Sveuilite u ZagrebuFilozofski fakultetCentar za obrazovanje
nastavnikaKolegij: Sustavna pedagogija, ak. god. 2012./2013.
Seminarski rad na temuDisleksija i disgrafija
Studentice: Anamaria Kasuni i Petra KoraniMentor: doc. dr. sc.
Mirjana agud 26. studenog 2012.SadrajUvod1Disleksija21.1. to je
disleksija?21.2. Definiranje disleksije kroz povijest: od poetaka
do danas31.3. Dvije najee potekoe kod disleksije: itanje i
pisanje51.3.1. Potekoe pri itanju51.3.2. Potekoe pri pisanju71.4.
Kako ublaiti disleksiju? Kako pomoi djetetu koje pati od
disleksije?8Disgrafija101.1.to je disgrafija?101.2.Oblici
disgrafije111.2.1. Prema uzrocima111.2.2. Prema stupnju
izraenosti111.2.3. Prema dominantnom sindromu121.3.Pogreke u
pisanim radovima djece s
disgrafijom14Zakljuak16Literatura17Bibliografija17Internetski
izvori18Koritene slike18
Uvod
U ovom seminarskom radu razradit e se teme disleksije i
disgrafije. Rad e biti podijeljen na dva dijela prvi e biti
orijentiran na problematiku disleksije, a drugi na problematiku
disgrafije. Odabrale smo ovu temu jer obje smatramo da je vrlo
zanimljiva i pouna, jer ak i danas, u 21. stoljeu ljudi koji pate
od disleksije, disgrafije, diskalkulije ili nekog drugog poremeaja
povezanog s ve navedenim nose stigmu manje inteligentnih, lijenih
ili pak zaostalih osoba, to je u dananje doba neoprostivo i
nedopustivo.Kroz istraivanje, itanje literature i pisanje ovog
seminarskog rada, odluila da e mi tema diplomskog rada takoer biti
vezana uz disleksiju i srodne poremeaje, jer smatram da to polje i
dalje nije dovoljno istraeno, te da je jo uvijek obavijeno velom
mistike koji treba jednom zauvijek razotkriti.
Disleksija1.1. to je disleksija?Rije disleksija svoje korijene
vue iz grke rijei dys (= slabo, neprimjereno) i lexsis (=rijei,
jezik) to bi u doslovnom prijevodu znailo slab jezik (slaba
upotreba jezika). Disleksiju je prvi otkrio Oswald
Berkhan[footnoteRef:1] 1881. godine, a sam termin disleksija
stvorio je i definirao 1887. godine Rudolf Berlin[footnoteRef:2].
Rije disleksija se koristi kao openiti termin za poremeaje koji
ukljuuju potekoe pri uenju, itanju, tumaenju rijei, slova i drugih
simbola. Za razliku od opeg miljenja ukoliko netko ima disleksiju
to ne znai da je manje pametan i da ima nii kovcijent
inteligencije, ve potpuno suprotno, u veini sluajeva ljudi koji
pate od disleksije imaju nadprosjean kvocijent inteligencije te su
u isto vrijeme vrlo kreativni. [1: Oswald Berkhan:
http://en.wikipedia.org/wiki/Oswald_Berkhan ] [2: Rudolf Berlin:
http://de.wikipedia.org/wiki/Rudolf_Berlin ]
Neki vrlo poznati geniji kao to su Leonardo da Vinci, Alber
Enstein, Thomas Edison, Isaac Newton, Ernest Hemingway, Walt
Disney, Dragojla Jarnevi i mnogi drugi [footnoteRef:3] patili su od
disleksije. [3: Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A.,
Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M(2009.).: Disleksija, disgrafija,
diskalkulija i sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb:
Hrvatska udruga za disleksiju. ]
1.2. Definiranje disleksije kroz povijest: od poetaka do
danasKroz povijest disleksija je definirana na mnogo razliitih
naina i trebalo je puno vremena da doemo do dananje definicije.Dr.
