Seminar Borovnica (1)

7/21/2019 Seminar Borovnica (1)

1/12

AGRONOMSKI I PREHRAMBENOTEHNOLOKI FAKULTET

SVEUILITE U MOSTARU

BOROVNICA

Seminarski rad iz kolegija Specijalno Voarstvo

Ime i prezime mentora : Ime i prezime studenata:

Dario Zeli

Mostar, 2014.


2/12

2

SADRAJ

1. UVOD .................................................................................................................................32. PROIZVODNJA I ZNAENJE KULTURE.......................................................................4

3. IZBOR PROIZVODNOG PROSTORA..............................................................................6

4. IZBOR SORTE....................................................................................................................7

5. SUSTAV UZGOJA I GUSTOA SKLOPA......................................................................9

6. KONFUZIJA IZMEU EUROPSKIH I AMERIKIH VRSTA BOROVNICA............10

7. ZAKLJUAK...................................................................................................................11

8. LITERATURA..................................................................................................................12


3/12

3

1. UVOD

Borovnica (u hrvatkom jeziku vrsta Vaccinium Myrtillus) je maleni viegodinjigrm.Neki primjerci mogu opstati i vie 15godina. Naraste od 10-60 cm, rijetko do 90 cm. Imazelenikorijen,koji izbija izrizoma.Listovi su joj od 1-3 cm dugi, ovalni ili eliptini. Listopadnaje biljka, novi listovi izbijaju krajem travnja i poetkomsvibnja, a opadaju krajem rujna dolistopada. Plodovi borovnice su jako hranjivi jer su bogati eljezom ivitaminima.Najee sekoristi za pravljanje ajeva i sokova. Ljekoviti dijelovi biljke su listovi, koji se sabiru prijesazrijevanja plodova i sue se na sjenovitom i zranom mjestu. Skupljai biljaka moraju uvijeknastojati pobrati bilje u pravom trenutku, kada ono sadri najljekovitije sastojke, jer je tadanajuinkovitije. Plodovi se sabiru ljeti, nakon sazrijevanja, a sue se na suncu. Ime joj potjee odlatinskih rijei Vaccinium to znai borovnica i myrtillus to znai malena mra - mirta. Upukoj medicini ova je biljka poznata po ljekovitosti, a najvie po blagotvornom djelovanju najaanje organizma. No, u potrazi za tim prirodnim lijekom berai esto nanose tete grmovima

borovnice, jer eljevima bezobzirnoberu plodove i ogule gotovo cijeli grm.Ni jedan oblik preraene borovnice nemoe nadoknaditi uivanje u svjeeubranim borovnicama, u umi, gdje seudesan svijet prirodnih sila stapa ipovezuje s nama. Glikozid mirtilin iz

listova borovnice s pravom nazivaju

vegetativnim biljnim inzulinom, jer je

to vrlo uinkovito prirodno sredstvo za

lijeenje eerne bolesti.

Uz divlju borovnicu, koja uspijeva u

borovim, bukovim i smrekovim umama, razlikujemo tri glavne vrste uzgojenih borovnica kojese nalaze u rodu Vacciniumsekciji Cyanococus:

Vaccinium Angustifoliumili kanadska borovnicaniskogrmolika vrsta borovnice, visine od 1545 cm

Vaccinium Asheiili zeje oko najvia vrsta borovnice moe izrasti od nekoliko do ak 9metara.

Vaccinium Corymbosumvisokogrmolika vrsta borovnice, visine od 90 cm do 2 m.

Niskogrmolike sorte borovnica najbolje uspijevaju u Kanadi i sjevernim podrujima SAD-a, jerim odgovaraju hladniji uvjeti. Visokogrmolike sorte borovnica vole umjerenije klimatske uvjete,

te su stoga pogodne za sadnju u naim klimatskim uvjetima. Metode kojima sam se koristioprilikom izrade ovog seminarskog rada jesu razne knjige i preporuena literatura.
http://bs.wikipedia.org/wiki/Grmhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Godinahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Korijenhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Rizom&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/Listhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Vitaminihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Vitaminihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Vitaminihttp://bs.wikipedia.org/wiki/Listhttp://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Rizom&action=edit&redlink=1http://bs.wikipedia.org/wiki/Korijenhttp://bs.wikipedia.org/wiki/Godinahttp://bs.wikipedia.org/wiki/Grm


4/12

4

2.PROIZVODNJA I ZNAENJE KULTURE

Uzgoj borovnicepoeo je u SAD-u od 1893. godine, a vrlo sc brzo iri na veimpovrinamaod1906. godine. Prvi nasadi poeli su se podizati u Indiani i istono amerikim dravama odzapadne Floride do Mainea. U 1961. godini bilo je podborovnicom8000 ha, a proizvodnja jc

iznosila oko 50000 t godinje. Danas je u SAD-upod borovnicom oko 50000 ha. U pojedinimdravama proizvoai susc udruiliradi bolje organizacije berbe i otkupa.

