovi i jaèlimo se vratiti u na{eselo. Tu|ina je tu|ina i jane mogu nigdje biti mirnaosim ovdje gdje sam nikla iponikla, gdje su sahrawenimoji najmiliji, gdje smoìvjeli sretno, kaè Mej-

ra Beganovi}. Prije rata Jasewe je ima-

lo oko 120 ku}a sa oko 700stanovnika, od ~ega oko 100zaposlenih na Rudniku iTermoelektrani Ugqevik.Imali su struju, vodu, {ko-lu, grobqe, mjesnu zajedni-cu i vaìlo je za jedinu or-ganizovanu romsku zajedni-cu na Balkanu. Naàlost,tokom rata na linijama ra-zdvajawa, selo je ostalo to-talno razru{eno, a uprkosinicijativama i najavamapovratka jo{ od 2001. godi-ne, do danas se nijedan sta-novnik nije vratio u ovoselo. Nekada{wi mje{ta-ni Jasewa sada ive u Bije-qini, Tuzli i {irom svije-ta i nadaju se donacijama ipomo}i za obnovu seoskeinfrastrukture. Na{i sa-govornici kaù da je seloostalo u nemilosti nad-le`nih za povratak i danije realizovana ni obe}a-na obnova {kole i prvih 20ku}a. Nakon Okruglog sto-la "Romi sela Jasewe", odr-ànog 2005. godine u Tuzli,deminiran je samo teren{irine oko 100 metara po-red puta kroz selo u duì-ni od 600 metara, ali jo{mnogo toga je ostalo da seuradi u ovoj nekada ure|e-noj romskoj zajednici. M.E.

POVRATAKU SELO JASEWE



AKTUELNOSTISEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009. 7

U PARKU NA TRGU KRAQA PETRA PRVOG KARA\OR\EVI]A ODR@ANA MANIFESTACIJA ,,DANI MEDA U SEMBERIJI 2009,,

UBijeqini je pro{logpetka otvorena tradi-cionalna privrednamanifestacija "Dani

meda u Semberiji" na kojoj jevoje proizvode izloìlo pet-aest p~elara iz Semberije, sa

Ozrena, Romanije, iz Br~kog iDrenovaca u Hrvatskoj.

Otvaraju}i ovu tradicional-u manifestaciju, na~elnik op-

{tine Mi}o Mi}i} izjavio je daBijeqina ima jedno od najbrojni-ih p~elarskih udruèwa u RS i

BiH i da, uz dobru organizaciju,va privredna grana moè ostva-iti jo{ boqe rezultate i ekon-msku dobit.Qubo Kneèvi}, p~elar iz

Popova, predsjednik Udruèwa~elara "Semberija" kaè da bi-eqinski i semberski p~elarimaju dugu tradiciju u proizvod-

wi meda i p~eliwih proizvoda,li da je jo{ uvijek sporan plas-

man meda.- Imali smo relativno dobru

kad je u pitawu proizvod-medaod bagrema, dok su druge

meda u ovoj godini podba-Nastojimo da {to vi{e

qudi ukqu~imo u p~e-i da na taj na~in ostva-

jo{ boqe rezultate, kaèkoji se p~elarstvom

avi ve} tridesetak godina ima 120 ko{nica.Neboj{a Andri}, iz Karano-

aca na Ozrenu, p~elarstvom seavi tridesetak godina.- Po struci sam gra|evinski

tehni~ar i pukom igrom slu~ajapostao sam p~elar. Vremenom mije ovo postala profesija i odp~elarstva ìvi moja porodica.Imamo 250 proizvodnih ko{ni-

ca i 500 ko{nica u kojima se vr-{i oplodwa za proizvodwu mat-ica. Moja specijalnost je proiz-vodwa matica. Posjedujem selek-cijski centar kontinentalnogeko tipa za RS koji je pod kont-rolom Poqoprivrednog fakul-teta u Beogradu i Bawaluke.Stru~waci povremeno dolaze ikontroli{u selekciju matica.

Neboj{a kaè da je bagrem

ekstra medio ovog proqe}a i da je imao prinose od 30 do 35 kilo-grama meda po ko{nici. Livads-ki med je podbacio zbog velikogbroja ki{nih dana u maju. Svoj

med Andri} prodaje kod ku}e ina sajmovima. organizovanog ot-kupa meda s ovog podru~ja jo{uvijek nema.

Uz med, Neboj{a proizvodi idruge p~eliwe proizvode, kao{to je propolis, mlije~, polen,rakiju medova~u i travaricu,razne likere s medom, propoliskapi. Kaè da mu u svemu punopomaè i supruga Zorica.

Dragica i Slobodan Luki},dugogodi{wi proizvo|a~i medaiz Bijeqine, imaju 70 ko{nica.Ove godine prvi med su vrcaliod uqane repice, bagrema i bag-

remca. Kaù, kad bi bilo orga-nizovanog otkupa meda, bilo bi iboqe zarade.Dragan Mandi} do{ao je na

ovu smotru proizvo|a~a meda izDrenovaca u Hrvatskoj.

- P~elarstvom se bavim petna-estak godina.Imamoko150ko{-nica i svake godine proizvedemodvije do tri tone meda. Cijenameda u Hrvatskoj je nià nego

ovdje, jeri dràvasnosi diopod-sticaja. Trenutno u maloprodajikilogram meda prodajemo po ci-jeni od trievra. Ovo je bila jed-naprosje~na godina za nas,a ovd-je smo do{li da vidimo kako todrugi rade. Na sajmovima p~e-larstva moè se puno toga nau-~iti, kaè Mandi}.Nikola Kerezovi}, p~elar iz

Br~kog kaè da p~elare ugroà-va "fal{" roba, vje{ta~ki pro-izveden med, a takvih proizvo|a-~a ima puno na trì{tu BiH.

- Imao sam prinos od deset do12 kilograma po dru{tvu. Zap~elare bibilopovoqno, kadbino}u padala ki{a, a dawu sijalosunce. Ipak, klima se mijewa ite{ko je ostvariti boqe prino-se u p~elarstvu. Ima proizvo|a-~a meda koji vje{ta~ki med pro-daju po cijeniod 3,5KM po kilo-gramu i tajmedu maloprodaji ko-{ta pet maraka, dok tegla pra-vog, kvalitetnog meda ko{ta tre-nutno 10 KM, kaè Kerezovi}.Jovanka i Milorad Te{i} ve}

dvadesetak godina p~elare uSemberiji i na Majevici.

- P~elarimo za svoje potrebe.Dio meda prodamo prijateqima,onima kojiznaju {ta je pravi kva-litet. Na{med prolazi redovneanalize i kvalitet je na prvommjestu, kaè Jovanka Te{i}.

Na ,,Danima meda u Semberiji2009’’Gordana \ukovi} iz Rudog

jednina je imala {tand na kojem je izloìla su{ene {umskeplodove. E.S.N.

BAGREM JAKO DOBRO MEDIO

ODLO@ENORU[EWEDOMAOMLADINE

Najavqeno ru{ewezgrade Doma om-ladine u centrugrada odloèno

je za desetak dana, jer je ob-novqen tender za izvo|a~a ra-dova novog objekta, objasnio

je na~elnik op{tine Bije-qina, Mi}o Mi}i}.

- O~ekujem da }emo dokraja mjeseca zavr{iti ten-dersku proceduru za izvo-|a~a radova za gradwu cen-tra, a za ru{ewe Doma omla-dine posao je na tenderu ve}dobilo preduze}e ,,Peri}’’,precizirao je Mi}i} i do-dao da ru{ewe jo{ ne èleda zapo~nu, jer namjeravajuda izgradwu objekta Centraza kulturu po~nu ~im se uk-loni stara zgrada ~ije ru{e-we }e ko{tati oko 40.000konvertibilnih maraka.



HRONIKA SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.8

STUDENTI OBI[LIGROMI@EQ STUDENTI OBI[LIGROMI@EQ

Studenti biologije sPrirodno - matemati~-kog fakulteta u NovomSadu, ~lanovi Nau~no -

istraìva~kog dru{tva studena-ta biologije "Josif Pan~i}" naistraìva~kom kampu "Zasavi-ca 2009" posjetili su Laketi}avir i baru Gromièq koja se na-lazi u Velinom Selu. Prema ri-

je~ima studenta ~etvrte godinebiologije, Dimitrija Radi{i}a,tresetna mo~vara Gromièq ih

je zainteresovala nakon saznawada se u woj nalazi raritetnavrsta ribe "umbra krameri".

- Ovdje je vi{eekipa, od orni-tologa, hidrobiologa, hepetolo-ga, ihtiologa i endemologa. Na-{a èqa je da se ukqu~imo uistraìvawa na ovom lokalite-tu, da pomognemo u nekim daqimpostupcima za{tite prirode.Uzdobar sistem pra}ewa i dobrunau~nu podlogu mogu}e je na naj-boqi na~in za{tititi prirodui endemske vrste. Rezervat pri-rode "Zasavica" je blizak po

mnogo ~emu ovom lokalitetu imogu}e je uporediti biqke iìvotiwe sa ovadvalokaliteta.Profesor dr Milenko ]ur-

~i}, koji je me|u prvima utvrdiopostojawe rijetke vrste ribe"umbra krameri" na lokalitetuLaketi}a vir, na bari Gromi-èq, kaè da je iznena|en og-romnim interesovawem nau~ni-ka, studenata, ali i qubiteqaprirode za ovaj lokalitet.

- Razo~aran sam u lokalnu za-jednicu koja nije pokazala veli-ko interesovawe za ovaj lokali-tet, iako je iskazana deklarativ-napodr{ka. Obe}ano je da }e lo-kalitet u {to kra}em rokubitiogra|en i za{ti}en, me|utim, todo sada nije ura|eno. Razumijemda je u pitawu ekonomska kriza,aliovo nije stvar samo za nauku,nego i za svequbiteqe prirode.Svi oni èle da da posjete ovopodru~je, da se uvjere u autenti~-nost jedne stare vrste ribe, kao{to je "umbra krameri".

Profesor ]ur~i} kaè da je

neophodno popraviti put do sa-mog Gromièqa, bez obaveze dase taj put asfaltira, ali je neop-hodno da bude prohodan. Laketi-}a vir neophodno je i ograditi,kako bi se sprije~ilo bacawesme}a, uni{tavawe flore i fau-ne od strane nesavjesnih qudi.

- Ovdje senalaze i druge biqnei ìvotiwske vrste koje trebaza{tititi. Rije~ je o rijetkimvrstama koje su ve} i{~ezle unekim dijelovima Evrope. Jednavrsta jagor~evine nestala je na

podru~ju Evrope i u Bugarskoj.Neke vrste ve} se nalaze u ta-kozvanoj "crvenoj kwizi", a ri-je~ je o ugroènim vrstama koji-maprijeti opstanak. Mi ovajlo-kalitet moramo za{tititi zbognauke i zbogbudu}ih generacija.

Profesor ]ur~i} nagla{avada je "umbra krameri" izuzetnorijetka vrsta ribe koja je opsta-la tek u nekoliko stani{ta uEvropi. Na bari Gromièq ima

je u velikim koli~inama. Rije~ je o netaknutoj oazi prirode,

staroj dvije do tri hiqade godi-na, gdje se ova vrsta ribe odr-àla. Mnogi nau~nici smatrajuda je u pitawu rijedak nau~nifenomen, da se na tako malomprostoru jedna autohtona vrstamoè prona}i u tolikoj koli-~ini. Da bi se dobio prethodniza{titni status, prva prelimi-narna nau~na istraìvawa tre-ba da traju oko dvije godine. Teknakon toga Gromièq bi mogaobiti progla{en prirodnim rez-ervatom. Na tom podru~ju posto-

je rijetke raritetne biqke, alii oko 160 vrsta ptica. Hidro-lozi za Laketi}a vir tvrde da senalazi na takozvanoj "planins-koj lepezi Drine", te da natalo-èni muq spre~ava doticawehladne ~iste vode u vir. Podzem-ne vode, ve} je odavno uo~eno, uvrijeme zemqotresa naprostoprokqu~aju i pove}aju nivo vodeu bari Gromièq. Sve su to ele-menti za dodatno interesovawenau~nika koji }e u narednom pe-riodu ovdje ~esto boraviti. Q.Q.

Ute{koj saobra}aj-noj nesre}i koja sedogodila u petaknave~e, oko 20.35

~asova, na magistralnom pu-tu Bijeqina - Tuzla u seluRavno Poqe, izme|u Bijeqi-ne i Ugqevika, smrtno jenastradala An|elija Jova-novi} (73). Wen suprug, Pe-tar Jovanovi} (59), voza~ au-tomobila "jugo 45", koji je izza sada nepoznatih razlogaudario u traktor s prikoli-com, te{ko je povrije|en izadràn je na lije~ewu u

bijeqinskoj bolnici zbogpotresa mozga. Do sada nijeutvr|eno kako je do{lo doove saobra}ajne nesre}e, aistraga je utvrdila da jetraktor bio neosvijetqen,zbog ~ega je voza~ traktora,T.S. (39) iz Ugqevi~ke Ob-rijeì priveden u policiju iubrzo pu{ten ku}i.

Prema rije~ima deùrnogtuìoca Okru`nog tuì-la{tva u Bijeqini, Milo-rada Debeqevi}a, izdat jenalog za privo|ewe T.S., ko-

ji je upravqao traktorom i

nakon policijske obrade ialko - testa, koji je bio nega-tivan, on je pu{ten ku}i. Tu-ìlac je izdao nalog da seizvr{i obdukcija preminuleAn|elije Jovanovi}. Konsta-tovano je da je smrt nastupi-la usqed preloma vratnihpr{qenova. Doktor Slobo-dan Lovri}, deùrni hirurgna Hirur{kom odjeqewu bi-

jeqinske bolnice, izjavio jeda je Petar Jovanovi} vanìvotne opasnosti i da je

jo{ uvijek pod nadzorom qe-kara u ovoj bolnici. E.S.N.

POGINULA @ENAREPROGRAMIRAWE DUGA ZA STRUJU

Iz ZEDP ,,ElektroBijeqine’’ poru~ujusvojim potro{a~imada je 20. avgust krajwi

rok za zakqu~ivawe Ugovora oreprogramu duga za utro{enuelektri~nu energiju, te pozivajusvoje du`nike da se jave u Us-lu`ni centar pripadaju}e radne

jedinice elektrodistribucijeradi potpisivawa ugovora.

Oni gra|ani koji se odazovu unavedenom roku mo}i }e zakqu-~iti ugovor o pla}awu duga, a ko-

ji je zate~en na dan potpisivawa

i to u vi{e mjese~nih rata, dok}e kamate nastale nakon potpi-sivawa Ugovora o reprogrami-rawu biti otpisane po izmirewuduga.

U zavisnosti od visine dugekao i kategorije potro{we, du`-nici }e mo}i reprogramiratisvoje obaveze na 24 ili 36 mjese-ci, dok }e za doma}instva koja sukorisnici Vladinog programasocijalno ugroènih kategorijapotro{a~a elektri~ne energijetaj rok biti duì i iznosi}e 48mjeseci. E.S.N.

KRAJWI ROK20. AVGUST!



HRONIKASEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009. 9

Tradicionalnom prosla-vom i druèwem na oba-li Drine, uz prigodankulturno - umjetni~ki

rogram, u subotu, osmog avgusta,biqeèn je Dan Mjesne zajedni-e Jawa, najve}e bijeqinske mje-ne zajednice u kojoj ìvi izme-u trinaest i ~etrnaest hiqadatanovnika. Huso Ze~kanovi},redsjednik Savjeta ove mjesneajednice kaè da je od prije dvi-e godine nastavqena tradicijabiqeàvawa Dana Mjesne za-ednice i da je to prilika za

okupqawe i druèwe stanovni-ka ovog naseqa sa Jawanima kojiprivremeno ìve i rade u brojn-im evropskim zemqama.