William P. Morgan[footnoteRef:4] 1896. godine definira fenomen
disleksije (termin u to vrijeme jo nije skovan) kao uroeno
slijepilo za rijei[footnoteRef:5]. U svom istraivanju on daje neka
obiljeja djece koja pate od tada neimenovanog poremeaja. Kae da ta
djeca imaju odreene potekoe kao npr. problemi pri itanju, pisanju i
slovkanju, problem pri pisanju diktata, ne posjeduju vizualnu
pamenje pisanih rijei. Osim potekoa navodi i sposobnosti takve
djece kao npr. da su vrlo bistra i prosjene inteligencije, da imaju
normalne oi i zdrav vid, ne pokazuju ozljede ili bolesti. Za
njihove potekoe kao mogui uzrok navodi uroenu manu najvjerojatnije
uzrokovanu nedovoljno razvijenim gyrusom lijeve polutke mozga. [4:
Morgan, William Pringle(1896.). A case of congenital blindnes.
London: British Medical Journal, 2, 1378 1379.] [5: Becker,
Ruth(1970.). Disleksija i disortografija s logopedskog aspekta.
Beograd:Savez drutva defektologa Jugoslavije, 10.]
Dr. Samuel T. Orton 1928. godine uvodi i definira termin
strephosymbolia[footnoteRef:6] kao skupni termin za djecu koja
pokazuju neuobiajne potekoe pri itanju. Dr. Orton time eli ukazati
na razliku izmeu uroenog slijepila za rijei i strephosymbolia-e.
[6: Orton, S. T. (1928). Specific reading disability
Strephosymbolia. The Journal of the American Medical Association,
90, 7 April, 1095-99.]
Henning Buhl Skydsgaar 1942. uvodi i definira termin uroena
disleksija[footnoteRef:7] kao termin koji u cijelosti obuhvaa
stanje popularno zvano uroeno slijepilo za rijei i on u klinikoj
medicini ponajprije oznaava potekoe pri itanju koje se mogu
nevezano pojaviti, te se posebno razlikuju od potekoa u itanju
drugog porijekla. [7: Hallgren. B. (1950). Specific dyslexia: A
clinical and genetic study. Acta Psychiatrica Neurologica, (Suppl.
65), 1-38, 224-232.]
Svjetsko udruenje neurologa 1968. godine definira disleksiju kao
poremeaj koji se manifestira kroz potekoe u itanju unato
konvencionalnim uputama, primjerenoj intelgenciji i
sociokulturalnoim prilikama. Ovisi o osnovnim kognitivnim
nesposobnostima koje su esto uroene[footnoteRef:8]. [8: World
Federation of Neurology (1968). In Critchley, M., & Critchley,
E. A. (1978). Dyslexia defined. Chichester, UK: Charles C.
Thomas.]
Macdonald Critchley 1978. godine uvodi termin razvojna
disleksija[footnoteRef:9] kojim definira pojam disleksije na
sljedei nain: A learning difficulty which initially shows itself by
difficulty in learning to read, and later by erratic spelling and
by lack of facility in manipulating written as opposed to spoken
words. The condition is cognitive in essence, and usually
genetically determined. It is not due to intellectual inadequacy or
to lack of socio-cultural opportunity or to faults in the technique
of teaching, or to emotional factors, or to any known structural
brain-defect. It probably represents a specific maturational defect
which tends to lessen as the child grows older, and its capable of
considerable improvement, especially when appropriate remedial help
is afforded at the earliest opportunity (Critchley, 1978, p. 149).
[9: Critchley, M., & Critchley, E. A. (1978). Dyslexia defined.
Chichester, UK: Charles C. Thomas.]
The Orton Dyslexia Society Research Committee 1994. godine
definira disleksiju na sljedei nain: To je jezino utemeljen
poremeaj konstitucijskog podrijetla koji obiljeavaju tekoe u
kodiranju pojedinih rijei, a koje obino odraavaju nedostatne
sposobnosti fonoloke obrade. Tekoe u dekodiranju pojedinih rijei su
neoekivane s obzirom na dob i ostale kognitivne i akademske
sposobnosti; one nisu rezultat opih razvojnih ili senzorikih tekoa.
Disleksija se oituje razliitim tekoama u razliitim oblicima jezika,
esto ukljuujui uz probleme itanja i ozbiljne probleme u stjecanju
vjetine pisanja (Orton Dyslexia Society Research
Comittee,1996.).[footnoteRef:10] [10: Bjelica, J., Gali-Jui, I.,
Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M(2009.).:
Disleksija, disgrafija, diskalkulija i sline tekoe u itanju,
pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju. Str.
15.]