Kultura borovnice iz dana u dan poprima sve vee znaenje u SAD-u i Kanadi, a uvezena je i uEuropu. Uzgoj borovnice u Europi nije se brzo irio. Najprije su postavljeni pokusi sa sortamaborovnice u razliitim ekolokim uvjetima. Prvi pokusi postavljeni su u Nizozemskoj, okoWageningena, zatim u Engleskoj, Austriji, vicarskoj, vedskoj, Zapadnoj i Istonoj Njemakoji Poljskoj. U Jugoslaviji su prvi pokusi postavljeni u Sloveniji, zatim u Hrvatskoj, Srbiji, Bosmi i

Crnoj Gori. Na temelju istraivanja u naoj zemlji i ostalim zemljama Europe steeno je bogatoiskustvo o odnosu pojedinih sorti borovnice prema ekolokim uvjetima.

Ustanovljeno je da borovnica ima specifine zahtjeve prema svojstvimaklime, a posebno premasvojstvima tla. Danas se u pojedinim europskim zemljama borovnica uzgaja u komercijalnimvonjacima, ali je ta proizvodnja jo uvijek skromna. No, borovnica se esto susree naantropogeniziranom tlu ili gotovo umjetno pripremljenom supstratu.

Plodovi borovnice su vrlo kvalitetno voe za potronju u svjeem stanju i u obliku razliitihpreraevina. Osobito su cijenjeni demovi, sokovi, slatko itd. Puno se prakticira duboko


5/12

5

smrzavanje bobica. Konzervna je industrija u SAD-u vrlo razvijena i omoguava potronju prekocijele godine.

Ova je voka u Americi vrlo popularna, pa se uz berbu borovnica organiziraju i raznemanifestacije. Plod borovnice sadri oko 83% vode, oko 15,1% ugljikohidrata, 12,50% invertnog

eera, 0,70 % organskih kiselina (iskazano kao jabuna),vrlo malo masti i bjelanevina iminerala ,a osobito kalcija , fosfora i eljeza. Kemijski sastav u velikoj mjeri ovisi o sorti iekolokim uvjetima uzgoja.

Dijabetiaribez straha mogu uivati u slatkim plodovima borovnice; dapae, od nje mogu imativiestruku korist. Naime, iako sadri prirodneeere, borovnica zbog visokog udjela vlakanaimanizak glikemijski indeks, te u konanicipomaeregulaciji eera u krvi.Budui dadijabetes esto uzrokuje degenerativne

promjene na oima, borovnica e osobamakoje boluju od dijabetesa na ve spomenutinain pomoi i uzatitioiju. Borovnica ublaava upalne procese, teje pokazala rezultate kod reumatoidnog

artritisa, upalnih bolesti dinog i mokranogsustava, te upale vena. Borovnica se u prehrani

koristi kao svje plod, osuena, kao kompot iliukuhana u demove, pekmeze i sokove.Borovnica se moe koristiti kod pripremenekih mesnih jela, ali je ipak najpopularnija u

desertima.


6/12

6

3. IZBOR PROIZVODNOG PROSTORA

Borovnica se sadi tijekom jeseni i zime na mjestima izloenima suncu. Razliite vrste borovniceuspijevaju u razliitim klimatskim uvjetima, ali moe se openito rei da borovnica uspijeva uumjerenim i hladnijim uvjetima, te na srednjim i veim nadmorskim visinama. Vano je

napomenuti da borovnica teko podnosi ekstremne vruine. Visoke temperature (40+), uzdirektnu izloenost suncu, nisu tetne samo zbog isuivanja korijena, ve izravno utjeu i nakvalitetu ploda, a mogu ak i potpuno unititi grm borovnice. Odabir vrste i sadnja borovnica sestoga moraju prilagoditi podneblju.

Odgovaraju joj topliji i osunani poloaji. Za podizanja nasada najbolja su tla s blagim nagibomkako bi se odvijala stalna cirkulacija zraka.