Ve}ina stanovnika u ovojvelikoj mjesnoj zajednici ìviod poqoprivrede, a nezaposleno-st je jo{ uvijek najve}i problem,pogotovo mladih koji zavr{ava-

ju sredwe {kole i fakultete.Odre|eni broj Jawana bavi sezanatima i trgovinom, ali je sveto nedovoqno da bi se mogli br-è rje{avati brojni infrast-rukturni problemi u ovom nase-

qu. Op{tinska uprava je u pos-qedwih nekoliko godina uloì-la zna~ajna sredstva u razvoj in-farstrukture u ovom nasequ, anije izostala ni pomo} Vlade RSi dràvnih institucija BiH.

Tradicionalno okupqawe Ja-wana na obali Drine nije mogloprote}i bez u~e{}a lovaca i ri-bolovaca. U popularnoj discip-lini ga|awa glinenih golubovanajboqe rezultate postigao je

Miladin Stjepanovi}, ~lan Lo-va~kog udruèwa "Podriwe" izJawe, nastupao je za LU "Glavi-~ice". Postigao je 24 od mogu}ih25 pogodaka. Ekipno, najboqi subili ~lanovi Lova~kog udruè-wa "Semberija", sa 55 osvojenihpogodaka, drugi su bili ~lanoviLU "Crwelovo" sa 54 pogotka,dok su tre}e mjesto podijeli LU"Kova~evi}i" iz Tuzle i LU"Majevica" iz Lopara sa po 51pogotkom.Azem\eli}, predsjed-nik Udruèwa uzgajiva~a gol-ubova "Qubimac Jawe" organi-zovao je promociju i zvani~anupis nove autohtone rase golubo-va "Jawanski prevrta~", {to suverifikovali predstavnici Sa-veza udruèwa uzgajiva~a golu-bova BiH iz Sarajeva.

Lovci i ribolovci organizo-vali su ru~ak za sve u~esniketakmi~ewa i goste, posluìv{iih ribqom ~orbom, lova~kimpaprika{om i pasuqem. E.S.N.

OBIQE@EN

DAN JAWE

GLAS DRINEU ETERU U

krugu preduze}a"Semberka" u Jawi usubotu je pu{tena urad prva radio stani-

a u ovom nasequ "Glas Drine -Studio Semberka Jawa", koja }evoj program emitovati svakod-evno od 17 do 22 ~asa na frek-enciji od 104,2 megaherca.Jedan od dvojice suvlasnika

vog radija, Vahidin Mulamus-kaè da je to istorijski

renutak za Jawu u oblasti in-formisawa, jer je otvorena pr-a radio stanica u nasequ odetnaestak hiqada stanovnika.- Organizovani smokaoUdru-

gra|ana Jawai Bijeqina.Haxire{i} je tako|e

ove radio stanice.smo nabavili uz pomo}

me|ukojima je najve}aaustrijskog dràvnog

i televizije. Imamo dvo-zaposlenih radnika, a us-}emo zaposliti urednika

jednog novinara. Trenutnosamo muzi~ke sadr-

jer je u pitawu eksperi-faza na{eg radija.

bih se zaposlenima u

"Glasu Drine", "Semberki" iSkup{tini op{tine Bijeqinakoja nam je pomogla u reali-zaciji ovogprojekta.

Mulamustafi} kaè da }eova radio stanica biti infor-mativni servis gra|ana Jawe ida }e ih informisati o lokal-nim temama iz oblasti ekono-mije, kulture i sporta.Huso Ze~kanovi}, predsjed-

nik savjeta Mjesne zajednice Ja-wa kaè da }e nova radio stan-ica za Jawu predstavqati in-formativni "prozor u svijet".

- Jawaima veliku dijasporu iradio stanica }e predstavqatiinformativni most izme|uslu{alaca, a trebalo bi da nampomogne i u realizaciji bro-jnih infrastrukturnih i priv-rednih aktivnosti.

Na~elnik op{tine BijeqinaMi}o Mi}i}, na sve~anosti uJawi, izjavio je da je op{tins-ka uprava nesebi~no pomoglarealizaciju ovog projekta, uèqi da gra|ani imaju pra-vovremenu i istinitu in-formaciju o svim doga|ajima.

E.S.N.

Povodom slavegrada - SvetogPantelejmona,u izlo`benom

prostoru Muzeja Sembe-rije otvorena je izlo`ba" Stotinu godina prika-zivawa filmova u Bije-qini". O vijeku prikazi-vawa "pokretnih slika" iiluzija koje su voqeli gle-dati milioni qudi, govo-rio je jedan od autoraizlo`be, Zoran Midano-vi}.

- Nakon Sarajeva, Bi-jeqina je bila drugi gradkoji je u tada{woj BiH,potkraj 19. vijeka upoznaofilmsku umjetnost zaslu-gom na{eg sugra|anina,Mladena Gruji}a, koji jenakon boravka u Be~u, uBijeqinu donio aparat zaprikazivawe filmova.Aparat se zvao "laternamagika", odnosno "~arob-na lampa". U tada{wemVatrogasnom domu, koji senalazi u Majevi~koj uli-ci, organizovao je film-ske predstave za znati-èqnu publiku. Okreta-wem ru~ice, koja se na-lazila s desne strane "la-terne" na zid ili platno uzamra~enom prostoru,projicirao je pokretneslike - pravo ~udo za onovrijeme kad su i stati~nefotografije (dagerotipi -je) bile rijetkost. Ta no-vost je bila ravna sen-zaciji. Ipak, do prvogbioskopa Bijeqina }epri~ekati jo{ jedanaestgodina,kad jewema~ki ko-lonista, ma{inbravarHajnrih Brajtvizer otvo-rio prvi stalni bioskop uBijeqini prije ta~nostotinu godina.

Prvi bioskop bio jesmje{ten u magazi koja senalazila u Ulici JovanaDu~i}a. Za pogon kino -aparature sluìla jeobi~na Hofer - [ranc

lokomobila od vr{a}egarniture. Prodornim pi-skom je najavqivala po~e-tak predstave, na velikozadovoqstvo najmla|ihposjetilaca, podsjetio jeMidanovi} koji je saSweànom Anti} posta-vio ovu zanimqivu iz-lo`bu.

Prvi bijeqinski bios-kop radio je sve do po-~etka Prvog svjetskog ra-ta 1914. godine. Bijeqin-ski jevrejski trgovci,bra}a semo, Jakov i Aron,otvori}e 1919. godinebioskop "Edison" u stro-gom centru grada, u ta-da{woj Staroj ~ar{iji.Nezaobilazno je i imeFrawe Berdice, lokalnogbonvivana, sina poznatogbijeqinskog trgovca \o-ke Berdice, koji je 1937.godine nabavio aparaturuza zvu~ni i kolor film.zahvaquju}i wemu, bije-qinska bioskopska pub-lika upozna}e zvijezdezvu~nog i nijemog filma:ârlija aplina, BasteraKitona, Klerka Gebla,Erola Flina, Gretu Gar-bo, Marlen Ditrih, FredaAstera i druge. Sve dopo~etka Drugog svjetskograta, kino "Edison" bilo

je najzna~ajnija kulturnaustanova u gradu.

U Muzeju Semberije iz-loèni su i filmskiplakati, me|u kojima jenajstariji za film "Ni-no~ka" iz 1939. godine.

Bijeqinski bioskop jetrenutno, kako reko{eautori izlo`be, ni nanebu ni na zemqi.

Da li }e izgradwom no-vog Centra za kulturuponovo do}i do reinkar-nacije popularnih "pok-retnih slika" u nekim mo-dernijim izdawima itehnikama, tek treba davidimo. I doìvimo.

Q.Q.

100 GODINA FILMAU SEMBERIJI!




VEÊ SRPSKO-RUSKOG PRIJATEQSTVA U NARODNOJ BIBLIOTECI ,,FILIP VI[WI],,

Povodom slave grada -Svetog Pantelejmo-na, Narodna biblio-teka "Filip Vi{-

wi}" organizovala je srpsko -rusko ve~e i tom prilikom pred-stavqena je kwiga "Isto~no pi-tawe u ruskoj misli", autoraBranimira Kuqanina, u izdawuFolozofskog fakulteta Bawa-luka. O kwizi su govorili pro-fesor doktor Aleksa Buha i mr@eqko Vujadinovi}, vi{i asis-tent na Filozofskom fakultetuu Bawaluci.

Filozofska rasprava o isto~-nom pitawu, kao pitawu duha, sa-dràja i vrijednosti razli~itihvjera, kultura i civilizacija ko-

je su se susrele i sukobile naBalkanu i {irem prostoru Is-to~nog Sredozemqa, kao i u od-nosima Istoka i Zapada, otvore-na je i danas, sa obavezom i neop-

hodno{}u da se daju odgovori nabrojna pitawa na{eg vremena,istaknuto je na promociji.

Sam autor, Branko Kuqanin,profesor istorije dru{tvenihteorija, politi~ke i dru{tvene

filozofije i ruske filozofijena Filozofskom fakultetu uBawaluci, kaè da ovu kwigu vi-di kao mogu}i podsticaj za ~ita-we brojnih djela istraìva~aisto~nog pitawa, filozofa, pi-

saca, teoreti~ara dru{tva i po-litike.

- Od raznih tuma~ewa ~esto nevidimo samodjelo. âk je i shva-tawe i poimawe hri{}anstva odstrane ruskih filozofa, iako jeuglavnom rije~ o religioznimnau~nicima, dosta razli~ito ite{ko ga je svesti u jednu ravan.Upitan je i wihov pristup ate-isti~kom pravcu ruske misli.Najteà i najva`nija pitawa za~ovjeka vjerovatno nikada ne}ebiti rije{ena. Samosvijest jeotvorena za uvijek nova iskust-va,u protivnom, biobiizgubqeni sam smisao ìvota. A smisaoìvota vjerovatno treba svestina vje~ito tragawe, {to i ~inivje~nu mladost qudskog roda, ka-èKuqanin.

O zna~aju razvijawa srpsko -ruskog prijateqstva i wegovawaprijateqskih veza koje se nikada

kroz istoriju nisu prekidale,govorili su i aktuelni ministaru Vladi RS za rad i bora~ko - in-validsku za{titu, Rade Risto-vi} i predsjednik Udruèwagra|ana "Srpsko - ruska zajedni-ca", Savo Cvjetinovi}.

- Otaxbinski rat je osvijestiosrpski narod i vratio ga crkvi iduhovnosti. Saradwu s bratskimruskim pravoslavnim narodomnikada nismo prekidali krozistoriju. To istorijsko iskustvonas i primorava da gradimo je-dinstven nastup u balkanskoj, ev-ropskoj i svjetskoj politici, re-kao je ministar Ristovi}.

Savo Cvjetinovi} je najaviouzvratnu posjetu Sankt Peter-burgu i drugim ruskim gradovi-ma s kojima Republika Srpskaèli da ostvari privrednu ikulturnu saradwu.

E.S.N.

JEDINSTVEN NASTUP U POLITICI

Redovna isplata dje~ijegi materinskog dodatkaza juli po~ela je u petak,sedmog avgusta, saop{te-

no je iz Javnog fonda za dje~ijuza{titu RS.

Julskom isplatom dodatkaobuhva}eno je 36.303 djece, odnos-no 26.205 korisnika-roditeqa,{to je u odnosu na decembar 2008.godine vi{e za 4.168 djece, odnos-no 3.260 korisnika-roditeqa.

Dje~iji dodatak za tre}e dijetei za djecu iz vulnerabilne (osjet-qive) kategorije je 100 maraka, aza drugo i ~etvrto dijete je 45maraka.

Ukupna sredstva obezbije|enaza redovnu julsku isplatu dodat-ka za djecu iznose 2.442.190 KM

ili vi{e za 17.465 KM u odnosuna mjesec jun, a u odnosu na decem-bar 2008. godine vi{e za 170.540maraka. Za isplatu materinskogdodatka obezbije|eno je 314.300maraka, odnosno 100 maraka podjetetu, za ukupno 3.143 majke.

Ovom prilikom iz Javnog fon-da za dje~iju za{titu RS obavje-{tavaju sve korisnike prava nadodatak na djecu da je u toku obno-va zahtjeva za ostvarivawe ovogprava. Podno{ewe zahtjeva sapotrebnom dokumentacijom sevr{i do 30. septembra 2009. godi-ne u nadle`nom centru za soci-

jalni rad, odnosno slu`bi soci- jalne i dje~ije za{tite u mjestuprebivali{ta podnosioca zaht-

jeva. M.R.

ISPLATA DJEÎJEG IMATERINSKOG DODATKA

Uodmarali{te Kumboru okviru projekta ,,So-cijalizacija djece Re-publike Srpske-2009’’

sedmog avgusta otputovala jeosma smjena sa ukupno 164 lica,od kojih je 147 djece, 10 vaspi-ta~a, jedan qekar, jedna medicin-ska sestra, dva sportska anima-tora, dva studenta i jedan koor-dinator.

Projekat je to koji se odnosina podr{ku ujedna~avawu uslovaza zadovoqavawe razvojnih pot-reba djece i kvalitetniji psiho-fizi~ki razvoj, a realizuje seve} sedmu godinu za redom. Ovo-godi{wim projektom su obuhva-}ena posebno nadarena djeca -pobjednici na republi~kim iu~esnici na me|unarodnim tak-mi~ewima, te posebno istaknutisportisti, zatim djeca sa smet-wama u psiho-fizi~kom razvoju,djeca sa hroni~nim oboqewima,djeca bez roditeqskog starawa,djeca iz strukturalno i funk-cionalno poreme}enih porodi-ca, djeca iz socijalno ugroènih

porodica, djeca poginulih bora-ca i RVI, djeca civilne `rtverata, djeca romske populacije, tedjeca obuhva}ena Fondovim pro-

jektom ,,Rano otkrivawe djece saposebnim potrebama i wihovihrazvojnih problema - 2008’’, ta-kozvana ,,novootkrivena djeca’’.

Osmu smjenu ~ini 67-oro djeceiz Bijeqine koja obuhva}aju sveciqne kategorije projekta, aoformqena je u saradwi sa Cen-trom za socijalni rad, Udruè-wem Roma ,,Otaharin’’, Udruè-wem roditeqa sa ~etvoro i vi{edjece, Udruèwm za pomo} men-talno nedovoqno razvijenim li-cima ,,Nada’’, i Op{tinskom bo-ra~kom organizacijom, zati, 16-oro djece iz Ugqevika i 15-oroiz Lopara (saradwa sa Centromza socijalni rad i Udruèwa po-rodica sa ~etvoro i vi{e djece),te 49-oro djece iz Bawa Luke. Dje-ca iz Bijeqine, Ugqevika i Lo-para su, raspore|ena u dva autobu-sa, krenula u sedam ~asova sa grad-skog trga, a u isto vrijeme su kre-nula i djeca iz Bawa Luke. M.R.

QETOVAWE DJECE NACRNOGORSKOM PRIMORJU

Nakon provedenekomasacije u Sem-beriji prije tri-desetak godina

drasti~no je bio naru{enekolo{ki sistem, jer su kr-~ewem {uma i stvarawemnovih oranica uni{tena sta-ni{ta brojnih ptica i ivo-tiwa, pa su mnoge vrste bilenapustile ovu ravnicu, pr-venstveno rode i druge bar-ske ptice. Posqedwih godi-na priroda se ipak izborila- uspostavqena je kakva - tak-va ravnoteà, pa su se pticepo~ele vra}ati.

Prvo je do{lo nekolikoparova roda u svoja stara gni-

jezda u Dvorovima, Crwelo-vu, Popovima, Brocu i dru-gim selima, a onda ih je na-

rednih godina dolazilo svevi{e u atare sela pored rije-ka Save i Drine. Za rode se uovoj ravnici vjeruje da susimboli napretka, rodnostii plodnosti, pa su se wiho-vom povratku Sembersci ob-radovali.