Dr. Gavin Reid[footnoteRef:11] 2002. godine govori da bi
najprikladnija definicija disleksije mogla biti da je disleksija
razlika u procesuiranju koju mogu iskusiti svi ljudi neovisno o
dobi, koja je esto popraena potekoama u itanju i pisanju, te moe
imati utjecaj na kognitivna podruja kao to su npr. pamenje, brzina
procesuriranja, vremenska organizacija, organiziranje uenja i samo
uenje. [11: Reid, G. (2002). Dyslexia: Research and implications
for practice. Paper presented at the RTLB national conference,
Learning to Motivate, Motivate to Learn, Dunedin, New Zealand, 18
September. In Reid, G. (2003). Dyslexia: A practitioners handbook.
(3rd ed). Chichester, UK: John Wiley & Sons Ltd. Str. 5.]
Kao zadnju definiciju bih htjela citirati Lovru (10.g.) koji se
od 1. razreda borio s disleksijom i imao loe miljenje o sebi sve
dok nije i sam shvatio to je disleksija te da je i on sasvim
normalan djeak: Disleksija je kada normalni pametni ovjek ima
problema s itanjem i pisanjem, i to je to.
1.3. Dvije najee potekoe kod disleksije: itanje i pisanje1.3.1.
Potekoe pri itanjuLjudi koji pate od disleksije mogu imati problema
s itanjem na taj nain da im treba vie vremena za itanje nekog
odjeljka teksta, da imaju problema s preciznou pri itanju jer
ponekad umjesto da proitaju rije oni je unaprijed pogaaju, te sve
do te razine da moe doi do krive interpretacije ili potpunog
nerazumijevanja teksta zbog nemogunosti povezivanja rijei u
cijelinu.Jedna od najeih pogreaka koju rade djeca koja pate od
disleksije pri itanju je da gutaju rijei (izostave zadnje slovo ili
zasnji slog: uspavanka uspavan), premeu slova (dob bod), zamjenjuju
slova (dio bio), krivo izgovaraju rijei jer ne mogu pretvoriti
pisano u govoreno (mesti metlom mesi melom), a moe se dogoditi da
im je zbog premalih slova ili razmaka cijeli tekst neitak te da im
se slova preklapaju kao na slici br. 1.[footnoteRef:12] [12:
http://www.google.hr/imgres?start=15&num=10&um=1&hl=hr&tbo=d&biw=749&bih=679&tbm=isch&tbnid=GcXqmcoBtDCMbM:&imgrefurl=http://www.dyslexia.com/library/information.htm&docid=0XC9SaZVhy9MQM&imgurl=http://www.dyslexia.com/image/misc/text221w.gif&w=221&h=310&ei=o4qvUNjcOe314QSjzoGoAQ&zoom=1&iact=hc&vpx=225&vpy=81&dur=1190&hovh=248&hovw=176&tx=101&ty=110&sig=112481914744804670371&sqi=2&page=2&tbnh=140&tbnw=97&ndsp=18&ved=1t:429,r:20,s:0,i:4
]
Slika br. 1
1.3.2. Potekoe pri pisanjuOsim potekoa pri itanju, disleksija se
esto manifestira i kroz potekoe pri pisanju. Potekoe u pisanju se
mogu podijeliti u dvije skupine:[footnoteRef:13] [13: Bjelica, J.,
Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister,
M(2009.).: Disleksija, disgrafija, diskalkulija i sline tekoe u
itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju.
Str. 20-21.]
a) potekoe u oblikovanju, pravilnosti i organiziranosti slova i
rukopisab) smetnje u samostalnom sastavljanju teksta (sastavljanju
prie, opisa dogaaja, odgovora na pitanja, pisanja dueg teksta u
lektiri ili referatu).Takve potekoe su najbolje vidljive pri
pisanju zadae, lektira, zadanice i posebice diktata. Greke u
pisanju su vrlo sline onima u itanju pa se kod pisanja mogu takoer
pojaviti sljedei problemi: zaboravljanje rijei (izostave zadnje
slovo ili zadnji slog: lijepo lijep), premeu slova (dob bod),
zamjenjuju slova (dio bio), krivo piu rijei jer ne mogu pretvoriti
govoreno u pisano (mesti metlom mesi melom)... Osim ve spomenutog
mnoga djeca piu unatrag, tj. zrcalno (Lana anaL), zamjenjuju mala i
velika slova (I l), mogu spajati rijei jer ne znaju gdje je stanka
(pravilnopisanje), mogu izostavljati cijele rijei (Uimo pravilno x
pisanje x slova) ili pak mijeati poredak rijei u reenici (Velikih
slova vjebanje). Veina disleksiara je imalo i uvijek e imati
problema s prebacivanjem misli u tekstove, ili pak pri stvaranju
smislenog i povezanog teksta, koristit e predugake reenice u kojima
se moemo izgubiti kao na slici br. 2[footnoteRef:14]. [14: Bjelica,
J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I.,
Rister, M(2009.).: Disleksija, disgrafija, diskalkulija i sline
tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za
disleksiju. Str. 23.]
