Kako prepoznati disleksiju - simptomi disleksije

Srijeda, 05 Novembar 2008 21:12

RANI "SIGNALI" MOGUEG RAZVOJA DISLEKSIJE- PREDKOLSKA DJECAVeina istraivanja na podruju disleksije bavi se pokuajem da se otkrije uzrok nastanku disleksije, to je bez sumnje, vrlo vano. Potvreno je da je disleksija uglavnom konstitucionalno uvjetovana, sa sve veom sigurnou moemo tvrditi da moe biti genetski uvjetovana, ali zna se dogoditi da bude i steena tijekom ivota kao posljedica fizike traume u odreenim podrujima mozga. Vano je rei da svi rizini faktori tijekom trudnoe, prije, za vrijeme i neposredno nakon poroda, mogu, ali i ne moraju biti uzrocima pojavi disleksije. Zbog toga se takvi anamnestiki podaci ne mogu uzimati kao kriterij rizika nastanka disleksije. Ali vano je znati i da, ako se u djeteta pojave simptomi disleksije, jako je bitno prouiti sve anamnestike podatke koji nam mogu dati smjernice za tretman i terapiju. Posebno ako je rije o tzv. rizinoj djeci, koja se i inae longitudinalno prate. Pritom je dobro napraviti jo neke dodatne preglede i pretrage (EEG npr.).Najvanije je, ipak, promijeniti uobiajeno miljenje i zabludu prema kojoj osoba mora prvo biti neuspjena kako bismo je prepoznali kao osobu s disleksijom.Upitnik za roditelje - zaokruiti DA ili NE1. Obiteljska anamneza - je li netko u obitelji imao sline tekoe?DA NE

2. Je li bilo veih problema tijekom trudnoe?DA NE

3. Je li bilo veih problema neposredno prije, za vrijeme i neposredno nakon poroaja?DA NE

4. Je li kod djeteta kasnio razvoj motorike?DA NE

5. Je li kod djeteta kasnio razvoj govora?DA NE

6. Je li dijete dulje upotrebljavalo fraze koje zamjenjuju rijei?DA NE

7. Ima li dijete tekoe pri pravoj uporabi neke rijei?DA NE

8. Je li dijete "konfuzno" u prostoru i vremenu?DA NE

9. Ima li dijete tekoe u verbalnom izraavanju svojih misli?DA NE

10. Pokazuje li dijete "udnu" motoriku nespretnost u nekim podrujima (spoticanje, preskakanje), a neoekivanu spretnost u drugim ( npr. manipulacije Lego - kockama)?

DA NE

11. Je li dijete nesigurno u tomu koju ruku upotrijebiti u uobiajenim i inae automatskim postupcima?DA NE

12. Ima li dijete i dalje tekoe s oblaenjem, obuvanjem, vezivanjem ?DA NE

13. Pokazuje li dijete "udne" tekoe u uenju pjesmica s rimom?DA NE

14. Ima li dijete tekoe pri ponavljanju i oponaanju ritma?DA NE

15. Ima li dijete neuobiajene tekoe pamenja (zaboravlja vremenski bliske dogaaje, a pamti vremenski puno zahtjevnije)?

DA NE

16. Pokazuje li dijete posebno zanimanje za sluanje pria?DA NE

17. Ima li dijete tekoe pri praenju i ponavljanju slijeda rijei u reenici ( teko igra igre rijeima gdje treba ponavljati to je ulo)?

DA NE

18. Ima li dijete tekoe u pamenju i svladavanju dvije i vie govornih instrukcija u nizu?DA NE

19. Ima li dijete razdoblja "blistavosti" i potpunih "blokada"?DA NE

20. Ima li dijete "dobre" i "loe" dane bez vidljivog razloga?DA NE

21. Ima li dijete tekoe u organiziranju radnog dana i slobodnog vremena?DA NE

Ako je odgovor na veinu ovih pitanja "DA",bilo bi mudro potraiti savjet strunjaka.SIMPTOMI DISLEKSIJE - KOLSKA DJECAPrilikom utvrivanja postojanja disleksije dobro je znati podatke iz prije navedenog upitnika za roditelje - oni mogu dodatno potvrditi sumnju i usmjeriti ispitivanje. Dobro je jo usmjeriti pozornost na sljedee:Kako prepoznati dijete s disleksijom u razredu- opi pokazatelji za uitelje(zaokruiti DA ili NE)1. ini li vam se da vas dijete esto zbunjuje, a ne znate razlog?DA NE