Borovnica voli porozna, dobro drenirana tla. Za borovnicu je takoer vrlo vana odreenakiselost tla. Preporuena pH vrijednost tla je izmeu 3,4 i 6,5, dok se vrijednosti od 4 5,2

smatraju idealnima za uzgoj borovnice. Ukoliko je kiselost tla izmeu 5,2 i 6,5, sadnja borovnicaje mogua uz prilagodbu, odnosno dodavanje eljeznog ili magnezijevog sulfata. Iako jeborovnicu mogue posaditi i u tlo pH vrijednosti od 6,5 do 7, zbog visokih trokova odravanjatakav se nasad smatra neisplativim.


7/12

7

4. IZBOR SORTE

Za uzgoj borovnica u Hrvatskoj i slinim klimatskim uvjetima,preporuuju se visokogrmolikesorte borovnica. Brojne visokogrmolike sorte borovnica odlikuju se razliitim karakteristikamagrma i ploda, rodnou te vremenom sazrijevanja. Paljivim kombiniranjem razliitih sorti u

nasadu poboljava se prinos, ali i produuje razdoblje berbe borovnica.

Sorte borovnica ranoga sazrijevanja

Duke

Cvjeta neto kasnije nego uobiajeno, a dozrijeva ranije. Stoga je Duke idealna sorta ranogdozrijevanja upodrujima gdje su mogui proljetni mrazovi. Grm je uspravan i izuzetno rodan,zbog ega mu se grane uslijed teine plodova esto svijaju prema tlu. Bobice su dosta vrste idobro podnose mehaniziranu berbu.

Bluetta

Grm je irok, manje bujan nego kod drugih sorti, ali je dosta rodan. Bobice su tamnoplave boje,vrste, sitne do srednje velike. Bluetta je pogodna za runu berbu. Ako trebate ukras u vrtu, grmove sorte borovnica je izuzetno dekorativan.

Sorte borovnica srednje ranoga sazrijevanja

Blueray

Ova sorta borovnice zapravo sazrijeva rano do srednje rano. Uvedena je u proizvodnju 1955.Grm sorte Blueray je uspravan, bujan i rodan. Grozd je mali i vrlo zbijen. Plodovi su

svijetloplavi, vrlo krupni, vrsti i izuzetno aromatini, visoke desertne kvalitete. Ne podlijeupucanju i dobro podnose skladitenje i transport.

Bluecrop

U proizvodnji je od 1952. godine. Ova sorta borovnice je vrlo

cijenjena zbog otpornosti na suu i parazite. Grm je bujan i postojanorodan. Plodovi su svijetloplavi, vrsti i krupni, i nisu skloni pucanju.Neto su slabije arome i osrednje kvalitete. Grozd je rastresit.
http://1.bp.blogspot.com/-lI16IK99YdQ/UmYAL9i2t7I/AAAAAAAAANY/oJatD7V_pLU/s1600/bluecrop.jpg


8/12

8

Berkeley

Proizvodi se od 1949. Grm je rairen, bujan i rodan. Bobice su svijetloplave, spljotene, vrlokrupne i vrste. Ne pucaju, ali su donekle sklone otpadanju. Neznatno su aromatine, prosjenekvalitete

Hardyblue

Moe se prilagoditi razliitim tipovima tla, ukljuujui i teka glinena tla. Vrlo rodan grm.Bobice su tamnoplave boje, prosjene veliine, vrlo aromatine i izrazito slatke. Idealna sorta zapripremu slastica.

Sorte borovnica kasnijeg sazrijevanja

Coville

Ova sorta borovnice proizvodi se od 1949. godine. Grmje irok, bujan i rodan. Plodovi su svijetloplavi, vrlokrupni i vrsti, otporni na pucanje. Vrlo su aromatine istoga dobre desertne kvalitete. Plodovi sorte Coville su

idealni za preradu.

Herbert

Uvedena je u proizvodnju 1952. godine. Grm je irok, otvoren i rodan. Grozd je prosjenorastresit. Bobice su plave, vrlo krupne i izvrsne arome, ali dosta osjetljive. Nisu sklone pucanju.

Jersey

Poetak proizvodnje see u daleku 1928. godinu. Grm je bujan i rodan te otporan prema raku.Grozd je rastresit. Bobice su plave i krupne. Prednost ove sorte borovnice je u relativno dugom

razdoblju berbe.

Elliot

Najkasnija sorta borovnice. Dozrijeva krajem kolovoza i tijekom rujna, ime se znatno produujevrijeme berbe i mogunosti konzumacije svjeeg ploda. Bobice su svijetloplave, srednje veliinei vrste. Aroma je prosjena. Cvjeta vrlo kasno te je stoga pogodna za neto hladnija podruja uumjerenom pojasu.