Rode se ovih qetwih dana~esto mogu vidjeti na poqi-ma, po utrinama i pored rije-ka gdje ima dovoqno hrane zawih, ali je, ipak, jedan parkoji ima gnijezdo u centrusela Balatun, pored puta Bi-

jeqina-Ra~a, najpoznatiji, jer se ~esto odmaraju na vrho-vima krstova crkve ,,Svetatri jerarha’’u ovom selu.

Balatunci vele da se radu- ju {to se ove rode odmarajuna wihovoj crkvi - vjeruju da

je to siguran znak da }e wiho-vo selo biti napredno i da }ese u wemu ra|ati vi{e djece.

Rode su ~esto meta objekti-ma fotografskih aparata ikamera brojnih prolaznika,

jer rijetko koji qubiteq umjetni~ke ili dokumentarnefotografije moè odoqetiovakvom lijepom prizoru.

Roda je, ujedno, i za{titniznak akcije proizvodwe zd-rave hrane u Semberiji, koju

je prije nekoliko godina,otprilike kada su se ove gra-ciozne ptice po~ele vra}atiu ovu ravnicu, pokrenulorukovodstvo op{tine Bije-qina. T.S.N.

RODE NABALATUNSKOJCRKVI

Obala rijeke Savepored Semberijeposqedwih godi-na postala je

pravo urbano naseqe, sve odVr{ana, Crwelova, Ostoji-}eva i Broca do Ra~e i u{-}a Drine. Pouzdano se nezna koliko je izgra|eno ku-}a, vila, koliba, vikendicai potleu{ica (zavisno odstatusnog poloàja vlasni-ka), ali je zato nasip poredove rijeke najduà ulica uSemberiji i RepubliciSrpskoj - vi{e od dvadese-tak kilometara.

U posqedwe vrijeme sta-nari "Sava male" sve vi{e

nabavqaju plovne objekte:~amce, glisere, jahte, spla-vove... Tako je sada na sem-berskoj obali Save pravaflotila.

Ve}ina vlasnika svojaplovila koriste za ribo-lov, a mnogi za brzu vo`wupo {irokoj rijeci, krstare-we od Crwelova do Ra~e isli~no.

Na vezovima pored nekihku}a privezano je vi{e ~a-maca, ali su ipak najpopi-larniji oni klasi~ni - dr-veni premazani katranom.To je zbog bezbjedne plovid-be, stabilnosti ~amca, alii nostalgije. T.S.N.

FLOTILA NA RIJECI SAVI



HRONIKA / OGLASISEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009. 11

PROGRAM:

- STRUKOVNI SANITARNO EKOLO[KI IN@INJER- STRUKOVNI TERAPEUT

- STRUKOVNA MEDICINSKA SESTRA

Prijave studenata i polaganje kvalifikacionih ispita po~inje u junu i traje do septembra teku}e godine.

Kvalifikacioni ispit polaè se izBIOLOGIJE u obliku testa, po studij-

skim grupama (testovi sa rje{enjima mogu se dobiti u {koli).

Nastava po~inje 1. oktobra teku}e god.

MOGU]NOST PLA]ANJA U VI[E RATA

SEDI[TE [KOLE:To{in bunar 7a,Zemun- Beograd

Kontakt:Tel/fax: 011/30 76 472, 30 76 470

www.vzsvisan.edu.yu

Liturgijom u crkvi Svetog \or|a, sve~anom litijom kroz grad i lomqewem slavskog kola~a ispredzgrade Skup{tine op{tine, obiqeèna je slava op{tine Bijeqina - Sveti Pantelejmon. Slavske, u

Semberiji poznate i kao tradicionalne Pantelinske sve~anosti, trajale su od prvog avgusta iobiqeène su nizom kulturnih, promotivno - turisti~kih i muzi~kih manifestacija.

SLAVA OP[TINE BIJEQINA - SVETI PANTELEJMON

DA @IVIMO U MIRU I SLOZI!

Na Bogosluèwu u~ast Svetog Pante-lejmona u bijeqin-skom hramu ,,Sveti

\or|e’’ bili su prisutni ~el-nici politi~kog, kulturnog ijavnog ìvota Semberije i

okoline, gosti iz bratskih gra-

dova Kru{evca, Langenhagena,Rusa i Kumanova, kao i velikibroj vjernika. Nakon liturgijei litije kroz grad ispred zgra-de Skup{tine op{tine Bije-qina obavqeno je lomqeweslavskog kola~a.

- Proslavqamo Svetog Pan-

telejmona kao za{titinika ov-og grada. Slavimo u ~ast wemu,a i svim qudima koji ìve naovim prostorima sa èqom dadugo ìvimo u qubavi i slozi,poru~eno je nakon lomqewaslavskog kola~a.

- Pozdravqam drage prijate-

qe koji su do{li iz bratskihnam gradova, Langenhagena, Ru-sa, Kumanova, Kru{evca, te go-ste iz Gr~ke, Hrvatske, Repub-like Srpske i FederacijeBiH, te sve druge koji su gostina{eg grada. Hvala svima kojiste i ove godine do{li da uve-

li~ate na{u slavsku sve~a-nost. Nadam se, da }emo jo{ du-go godina u miru i vesequ slav-iti Svetog Pantelejmona, za{-titnika na{eg grada, rekao je,obra}aju}i se prisutnima, na-~elnik op{tine Bijeqina,Mi}o Mi}i}. V.Z.



PANTELINSKI DANI SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.12

Sve~anim defileom iigrom u centru grada, uokviru obilqeàvawaslave grada - Svetog

Pantelejmona, u Bijeqini jeorganizovan êtvrti me|unaro-dni festival folklora "RitamEvrope 2009".

Na ovoj smotri predstavili suse folklorni ansambli iz Gr~-ke, Srbije, Poqske, Makedonijei BiH.

êtvrti festival folkloraotvorio je Slavko Ba{i}, na-~elnik Odjeqewa za dru{tvenedjelatnosti:

- Dobrodo{licu upu}ujem na-{im gostima, ~lanovima folk-lornih ansambala koji }e zajed-no sa nama u~estvovati u pros-lavi ovogodi{we slave na{eop{tine. Bijeqina je otvorengrad, grads dugom tradicijom po-stojawa i grad koji weguje sa-

radwu i prijateqstvo s vi{e ev-ropskih gradova i op{tina. Na-{aèqa je da gosti nakonborav-ka u Bijeqini ponesu lijepeutiske i uspomene iz na{eg gra-da, rekao je Ba{i}, uz èqu da umiru, qubavi i me|usobnom ra-zumijevawu bude obiqeèna sla-va op{tine Bijeqina.Sini{a Bo{kovi}, direktor

festivala "Ritam Evrope" ista-kao je da ovaj festival postaje

tradicionalan, jer se svake godi-ne u Bijeqini okupqaju folk-lorni ansambli iz razli~itihevropskih zemaqa.

- Bijeqina je i dosada{wimorganizovawem ovog festivalapotvrdila da je dobar doma}in,jer svi u~esnici, koji do|u u Bi-jeqinu, odavde odlaze zadovoq-ni,s eqom da se ponovo vidimoovdje ili na nekom drugom fes-tivalu u bilokomdijeluEvrope,

precizirao je Bo{kovi}.Nakon sve~anog otvarawa fes-

tivala na Gradskom trgu kraqaPetra Prvog Kara|or|evi}a po-sjetioci su imali priliku dapozdrave nastupe folklornihgrupa. Prvi su nastupili gostiiz Gr~ke.

- Dolazimo iz Soluna i dragonam je da smo gosti Bijeqine.Odu{evqeni smoqudima, wiho-vim temperamentom i smislom

Povodom Svetog Pantelej-mona, na Gradskom trguorganizovan je i koncertdoma}ih folklornih an-

sambala. Uprkos ki{i, nekolikostotina posjetilaca uìvalo je uigri i pjesmi ~etiri semberska fol-klorna ansambla. Nastupili su dje~i-

ji ansambli SKUD-a "Semberija", jerse prvi ansambl nalazi na gostovawuu Italiji. Dje~iji ansambli ovogrenomiranog KUD-a izveli su "[a-qive igre iz Banata", igre iz Po-ni{avqa i [umadije. Nakon toga nas-tupio je SKUD "Crwelovo" koji jeizveo "Kraji{te" i igre iz okolineBeograda i Leskovca. Folklorniansambl iz Dvorova izveo je igre iz

jugoisto~ne Srbije i igre iz okolineLeskovca, dok je SKUD "Batkovi}"iz Batkovi}a nastupio sa "Vla{kimigrama", i "Vrawanskom svitom’’.

E.S.N.

FOLKLORNI ANSAMBLI ODU[

BIJEQINA U



PANTELINSKI DANISEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009. 13

humor, rekao jeNikosFor-, ~lan gr~kog ansam-

la.Poqaci su tako|e prvi put

osjetili Bijeqinu. Agwe{-Kopiuska kaè da je atmos-

fera u gradu slavqeni~ka ia ovom festivalu poqskinsambl }e predstaviti igrez cijele Poqske.Svetlana Mazgaloska - Vu-

iz Makedonije kaè da

ova posjeta Bijeqini i u~e{-}e na festivalu "Ritam Ev-rope" za makedonski ansamblpredstavqa nastavak saradwezapo~ete prije tridesetak go-dina.

- Ta~no prije 30 godina nas-tupili smo u emisiji "Znaweimawe". Tada su ovdje igraliroditeqi ovih mladih qudikoji su do{li u Bijeqinu danastave zapo~etu tradiciju,

kazala je Svetlana Mazgalo-ska - Vu~eti}. Andrija Karaklaji}, umjet-

ni~ki direktor KUD-a "Di-mitrije Koturovi}" iz Be-ograda kaè da su za ovaj fes-tival Beogra|ani pripremi-li srpske svadbene igre izKosovskog pomoravqa.

êtvrti me|unardoni fes-tival folklora zatvoren jesedmog avgusta. E.S.N.

VILI SEMBERCE

ITMU EVROPE

Nakon smotre folklornihgrupa iz vi{e evropskihzemaqa, koje je nosio "Ri-tam Evrope", doma}ih

folklornih grupa iz Semberije,nastupa Plesnog kluba 101 i koncer-ta doma}ih rok grupa, u subotu na-ve~e na centralnom gradskom trgunastupila je Neda Ukraden. Jednoi-po~asovni koncert protekao je uznaku Nedinih najve}ih hitova koje

je publika pozdravila dugim aplauz-ima. Tako je na najqep{i na~in izatvorena desetodnevna proslavaPantelinskih sve~anosti, u znak

slave grada Svetog Pantelejmona uBijeqini.

Mr Elvis Siv~evi} ,profesor gitare, koji

je sredwu muzi~ku{kolu zavr{io u Tuz-

li, a muzi~ku akademiju u Roter-damu, predstavio se bijeqinskimqubiteqima ozbiqne muzike u Ga-leriji "Milenko Atanackovi}"povodom slave op{tine - SvetogPantelejmona.

- Zvawe magistra gitare stekaosam u Den Hagu, na Kraqevskojaka-demiji 2005. godine.Tokom {kolo-vawa osvajao sam brojne presti`nenagrade i nastupao sam sa Roter-damskom filharmonijom. Trenut-no ìvim i radim u Br~kom. Za ov-aj koncert odabrao sam tradicio-nalan repertoar, djelo "Ciaccona"Johana Sebastijana Baha. Napisa-na je za violinu, ali,mi, muzi~ari,rado je izvodimo na gitari. And-rej Segovija prvi je otpo~eo da jesvira na gitari i qubiteqi muzi-ke vole da je slu{aju. Pripremiosam i "Cavatinu" od AleksandraTansmana, kompozitora koji je me-|u prvima po~eo pisati kompozi-cije za gitaru. Za ovaj koncertpripremio sam i "Libra Sonati-ne" od Rolanda Dyensa, modernogfrancuskog kompozitora za sona-tu. Naravno, nisam mogao, a da neizvedem i "Sonatu" od AntoniaHosea koji je nastradao u [pan-

skom gra|anskom ratu.Siv~evi} kaè da je nastupao u

skoro svim evropskim dràvama,dok u Bosni i Hercegovini nijeimao priliku da do sada ~esto nas-tupa na koncertima.Igor \ukanovi}, direktor Mu-

zi~ke {kole "Stevan Stojanovi}Mokrawac" kaè da je ostvariodobru saradwu sa Elvisom Siv~e-vi}em, te da postoje dobre {anseda Siv~evi} preuzme predmet gi-tara u ovoj {koli.

- Siv~evi} je radio u Fran-cuskoj, [paniji, Holandiji i mismo zainteresovani za wegov an-ga`man. Imamo puno zaintereso-vanih u~enika za odsjek gitara, nesamo iz Bijeqine, ve} i iz drugihgradova u okruèwu, kaè na kraju\ukanovi}. Q.Q.

ÂROBNI ZVUCIGITARE

OD NEDE S QUBAVQU



HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.14

Semberski poqoprivrednici zavr{etak svakog velikog po-sla obiqeàvaju druèwem i obilnim ru~kom. Tako je tou ovoj ravnici od kako se proizvodi hrana. Kada se zavr{esjetve, ètve, berbe, orawa, kopawa, vr{idbe i drugi pos-

lovi okupqali su se ratari na zajedni~kom ru~ku: na seoskim mo-litvi{tvima, utrinama, plandi{tima, dvori{tima i wivama. Utakvim prilikama obi~no su pekli prasi}e i jagwad, a u na{e vri-

jeme ratari ove ravnice, nastavqaju}i zavjetni obi~aj, promijenilisu mjesta okupqawa, ali i meni na zajedni~kom ru~ku.

- Obi~no se okupqamo pored rijeka Save i Drine, gdje imamo dos-ta koliba i vikendica. Tu nam je najprijatnijei ima mjesta za vi{ezvanica. Rijetkoko sada za ovu priliku priprema pe~ewe, jer imamodosta vje{tih kulinara, qudi koji spravqaju ukusne ~orbe i papri-ka{e, ka{e Milorad Viki} iz Meteriza.

Semberci su ina~e, druè}i se sa Sremcima i Ba~vanima nau~ilida kuvaju ribqe ~orbe i da pripremaju paprika{e.

- Najomiqeniji nam je lova~ki paprika{, jer se ovo jelopriprema sadosta qubavi i kuva-ri mogu pokazatisvoje umje}e. Dodu-{e, ima i drugih vr-sta paprika{a, alijelova~ki, ipak, naj-omiqeniji, obja{-wava Petar Viki}iz sela Brodac.

Semberci priz-naju da je te{koobezbijediti mesodivqa~i, ali zatoima dosta ribe uwihovim rijekama,pa i na trpezma ov-ih tradicionalnihratarskih ru~kovaima vrlo ukusnih

jela od ribe.T.S.N.

Na otvorenoj sceniispred Doma kul-ture ,,Filip Vu{-wi}" u Ugqeviku

odràno je Ve~e humora, sa-tire i aforizama u kojem jepublika uìvala vi{e od jed-nog ~asa. Toplo podmajevi~kove~e dodatno su uqep{ali afo-risti~ari Jovo Nikoli} izLopara, Bijeqinac Grujo Le-ro i Rade\ergovi} iz [apca.

Wihova originalna duhovi-tost nagra|ena je aplauzima ismijehom mnogobrojnih posje-tilaca. Satiri~na ,,kopqa"wihovih aforizama upu}enasu na ra~un politi~ara, eko-nonomskog stawa u dru{tvu,bra~nih odnosa i mnogihdrugih tema.Jovo Nikoli}, autor Anto-

logije bh. aforizama pod na-zivom ,,Protesti mo`dane ma-se", (u kojoj su sabrani najbo-qi aforizmi 64 aforisti-~ara iz cijele BiH) kaè da jezadovoqan koliko su qudi na

ovim prostorima zaintereso-vani za humor i satiru i da suovakve manifestacije veomaposje}ene. Za aforizme on ka-è da ih ne treba shvatitikao ne{to {to mijewa svijet,nego kao formu koja, iako jekratka, moè da promijenipogled na svijet.