2. Jesu li standardi njegovog rada nepostojani, nepouzdani?DA NE

3. Ima li tekoe zapamtiti nekoliko instrukcija?DA NE

4. Pravi li "udne" pogreke u itanju i pisanju?DA NE

5. Ima li problema kod prepisivanja s ploe?DA NE

6. Ima li tekoe ili radi matematiku na "udan" nain?DA NE

7. Iznenauje li vas koliinom truda koji ulae u rad i slabim rezultatima rada?DA NE

8. Je li nespretno u nekim podrujima, a vrlo spretno u nekim drugim?DA NE

9. Ponaa li se esto kao razredni "klaun", a vama se ini da nije stvarno veselo i sretno?DA NE

10. ini li vam se da vas uglavnom ne slua?DA NE

11. ini li vam se da je lijeno i da mu nije stalo?DA NE

12. ini li vam se da nije koncentrirano, da je lako otklonjive panje?DA NE

13. Ima li "dobre" i "loe" faze i dane?DA NE

14. Je li zbunjeno u prostoru i vremenu, posebno u odreivanju lijevo - desno?DA NE

15. Puno je bolje u usmenom izraavanju?DA NE

Specifine tekoe povezane s itanjem tekoe u povezivanja grafema s fonemom (slovo - glas), tekoe u povezivanju glasova i slogova u rijei, strukturalne pogreke - premjetanje ili umetanje (vrata-trava, novi-vino), zamjene grafiki slinih slova (b-d, b-p, m-n, n-u, a-e, s-z, -, dobar-bodar, bebica-dedica, bili-pili, nema-mene), zamjene fonetski slinih slova (d-t, g-k, b-p, z-s, dri-tr, brati-prati, grije-krije), zamjene slogova (on-no, ej-je, mi-im, do-od), zamjene rijei - pogaanje (mrani-maka, dobar-obad), izostavljanje slova i slogova (brada-barada, mrkva-markva, brod-borod), ponavljanje dijelova rijei (nasmijanini, ramemena), tekoe u praenju slovnog ili brojanog niza (slon-soln, 12-21), tekoe u slijedu smjera itanja (gore-dolje, lijevo-desno), vraanje na ve proitani red, izostavljanje rijei i cijelih redaka, itanje jedne rijei na nekoliko pogrenih naina.Nespecifine tekoe povezane s itanjem -mogu ih imati i djeca koja nemaju disleksiju sporost, razliite blokade i stanke, poremeen ritam i izraajnost itanja, nejasna i povrna artikulacija, itanje napamet i po prilici, slabo razumijevanje proitanog.Specifine tekoe povezane s pisanjem tekoe u povezivanju fonema s grafemom, zamjene grafiki ili fonetski slinih slova, produljeno "zrcalno" pisanje slova ili brojki, strukturalne pogreke (umetanje, dodavanje, premjetanje), izostavljanje slova, dijelova rijei ili rijei, tekoe u slijedu smjera pisanja.Nespecifine tekoe povezane s pisanjem-esto ih imaju i djeca bez disleksije sporost, neurednost u radu, slabija itljivost rukopisa, tekoe pri uporabi pravopisnih i gramatikih pravila, naruen osjeaj za sintaksu.Osim simptoma povezanih s itanjem i pisanjem, esto osobe s disleksijom imaju i specifine tekoe u nastavi matematike, to je detaljnije objanjeno u poglavlju "Disleksija i matematika".