9/12

9

5. SUSTAV UZGOJA I GUSTOA SKLOPASadnja borovnica se obavlja na unaprijed obraenim i oblikovanim redovima. Zemlja seobrauje otprilike 20 cm u dubinu te najmanje 1,2 metra u irinu. Uobiajeni razmaci za sadnjuvisokogrmolikih vrsta borovnice su 3 metra izmeu redova te 1,2 metra u redu izmeu biljaka. Usvaku se rupu prije sadnje treba staviti jedna do dvije lopate treseta.

S korijena sadnica najprije treba ukloniti ostatke zemlje. Nekoliko sati prije sadnje korijen treba

potopiti u vodu. Ukoliko koristite sadnice iz tegle, prije

sadnje ih paljivo oreite. Sadnice borovnice se sade nadubinu na kojoj su bile posaene u rasadniku, to jevidljivo na samoj sadnici.

Zbog plitkog korijesnog sustava borovnica je vrlo

osjetljiva na isuivanje. Stoga se nasadi borovnice

moraju kvalitetno navodnjavati, osobito u ljetnimmjesecima. Osim navodnjavanja, tlo oko grmova

borovnice moe se i dodatno zatititi od isuivanja. U tuse svrhu zemljite zastire strugotinom drveta u sloju debljine 15-20 cm. Isti uinak moe sepostii i slamom, no ona se ipak ne preporuuje zbog opasnosti od poara.

Nasadi borovnice se dohranjuju dva puta godinjeu proljee nakon pupanja te u jesen nakonberbe. Isprva se koristi oko 30 g preporuenog gnojiva po grmu. Ta se koliina postupnopoveava sve do 150 g po grmu (visine 2-3 m). Budui da borovnica zahtijeva kiselo tlo, zagnojidbu nije preporuljivo koristiti gnojiva koja sadre vapno ili kalcij!

Prve godine nakon sadnje dobro je ukloniti cvjetne pupove. Na taj se nain omoguuje pravilnoformiranje grma borovnice.

U treoj i etvrtoj godini s grmova seuklanjaju nisko izrasle grane, jednako kao i

sve procvjetale, ali nedovoljno razvijene

grane.

Rezidba zapoinje kada grm dosegne 1 1,5 m. U potpunosti se uklanjaju stare,

slabe i bolesne grane. Nakon toga, s grma

se odstranjuje granje izraslo tijekom

posljednje dvije godine i koje je donijelo

prinos. Odrasli grm borovnice mora se dobro prorijediti radi osvjetljavanja. Zbog toga se reejedan dio zdravih grana. Ispod rezova e se pojaviti novi izbojci. Uslijed bolje izloenosti suncu,plod postaje krupniji, te koliina prinosa na taj nain ostaje ista.
http://3.bp.blogspot.com/-OEX31k2f3Vs/UjnQGLRW4-I/AAAAAAAAAK4/O9sP37iLc3U/s1600/borovnica+rezidba.jpghttp://3.bp.blogspot.com/-OEX31k2f3Vs/UjnQGLRW4-I/AAAAAAAAAK4/O9sP37iLc3U/s1600/borovnica+rezidba.jpg


10/12

10

6. Konfuzija izmeu europskih i amerikih vrsta borovnica

Poto vedina ljui naziv borovnica upotrebljava neovisno o tome mislili na Europske

(Vaccinium myrtillusnpr.) ili jenu o Amerikih vrsta (npr. Vaccinium caesarienseili V. Elliotti)

olazi o velike konfuzije izmeu ove vije veoma sline vodke. U Engleskom jeziku vrsta V.

Myrtillusse naziva bilberry, a u hrvatskom jeziku nema prijevoa. Dok Amerike vrste iz roa

Vaccinium nazivamo borovnicama, a na Engleskom blueberry. U osnovi moemo redi kako se

amerike sorte uzgajaju u komercijalnoj proizvonji, ok su europske ivlje i ne susredemo ih u

masovnoj proizvodnji.

Razlike izmeu bilberrie-a (V. myrtillus) i blueberrie-a (Amerike) oituje se u:

- V. Myrtillusima tamno crveno, izrazito mirisno meso i sok koji postaje plav ubazinom okruenju; Amerike tj. Prave borovnice imaju bijelo ili transparentno,

blage arome- V. Myrtillussu mali grmovi sa pojeinanim poloovima, i mogu se pronadi u ivi na

sjevernoj hemisferi; borovnice rastu na velikim grmovima sa plodovima u

grozdovima

- V. Myrtillussu ivlje biljke, ok su borovnice kultivirane i iroko komercijalnodostupne