- Aforisti~ar, kao svjedokvremena, ispoqava svoje mis-li i poku{ava da ukaè na ne-ke negativne pojave. To nezna~i da moè da ru{i reìmili dràvu ali moè da uka-è na ono {to je negativno,istakao je Nikoli}.

Nikoli} je dobitnik nagra-de Vuk Gligorijevi} na Sati-ra festu 2007. godine u Beog-radu i kao izvanredan pozna-valac aforistike primje}ujeda su aforizmi u RS ispredFederacije BiH.

- To je zahvaquju}i tome{to su aforisti~ari iz Srp-ske bili nasloweni na kwi-èvni, novinarski i satiri~-

ni korpus Srbije pa se takoiskristalisala dobra satirau RS, kaè Nikoli}, koji je i~lan beogradskog aforisti-~arskog kruga.

Govore}i svoje aforizme,Jovo Nikoli} kaè:- A kad oslobodite svaku sto-pu moje zemqe, da li }u mo}ida stanem na obje noge.-Budite hrabri kao {to subili va{i preci i neka vam jevje~na slava.- Sinhronizovali smo ton isliku. Ne moèmo vi{e ni daih gledamo ni da ih slu{amo.Grujo Lero:

-Jao, da ste vidjeli {ta radena Kosovu. Ma, to su {okovi.-Djed i baka su ìvi, ali je wi-hova memorija: in memoriam.Rade \ergovi}:

-Oni koji su beàli od {koledaleko su nam odmakli.

-Mi smo nebeski narod, samonam zvezde nisu naklowene.-[ta vredi {to su uzde u na{imrukama kad je kow na izdisaju.

NAKON VELIKIH TE[KO]A TOKOM @ETVE P[ENICE U SEMBERIJI

LOVA^KI PAPRIKA[NA RATARSKI NAÎN

VEÊ SMIJEHA




1. Op{tina Bijeqina prodaje neizgra|eno gra|evinsko zemqi{te u dr-àvnoj svojini ozna~eno kao k.~. broj 846/1 zv."Rupa~e" u naravi pa{wak2. klase povr{ine 22965 m2 upisane u zemqi{nokwi`ni uloàk broj17008 k.o. Bijeqina 1, na kojoj je Op{tina Bijeqina upisana sa pravomraspolagawa sa dijelom 1/1 i k.~. broj: 883/5 u naravi {ume 3. klasepovr{ine 321 m2, upisane u zemqi{nokwi`ni uloàk broj: 15391 k.o.Bijeqina 1 na kojoj je op{tina Bijeqina upisana sa pravom raspolagawasa dijelom 1/1. Ukupna povr{ina katastarskih parcela su predme prodajeozna~enih kao k.~. broj: 846/1 i k.~. broj: 883/5 k.o. Bijeqina 1 je 2386 m2.Na navedenim parcelama je predvi|ena izgradwa objekata kolektivnogstanovawa maksimalne spratnosti P+4+Pot. u skladu sa regulacionimplanom ,,Kru{ik-Intergaj’’ (,,Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina’’

broj: 4/02).2. Prodaja gra|evinskog zemqi{ta izvr{i}e se neposrednom prodajomkoja }e se odràti dana, 01.09.2009. godine, u zgradi Skup{tine op{tineBijeqina (velika sala), sa po~etkom u 12,00 ~asova.3. Po~etna prodajna cijena predmetnog zemqi{ta iznosi 57,00 KM po m2(slovima: pedeset sedam KM), odnosno 1.33.603,00 KM za ukupnu

povr{inu koja je predmet prodaje .4. Za u~e{}e u postupku neposredne prodaje u~esnik je duàn uplatitikauciju u iznosu od 133.260,30 KM, {to predstavqa 10 % od ukupnogiznosa kupoprodajne cijene koju su u~esnici neposredne prodaje du`ni

uplatiti na jedinstveni ra~un trezora op{tine Bijeqina broj 555-001-00777777-70 prije po~etka postupka neposredne prodaje, o ~emu }e dokaz ouplati dostaviti Komisiji prije po~etka postupka prodaje.5. Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu imaju sva pravna i fizi~ka lica.6. Zainteresovana lica mogu izvr{iti uvid u dokumentaciju o gra|evin-skom zemqi{tu koje je predmet prodaje ( zemqi{nokwi`ne, katastarskei druge podatke), dobiti traène informacije usmeno u zgradi op{tineBijeqina (kancelarija 25 ) ili na telefon broj 055/ 233-193 kao iizvr{iti razgledawe gra|evinskog zemqi{ta u vremenu od 14,00-15,00~asova, svaki radni dan, od dana objavqivawa oglasa do 28.08.2009. godine.7. Kupoprodajna cijena za navedeno zemqi{te, ima se uplatiti prijezakqu~ewa kupoprodajnog ugovora, a predaja kupcu u posjed kupqenogzemqi{ta izvr{i}e se u roku od 8 dana nakon isplate kupoprodajnecijene.8. Ovaj oglas }e se objaviti u dnevnom listu " Euro Blic", "Semberskimnovinama" i na oglasnoj tabli Administrativne slu`be op{tineBijeqina.

Broj: 02/ 014-1- 602/09 N A ^ E L N I KDatum, 07. 08. 2009. godine OP[TINE BIJEQINA

Mi}o Mi}i}

Na osnovu ta~ke III Odluke Skup{tine op{tine Bi jeqina o na~inu i uslovima prodaje neizgra|enog gra|evinskog zemqi{ta udràvnoj svojini broj: 01-022-18/09 od 05.03.2009. godine i Odluke o izmjeni Odluke o uslovima i na~inu javne proda je neizgra|enog

gra|evinskog zemqi{ta u dràvnoj svojini broj: 01-022-57/09 od 27.05.2009. godine ("Slu`beni glasnik op{tine Bi jeqina’’ broj 5/09 i14/09), ~lana 6. Pravilnika o postupku javnog nadmetawa za prodaju gra|evinskog zemqi{ta u dràvnoj svojini ("Slu`beni glasnikRepublike Srpske", broj 14/07) i Rje{ewa na~elnika op{tine Bijeqina broj: 01-111-182/09 od 22.07.2009. o imenovawu Komisi je za

prodaju gra|evinskog zemqi{ta i stanova objavquje se

O G L A SO PRODAJI GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA U

DR@AVNOJ SVOJINI

QETNE VEÊRI JAWA 2009

Tradicionalne "Qetneve~eri" u Jawi, kojesu petu godinu zare-dom organizovali

BZK Preporod Bijeqina iawa i BKUD Mula Alija

Sadikovi} Jawa, trajale su od3. jula do sedmog avgusta, uz ve-iko interesovawe mje{tanaawe i wihovih gostiju iz ino-transtva. Manifestacija jeo~ela zajedni~kim nastupom

BKUD "Mula Alija Sadiko-

vi}" i udruèwa "Sevdalije"Tuzla, a do osmog augusta Orga-nizacioni odbor pripremio jebogat kulturno-zabavni prog-ram, poetske i kwièvne ve~e-ri, ali i prigodne politi~ketribine i tribine posve}eneistoriji i zdravstvu. I ove go-dine op{tina Bijeqina djeli-mi~no je bila pokroviteq ovemanifestacije.

Jawani }e posebno pamtitipozori{nu predstavu "Dràv-

ni lopov" Narodnog pozori{-ta Tuzla, koja je na repertoarubila u ~etvrtak 30. jula, zatimpredstavqawe romana "Miraz"autorke Nizame Granov âu-{evi}, promociju antologijepoezije "Semberija u stihu isrcu" autora Jusufa Trbi}a, tegostovawa Amira Tali}a, [i-me E{i}a, Fatmira Alispahi-}a, Mirsada Mustafi}a, pro-fesora drMidhata Jaì}a i drXeme Tufekxi}a.

Zanimqivo je bilo i Ve~esevdaha zami{qeno kao sje}a-we na Zekerijaha \ezi}a, koji

je bio rodom iz Jawe, a posebnove~e uprili~io je hor "Gazija"iz Buìma, sa izvo|ewem po-bo`nih pjesama ilahija i kasi-da. Za qubiteqe sporta upri-li~eno je ve~e kik-boksa nakojem je gostovao Salko Zil-xi}, prvak svijeta u Low Kick-u.

Jusuf Trbi}, predsjednikBZK Preporod Bijeqina i

Jawa kao posebno zna~ajno is-ti~e otvarawe Biblioteke"Preporod" sa oko 6.000 naslo-va prikupqenih uglavnom pu-tem donacija mnogih organiza-cija i pojedinaca.

Biblioteka je smje{tena uobnovqenom Domu kulture uJawi, a vrpcu je sve~ano pres-

jekla Enisa @uni}, direktor-ka Narodne i univerzitetskebiblioteke "Dervi{ Su{i}"Tuzla. M.E.

POEZIJA, VEÊ SEVDAHA I PRIGODNE

TRIBINE O ISTORIJI I ZDRAVSTVU Otvarawe biblioteke Promocija kwigeJusufa Trbi}a




HIGIJENSKI ISPRAVNOM

VODOM DO ZDRAVQA VII DIO

Pi{e: PRIM. POPOVI] DR DRAGANSPECIJALISTA EPIDEMIOLOG

MIKROBIOLO[KAISPRAVNOSG VODE

Vode}i zna~aj u ocjeni higijenske

isravnosti vode za pi}e ima mikrobio-

lo{ka ispravnost vode, kako po mogu}em

sadràju izolata i metodama izolacije,

tako i mogu}oj masovnosti oboqevawa

kod propusta u ,,proizvodwi" i stavqa-

wu u upotrebu zaga|ene vode, naro~ito

vode iz velikih, centralnih vodovoda.

Bolesti, u ~ijem preno{ewu patogenih

mikroorganizama, bilo direktno, bilo

indirektno-posredno u~estvuje voda, na-

zivaju se hidri~ne bolesti, a u slu~aju

masovnog {irewa bolesti putem vode,

govorimo o hidri~nim epidemijama.S obzirom da je voda neophodna za

odràvawe ìvota, te se zbog toga sva-

kog dana konzumiraju znatne koli~ine

vode. Ali, voda krije u sebi velike

opasnosti za zdravqe ~ovjeka. Ona

moè biti potencijalni rezervoar za

uzro~nike raznih zaraznih bolesti.

Me|u wima su naj~e{}e crijevne za-

razne bolesti (u zagradi su navedeni

nazivi uzro~nika bolesti) dizenterija

(Shigellae), trbu{ni tifus (Salmonella

tiphy), paratifus (Salmonella paratyphy),

kolera (Vibrio cholerae), gastroenteritis

(Rota virus) i dr. No, voda moè biti

rezervoar i za uzro~nike koji u or-

ganizam dospijevaju putem probavnog

trakta, a odatle krvqu (naj~e{}e) do-

lazi do drugih organa i tkiva i izaziva-

ju upalne reakcije: dje~ija paraliza (Po-

liovirus), zarazna ùtica (Virus hepatitis

A), kao i druge bolesti i uzro~nici. Svi

navedeni uzro~nici, kao i oni koji nisu

pomenuti, mogu se izlu~ivati kod akut-

no oboqelih , kod oboqelih sa

atipi~nom klini~kom slikom ili

klicono{a. Dakle, fekalna kontami-

nacija vode za pi}e, predstavqa najve}u

opasnost za zdravqe qudi, pa prema

tome i ima najve}i medicinski zna~aj.

Mikroorganizmi koji se nalaze u vodi

se po svom porijeklu mogu, uslovno,

podijeliti u dvije grupe:

-mikroorganizmi kojima je prirodnoboravi{te voda (saprofiti i saprozoi),

-mikroorganizmi koji dospijevaju u

vodu, uglavnom iz vazduha, zemqe, sa

biqaka, iz ìvotiwa i ~ovjeka.

Va`no je napomenuti da se mikroor-

ganizmi razmnoàvaju samo }elijama

zahva}enog ìvog organizma, a da nakon

dospijevawa u spoqnu sredinu gube spo-

obnost razmnoàvawa. Aktuelna i po-

tencijalna opasnost od zaraznih boles-

ti prenosivih vodom za pi}e mogle bi

se najsigurnije utvrditi izolovawem uz-

ro~nika tih bolesti u vodi. Me|utim, ti

mikro-organizni su u vodi malobrojni,

pa je wihova izolacija veoma kompliko-

vana i skupa. Patogene bakterije u vodi

i ina~e ìve veoma katko, obi~no jednu

do dvije nedjeqe, ali u jako zaga|enim

vodama sa dosta organskih materija

mogu opstati i po nekoliko mjeseci.

Nastavi}e se...

[ahovski klub "Penzio-ner" iz Bijeqine ove go-dine je povodom slave na-{e op{tine Svetog Pan-

telejmona, po prvi put organizovao"Bijeqina open" {ahovski turnir nakojem su u~e{}e uzela 22 igra~a.Predsjednik kluba Luka Jefti} isti-~e da je turnir bio "pun pogodak", jer

je imao i me|unarodni karakter.- Imali smo goste iz Italije, Rumu-

nije i Hrvatske i s ponosom turnirmoèmo nazvati me|unarodnim, a

u~estvovalo je nekoliko FIDE majs-tora i majstorskih kandidata. @eqanam je da ovaj turnir preraste u tradi-cionalni ali za to }e nam ubudu}etrebati ve}a podr{ka op{tine Bije-qina. Ovog puta smo skromni nagrad-ni fond od 200 KM obezbijedili zah-vaquju}i dobrovoqnim nov~anim pri-lozima vlasnika FIS-a Dragana Jova-novi}a i Oktan-prometa Vojina Mit-rovi}a, kaè Jefti}.Prvo mjesto na turniru u Bijeqini

osvojio je doma}i takmi~ar i FIDE

majstor Nenad Puri}.Drugi je bio majstorski kandidat

Branko Bjelica iz Hrvatske, a tre}iVojislav Markovi}, tako|e iz Bije-qine.

Jefti} je najavio da }e 15. septemb-ra u prostorijama Doma penzionerapo~eti sa radom i "[kola {aha" koju}e voditi FIDE majstor VojoMarko-vi}. On je pozvao sve qude koji vole{ah, bez obzira kojoj generaciji pri-padaju, da se ukqu~e u rad ove {kole.

S.M.

Iz Centra za ukla-wawe mina BiH-,,BH MAK’’ upo-zoravaju da na te-

ritoriji na{e zemqe ima jo{ oko 220.000 mina i neek-splodiranih ubojnih sreds-tava na oko 1.620 kilometa-ra kvadratnih minski zasi-

jane povr{ine. Od zavr{et-ka rata, 1996. godine, od mi-na je u Bosni i Hercegovinistradalo 1.670 osoba od ko-

jih su 49 smrtno stradali.Me|u stradalim osobama sui 96 deminera od kojih je 41izgubio ivot.

Direktor Centra za ukla-wawe mina, Du{an Gavrannavodi da je od mina ove go-

dine stradalo 10 lica, od kojih~etvoro smrtno, dok je u po-sqedwih mjesec dana stra-dalo troje djece me|u koji-ma je jedno dijete poginulo.

-U~iweno je mnogo naporada se identifikujui o~isteod mina zaga|ene povr{ine,ali one se i daqe mogu na}iskoro po cijeloj zemqi, re-kao je Gavran.