Veina navedenih simptoma moe se pojaviti u velikog broja djece koja nemaju disleksiju, to esto zbunjuje roditelje i uitelje. Meutim, osnovna je razlika kvantitativna i kvalitativna. Simptomi u osoba s disleksijom su brojniji, jae izraeni i dugo traju.SIMPTOMI DISLEKSIJE U ODRASLIH OSOBAOpi simptomi nerazmjer izmeu opih sposobnosti i jezinih vjetina, variranje razine rada - "dobri" i "loi" dani, konfuznost, tekoe u organizaciji radnog dana i slobodnog vremena, slabija kratkotrajna radna memorija, nedovoljna preciznost u prostoru i vremenu ( lijevo-desno, istok-zapad .. ), tekoe u sekvencioniranju (abecedni red, mjeseci u godini, tablice, liste instrukcija, roendani .. ), problemi u pamenju vremena, "gubljenje" vremena, tekoe u uoavanju rime, tekoe u razumijevanju humora izraenog rijeima, tekoe u konverzaciji - treba im vremena za procesuiranje, pronalaenje pravog izraza, tekoe u koordinaciji prostora, vremena i dogaaja, netona (uglavnom loija ) slika o sebi - lijen sam, nedostatno paljiv...Simptomi vezani uz uenje i edukaciju spori i nesigurni u itanju, (posebno glasnom), tekoe u razumijevanju proitanog, a time i donoenju zakljuaka, problemi u dekodiranju novih znanstvenih rijei, terminologije, injenica, brzo zaboravljanje nauenog - teko nalaenje neeg to su ve radili u knjizi, siromane strategije pohranjivanja informacija u dugotrajnu memoriju, tekoe u brzom pisanju (hvatanje biljeki) - ne mogu sluati i pisati u isto vrijeme, tekoe u samostalnom pismenom izraavanju (slaganje ideje i koncepta, upotreba rjenika, gramatike i sintakse), tekoe u organizaciji uenja, projekata, baze podataka, problemi povezani s rukopisom (neurednost, neitljivost), mogua "obrtanja" kod sluenja kalkulatorom, tekoe u generaliziranju i primjenjivanju novih pravila, problemi tijekom rada u okolini punoj buke ili drugih podraaja, potreba da im se informacija kae vie puta, zbog sporog itanja i slabijeg razumijevanja stalno su u vremenskom "tjesnacu", obino imaju tekoe i u uenju stranih jezika.JE LI TO DOISTA DISLEKSIJA ?Tijekom kolovanja, mnoga djeca u odreenim fazama grijee i pokazuju simptome koji se spominju uz disleksiju, a nemaju disleksiju. Vrlo je vano, posebno za uitelje, prepoznati o kojim je tekoama rije kako bi se mogao prilagoditi nain rada i pomoi djeci koja imaju tekoe.

Uoene su tri osnovne skupine djece s tekoama u itanju i pisanju:1. DJECA KOJA IMAJU PROLAZNE TEKOEU ITANJU I PISANJU- Djeca koja dolaze iz sredine to im ne prua dostatno stimulacije za razvoj vjetina potrebnih za usvajanje itanja i pisanja - pedagoki zaputena djeca.- Djeca koja su u fazi poetnog itanja i pisanja esto bila odsutna iz kole zbog bolesti i sama ne mogu nadoknaditi proputeno.- Djeca koja su "psihiki odsutna" iako su redovito na nastavi; uzroci mogu biti razliiti (emocionalne tekoe zbog situacije u obitelji - preseljenja, razvod roditelja ... ).- Nedostatno "zrela" djeca kojima je tempo odvijanja nastave prebrz, a metodiki postupci ne odgovaraju njihovu kognitivnom stilu.- Djeca s blaim pasivnim ili aktivnim poremeajima u ponaanju - u otporu su ili agresiji i im se ukloni uzrok takva ponaanja, i rezultati u radu su bolji.Sva ova djeca imaju normalno razvijene intelektualne sposobnosti i sposobnosti za usvajanje itanja i pisanja. Pomo im se moe pruiti usporavanjem procesa usvajanja itanja i pisanja, dopunskim radom i vjebama. Problemi uglavnom nestaju uz pravi tretman.2. DJECA KOJA IMAJU TRAJNE TEKOE U ITANJU ILI PISANJU UZ OPENITO DOBRE SPOSOBNOSTI - DISLEKSIJAKod ove djece su izrazito smanjene sposobnosti usvajanja pravilnog itanja i pisanja, simptomi su jai, brojniji i dulje traju. Ope sposobnosti su prosjene ili natprosjene. Djeca iz ove skupine vrlo su brzo u opasnosti da zaostanu i u ostalim podrujima u kojima je vano itanje i pisanje.