- Kultivirane borovnice vedinom imaju porijeklo o hibrinih kultivara proizveenihpre 100 goina o agronomske strunjakinje Elizabeth Coleman White, kako bi se

uovoljilo zahtjevima potoaa; kako su vede, grmovi rastu vie i jenostavniji su za

berbu

- V. Myrtillusde ostaviti tamno plave mrlje na rukama, zubima i jeziku tokomkonzumacije; koristile su se kao boja za hranu i ojedu; borovnice imaju meso manje

intenzivne boje, stoga manje flekanja

S obzirom na izneseno smatram kako je potrebno uvesti istinkciju meu vrstama iz roda

Vacciniumpo uzoru na klasifikaciju iz engleskog jezika (blueberry i bilberry)

BlueberryBilberrie


11/12

11

7. ZAKLJUAK

Borovnica je listopadni grm visine do 50 cm koji raste na kiselim tlima naih brdskih listopadnihi mjeovitih uma. Cvate od travnja do lipnja, a plodovi uglavnom dozrijevaju u kolovozu.Listovi, koji imaju ljekovita svojstva, beru se prije cvatnje. Najvei svjetski uzgajiva su SAD(75% ukupne svjetske proizvodnje odnosi se na Sjevernu Ameriku). Za uzgoj borovnica

potrebno je osigurati zemljite s kiselim tlom (ukoliko nije takvo, potrebno je dodati piljevinu iliiverje vazdazelenog drvea), s dovoljno sunca i vlage te zatite od vjetra i 2500 dvogodinjihsadnica po hektaru. U vrijeme vegetacije borovnica trai dosta vlage te se u ljetnom periodu,kada su temperature dosta visoke, a tlo nije vlano, mora navodnjavati. Borovnica ima dostaplitak korijen i zbog toga je jako osjetljiva na suno razdoblje, pa ukoliko joj ne osiguramodovoljno vlage moe doi do ozbiljnih teta u nasadu, kao to su krljav rast, slabiji urod, a unajgorem sluaju grmovi se mogu osuiti. Dobro uspijeva na svakom kiselom tlu (pH 4 - 5,2).Na vapnenom tlu uspijeva samo ako postoji dovoljno dubok sloj kiselog humusa. Borovnica je

otporna na zimu i moe podnijeti temperature od -20 C do -25 C bez ikakvih teta, a ako jeprekrivena snijegom moe izdrati i puno nie temperature.

Plava boja borovnica potjee od antocijana poznatog antioksidansa. Namirnice bogateantioksidansima smanjuju rizik nastanka raka te bolesti srca i krvoilnog sustava. Borovnice subogate i dijetalnim vlaknima, ponajvie pektinom koji je topiv u vodi, a djeluje blagotvorno kodsniavanja kolesterola u krvi.

Borovnica je pogodna za komercijalni uzgoj u naim klimatskim prilikama. Uz visoke trokove ulaganjaprua dugogodinji povrat investicije. Plasman ploda se moe vriti na domaem, a pogotovo i na stranomtritu gdje vlada visoka potranja, iako uz nove nasade u Poljskoj i Rumunjskoj budua isplativost dolazi

u pitanje.


12/12

12

8. LITERATURA

Specijalno Voarstvoknjiga.. ne znam tko je autor, ne pie

dipl.ing. B. Volevi; Jagoda, malina, kupina; Bjelovar, 2005.

http://en.wikipedia.org/wiki/Bilberry

http://en.wikipedia.org/wiki/Blueberrypristupljeno 9.1.2014.

http://zdravozdravo.blogspot.com/2013/10/sorte-borovnica.htmlpristupljeno 12.1.2014.

http://www.karlovac.hr/news.aspx?newsID=661&pageID=186

http://zdravozdravo.blogspot.com/2013/09/sadnja-borovnica.html

http://www.agroklub.com/sortna-lista/voce/borovnica-2/
http://www.karlovac.hr/news.aspx?newsID=661&pageID=186http://www.karlovac.hr/news.aspx?newsID=661&pageID=186http://zdravozdravo.blogspot.com/2013/09/sadnja-borovnica.htmlhttp://zdravozdravo.blogspot.com/2013/09/sadnja-borovnica.htmlhttp://www.agroklub.com/sortna-lista/voce/borovnica-2/http://www.agroklub.com/sortna-lista/voce/borovnica-2/http://www.agroklub.com/sortna-lista/voce/borovnica-2/http://zdravozdravo.blogspot.com/2013/09/sadnja-borovnica.htmlhttp://www.karlovac.hr/news.aspx?newsID=661&pageID=186

Documents

Seminar Borovnica (1)