Prema wegovim rije~ima,wihovo locirawe je veomakomplikovano, jer je po pra-vilu rije~ o minskim poqi-ma nepoznatog raspored, akao i o pojedina~nim mina-ma ili grupama mina na {i-rem podru~ju. Iz Centra zauklawawe mina BiH pozi-

vaju sve gra|ane da na besp-latan telefonski broj 080050 700 prijave sumwive po-vr{ine, ukoliko o wima po-sjeduju informacije, te datako doprinesu {to ve}ojredukciji minski sumwivepovr{ine i bezbijednostistanovni{tva koje ìviili se kre}e u blizini min-ske opasnosti.

[to se ti~e planova zaovu godinu, direktor Du{anGavran isti~e da plan za pr-vih {est mjeseci nije ispu-wen zbog nedostatka finan-sijskih sredstava, jer BiHnije uplatila 30.000 marakakoliko je bilo predvi|enoza 2009. godinu, dok }e dona-

tori, kako su obe}ali, u na-rednom periodu uloìtioko 20 milona dolara.

Godi{we je za deminira-we potrebno izdvojiti oko80.000 maraka, a moè se de-minirati izme|u 35 i 40 ki-lometara kvadratnih.

U Centru za uklawawemina BiH podsje}aju da je1996. godine u BiH bilo4.200 kilometara kvadrat-nih sumwive povr{ine, teizraàvaju nadu da }e do2019. godine na{a zemqa bi-ti o~i{}ena od mina, te

jo{ jednom pozivaju gra|aneda prijave sve lokacije podminama.

M.R.

BIJEQINADOMA]INTURNIRAU [AHU

U BIH IMA JO[ OKO

220.000 MINA

UPOZOROWE IZ CENTRA ZA UKLAWAWE MINA BiH



ZDRAVSTVOSEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009. 17

ZA ONE KOJI NE ZNAJU,

A @ELE DA PITAJU

Pi{e: Pajkanovi} dr Zoran,ginekolog - aku{er

Po{tovani ~itaoci, va{a pitawa moèteposlati elektronskim putem na adresu:[email protected]

Hormonska kontracepcija je metod spre~avawaza~e}a, odnosno planirawa porodice upotrebomhormona jajnika koji djeluju sli~no prirodnomestrogenu i progesteronu koji proizvodi tijelo.Ovaj vid je posebno efikasan i potpuno reverzi-

bilan metod, {to zna~i da èna moè da zatrud-ni odmah po prestanku uzimawa tableta. Hormoni se mogu uzimati u obliku tableta. Kadaqudi govore o "piluli" obi~no misle na kombino-

vani oralni kontraceptiv (registrovan 1959. go-

dine) koji sadrì estrogen i progesteron. Alipostoji i "mini pilula" koja sadrì samo proges-

tin.Dugo djeluju}i hormonski preparati vrlo sporo

otpu{taju hormone u tijelo u toku duèg vremen-

skog perioda. Kontraceptivi ovog tipa suintrau-

terini sistemi, iwekcioni kontraceptivi, impl-

anti, kontraceptivni flasteri i vaginalni prs-

ten. Pilula za "jutro poslije" (postkoitalna kon-

tracepcija) tako|e moè sprije~iti trudno}u, alibi trebalo da se koristi samo u hitnim slu~aje-

vima.Trenutno trì{te nudi tri osnovne vrste kont-

raceptiva.1. Kombinovana hormonska oralna kontracepcija.Ona sadrì ènski polni hormon (estrogen) i

hormon ùtog tijela (progestin). Ovim hormonimaona blago uti~e na mehanizam povratne spregeizme|u jajnika i mo`danih centara i na taj na~inblokira ovulaciju.2. Gestagena kontracepcija koja koristiiskqu~ivo hormon ùtog tijela i uti~e prijesvega na sluz u kanalu grli}a materice koja takopostaje neprohodna za spermatozoide.3. Intrauterina kontracepcija kada se u matericupostavqa uloàk koji je hormonalno aktivan.Hormonska kontracepcije dijeluje na cijeli orga-

nizam, a ne samo na polne organe. Djeluje na hi-

potalamus i hipofizu {to dovodi do izostankastimulacije jajnika i ovulacije. Na polnim orga-

nima uzrokuje promjenu sluzi grli}a materice isluznice materice, te mijewaju pokretqivost ja-

jovoda. Zbog ovog vi{estrukog hormonskog djelo-

vawa hormonska kontracepcija je jedna od naje-

fikasnih oblika kontracepcije. Prije po~etkauzimawa hormonske kontracepcije potrebna jekonsultacija sa va{im ginekologom i obavqawe

ginekolo{kog pregleda, pregleda dojki, mjerewatjelesne teìne, krvnog pritiska, te uzimawelaboratorijskih nalaza.Hormonska kontraceptivna sredstava uzimaju se

u trajawu od tri nedjeqe sa pauzom od sedam danaizme|u dva ciklusa uzimawa. Preporu~qivo jezapo~eti uzimawe prvog dana menstrualnog cik-

lusa. Nikako se ne smiju primjewivati kodbolesti srca, krvnih sudova, o{te}ewa jetre, sis-

temskih bolesti, kao i kod hormonski zavisnihtumora. S oprezom ih davati ènama iznad 35godina starosti koje su pu{a~i, ili imaju{e}ernu bolest, povi{en pritisak, hiperlipi-

demiju. Kod uzimawa hormonskih kontraceptivakrvarewe je oskudnije i pravilnije nego kod nor-

malne menstruacije, izostaje bolnost na po~etkumenstruacije i premenstruacijski sindrom.Smawuje se obolijevawe od karcinoma jajnika iendometrijuma, a imaju za{titno dijelovawe i odpojave raka debelog crijeva. Smawuju u~estalostcista jajnika i dobro}udnih tumora dojke, uspo-

ravaju gubitak ko{tane mase i tako spre~avajurani nastanaqk osteoporoze.

HORMONSKAKONTRACEPCIJA

M

obilne ekipe Doma zd-ravqa su petog avgustapo~ele sa preventivn-im sistematskim preg-

edima fudbalera. Prvo se obav-qaju pregledi drugoliga{a, a za-

im, od 11. avgusta, pregledi ostal-h fudbalera.- Ova godina {tedwe je speci-

po mnogo ~emu. Mi iz DomaBijeqina poku{avamo da

godina {tedwe ne bude izgov-za bilo {ta, bez obzira {to je

smawen priliv novca, odnos-svi koji nas finansiraju {to

nam umawili sredstva.Mi poku-da sve ostane kao do sada,

na pro{logodi{wem nivou,ne i boqe. Poja~anim radomzaposlenih poku{avamo da na-

sve nedostatke kada je{tedwe u pitawu. Poznati

po tome i ja sam na vi{e sasta-rekao, da, ako èlimo da {te-treba ulagati {to vi{e u zd-

a ako se mora {tediti utreba ulagati u primar-

zdravstvenu za{titu, izjavio jeirektor Doma zdravqa dr Zlatko

Maksimovi} u ambulanti u Veli-koj Obarskoj odakle su krenuli saakcijom preventivnih sistemats-kih pregleda fudbalera na podru~-

ju na{e op{tine. Akcija }e traja-ti dok svi fudbaleri ne budu pre-gledani.

- O~ekujemo da }emo u roku od 15do 20 dana pregledati sve fud -balere. Krenuli smo iz VelikeObarske odakle dolazi klub kojije ~lan druge lige RS, iz ambu -lante Velika Obarska koja je ren-ovirana sredstvima Doma zdravqa,rekao je dr Maksimovi} istakav{ida }e medicinske ekipe obi}i svedrugoliga{e (Pu~ile, Brodac,Dvorovi), a ostali pregledi }ebiti obavqeni u ambulanti nagradskom fudbalskom stadionu uBijeqini. O~ekuju da }e obavitioko 2.000 besplatnih preventivnihpregleda sportista koji se bavesportom koji zahtijeva velike na-pore, te }e svima wima biti ura-|en fizikalni pregled doktoramedicine, EKG snimawe, analizakrvi i po potrebi dodatne dijag-nosti~ke procedure. M.R.

Uskladu sa razvojem medi-cinske nauke, kao i neos-pornih iskustava brojnihzemaqa, povremeno dolazi

o promjena kalendara vakcinacije.edna takva promjena je izvr{enaro{le godine, te je sada vaè}i ka-endar vakcinacija u RS, po kome ser{i vakcinacija i djece u bijeqin-kom Domu zdravqa, utvr|ena Pravil-

o imunizaciji i hemoprofilak-protiv zaraznih bolesti, ,,Sl. glas-

ik RS’’br.04/0.

DJECETUBERKULOZE

Obavezna je za djecu u prvoj godiniìvota, a obavqa se po ro|ewu, u po-

odili{tu. Vakcinacija protiv tu-erkuloze obavqa se BCG vakcinomskqu~ivo intradermalno (u koù), uredjelu deltoidnog mi{i}a nadlak-ice lijeve ruke, u dozi 0,05 ml suspen-ije.

DJECEHEPATITISAB

@UTICEB)

Obaveznoj imunizaciji protiv hepa-itisa B podlijeù djeca od ro|ewao navr{ene jedne godine ìvota. Dje-i se daju tri doze vakcine (0,5 ml ) in-ramuskularno, po {emi 0,1,6 mjeseci.

PROTIV TETANUSAI

KA[QA

Obaveznoj imunizaciji protiv dif-erije podlijeù djeca od navr{ena 2

mjeseca pa do 14 godina. Obaveznojmunizaciji protiv tetanusa podli-eù djeca od navr{ena 2 mjeseca doavr{enih 18 godina. Obaveznoj imu-izaciji protiv velikog ka{qa pod-ijeù djeca od navr{enih 2 mjesecao navr{enih 5 godina ìvota.Vakcinacija protiv difterije, te-

anusa i velikog ka{qa vr{i se kom-inovanim vakcinama u tri doze.Revakcinacija protiv difterije,

etanusa i velikog ka{qa vr{i seodinu dana od prijema tre}e doze Di-

Te-Per vakcine. Druga revakcinacijavr{i se davawem Di-Te vakcine u sed-moj godini. Tre}a revakcinacija pro-tiv difterije i tetanusa vr{i se u za-vr{nom razredu osnovne {kole dava-wem Di-Te pro adultis vakcine. ê-tvrta revakcinacija protiv tetanusavr{i se mono vakcinom protiv teta-nusa u zavr{nom razredu sredwe {kole.

IMUNIZACIJA PROTIVDJEÎJE PARALIZE

Obaveznoj imunizaciji protiv dje-~ije paralize podlijeù djeca od na-vr{ena dva mjeseca do navr{enih 14godina. Vakcinacija se vr{i u tri do-ze. Prva revakcinacija protiv dje~ijeparalize vr{i se godinu dana od danaprijema tre}e doze vakcine. Druga re-vakcinacija vr{i se u prvom razreduosnovne {kole, a tre}a revakcinacijau 14. godini ìvota.

IMUNIZACIJA PROTIVHEMOFILUS INFLUENCE B

Obaveznoj imunizaciji protiv he-mofilus influence B podlijeù svadjeca od navr{ena dva mjeseca davawemdvije doze vakcine u deltoidni mi{i}ruke u intervalu od jednog do dva mje-seca. Revakcinacija protiv hemofi-lus influence B vr{i se u drugoj godi-ni ìvota djeteta.

IMUNIZACIJA PROTIV MORBILA, RUBELEIZAU[WAKA

Vakcina protiv morbila, rubele izau{waka daje se djeci u drugoj i u sed-moj godini ìvota. Vakcinacija seprovodi davawem vakcine subkutano(pod koù).

POÊLI SISTEMATSKI PREGLEDI FUDBALERA

BRIGA ZA ZDRAVQE SPORTISTA

VAKCINACIJA DJECE



HRONIKA / OGLASI SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.18

BO[KO M. KI]ANOVI]: IZ PRO[LOSTI SEMBERIJE [ESTI DIO

SRPSKA ZEMQORADNI^KA

ZADRUGA BRODACMe|utim zahvaquju}i poda-cima iz carinskih kwiga,te iz sje}awa starijih Se-mberaca, savremenika Ca-

rinskog rata, moè se ista}i prib-li`no objektivna slika dru{tveno-ekonomskih i politi~kih prilika togvremena, a oni su bitno uticali napsihologiju i mentalitet qudi, ka-rakteristi~nu za qude koji vijekovi-ma ìve na granici. Treba imatu u vi-du i ~iwenicu, da je Op{tina Brodac,odnosno sela: Balatun, Velino Selo,Brodac, Trwaci, Sviwarevac, Me|a-{i i Dazdarevo, po~etkom 20-tog vije-ka imali zapaèn broj obrazovnih qu-di (prosvjetni radnici, pravoslavnisve{tenici, studenti) naprednih po-qoprivrednika i trgovaca, te skoroiz svakog sela ,,pone{to vojnika, ofi-cira, policajaca u Monarhiji’’ koji sudavali doprinos razvoju i ugledu qudiovog prostora i wegovom brèm raz-voju.

Dakle, Monarhija je imala povjere-wa u semberske ratare, sto~are, trgo-vce, la|are, àndarme i dr., te je u ne-kim oblastima ìvota, bila naklo-wena prema rje{avawu nekih ìvot-nih pitawa ovog prostora. Nave{}e-mo jedan primjer naklonosti Be~aprema Semberiji i to u agraru.

Naime, broda~ka Op{tina je prva uBiH, po~etkom pro{log vijeka, zatra-ìla od vlade u Be~u da im dozvoliformirawe (osnivawe) zemqoradni~-ke zadruge sa neograni~enim jemstvomi to pod nazivom:

,,Srpska zemqoradni~ka zadrugaBrodac’’, sa neograni~enim jemstvom.Be~ se suprotstavio takvoj namjeniBro~ana, jer do tada nije bilo u BiHzadruga sa neograni~enim jemstvom, aposebno su bili protiv toga da zadru-ga u svom nazivu nosi predznak ,,Srp-ska’’, jer ni jedna institucija u BiHnije imala nacionalni predznak.

Me|utim, Bro~ani ne popu{taju i

godinama }e se sporiti za svoja prava,te nakon nekoliko godina dobiti bit-ku. Time su otvorili vrata i ostalimnarodima da osnivaju zadruge sa na-cionalnim predznakom.

Pravosudno odjeqewe vlade u Be~u,staje, istina, diskretno na stranuBro~ana, pravdaju}i ih, izme|u osta-log, i sqede}im odlikama:

,,ali s druge strane, mora se ukazatina to, da se stanovnici op{tine Brod-ca, u pogledu kulturnog razvoja, ne

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0 - Dn - 09 - 000 295U Bijeqini, dana 29. 07. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini

N A J A V Q U J EUSPOSTAVQAWE ZEMQI[NOKWI@NOG ULO[KA

U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-000 295, po zahtjevuOP[TINE BIJEQINA, zastupane po Pravobranila{tvu RS-sjedi{tezamjenika u Bijeqini, po postupaju}em zemqi{nokwi`nom referentu Nata{iMitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao k.~.br. 2511/2 u naravi stambena zgrada povr{ine 116 m2 upisane u Pl. 830K.O. Bijeqina II.

Po podacima katastarske evidencije kao korisnik DS u Pl. 830 K.O.Bijeqina II upisana je Skup{tina Op{tine Bijeqina sa 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo

na gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 danaod dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`niuloàk }e biti uspostavqen na osnovu ranije priloène dokumentacije.

Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objav-quje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.

Bosna i HercegovinaRepublika Srpska

OSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarija

Broj: 080 - 0 - Dn - 09 - 000 827U Bijeqini, dana 31. 07. 2009. god.

Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glas-nik RS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bi jeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-000 827, po zahtjevuQIQANE ÔBI] k}eri Jovana iz Bijeqine, po postupaju}em zemqi{nok-wi`nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawezemqi{nokwi`nog ulo{ka.

Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene sukao k.~. br. 910/4 u naravi wiva 2. klase povr{ine 15049 m2 upisane u Pl. 655K.O. arda~ine-Koj~inovac.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednici u Pl. 655 K.O.ârda~ine-Koj~inovac upisana je Qiqana ôbi} k}i Jovana iz Bijeqine sa1/1.

Prava na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stekla jeQiqana ôbi} k}i Jovana iz Bijeqine sa 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravona gore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 danaod dana najave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnomdokumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir pri-likom uspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka.

Lica koja dokaù da polaù odre|eno pravo na navedenim nekretninama mo-gu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 narednih dana, kako bi im seomogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza.

Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni

uloàk }e biti uspostavqen na osnovu ranije priloène dokumentacije.Na osnovu ~lana 67. Zakona o zemqi{nim kwigama RS, ova najava se objav-

quje na oglasnoj tabli suda, oglasnoj tabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina,Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjesnoj zajednici i u javnom glasilu ,,Sem-berske novine’’ Bijeqina.

mogu upore|ivati sa najve}im dijelomostalog stanovni{tva ove zemqe. Jer,op}ina Brodac stoji odvajkada u uskojvezi sa Monarhijom i sa trgova~kimcentrima Br~ko i Bijeqina, pa su zbogtoga i kulturom i shva}awem dalekonapredovali’’.

Osim dobrih odnosa sa Austrougar-skom, Semberci dobro sara|uju i saagama i begovima iz Bijeqine, zbogwihovog dominantnog poloàja u ag-raru o ~emu je ve} bilo rije~i.

Dakle, semberski seqak je bio pri-siqen da sara|uje sa obje strane, jer suse interesi Turske i Austrougarskeukr{tali i mrsili, daleko konkret-nije i vidqivije upravo na Savi, u Lu-gu, odnosno na granici, nego u unut-ra{wim dijelovima Bosne i Herce-govine.

Tako je gra|en specifi~an odnos ina~in ìvota na granici, koji je stva-rao i poseban mentalitet i psihologi-

ju ìvota qudi na granici.Naru{iti takve odnose i uslove i-

vota, bilo je u suprotnosti sa logikommogu}eg ìvota i opstanka na prosto-ru koji, i pored svih pote{ko}a, naro-~ito u nemirnim i ratnim prilikama,ipak nudio povoqne uslove ìvota.

Stoga se Semberci nikada nisu od-ricali uzgoja stoke pa{arewem i pro-meta ìvom stokom, iako se kao izvoz-nici rijetko pojavquju na carini.Stoku prodaju svojim kom{ijama izSrema i to na pa{i u oboru ili nasto~noj pijaci ,,Jasenik’’ kod Broda~-ke crkve.

Na carini Ra~a pojavquju se Srem-ci skoro iz svih sela uz lijevu obaluSave, kao {to se vidi iz sqede}egpriloga.

Iz sela Jamene - Jano{evi} Gli-gorije (Panti} Nikola, Li~anin Ni-kola) Jovanovi} Mitar, Jovanovi}Ostoja, Jankovi} Ostoja, Jankovi} Jo-van, Vasiqevi} Stevan, Devi} \ura,iz Grka - Stani{i} Simo, Murga{i}

Uro{, Drezgi} Gligorije,Panti} Ni-kola, Li~anin Nikola, Petakovi}Stanoje, Vujasibovi} Lazar, Ne{i}Marijan, Nasti} Josim, ôkari} Pe-tar, No}ajac Timotije, Miladinovi}Simo, iz Bosuta - Mihajlovi} Stevan,Mihajlovi} Kosta, iz Kuzmina Plav-{i} Simo, KarastankoStojan i na de-setine drugih poznatih trgovaca ì-vom stokom, kao {to je npr. Nikola-jevi} Stevan iz Morovi}a.

Nastavi}e se...




TRI DECENIJE SEMBERSKIH NOVINA

Priprema: TODOR NIKOLI]

U kasarni JNA koja nosi ime narodnog heroja Fadila Jahi}a[panca bilo je ovih dana izuzetno sve~ano. Iz svih krajevastigli su roditeqi i prijateqi mladih vojnika da prisustvuju ~inu davawa sve~ane obaveze mladih vojnika. Pored boraca,

omladine, predstavnika radnih organizacija i mjesnih zajednica, sve~anostima u kasarni prisustvovali su i predstavnici dru{tveno-politi~kih organizacija i Skup{tine op{tine Bijeqina.

O ìvotu u jedinici i obavezama koje ih ~ekaju u izvr{avawu ~asnog i odgovornog zadatka mladim vojnicima govorio je Du{an Vujkovi}, a u ime dru{tveno-politi~kih organizacija i Skup{tine op{tine mlade vojnike i u~esnike sve~anosti pozdravio je Cvijetin Mati}, ~lan Predsjedni{tva Op{tinskog vije}a Saveza sindikata.

Zatim su gosti razgledali spomen-sobu jedinice, biblioteku i ~itaonicu, vojni~ki klub i prostorije gdje ìve i rade vojnici ove jedinice koja je pro{le godine progla{ena za najboqu u rodu kopnene vojske.

Za u~esnike sve~anosti prire|en je i prigodan program.

(S. novine, godina III , broj 28, datum: 3. februar 1982. godine)

SVEÂNOST U KASARNI

Jedan od zadataka u provo|ewu programa komasacije u Semberiji jeste i uklawawe me|a sa semberskih poqa. Ra~una se da se samo pod me|ama nalazi oko 3.500 hektara orani~nih povr{ina. U ovu akciju aktivno su se ukqu~ili i bijeqinski sredwo{kolci. Organizovani u omladinske radne brigade oni neprekidno od mjeseca septembra rade na ovim poslovima. Do

sada su skinute me|e sa preko 15 hektara, a ovi poslovi bi}e nastavqeni i tokom idu}e godine. Po{to su zadaci pozama{ni,razmi{qa se i o organizovawu savezne radne akcije ~iji bi zadatak bio uklawawe me|a sa semberskih poqa.

(S. novine, godina II , broj 23, datum: 15. novembar 1981. godine)

NESTAJU ME\E

KREDITI ZA SJETVU Jedan od najva`nijih poslova u pripremama za {to uspje{nije

obavqawe proqetne sjetve predstavqa blagovremeno obezbje|ewe kredita poqoprivrednim proizvo|a~ima. U UPI- jevoj Radnoj organizaciji "Podriwe" saznali smo da }e to uspje{no i na vrijeme biti privedeno kraju.

Privrednoj banci Sarajevo, Osnovnoj banci Bijeqina, podnesen je zahtjev za odobrewe kredita za sjetvu {e}erne repe u iznosu od 130 miliona dinara, pa se o~ekuje da }e Banka ovaj zahtjev uskoro pozitivno rije{iti. Pored kredita za {e}ernu repu, obezbijedi}e se i krediti za sjetvu kukuruza. Zahtjev zaovaj kredit bi}e uskoro podnesen Banci.

Ovi krediti poqoprivrednim proizvo|a~ima daju se po veomapovoqnim uslovima. Rok otplate je godina dana, a kamatnastopa iznosi sedam odsto. Zbog toga nije ni ~udo {to je interes

poqoprivrednika svake godine izuzetno veliki. Samo u pro{loj godini ove kredite koristilo je preko 10.000 poqoprivrednika.

(S. novine, godina III , broj 28, datum: 3. februar 1982. godine)

Po{tovani korisnici na{ih usluga, pla}ajte ra~une za odvoz

sme}a, da bi ste izbjegli neprijatnosti i doprinijeli da nam

ìvotna sredina bude ~istija.

S po{tovawem !AD , ,Komunalac’’ Bijeqina

AD KOMUNALAC, Ul. Milo{a Crwanskog br 7

Centrala : 055 / 210 -1 4 7 , 208 -0 24 , Fa k s : 055 / 206 -6 01

zz aa jj ee dd nn oo zz aa ~~ii ss tt ii jj ii gg rr aa dd

zz aa qqee pp{{uu ss ee mm bb ee rr ii jj uu !!

Ul. Svetog Save br. 86

B i j e l j i n a

TEL: 055/212-791, MOB: 065/519-432

BIJEQINA KU]E

1.KNEZ IVO OD SEMBERIJE

Ku}a 9x

12 (prizeme, visokopotkrovqe), c.grijawe + pom.zgrada 15x5 (dvosoban stan sagaraòm),Na placu od 500 m2 (ogra|eno)CIJENA: 125.000 KM

2.LAZE KOSTI]AKu}a 10x7 (prizemqe, sprat)

Odmah useqiva, + pom. objekatNa placu od 230 m2CIJENA: 75.000 KM

3.HERCEGOVA^KAKu}a 13x8,50 (podrum, pri-

zemqe, visoko potkrovqe)Nova gradwa, kompletno

opremqena,Na placu od 463 m2CIJENA: 150.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1.KRAQA DRAGUTINA

Stan P=73 m2, IV sprat. +garaà 6x3

CIJENA: 61.000 KM2.BORISA PASTERNIKA

Stan jednosoban P=27 m2, I

sprat, nov, odmah useqivCIJENA: 1.450 KM/m2

3.CARA URO[AStan P=40 m2, nov odmah use-

qiv, prizemqeCIJENA: 1.300 KM/m2

POSLOVNI PROSTORI

1.PAVLOVI]A PUTPoslovno stambeni objekat(200 m2 poslovnog i 100 m2

stambenog prostora)U funkciji, sve dozvole,Na placu od 3800 m2CIJENA: 395.000 KM

PLACEVI

1.RAJE BANIÎ]APoqoprivredno zemqiste

P=6000 m2CIJENA: 13.500 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.PATKOVAÂKu}a 13x11 (prizemqe, visoko

potkrovqe), c.grijawe + garaà,nova gradwa, odmah useqiva,

Na placu od 500 m2CIJENA:110.000 KM

2.DVOROVIKu}a 9x7, prizemna, nova

gradwa + spratni pom. objekat(stan, radionica) + ostalipomo}ni objekti

Na placu od 1430 m2CIJENA: 85.000 KM

BIJEQINA - KU]E

1.NIKOLE SPASOJEVI]A2 ku}e, + qetna kuhiwa,Na placu od 750 m2CIJENA: 140.000 KM

120.000 KM2.BORISA PASTERNIKAKu}a 8x9 (podrum, prizemqe,

sprat)Nova ku}a, na placu od 230 m2CIJENA: 190.000 KM

170.000 KM3.PANTELINSKA

Ku}a 12,80x10,5 (podrum,prizemqe, sprat, potkrovqe)Na placu od 480 m2CIJENA: 125.000 KM

120.000 KM4.LAZE KOSTI]AKu}a 10x9 (prizemqe, visoko

potkrovqe) + qetna kuhiwa10x5


140.000 KM5.MAJEVI^KA

Ku}a 9x8, prizemna, nova,nedovr{ena + starija ku}a,


85.000 KM6.SOKOLSKA

Ku}a ukupne stambene pov-r{ine 150 m2 (dupleks) +qetna kuhiwa,


90.000 KM

BIJEQINA STANOVI

1. @RTAVA JADOVNOGStan P=49,5 m2, I sprat, nov,

odmah useqiv,CIJENA: 1.600 KM/m2

1.400 KM/m22.@RTAVA JADOVNOG

Stan P=56,5 m2, I sprat, nov,odmah useqiv,

CIJENA: 1.600 KM/m21.400 KM/m2

3.IVE ANDRI]AStan P=68 m2, I sprat,

ekstra izvedba + klima,eta`no (podno) grijawe,

CIJENA: 105.000 KM95.000 KM

4.LAZE KOSTI]AStan P=43,50 m2, I sprat,CIJENA: 1.150 KM/m2

1.100 KM/m2

BIJEQINA LOKALI

1.VIDOVDANSKALokal P=26 m2, prizemqe,CIJENA: 2.000 KM/m2

1.400 KM/m22.TRG \ENERALA DRA@E

Lokal P=68 m2, u funkciji,ekstra lokacija,

CIJENA: po dogovoru

PLACEVI

1. TRWACI

Zemqi{te P=11.000 m2 (uzmagistralni put BN-Ra~a)Mogu}a parcelacija, dozvo-

qena gradwaCIJENA: 10 KM/m2

8 KM/m22.PAVLOVI]A MOST - Drina

Parcela P=10.000 m2CIJENA: 60.000 KM

50.000 KM3.PAVLOVI]A MOST

Plac P=500 m2, + temeqi9x6

CIJENA: 26.000 KM24.000 KM

SEOSKA DOMA]INSTVA

1.BALATUNKu}a P=40 m2,prizemna +

pom.objekat P=47 m2, na placuod 440 m2 + vo}wak P=976 m2 +obradivo zemqi{te P=2005 m2

CIJENA: 25.000 KM18.500 KM

OSTALA MJESTA

1. SIMIN HANKu}a 10x11,50 (prizemqe,

sprat, visoko potkrovqe)Prazna, useqiva + pomo}ni

objekti (garaà, su{nica...)Na placu od 1000 m2 (na gl.

putu)CIJENA: 160.000 KM

140.000 KM

NNOOVVOO

EKSTRA POVOQNO



OGLASI SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.20

Bosna i HercegovinaRepublika SrpskaOSNOVNI SUD U BIJEQINIZemqi{nokwi`na kancelarijaBroj: 080 - 0- Dn - 09 - 000 171U Bijeqini, dana 31. 07. 2009. god.Na osnovu ~lana 63, 65. i 67. Zakona o zemqi{nim kwigama (,,Slu`beni glasnikRS’’Br. 67/03, 46/04, 109/05 i 119/08), Osnovni sud u Bijeqini


U zemqi{nokwi`nom predmetu broj: 080-0-Dn-09-000 171, po zahtjevu MILORA-DA LAZII]A, sina Laze iz Gorweg Crwelova, po postupaju}em zemqi{nokwi`-nom referentu Nata{i Mitrovi}, u toku je postupak za uspostavqawe zemqi{n-okwi`nog ulo{ka.Nekretnine za koje se uspostavqa zemqi{nokwi`ni uloàk ozna~ene su kao k.~.

br. 527 u naravi wiva 5. klase povr{ine 6944 m2, k.~. br. 528 u naravi {uma 4. klasepovr{ine 1996 m2 k.~. br. 1596 u naravi vo}wak 3. klase povr{ine 1734 m2, k.~. br.1597 u naravi wiva 3. klase povr{ine 578 m2, k.~. br 1598 u naravi vo}wak 3. klasepovr{ine 239 m2, k.~. br. 1599 u naravi stambena zgrada, 3 pomo}ne zgrade,dvori{te i wiva 3. klase ukupne povr{ine 1156 m2, k.~. br. 1614 u naravi wiva 3.klase povr{ine 2572 m2, k.~.br. 2363 u naravi wiva 4. klase i {uma 3. klase ukup-ne povr{ine 2733 m2, k.~.br. 2620 u naravi {uma 4. klase povr{ine 1359 m2, k.~. br.2714 u naravi wiva 3. klase, wiva 4. klase i wiva 5. klase ukupne povr{ine 10335m2, k.~.br. 2729/1 u naravi wiva 2. klase, wiva 4. klase i wiva 5. klase ukupnepovr{ine 25838 m2, k.~. br. 2883 u naravi {uma 3. klase povr{ine 2833 m2, k.~.br.3413 u naravi wiva 5. klase povr{ine 5307 m2, k.~. br. 3477 u naravi {uma 3. klasepovr{ine 10925 m2 i k.~. br. 3518 u naravi wiva 5. klase povr{ine 21051 m2upisane u Pl. 503 K.O. Crwelovo Gorwe.

Po podacima katastarske evidencije kao posjednici u Pl. 503 K.O. CrwelovoGorwe upisan je Milorad Lazi} sin Laze iz Gorweg Crwelova sa 1/1.