Ubrzo poinju razvijati razliite kompenzatorne mehanizme kako bi prikrili svoje tekoe, i ako im se ne prui odgovarajua pomo, postaju neuspjeni i tako se osjeaju. Potrebne su im posebne vjebe sa strunjacima i velika podrka okoline.3. DJECA KOJA IMAJU TRAJNE TEKOE U ITANJU I PISANJU U OKVIRU OPENITO SMANJENIH SPOSOBNOSTIVeoma teko svladavaju sve kolske vjetine - itanje, pisanje, raunanje, i tijekom cijelog kolovanja imaju probleme zbog toga. Potrebno im je odrediti stvarne sposobnosti i prema tome im omoguiti oblik kolovanja uz program primjeren njihovim sposobnostima.

Uitelji bi trebali znati osnovne karakteristike djece iz ovih skupina kako bi na vrijeme prepoznali vrstu tekoe i izbjegli pogreke svrstavajui dijete u pogrenu skupinu.Jadranka Bjelica, prof. logoped

Terapija disleksije

Srijeda, 05 Novembar 2008 21:14

ZATO JE ITANJE TAKO TEKO?Terapija disleksije zahtjevan je postupak koji se bavi razvojem ili poboljavanjem vjetine itanja, jedne od najsloenijih mentalnih aktivnosti ovjeka ili jedne od najzamrenijih radnja ljudskoga mozga. itanje je tema prouavanja mnogih znanstvenika iz razliitih disciplina - od psihologije, neurologije, neuropsihologije, neurolingvistike do teorije knjievnosti.

Prema miljenju jednoga od njih, psihologa Merlina C. Wittrocka, itajui neki tekst itatelj sastavlja znaenje teksta stvarajui slike i verbalne preobrazbe koje predstavljaju znaenje. itanje nije automatski postupak hvatanja teksta onako kako fotoosjetljivi papir hvata svjetlo, ve zbunjujui postupak ponovnog stvaranja ija je sloenost jednako tako velika kao i samoga miljenja.U knjizi Povijest itanja autor Alberto Manguel kae: "itanje ne moemo objasniti mehanikim modelom; znamo da se odvija u nekim odreenim podrujima mozga, ali isto tako znamo da ta podruja nisu jedina koja sudjeluju; znamo da postupak itanja kao i miljenja ovisi o naoj sposobnosti da odgonetnemo i koristimo jezik, gradivo rijei koje ine tekst i misao."

Ako je itanje tako sloeno, tada je i uenje itanja podjednako zahtjevna mentalna aktivnost kojoj smo svi poetkom naega obrazovanja izloeni. Zastoji i tekoe koje se mogu pojaviti tijekom ovladavanja itanjem jednako su tako mnogoznani kao i sam proces itanja. Ako je sve to tako, a oito jest, onda nije ni udo da je i terapija disleksije sloena i da obiluje razliitim pristupima, nainima rada i teoretskim objanjenjima odabranih pristupa.

Odgovori to se to tono dogaa kad djeca ue itati, nisu posve odreeni. Poetnice se u nas mahom zasnivaju na metodi glasovne ralambe koja pretpostavlja vrlo brzo uplovljavanje u svijet itanja i pisanja (kraj prvog polugodita prvog razreda). Prema metodikim naelima kojima se koristi u prvom razredu, dijete bi ve po dolasku u kolu moralo dobro vladati temeljnim preditakim vjetinama, a one su: prepoznavanje glasova u rijei, rastavljanje rijei na glasove i sastavljanje glasova u rije, prepoznavanje slova abecede i povezivanje s glasovima, te razumijevanje zamjene slova glasovima (deifriranje ili dekodiranje). Djeca koja imaju disleksiju nemaju razvijene te vjetine. Za njih bi trebalo na mnogo vie razliitih naina pristupiti razvoju tih vjetina i poveati trajanje preditakog razdoblja. Zbog drugaijeg kognitivnog stila ta bi djeca morala imati i neto drugaiji put uenja itanja.