Slika br. 2 Slika br. 3[footnoteRef:15] [15: Bjelica, J.,
Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister,
M(2009.).: Disleksija, disgrafija, diskalkulija i sline tekoe u
itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju.
Str. 24.]
1.4. Kako ublaiti disleksiju? Kako pomoi djetetu koje pati od
disleksije?Postoji dosta naina kako pomoi nekome tko pati od
disleksije. Ljudi koji pate od disleksije imaju problema s
fontovima koji su preukraeni, tj. sa slovima koja se uvijaju ili su
pak pretanka ili predebela, pa je stoga jedan nain na koji se moe
olakati razumijevanje je koritenje jednostavnih, standardnih
fontova poput Times New Romana, Calibrija, Ariala, Cambrija, te s
druge strane izbjegavati umjetnike fontove poput Brush Scripta,
Chillera, Old Antiqua, Lucida i dr.Drugi nain na koji moemo pomoi
jest da koristimo vei razmak izmeu redova jer se onda slova i rijei
tee preklapaju. Tako ako piete mail nekome tko ima disleksiju,
umjesto standardnog razmaka (1.0) stavite vei razmak izmeu redova
(1.5 ili 2.0).Trei nain na koji moemo pomoi jest da odjeljke
oznaujemo raznim bojama, tako da bi osoba s disleksijom lake mogla
zapamtiti odnose meu stvarima... Pa tako ako elimo nabrojati NAINE
KOJIMA MOEMO UBLAITI DISLEKSIJU to moemo uiniti na nain da jasno
razdijelimo naine:a) koristiti jedan od ''standardnih'' fontova-
nije poeljno koristiti ''umjetnike'' fontoveb) koristiti vei
razmak-umjesto 1.0 koristite 2.0c) koristite to vie
boja-izbjegavajte koritenje manje uoljivih boja poput ute, svijetlo
pink i dr.te da svaki naslov i podnaslov dobije odgovarajuu
boju...Nauite svoje dijete kako koristiti tzv. kognitivne mape jer
e na taj nain lake zapamtiti teke stvari jer e ih sitematizirati na
svoj nain. Pri objanjenju kako raditi kognitivne mape ohrabrite ih
da koriste to vie boja i oblika, da si nacrtaju neto to im je teko
za izgovoriti pa da onda uz taj crte napiu kako se ta rije
izgovara...
DISLEKSIJA
POTEKOE PRI PISANJUPOTEKOE PRI ITANJUNAINI UBLAAVANJA
DISLEKSIJE
Za kraj je vano napomenuti da postoji jo puno naina kojima moemo
pomoi osobi koja pati od disleksije, no da je najvanije imati puno
strpljenja, pruati puno panje i potpore, biti pun razumijevanja i
to je najvanije treba biti uporan i ne odustajati zato to je neto
teko.
Disgrafija1.1. to je disgrafija?Rije disgrafija svoje korijene
vue iz grke rijei dys (= slabo, neprimjereno) i graphia (= pismo),
to bi znailo slabo pismo, slabo pisanje.Disgrafiju moemo definirati
kao specifini poremeaj u pisanju; Posokhova definira disgrafiju kao
stabilnu nesposobnost djeteta da svlada vjetinu pisanja (prema
pravopisnim naelima odreenoga jezika), koja se oituje u
mnogobrojnim, trajnim i tipinim pogrekama.[footnoteRef:16] Vano je
napomenuti da te tekoe ne znae da dijete ne zna pravopis; takoer,
tekoe su prisutne bez obzira na stupanj intelektualnog i govornog
razvoja te bez obzira na stanje sluha i vida. [16: Posokhova, Ilona
(2000.). Kako pomoi djetetu s tekoama u itanju i pisanju. Lekenik:
Ostvarenje (Biblioteka Razvoj djeteta), str. 45.]