Pravo na upis prava svojine u postupku uspostave novog zk. ulo{ka stekao jeMilorad Lazi} sin Laze iz Gorweg Crwelova sa 1/1.

Pozivaju se sva lica koja polaù pravo vlasini{tva ili neko drugo pravo nagore navedenim nekretninama, da to svoje pravo prijave u roku od 30 dana od dananajave uspostave, podneskom u dva primjerka i to dokaù potrebnom do-kumentacijom jer u protivnom wihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikomuspostave zemqi{nikwi`nog ulo{ka Lica koja dokaù da polaù odre|eno pra-vo na navedenim nekretninama mogu zahtijevati dodatno produèwe roka za 60 na-rednih dana, kako bi im se omogu}ilo pribavqawe potrebnih dokaza. Ukoliko uproduènom roku ne uslijedi prilagawe dokaza, zemqi{nkwi`ni uloàk }e bitiuspostavqen na osnovu ranije priloène dokumentacije. Na osnovu ~lana 67. Zakona ozemqi{nim kwigama RS, ova najava se objavquje na oglasnoj tabli suda, oglasnojtabli RGU - Podru~na jedinica Bijeqina, Ugqevik i Lopare, u odgovaraju}oj mjes-noj zajednici i u javnom glasilu ,,Semberske novine’’Bijeqina.

Bio sam u Br~-kom kod prijateqa koji sup e n z i o n e r i

Fonda zdravstvenogosigurawa RepublikeSrpske. Ko o ~emu - pen-zioneri o zdravqu i pe-nzijama. Tokom razgovo-

ra spomenu{e moji prijateqi da oni sve lije-kove za koje recept iz-daje qekar porodi~nemedicine dobijaju, u sv-im apotekama, u Distri-ktu jeftinije za 50

odsto! Nevjerovatno,ali istinito.

Nazvah bijeqinskuposlovnicu Fonda (neznam ta~no ime) i qu-bazni {ef mi re~e da jeto vjerovatno regulisa-no nekom odlukom Vla-de Br~ko distrikta i da

se ona odnosi (logi~no je) samo na penzionerekoji ìve u distriktu.

I, eto, jo{ jedne ne- jednakosti u bolestikod penzionera. Neko}e i umrijeti, prije ne-

go {to to priroda i Bogodrede, samo zato {tonema para da plati sku-pe lijekove. A takvih je,naàlost, mnogo.

A dràva, ~ini se -ravnodu{na. Oni kojiodlu~uju o na{em zdra-vqu imaju dovoqno pa-ra, "veza i vezica" da semogu lije~iti tamo gdje je to najboqe, kao i dapla}aju najskupqe lije-kove. "Sit gladnome nevjeruje", {to kaè na{narod. Ne moramo bitibogati, ali bi trebaloda budemo zdravi. Vaqda je zdravqe najve}e boga-tstvo!

Neka se napravi info-rmacija koliko bi Re-publiku ko{tala par-ticipacija od 50 odsto ucijeni lijekova za pen-zionere i najsiroma{-nije i neka se narod Re-publike pita, na nekina~in, "{ta bi skresaliu buxetu da bi se lijeko-vi pla}ali 50 odsto jef-tinije" ili ,,kako bi Re-publika mogla "nama}i"pare da lijekovi budu 50odsto jeftiniji".

Luka Vidovi}Bijeqina

PISMA ITALACA

LIJEKOVI U DISTRIKTU DUPLO JEFTINIJI

1. Op{tina Bijeqina prodaje neizgra|eno gra|evinsko zemqi{te u

dràvnoj svojini ozna~eno kao k.~. broj 19601 zv."[qunkare" u nara-vi wiva 2. klase ukupne povr{ine 4920 m2 upisane u list nepokret-nosti broj 458 K.O. Dvorovi, na kojoj je Op{tina Bijeqina upisanakao korisnik zemqi{ta u dràvnoj svojini u dijelu 1/1, a {to odgo-vara k.~. broj 1960/00 u naravi wiva 2. klase zv."[qunkara" povr{ine4920 m2, upisane u z.k. izvadak broj 391 K.O. Dvorovi, na kojoj je Op{-tina Bijeqina upisana sa pravom raspolagawa i pravom kori{}ewasa dijelom 1/1.2. Prodaja gra|evinskog zemqi{ta izvr{i}e se neposrednom proda- jom koja }e se odràti dana, 31.08.2009. godine, u zgradi Skup{tineop{tine Bijeqina (velika sala), sa po~etkom u 12,00 ~asova.3. Po~etna prodajna cijena predmetnog zemqi{ta iznosi 6,00 KM pom2 (slovima: {est KM), odnosno 29.520,00 KM za ukupnu povr{inukoja je predmet prodaje.4. Za u~e{}e u postupku neposredne prodaje u~esnik je duàn uplati-ti kauciju u iznosu od 2.952,00 KM, {to predstavqa 10 odsto odukupnog iznosa kupoprodajne cijene koju su u~esnici du`ni uplati-ti na jedinstveni ra~un trezora op{tine Bijeqina broj 555-001-00777777-70 prije otvarawa postupka neposredne prodaje i Komisijidostaviti dokaz o uplati.

5. Pravo u~e{}a na javnom nadmetawu imaju sva pravna i fizi~ka

lica.6. Zainteresovana lica mogu izvr{iti uvid u dokumentaciju o gra-|evinskom zemqi{tu koje je predmet prodaje (u zemqi{nokwi`ne,katastarske i druge podatke), dobiti traène informacije usmeno uzgradi op{tine Bijeqina (kancelarija 25 ) ili na telefon broj 055/233-193, kao i izvr{iti razgledawe gra|evinskog zemqi{ta u vreme-nu od 14,00-15,00 ~asova, svaki radni dan, od dana objavqivawa oglasado 28.08.2009. godine.7. Kupoprodajna cijena za navedeno zemqi{te, ima se uplatiti prijezakqu~ewa kupoprodajnog ugovora, a predaja kupcu u posjed kupqenogzemqi{ta izvr{i}e se u roku od 8 dana nakon isplate kupoprodajnecijene.8. Ovaj oglas }e se objaviti u dnevnom listu " Euro Blic", "Sem-berskim novinama" i na oglasnoj tabli Administrativne slu`beop{tine Bijeqina.

Broj: 02/ 014-1- 601/09Datum, 7.08.2009. godine

Na osnovu ta~ke III Odluke Skup{tine op{tine Bijeqina o na~inu i uslovima prodaje neizgra|enog gra|evinskog zemqi{ta u dràvnojsvojini broj: 01-022-16/09 od 05.03.2009. godine ("Slu`beni glasnik op{tine Bijeqina broj 5/09), ~lana 6. Pravilnika o postupku javnognadmetawa za prodaju gra|evinskog zemqi{ta u dràvnoj svojini ("Slu`beni glasnik Republike Srpske", broj 14/07) i Rje{ewa na~elni-ka op{tine Bijeqina broj: 01-111-182/09 od 22.07.2009. o imenovawuKomisije za prodaju gra|evinskog zemqi{ta i stanova, objavquje se

O G L A SO PRODAJI GRA\EVINSKOG ZEMQI[TA

U DR@AVNOJ SVOJINI

N A ^ E L N I KOP[TINE BIJEQINA

Mi}oMi}i}



ÎTUQE / OGLASISEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009. 21

I Z M A T I ^ N O G U R E D AOO DD 00 5 5 .. 00 88 .. 22 00 00 99 .. DD OO 11 22 .. 00 88 .. 22 00 00 99 .. gg oo dd ..

R O \ E N I OD 05 .08 .2009 .DO 12 .08 .2009 . GOD.

V J E N ^ A N I OD 05 .08.2009.DO 12.08.2009.GOD.

Damjanovi} Ivona, k}i Neboj{e i Tawe, Lali} Aleksandar,sin Gorana i Violete, Ostoji} Marija, k}i Bojana i Mirjane,Muratovi} Leonardo - Ahil, sin Amira i Sandre, Smaji} Ado-nis, sin Adisa i Mirjane, Stevi} Stanislav, sin Raje i Stoje,Savi} Ilija, sin Nedeqka i @akline, Piwi} Andrea, k}iDragana i Milijane, E{pek Aleksa, sin Aleksandra i Draga-ne, Beganovi} Melisa, k}i Be{e i Jasminke, Jovi} Anastasija,k}i Sr|ana i Katarina, Cvijanovi} Slobodanka, k}i Draènai Angeline, Vujevi} Sergej, sin Predraga i Gordane, Cvijeti-novi} Sa{a, sin Miroslava i @eqke, Maksimovi} Kristijan,sin Riste i Milanke, Prodanovi} Tina, k}i Dalibora i Veli-borke, Bubi} Mirnesa, k}i Zekerijaha i Merside, Radovano-vi} Sla|ana, k}i Radoslava i Mire, Simi} Dijana, k}i Zoranai Jovane.

Me{anovi} Emir i Polenz Alehandra, Rexi} Elvis i Bega-

novi} Vesna, \eri} Boris i Trako Ilda, Hamzi} Omer i Jahi}Edita, Kova~evi} Danijel i Bakmaz Marijana, Markovi} Bo-{ko i Mitrovi} Slavica, Vuleta Igor i Ivkovi} Sandra,Lazi} Goran i Lazarevi} Bojana, \uri} Vawa i Kurtovi} Sa-wa, Stojanovi} Miroslav i Nikoli} Slavica, Mati} Bojan iModrakovi} Danka, Qubojevi} An|elko i Raili} Tina, Fantin

Cristian i Luki} Irina, Milo{evi} Tripun i Vi}anovi} Svje-tlana, Vasili} Zlatan i Borogovac Fatima.

Anica Simixi}, ro|. 1929, Dimitrija Doki}, ro|. 1946, Mi-

lo{ Savi}, ro|. 1927, Cvija Jovanovi}, ro|. 1913, \ulka Muja-

gi}, ro|. 1921, Mustafa Deli}, ro|. 1944, Milan Mi}i}, ro|.

1947, Milka Erceg, \ura| Tomi}, ro|. 1939, Ibrahim Jakupo-

vi}, ro|. 1947, Dragutin Zari}, ro|. 1925, Veqko \uri}, ro|.

1955, ]azim Hidanovi}, ro|. 1959, Stefan Pauni}, ro|. 1928,

Miodrag Peri}, ro|. 1968, Aco Peri}, ro|. 1953, Gojko Milo-

vanovi}, ro|. 1936, Nevenka Cvjetinovi}, ro|. 1928, Slobodan

Mitrovi}, ro|. 1953, Rizo Hamzi}, ro|. 1930, Ranko Andri},ro|. 1949, êdomir Simi}, ro|. 1968, Desanka Pajkanovi}, ro|.

1924, Ivana Boì}, ro|. 1933, Radojka Risti}, ro|. 1926, Novka

Petrovi}, ro|. 1937, Sija Ahmetovi}, ro|. 1923, Milinko Mi-

janovi}, ro|. 1940, Danica Gavri}, ro|, 1936. godine.

Prodajem auto,,mazda 626’’1986. godi{te 2 kubika

(neregistrovana u voznomstawu).

!: 065/311-522*****

Prodajem dvosoban stan.Cijena po dogovoru.!: 065/187-276

*****Izdajem dvosoban stan uNovom Sadu u blizini

Medicinskog fakulteta.!: 065/616-208

*****Povoqno izdajem lokal

kod Bleda veli~ine 44 m2.!: 065/512-993, 065/524-746

*****Izdajem nov nenamje{ten jednosoban stan 36 m2 u

strogom centru Bijeqine.!: 055/201-047

*****ûvala bih djecu ili star-

iju osobu u Bijeqini.!: 055/204-668

*****Prodajem dvije ku}e na

istom placu u centru gradau Ulici Knez Ivo odSemberije br. 10.!:

055/553-226*****

Prodajem motor ,,Jamahamaèsti’’ 125 kubika, 1998.

godi{te..!: 065/549-095

*****Prodajem ku}u u

Patkova~i veli~ine 8x8,5000 m2 placa, struja, voda,

telefon.Cijena 65.000,00 KM.!: 065/946-132

*****Izdajem apartmane i sobe

na samoj obali mora saprivatnom plaòm, Herceg

Novi, Bao{i}.!: 00382/31 374 083

00382/69 449 663

*****Prodajem auto ,,peò 406Hdi’’, prva registracija

februar 2002. Prvi vlas-nik.

!: 065/661-100*****

Prodajem plac u Qeskovcu730 m2, prilaz asfaltnim

putem, u bliziniprikqu~ci struje, vode i

telefona.!: 055/250-274, 065/976-650

*****

Povoqno izdajem lokal ustrogom centru Bijeqine

70 m2 cg, Ul. GavrilaPrincipa br. 15. Pogodnoza kancelarije, predstav-ni{tva, ordinacije i sl.

Prodajem pet dunuma {ume,udaqena od grada pet

kilometara.!: 065/164-343, 055/201-665

*****Izdajem sobe sa kupatilomi terasom , 300 m od mora u

Igalu. Nova gradwa.!: 00382-67-814-847

*****Prodajem ku}u

sa centralnim grijawem,dvori{tem i garaòm.

Cijena po dogovoru.! 055/209-133

*****Povoqno iznajmqujemapartmane u Tivtu, kod

hotela , Palma’’, izlaz izdvori{ta na plaù.!: +38232674450,

+38267242676*****

Izdajem namje{ten stan sacentralnim grijawem u

Ulici Gavrila Principabr. 12, vezni dio iznad

butika Azaro.! 055/205-241

*****Izdajem stan u Bijeqini.Kupujem dunum zemqe do

500 km/dunumu.! 065/849-931

*****Povoqno prodajem nov usi-siva~-RANIBOW, pogodan

za sve vrste pruàwa uslu-ga po stanovima-ku}ama,

prawe, usisavawe (tepiha,kau~a, prawe plo~oca).! 065/438-944, 055/201-345

*****Povoqno prodajem

vikendicu pored Drine uAmajlijama. Cijena po

dogovoru.! 055/351-071

00381-63-353631

Traìm ~ovjeka za brak,starosti od 65 do 70 godina.

Obezbije|en stan uVelikoj Obarskoj.Molim bez SMS poruka!066/175-407.

Dajem ~asove engleskog iholandskog jezika.!:062-751-288

mm aa ll ii oo gg ll aa ss ii

IME I PREZIME

TEKST

Atinska 2, Bijeqina

T voj plemeniti lik }e zauvijek ìvjeti u na{ i m srci ma, a bol i tuga zbog t vog

odlaska nikada ne}e p res tati.

Tvoji: suprug DRAGO,

sinovi ZORAN i GORAN

i k}erka DRAGANA sa porodicama

Dana 14.08.2009. godine navr{ava se18 mjeseci kako nije sa nama na{a draga inikad preàqena supruga, majka i baka

CVIJETA RISTANOVI]

10.04.1952-14.02.2008.

S ponosom i qubavqu ~uvamo uspomenu na Tebe.

TVOJI NAJMILIJI

POMEN

DRAGAN MARI]

UMRLI OD 05.08.2009.DO 12.08.2009.GOD.

Dana 15. avgusta navr{ava se 10 godina od kako nas jenapustio na{ dragi suprug, otac, brat i djed

Upoznao bih ènu od 45 do 60

godina, radi braka, koja je

stambeno zbrinuta (moja pen-

zija je 600 KM).

!065/844-313



SPORT SEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009.22

Direktor055 773 360

w ww .s ka la ra di o. ne t s ka la @ rstel.net

Marketing055 771 520

Fudbalski navija~i

jedna su od najrizi~-nijih i najagresivni-

jih dru{tvenih grupau RS i BiH, a nasiqe na sport-skim terenima dodatno uslo`-wava i komplikuje prilike u ov-oj zemqi. Ovo je jedan od najva`-nijih zakqu~aka istraìvawakoje je nedavno sproveo "Hel-sin{ki odbor za qudska prava uRS" u saradwi sa nevladinom or-ganizacijom "Vesta" iz Tuzle, uokviru projekta "Razvoj lokalnepolitike i mjere za sprije~ava-we nasiqa na sportskim tereni-ma u op{tinama Bijeqina i Tuz-la" koji podràva Evropska ko-misija u BiH.