Naime, postavlja se pitanje to je temelj svladavanja vjetine itanja: je li to ralamba rijei na glasove koji se izgovaraju u sebi ili na glas, nakon koje ide brzo stapanje tih izgovorenih glasova s napisanim simbolima-slovima kojima se dolazi do iitavanja cijele rijei, ili je temelj te vjetine prepoznavanje vee cjeline: sloga, jezine jedinica - morfema, itave rijei ili reenice? Naue li djeca itati zato to prvo ovladaju vjetim i brzim nizanjem slova u rijei ili se itanje unaprjeuje tek kad su u stanju brzo iitavati slogove i itave rijei? Pomae li djetetu ako ne ita slog "no" kao odvojeno "n" i "o", ve to vidi kao cjelinu "no", nakon koje se "ga" vidi i bez pojedinanog iitavanja, postajui "noga", a sljedee rijei: "nogu nagazila" postaju dijelovi koji se nastavljaju i tvore itav stih: "noga nogu nagazila"?

Jesu li to dvije etape u uenju vjetine itanja od kojih ona prva prethodi drugoj, ili su to dva posebna naina na koja djeca ue itati prema svojem individualnom itateljskom stilu? Stapaju li i napredni itai vie pojedinane elemente u procesu itanja ili je to samo karakteristika poetnikog itanja? Mijeaju li se ti procesi tijekom itanja, pa itajui neke nepoznate rijei itamo iitavajui ih stapanjem pojedinanih dijelova, a ve poznati tekst vidimo kao cjeline koje automatski prepoznajemo? Sve su to pitanja na koja odgovori nisu jednoznani. Bilo da je rije o prvom ili drugom nainu, jo je uvijek sve to pojednostavljivanje onoga to se dogaa tijekom itanja koje omoguuje da se iz mnotva simbola grupiranih u rijei ili reenice stvori neko znaenje koje e potaknuti misao ili akciju.CILJEVI TERAPIJEOno to je osnova u savladavanju vjetine itanja jest rije koja biva odgonetnuta. Ta je rije dio reenice, cjeline koju ine meusobni odnosi rijei. Rije je u tekstu uvijek i dio te cjeline i samostalan simbol za predmet, bie, pojavu, radnju ili apstraktni pojam. Ona je simbol, sastavljen slijedom manjih simbola - slova koji je oblikuju vizualno; ona je zvuk koji nastaje kad se slova pretvore u glasove; ona nosi znaenje konkretnog ili zamiljenog pojma, ona je dio reenice. Rije se dakle vidi, izgovara i zamilja. Ono to govori iskustvo terapeuta koji se bave disleksijom jest da je put od cjeline sloga rijei i reenice prema pojedinanom slovu-glasu puno laki put za poetak pouavanja itanja i pisanja u djece za koju imaju naznake ili ve jasne pokazatelje disleksije.

Zato terapija disleksije najee kree od rijei i reenice prema slovu - glasu. Rijeima se grade reenice. One su na poetku dio kratkog stiha, povezane su rimom, a ritam te rime kamen je temeljac u poecima itanja. Ako rijei "lula" dijete ne moe pridruiti neki od zvunih parova kao "kula", "nula", "Pula" ili "tula", znai da ta rije nije pokrenula trajniji zvuni trag u slunom pamenju. Percepcija rime percepcija je sloga, i ona je jedna od temeljnih preditakih vjetina koja e olakati poetno iitavanje rijei jer e se lake uskladiti ono mukotrpno stapanje izdvojenih slova u cjelinu. Prva e percipirana cjelina biti slog pa e se tako lake od percepcije da je k-i--a "kia" doi do znaenja rijei "kia" i povezivanja u "kia kii kisnu mii". Prepoznavanjem i lakim uoavanjem sloga mnogoj djeci e biti laki ulazak u svijet itanja. Jednako vrijedi i za pisanje. Ima podataka da je u nekim slavenskim zemljama znatno manji postotak djece s disleksijom nego u nas. U tim zemljama poetnice se piu slogovno, viebojno naglaavajui slogovnu strukturu rijei.