Disgrafija se najee javlja zajedno s disleksijom, no mogui su i
sluajevi tzv. iste disleksije, a jo ei i sluajevi tzv. iste
disgrafije. Disgrafija je sloen poremeaj koji, uz tekoe u
ovladavanju pisanja, ukljuuje i nedostatke razvoja odreenih
komponenti usmenoga govora, emotivnu nezrelost kod djeteta kolske
dobi te nedovoljnu formiranost odreenih predintelektualnih
funkcija. Disgrafija se moe javiti zbog odreenih nasljednih
predispozicija i djelovanja nasljednih imbenika tijekom razliitih
faza djejeg razvoja te zbog neadekvatne metode poduavanja odreenog
djeteta (npr. kod ljevorukosti).[footnoteRef:17] [17: Posokhova,
Ilona (2000.). Kako pomoi djetetu s tekoama u itanju i pisanju.
Lekenik: Ostvarenje (Biblioteka Razvoj djeteta), str. 45-46.]
1.2. Oblici disgrafije1.2.1. Prema uzrocimaS obzirom na uzroke,
postoje tri vrste disgrafije: nasljedna disgrafija, tekoe u pisanju
uzrokovane djelovanjem vanjskih nepovoljnih imbenika na dijete u
razvoju te kombinirani oblik koji je ujedno i najei uzrok
disgrafije (predospozicije u kombinaciji s djelovanjem dva do tri
vanjska imbenika).[footnoteRef:18] [18: Bjelica, J., Gali-Jui, I.,
Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M (2009.).
Disleksija, disgrafija, diskalkulija i sline tekoe u itanju,
pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju, str.
68.]
1.2.2. Prema stupnju izraenostiS obzirom na stupanj izraenosti,
postoje takoer tri vrste disgrafije: laka disgrafija, izraena
disgrafija i agrafija (potpuna nesposobnost
pisanja).[footnoteRef:19] [19: Bjelica, J., Gali-Jui, I.,
Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M (2009.).
Disleksija, disgrafija, diskalkulija i sline tekoe u itanju,
pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju, str.
69.]
1.2.3. Prema dominantnom sindromuDisgrafiju prema dominantnom
sindromu dijelimo na: fonoloke disgrafije, jezine disgrafije,
vizualnu te motoriku disgrafiju.Fonoloke disgrafije su pogreke u
pisanju uzrokovane tekoama u izgovoru i/ili meusobnom slunom
razlikovanju glasova.[footnoteRef:20] Manifestiraju se na razini
slova i sloga, a prepoznaju se po zamjeni i mijeanju slova i
glasova slinih po zvuenju i izgovaranju. Postoje dvije vrste
fonoloke disgrafije: artikulatorno-akustika disgrafija (dijete
neispravno izgovara glasove i pogreke iz izgovora prenosi u
pisanje, npr. umjesto rijeka pie jeka) te fonemska (akustika)
disgrafija (dijete ima tekoe u meusobnom slunom razlikovanju
glasova koji se slino izgovaraju i zvue, npr. umjesto zagonetka pie
sagonetka).[footnoteRef:21] [20: Bjelica, J., Gali-Jui, I.,
Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M (2009.).
Disleksija, disgrafija, diskalkulija i sline tekoe u itanju,
pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju, str. 69.]
[21: Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I.,
Prvi, I., Rister, M (2009.). Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za
disleksiju, str. 69.]
Postoje dvije vrste jezine disgrafije: disgrafija jezine analize
i sinteze te disgramatina disgrafija. Disgrafija jezine analize i
sinteze je najei oblik disgrafije. U ovom sluaju djetetu je teko
rastavljati tekst na reenice, reenice na rijei, rijei na slogove.
Analiza i sinteza su vjetine koje ovise o stupnju jezine zrelosti i
razvijenosti predintelektualnih funkcija. Dijete koje ima ovu vrstu
disgrafije tako e napisati pas tele boja umjesto pastelna boja,
tamrlja umjesto tamna mrlja itd. Disgramatina disgrafija se najee
manifestira u pogrekama na razini reenice, u neispravnom
povezivanju rijei. Dijete s ovim oblikom disgrafije napisat e vodna
biljka, olujano more, itd.[footnoteRef:22] [22: Bjelica, J.,
Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister,
M (2009.). Disleksija, disgrafija, diskalkulija i sline tekoe u
itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju,
str. 70-71.]