U istraìvawu je u~estvovalo1.000 ispitanika, po 500 sa pod-ru~ja Bijeqine i Tuzle, koji re-dovno posje}uju sportske doga|a-

je. Ispitanici su bili mu{kar-ci starosti od 17 do 35 godinakoji su se, skoro stoprocentnoizjasnili da na sportskim doga-|ajima na neki na~in manifestu-

ju huligansko pona{awe!Branimir Jeli} iz "Helsin{-

kog odbora za qudska prava u RS"kaè da ovakvi rezultati ukazu-

ju na potrebu pokretawa {iregdru{tvenog dijaloga koji }e dop-rinijeti poboq{awu bezbjedno-sti na sportskim terenima u BiH{to je i glavni ciq projekta.

- Ova akcija je samo jedna u ni-zu na{ih aktivnosti koje trebada doprinesu vra}awu povjerewame|uqudima u ovojzemqi.Komu-nikacija izme|u Bijeqine i Tuz-le, {to moè da se odnosi i nadruge regije, veoma se te{ko us-postavqa! Takose javila ideja daupravo na primjeru fudbalskihnavija~a, koji vaè kao jedna odnajagresivnijih dru{tvenih gru-pacija, pokaèmo da je toleran-cijame|uqudimamogu}a.Bezob-zira na sverazlike ciqnam je dana sportskim terenima qudi bu-du bezbjedni kao i da se prestanesa praksom nacionalisti~kihparola i transparenata, kao ifizi~kih obra~una na stadioni-ma.Intervjui koje su na{iakti-visti uradili sa ~lanovima nav-ija~kih grupa "Incident" izBi-jeqine i "Fukare" iz Tuzle, po-kazali su nam da je huliganskopona{awe i te kako prisutno idaonomoèbitiokida~ za eska-laciju nasiqa na sportskim te-renima u narednom periodu. Me-|utim, ohrabruje ~inenica {tosmo kroz direktne susrete navi-ja~a iz Tuzle i Bijeqine, kojesmo organizovali u prvoj faziovog projekta, dokazali da je raz-govor me|u wima mogu}, kaèJeli}.

Jeli} isti~e da je veliki usp-

jeh upravo ~iwenica {to su sedoju~era{wi "smrtni neprijate-qi" na{li u razgovoru za istimstolom. Do sada su u realizacijiovog projekta, pored ankete sanavija~ima, uprili~ena ~etirisastanka u Bijeqini i Tuzli, nakojima su pored ~lanova navi-

ja~kih grupa u~estvovali i pred-stavnici policije, stru~waci zabezbjednost, ~elnici sportskihklubova, psiholozi i sportskinovinari.

- Na{aideja je da se upravo kr-oz razgovore svih subjekata kojiu~estvuju u jednom sportskomdoga|aju, do|e do toga da sports-ka borili{ta u BiH budu bezb-jedna mjesta za sve koji do|u naneku utakmicu. Ciq nam je da naosnovu istraìvawa do|emo dopravih podataka o nasiqu me|umladima na sportskim terenima,te da na osnovu toga pristupimoizradi i usvajawu kodeksa pona-{awa navija~a {to bi podrazu-mijevalo sporazum o neno{ewuuvrijedqivih transparenata izastava, poziv navija~ima da nepodsti~ufizi~ke sukobe, nacio-nalnu i vjersku mr`wu. Tako|e,o~ekujemo da }e se krozte razgo-vore do}i i do inicijative zaformirawe lokalnih radnihgrupa za sprije~avawe nasiqa nasportskim terenima, kaè nakraju za ,,Semberske novine’’

Jeli}. S.M.

PROJEKAT HELSIN[KOG ODBORA ZA QUDSKA PRAVA U RS,O PONA[AWU NAVIJAÂ NA FUDBALSKIM STADIONIMA

PRIORITET BEZBJEDNOSTNA STADIONIMA

NORVE[KAISKUSTVA!Grupa ~lanova Helsin{kog

odbora za qudska prava u RSnedavno je boravila uNorve{koj gdje su se upoznalisa tamo{wim iskustvima usuzbijawu nasiqa na sportskimterenima.

- Norve{ka je daleko odmak-

la u tom procesu i oni mnogopa`we posve}uju bezbjednosti usportu. Razgovarali smo sagospodom Andersom Kristadomi Hansom Finstatom,

funkcionerima Fudbalske aso-cijacije Norve{ke i sigurno jeda na osnovu wihovih iskusta-

va moèmo mnogo uraditi nasmawewu nasiqa na sportskimterenima u BiH, tvrdi Jeli}.

Branimir Jeli}

Doskora{wi kapitenko{arka{a RadnikaVedran Borov~aninpotpisao je jednogo-di{wi ugovor sa

Slogom iz Kraqeva, ~lanomSvislajon Ko{arka{ke ligeSrbije. Borov~anin je svojimigrama tokom sedmodnevneprobe u potpunosti zadovoqiokriterijume trenera Kraqev-~ana Dragana Kosti}a i nemasumwe da }e predstavqati ve-liko poja~awe za Slogu u pred-stoje}oj sezoni.

- Izuzetno sam zadovoqan

prijemom i uslovima u Kra-qevu. Bi}e mi velika ~ast danosim dres kluba ~ije je bojenekada branio i veliki VladeDivac. Takmi~ewe u ligi Sr-bije bi}e za mene veliki iza-zovi nadam se da }u opravdatipovjerewe rukovodstva kluba.Zahvalio bih se i upravi Rad-nika na svemu {to su u~inilizamenetokom dosada{we kar-ijere i mogure}ida }e Radnikuvijek biti moja druga ku}a,kaè Borov~anin.

S druge strane, trener Radni-ka Igor Mihajlovi} kaè dave} razmi{qa o dovo|ewu ig-ra~a koji bi mogao dostojno dazamijeniVedranaBorov~anina.

- Imamo u vidunekoliko ig-ra~a kao potencijalna poja~a-wa. Vedranu èlimo uspjeh udresu Sloge a mi smo prvenst-veno usmjereni na pripreme zanarednu sezonu u Prvoj ligiRS. U èqi da se {to boqefizi~ki pripremimo za novusezonu, angaòvali smoi isku-snog kondicionog treneraMi-roslava Krgovi}a koji }e ra-diti sa ekipom u naredna dvamjeseca, kaèMihajlovi}.S.M.

VEDRAN BOROVÂNINU SLOGI IZ KRAQEVA

RADNIK UGOSTIO EKIPU BANATA U GENERALNOJ PROBIPRED SUBOTWI START PRVENSTVA U PRVOJ LIGI RS

Uposqedwoj provje-ri pred nastupaju-}u sezonu Radnik iBanat odigrali su

utakmicu bez pobjednika, agledaoci su vidjeli dopadqi-vu predstavu sa po tri gola naobje strane. Navija~i bije-qinskog prvoliga{a mogubiti zadovoqni igrom sasvimnovog sastava u odnosu na pro-{lu sezonu, mada je bilo i st-vari koje se ne bi smjele doga-|ati u prvenstvenim utakmi-cama.

Doskora{wi superliga{Srbije do|ao je u vo|stvo ve}u 11. minutu nakon velikegre{ke doma}eg golmanaDra-gana \or|i}a koju je kazniosnala`qivi Qubi{a Steva-novi}. Samo tri minuta kas-nije zatresla se i mreà Igo-ra Stefanovi}a, a strijelac

je bio bek gostijuSlobodan@ivkov koji je centar{ut pozemqi Muhameda Sajtanovi-}a skrenuo u sopstveni gol.Dva minuta kasnije fantas-ti~nim udarcem sa preko 30metara radost doma}im navi-

ja~ima donio je Darko Ga{e-vi} koji je za postignuti po-godak dobio buran aplauz odsvih prisutnih na Gradskomstadionu.

Revija golova u prvom po-luvremenu nastavqena je u 33.minutu kada je Vinko \uri}nepotrebno igrao rukom usvom {esnaestercu, a udaracsa bijele ta~ke sigurno je iz-veo Ivica Milutinovi}. Naodmor se oti{lo s predno{-}u gostiju po{to je MilanGrumi}u 37. minutu lako pro-bio lijevu stranu odbrane

Radnika i potom sa ivice{esnaesterca lobovao istr-~alog \or|i}a.

U drugom poluvremenu Rad-nik je bio za nijansu boqi ri-val {to je izjedna~uju}im po-gotkom za 3:3 realizovao ka-piten Filip Vuji}.

Sportski direktor bije-qinskog kluba Dragan Jevti}smatra da je ekipa potpunospremna za start prvenstvaistakav{i da o~ekuje pobjeduu premijernoj utakmici, ukojoj Radnik do~ekuje paqan-sku Romaniju. T.N.

REMI SA [EST GOLOVA

Odbojka{i Radnika uponedjeqak su zapo-~eli pripreme zapredstoje}u sezonu u

Premijer ligi BiH. Bijeqincisu pro{le godine ostvarili ve-liki uspjeh plasmanom u polu-finale plej-ofa i bili najboqeplasirana ekipa iz Republike

Srpske. Trener Radnika DarkoManojlovi} kaè da }e wegovtim u narednoj sezoni nastupitiu neizmjewenom sastavu.

- Za sada niko nije oti{ao aniko nije ni do{ao. Imamo parponuda iz inostranstva za poje-dine igra~e ali ipak mislim da}e ekipa ostati na okupu. Za sa-

da je jo{ rano da govorimo o am-bicijama, jer tek smo krenuli sapripremama, kaè Manojlovi}.

Odbojka{i Radnika cjelokup-ni pripremni period odradi}eu Bijeqini. U prvoj fazi prip-rema prioritet je sticawe fi-zi~ke snage, a nakon toga slije-de kontrolne utrakmice. S.M.

KRENULI ODBOJKA[I RADNIKA

DarkoManojlovi}

Mladi biciklista bi- jeqinskog "Istoka"Dragi{a Jovi} osvojio je odli~no tre}e

mjesto u kategoriji juniora na brd-skoj trci koja je proteklog vikendaodràna u Tuzli. Jovi} je tako nas-tavio niz odli~nih rezultata u dom-a}im takmi~ewima, ~ime je jo{ jed-nom potvrdio da se radi o jednom odnajperspektivnijih biciklista BiH.

- Staza u okolini Tuzle bila jeizuzetno te{ka u duìni od 17 ki-lometara. Jovi} se izuzetno dobrosna{ao u situaciji gdje su se stal-no smjewivali te{ki usponii spu-stovi i ovo je veliki rezultat zawega i na{klub.Ovo je samonasta-vak wegovih odli~nih trka u ovojsezoni i vjerujemo da su velika ost-varewa tek pred wim, kaè pred-sjednik BK "Istok"Dragan Mi{i}.

JOVI] TRE]IU TUZLI

KAPITEN UFORMI:Filip Vuji}

KAPITEN UFORMI:Filip Vuji}



PANTELINSKIDANISEMBERSKE NOVINE 13. AVGUST 2009. 23

DEFILE OLDTAJMERA BIJEQINSKIM ULICAMA

Uokviru obiqeàvawaSvetog Pantelejmona,gradskim ulicama usubotu popodne prode-

filovalo je dvadesetak ~etvoro-o~ka{a - oldtajmera. Vr{ilacu`nosti direktora Turisti~kerganizacije Bijeqina, koja je irganizovala ovaj defile, Simo

Laketi}, pozdravio je goste izSremske Mitrovice, Novog Sa-da i Beograda, ali i vlasnikeoldtajmera iz Bijeqine, koji supro{li ulicama: Ra~anskom, Ga-vrila Principa, Nikole Tesle,da bi se najduè zadràli na Tr-gu kraqa Petra Prvog Kara|or-|evi}a, gdje su izloène automo-

bile dugo posmatrali i zagleda-li znatièqni gra|ani. Najvi-{e povika ushi}ewa izazvao je"mercedes 500 K" iz 1936 godine,a svojom pojavom, specijalno kos-timiran za ovu priliku, obu~enu frak i sa {e{irom na glavi,izazvao je veliko interesovawei diplomirani inèwer Brani-

mir Bane Tanasi} iz SremskeMitrovice, koji je doputovao"{evroletom" iz 1986. godine.

- Ovo je jedan od mojih najdra-ìhhobija. Inicijator sami os-niva~ udruèwa vlasnika oldta-jmera koji u svakom gradu, kad sepojave, predstavqaju svojevrsnuatrakciju. Putovali smo po ci-

jeloj Srbiji. Sa svojim "{evro-letom" vozio sam mnoge poslov-ne qude, ali i mladence koji suna ovaj na~in uqep{avali svojusvadbu. Bio sam na mnogim svad-bama i ovdje u Bijeqini. Oldtaj-mere uglavnom posjeduju uspje{-ni i poslovni qudi, kaè BaneTanasi}. E.S.N.

Pod pokroviteqst-vom Ministarstvapoqoprivrede, {u-marstva i vodpriv-

rede, Ministarstva trgovinei turizma, te Skup{tine op-{tine Bijeqina, Kowi~kiklub "Semberija" organizo-vao je u subotu "Kowi~ki danSemberije 2009" na gradskomtrkali{tu Obrije` kod Bije-qine. Da je rije~ o tradicio-nalnoj manifestaciji koja sedecenijama odràva u Bijeqi-

ni, potvrdilo je i intereso-vawe posjetilaca, zaqubqe-nika u kowe i kowi~ke trke.Organizovano je osam takmi-~arskih disciplina, od tak-mi~ewa i smotre fijakera,zaprega i paradnih kowa, dogalopske trke "Semberski ra-tar", galopske trke arapskihkowa "Drina", galopske trke"Semberija", do trke zaprega"Kaubojski dvopreg", galops-ke trke "grada Bijeqine" zagrla sa navr{ene tri godine i

starija, do galopske trke sul-ki koja je podsje}ala na neka-da{we gladijatorske rimsketrke.

U takmi~ewu dvoprega ijednoprega pobijedilo je grlo"Bleki" Zorana Zelenovi}aiz Bijeqine. U galopskojtrci "Semberski ratar"pobijedilo je grlo "Mirna"iz odgajiva~nice "Husi}", saxokejom Miletom Tadi}em. Ugalopskoj trci arapskih kowa"Drina", pobjedni~ki pehar i

lovorov vijenac pripao jegrlu "Saabich 316", vlasni{t-vo Zakira Be}ara iz Sarajeva,a xokej je bio Tarik Be}ar.

U galopskoj trci "Semberi-ja" pobjedni~ki pehar i lovo-rov vijenac odnio je ElenOmeragi} iz Kowi~kog kluba"Posavina" iz Grada~ca, sagrlom "Nexi Street" koje je ja-hao Darko Filipovi}. U ga-lopskoj trci "Grada Bijeqi-ne" pobijedilo je grlo "Per-

fect Crime", odgajiva~nice

"Volving", koje je jahao Alek-sandar [a{i}.

Stevan Mesarovi}, predsjednik Kowi~kog kluba "Sem-berija" kaè da ovaj klub pos-toji ve} 111 godina i da wegu-

je tradiciju organizovawakowskih trka na kojima u~est-vuju odgajiva~i rasnih trka-}ih kowa, ali i oni koji imajusportske i paradne kowe. Ov-aj klub, sa dvadesetak svojih~lanova, ima osamdesetak gr-la za takmi~ewa. E.S.N.

KOWI^KI DAN SEMBERIJE 2009

KOWI VRANIRAZIGRANI

ROMANTIKA NA ÊTIRI TO^KA



Documents

Semberske novine [broj 711, 13.8.2009]