No, u terapiji disleksije nije samo dilema oko toga da li krenuti u iitavanje slogova i cijelih rijei ili uiti djecu od poetka glasovnoj ralambi i stapanju pojedinanih slova u rijei. Sljedea je dilema kako uskladiti dva procesa koji se neprestano isprepleu u itanju, a ugrubo govorei to su: dekodiranje ili deifriranje slova teksta, s jedne strane, i praenje i razumijevanje smisla napisanog, s druge strane. Dok napredan ita onaj prvi proces radi gotovo automatski, dijete koje ima disleksiju i koje se dugo moe zadravati na poetnikoj razini itateljske vjetine, najvei dio svojega napora posveti upravo deifriranju, prevoenju slova u glasove i oblikovanju rijei, koje mogu biti samo izdvojeni otoci razumijevanja. Taj je postupak prevladavajui, spor i mukotrpan. Sva se djetetova mentalna snaga iscrpljuje njime, i za paralelni proces miljenja o znaenju proitanih rijei ne ostavlja snage za aktivnu usredotoenost. Time se naruava pojavljivanje vanog imbenika napredovanja u itanju, a to je znatielja, koja stvara polet i ugodu u itanju. U djece koja imaju disleksiju znatielja se zbog prevladavanja postupka deifriranja slova u rijei nad procesom razumijevanja i razmiljanja o proitanom, pretvara u muku i otpor prema itanju.

Zato terapija disleksije mora biti vieslojna i integrirati vie ciljeva. Oni su: treba unaprijediti vjetine iitavanja, deifriranja ili enkodiranja slova i njihovo stapanje u rijei i reenice, treba svladati znaenje reeninih znakova to stvaraju granice unutar ili izmeu reenica, i time takoer omoguuju otkrivanje znaenja i stvaranje teksta od nizova rijei, treba unaprijediti jezino znanje, tj. znanje o rijeima i njihovim znaenjima, oblicima te odnosima unutar reenice, paralelno s prethodnim postupcima valja djetetu omoguiti prelazak s postupka deifriranja slova na postupak razumijevanja i razmiljanja tijekom itanja koje e oznaiti poetak pravog itanja, mora se umanjiti i otkloniti otpor prema itanju, ime e se poveati uspjenost uenja, svijest o vlastitim sposobnostima i samopouzdanje - temeljna odrednica djetetova zdravog psihikog razvoja.

MOE LI SE DISLEKSIJA UMANJITI?(OPIS JEDNOG OD TERAPIJSKIH POSTUPAKA)U dananjoj potrebi da svoje nesavrenosti svedemo na minimum i da to bolje funkcioniramo u svim ivotnim razdobljima i u svim ulogama koje imamo, bilo da smo roditelji, uitelji ili terapeuti, imamo potrebu to bolje informiranosti kako bismo odabrali razmjerno brza i djelotvorna rjeenja. Jesu li takva rjeenja u terapiji disleksije mogua?Na naem se tritu pojavila knjiga Dar disleksije autora Rona Davisa, koji je na vrlo dojmljiv nain, iz vlastitog iskustva, napisao to za njega disleksija jest i kako je sam sebi pomogao ovladavajui rijeima "okidaima" disleksije. Ta je knjiga na nekim mjestima naoko tipian primjer dananje potrebe za djelotvornou terapije u kratkom vremenu. Premda je na najveem broju svojih stranica ozbiljna, znanstveno argumentirana i iskustveno utemeljena, ona zbog te naglaene potrebe za brzom djelotvornou mjestimino moe izgledati poput nekih tipinih amerikih instant-rjeenja tipa "napravite ovu vjebu nekoliko desetaka puta i va e problem nestati". No, iskustva terapeuta koji metode ove knjige primjenjuju vie godina, govore da je ona djelotvoran i prilino sveobuhvatan nain da se razvoju itateljske vjetine prie na vie naina; da se rijei dobro vide, uju, razumiju i poveu s drugim rijeima u reenicama. Radei prema Davisovoj metodi, rijei se zamiljaju kao slike, njihova se znaenja iitavaju iz rjenika nakon to se izgovore kao slijed glasova-slova koji se pomno trai prema abecednom naelu u rjeniku, od rijei se prave misaoni koncepti, ili mentalne slike. Te mentalne slike oivljavaju zamiljanjem boje, oblika, pozadine kada su predoene kao slike, kao zvukovi kada postaju rijei ili reenice dok se izgovaraju, kao figure predmeti kada se oblikuju glinom. Na ovaj nain osmiljene rijei dobivaju peat osobnog iskustva svakog djeteta koje ih stvara. Rije "dosegnuti" tako se u trenutku moe pretvoriti u figuru djeaka koji ispruenom rukom nastoji dohvatiti najviu policu ormara. Za dijete ta rije sada ima, zbog slike i oblika u glini koji je razmiljajui o njoj stvorilo, puno trajniji trag u razumijevanju i pamenju. Od te se rijei tada lake mogu stvarati razliite reenice, ona moe mijenjati svoj poloaj u reenici zadravajui svoje znaenje, ona se moe upotrebljavati u razliitim sadrajima. Ukratko, to je put da se rijei poinju razumijevati, da se o njima misli, da se ui o razliitim kontekstima u kojima se mogu pojaviti, da se trajnije zapamte i, na kraju, da se rijei dobro prepoznaju u sva tri pojavna naina: kao zvuk, kao slijed slova i oblik i kao znaenje pa da se, zbog toga, u svakom tekstu lako i brzo deifriraju.