Slika br. 4[footnoteRef:23] [23: Disgramatina disgrafija.
http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/baka.jpg ]
Vizualna disgrafija je povezana s tekoama u vizualno-prostornoj
percepciji, analizi i sintezi vizualno-prostornih podataka i
prostornog razlikovanja. Djeca s ovim oblikom se teko snalaze u
upotrebi rijei koje imaju prostorno i vremensko znaenje, gotovo
nikada ne upotrebljavaju prijedloge ispred, iza, iznad, itd. te
parove pridjeva tanak debeo, visok nizak, itd. U pisanju se ova
disgrafija manifestira u mijeanju i deformiranju slova, posebice
slova koja su vrlo slina ili se razlikuju samo poloajem u prostoru
(npr. u i n).[footnoteRef:24] [24: Bjelica, J., Gali-Jui, I.,
Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M (2009.).
Disleksija, disgrafija, diskalkulija i sline tekoe u itanju,
pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju, str.
71-72.]
Slika br. 5[footnoteRef:25] [25: Vizualna disgrafija.
http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/13-kruh.jpg ]
Motorika disgrafija je povezana s nedostatnom razvijenou
suptilnih motorikih funkcija. Djeca s ovom vrstom disgrafije
mijeaju slova prema bliskosti njihova naina pisanja te imaju
nestabilan i neitljiv rukopis. Takoer, ta djeca piu sporo, dodaju
suvine elemente, brzo se umaraju, rukopis im je neravan,
neujednaen, kao to moemo vidjeti na slici broj 6.[footnoteRef:26]
[26: Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I.,
Prvi, I., Rister, M (2009.). Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za
disleksiju, str. 73.]
Slika br. 6[footnoteRef:27] [27: Motorika disgrafija.
http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/14-tup.jpg ]
1.3. Pogreke u pisanim radovima djece s disgrafijomDjeca s
disgrafijom ine specifine pogreke koje stalno ponavljaju; upravo je
ponavljanje i mnogobrojnost specifinih pogreaka kljuna stvar u
prepoznavanju disgrafije od strane uitelja.Postoje tri tipa ovih
pogreaka, i svaki taj tip pogreke pokazuje da je kod djeteta
nedostatno formirana odreena vjetina. Ta tri tipa pogreaka su:
pogreke na razini slova i sloga, pogreke na razini rijei te pogreke
na razini reenice.[footnoteRef:28] [28: Bjelica, J., Gali-Jui, I.,
Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M (2009.).
Disleksija, disgrafija, diskalkulija i sline tekoe u itanju,
pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju, str.
74.]
Pogreke na razini slova i sloga su: izostavljanja, premjetanja,
dodavanja suvinog slova ili sloga, zamjene i mijeanja,
perseveracije i anticipacije. Izostavljanje pokazuje da dijete ne
uoava sve glasovne komponente koje su u sastavu odreene rijei, npr.
umjesto zec napie zc i slino. Kod premjetanja dijete uspijeva uoiti
svaki glas, ali neispravno biljei njihov redoslijed, npr. umjesto
jedna napie jenda i slino. Dodavanje suvinih slova dogaa se kod
neispravnog unutarnjeg izgovaranja rijei tijekom pisanja. Kod
perseveracije i anticipacije dijete potrebni glas zamjenjuje drugim
glasom koji je bio u prijanjem slogu ili rijei, ili koji je u
iduoj, a mogua su i dodavanja.[footnoteRef:29] [29: Bjelica, J.,
Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister,
M (2009.). Disleksija, disgrafija, diskalkulija i sline tekoe u
itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju,
str. 74-76.]
Slika br. 7[footnoteRef:30] [30: Pogreke izostavljanja.
http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/15-vdio.jpg ]
Slika br. 8[footnoteRef:31] [31: Pogreke premjetanja.
http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/16-klasovi.jpg ]
Slika br. 9[footnoteRef:32] [32: Pogreke dodavanja.
http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/17-krajlolik.jpg ]
Pogreke na razini rijei su: rastavljeno pisanje dijelova iste
rijei, sastavljeno pisanje nekolicine rijei, remeenje granica izmeu
rijei. Ove pogreke upuuju na potekoe individualizacije pojedinih
rijei u usmenom govoru.[footnoteRef:33] [33: Bjelica, J., Gali-Jui,
I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M (2009.).
Disleksija, disgrafija, diskalkulija i sline tekoe u itanju,
pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju, str.
76.]