rad s glinom na stvaranju rijei po metodi Ronalda DavisaOsim pouavanja u baratanju rijeima, terapeuti prenose djeci i metode za snalaenje u razliitim stilovima i nainima itanja prikladnim za razliite tekstove, poevi od znanstvenih, literarnih, novinskih, propagandnih do snalaenja u tabelarnim prikazima ili elektronikom mediju.

Bez obzira koja se metoda primijeni u terapiji, cijeli taj proces nipoto ne moe biti brz. To to nije brz ne znai da nije djelotvoran jer se upravo pouavanjem o rijeima i njihovim znaenjima razvija pomnost i loginost - kako u procesu miljenja, tako i u samom uenju. esto se tijekom terapije uje pitanje: "Kada e se moje dijete osamostaliti u itanju?" Disleksija usporava dijete u postizavanju samostalnosti. I kad itaka vjetina zae ve u podruje vee automatiziranosti, dijete zadri nevoljkost da due ita, ne snalazi se u tekstovima udbenika u kojima na jednoj stranici ima i po desetak vanih informacija i novih pojmova. Proces osamostaljivanja u djece s disleksijom ovisit e o stupnju same disleksije no, openito govorei, tei e sporije nego u one koja nemaju disleksiju.ZATO JE DISLEKSIJA I SPECIFINA TEKOA U UENJU? KAKO UENJE UINITI LAKIM?Kada djeca s disleksijom prebrode dio tekoa povezanih s itanjem i ponu itati bre i tonije uz vie razumijevanja, esto vidimo da disleksija i dalje ima utjecaj na njihovo uenje jer ono nije ni brzo ni lako. Dogaa se tako da, nakon relativno uspjene terapije, dijete u petom ili estom razredu pone itati puno bolje, ali tek onda poinju tekoe u shvaanju, organiziranju i pamenju pojmova u lekcijama iz povijesti, zemljopisa ili prirode. Bez obzira na mnoge sate provedene za knjigom, djeca teko izdvajaju, grupiraju i pamte podatke i injenice navedene u udbenikim tekstovima. Teko pronalaze uporine toke za pamenje kronolokog slijeda dogaanja ili slijeda postupaka pri izvoenju matematskih operacija. Pojmovi koje usvajaju esto imaju znaenja koja nisu posve adekvatna, nedostaje im irine ili mogunosti da se premjetaju u razliite kontekste. Nii pojmovi ponekad zatvaraju mogunost graenja viih, obuhvatnijih pojmova pa neke rijei bivaju shvaene suvie doslovno, jednodimenzionalno. To osobito naruava stvaranje dubljeg razumijevanja knjievnih tekstova i ini neprivlanim itanje lektira.