Slika br. 10[footnoteRef:34] [34: Pogreke rastavljanja rijei.
http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/18-album.jpg ]
Pogreke na razini reenice su: pogreke povezivanja rijei unutar
reenice, neispravna interpunkcija.[footnoteRef:35] [35: Bjelica,
J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I.,
Rister, M (2009.). Disleksija, disgrafija, diskalkulija i sline
tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za
disleksiju, str. 77.]
Slika br. 11[footnoteRef:36] [36: Pogreke na razini reenice.
http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/19-kaktus.jpg ]
Zakljuak
LiteraturaBibliografija
1. Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I.,
Prvi, I., Rister, M (2009.). Disleksija, disgrafija, diskalkulija i
sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za
disleksiju. 2. Critchley, M., & Critchley, E. A. (1978).
Dyslexia defined. Chichester, UK: Charles C. Thomas.3. Hallgren. B.
(1950). Specific dyslexia: A clinical and genetic study. Acta
Psychiatrica Neurologica, (Suppl. 65).4. Orton, S. T. (1928).
Specific reading disability Strephosymbolia. The Journal of the
American Medical Association, 90, April.5. Posokhova, Ilona
(2000.). Kako pomoi djetetu s tekoama u itanju i pisanju. Lekenik:
Ostvarenje (Biblioteka Razvoj djeteta).6. Reid, G. (2002).
Dyslexia: Research and implications for practice. Paper presented
at the RTLB national conference, Learning to Motivate, Motivate to
Learn, Dunedin, New Zealand, 18 September. In Reid, G. (2003).
Dyslexia: A practitioners handbook. (3rd ed). Chichester, UK: John
Wiley & Sons Ltd. 7. World Federation of Neurology (1968). In
Critchley, M., & Critchley, E. A. (1978). Dyslexia defined.
Chichester, UK: Charles C. Thomas.
Internetski izvori1. Oswald Berkhan:
http://en.wikipedia.org/wiki/Oswald_Berkhan2. Rudolf Berlin:
http://de.wikipedia.org/wiki/Rudolf_Berlin
Koritene slikeSlika br.1
http://www.google.hr/imgres?start=15&num=10&um=1&hl=hr&tbo=d&biw=749&bih=679&tbm=isch&tbnid=GcXqmcoBtDCMbM:&imgrefurl=http://www.dyslexia.com/library/information.htm&docid=0XC9SaZVhy9MQM&imgurl=http://www.dyslexia.com/image/misc/text221w.gif&w=221&h=310&ei=o4qvUNjcOe314QSjzoGoAQ&zoom=1&iact=hc&vpx=225&vpy=81&dur=1190&hovh=248&hovw=176&tx=101&ty=110&sig=112481914744804670371&sqi=2&page=2&tbnh=140&tbnw=97&ndsp=18&ved=1t:429,r:20,s:0,i:4
(pristupano na dan 23.11.2012., 08:32 min)Slika br.2 Bjelica, J.,
Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A., Posokhova, I., Prvi, I., Rister,
M(2009.).: Disleksija, disgrafija, diskalkulija i sline tekoe u
itanju, pisanju i uenju. Zagreb: Hrvatska udruga za disleksiju.
Str. 23.Slika br. 3 Bjelica, J., Gali-Jui, I., Pavli-Cottiero, A.,
Posokhova, I., Prvi, I., Rister, M(2009.).: Disleksija, disgrafija,
diskalkulija i sline tekoe u itanju, pisanju i uenju. Zagreb:
Hrvatska udruga za disleksiju. Str. 24.Slika br. 4
http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/baka.jpg (pristupano na dan
25.11. 2012., 17:24 min)Slika br. 5
http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/13-kruh.jpg (pristupano na dan
25.11.2012., 17:29 min)Slika br. 6
http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/14-tup.jpg (pristupano na dan
25.11.2012., 17:33 min)Slika br. 7
http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/15-vdio.jpg (pristupano na dan
25.11.2012., 17:37 min)Slika br. 8
http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/16-klasovi.jpg (pristupano na
dan 25.11.2012., 17:40 min)Slika br. 9
http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/17-krajlolik.jpg (pristupano na
dan 25.11.2012., 17:42 min)Slika br. 10
http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/18-album.jpg (pristupano na dan
25.11.2012., 17:46 min)Slika br. 11
http://www.hud.hr/w-slike-rukopisi/19-kaktus.jpg (pristupano na dan
25.11.2012., 17:50 min)
2