Sve to uzrokuje da djeca s disleksijom, iako stjeu sposobnosti itanja i pisanja koje im omoguuju samostalno uenje, ipak uenjem ne postiu rezultate koji bi odgovarali uloenom trudu i vremenu. Zato je pomo roditelja, nastavnika i terapeuta tada dragocjena. O tome kakva bi ona trebala biti, jo uvijek se malo zna. Nastavnici esto zaziru od ideje da bi trebali mijenjati neto u pristupu djetetu s disleksijom, i smatraju da nemaju dostatno vremena ni strunosti da se tome posvete. Individualizirani pristup u svladavanju redovnog nastavnog programa, koji bi zapravo bio optimalan za djecu s disleksijom, tek je neodreena formulacija koja, na alost, nastavnicima u koli nije jasna. Terapeuti i roditelji o tome puno vie znaju, ali su esto nemoni da to prenesu uiteljima. Ono to e posvjedoiti mnogi od njih jest da su, provodei mnogo vremena u pomaganju djeci tijekom uenja, otkrili kako postoje razliiti naini pouavanja. Da su u razliitim sadrajima i na razliitim stupnjevima razvoja djece, prikladni drugaiji postupci.

Ipak, ako bi se mogao izdvojiti postupak u pouavanju koji bi se mogao najee primijeniti na veinu sadraja sa sigurnou da e dati dobre rezultate - to bi bilo tzv. kontigencijsko pouavanje. Ono u samom itanju i usvajanju novih lekcija znai da se itaju manje cjeline koje se na kraju spajaju i nastoje povezati u neki smisleni tijek. Osim toga, dijete se potie da tijekom itanja naizmjence s roditeljem ili terapeutom govori o onom to je razumjelo, o tome s ime bi se proitano moglo povezati ili o nekom pitanju koje mu se u tekstu namee. Na taj se nain potie aktivna usredotoenost na tekst, neka vrsta "dodira" djeteta s tekstom i tumaenje onoga to se ita, koje napredni itai izvode automatski i utke. Takav je nain uenja pomagao mnogoj djeci u poboljavanju razumijevanja proitanoga i, samim time, poveavanju uspjenosti uenja. Tijekom vremena djeca e i sama krenuti tim nainom meudjelovanja s tekstom. Kao i u svakom zajedniki provedenom vremenu, vrijeme ispunjeno ovakvom aktivnou poluit e mnogo pozitivnoga. Na poetku e se moda uiniti pregolemom rtvom u inae kompliciranim ivotima koje vodimo, ali moramo znati da je to istinski dobar nain da se, disleksiji unato, razbije otpor prema tekstu, a otpor je dodatno otegotni initelj u razumijevanju ionako veoma sloenih sadraja kojima vrve nai udbenici.

Takvo interaktivno, kontigencijsko uenje u kojem se roditelji i dijete naizmjence bave tekstom moe se pretvoriti i u prednost. Vrijeme zajednikog uenja u kojem e roditelj itati zajedno sa svojim djetetom moe biti iskoriteno da se rade kognitivne mape, da se uporabom raznovrsnih boja, oblika, okvira i podloga u pisanju ili oblikovanju saetka nekog sadraja, ulazi u kanale vizualnog, uz pomo gline - taktilnog ili, uz upotrebu diktafona - slunog modaliteta primanja informacija. Svi ti naini mogu uenje uiniti zanimljivijim, a proces pamenja trajnijim. Osim toga roditelj moe dobro postavljenim pitanjima otvorenog tipa potaknuti dijete da misli i da bude vano: "to to tebi znai? to razumije pod time? Kako ti to vidi? to bi tomu jo dodao?" Ili: "Na to te to podsjea, to je tebi slino tome?" Sve su to izvanredni naini da se stvori krug interakcija izmeu roditelja i djeteta to e dijete potaknuti na razmiljanje, na stvaranje asocijativnih nizova znaenja ili zbivanja. Sve e to pridonijeti svijesti o vlastitim mogunostima. To e stvoriti i svijest kako je mogue i poeljno imati vlastiti stav koji je iznikao na znanju i razumijevanju onoga to se zbivalo ili se zbiva u svijetu oko nas ili u nama samima.

Takav nain pouavanja moe biti veliki zalog djeje uspjene budunosti, to vie to se tako u kolama, na alost, rijetko kad ui. Tako e dijete s disleksijom moda ba zbog vie vremena provedenoga u razgovoru i uenju sa svojim roditeljima i terapeutima, imati prilike razviti potpuniji nain promatranja i zakljuivanja o mnogo emu (npr. od povijesnih injenica do pitanja evolucije i adaptacije ljudske vrste), pri emu e pomalo stvarati i bogatiti vlastiti kognitivni stil. Slino vrijedi i za probleme s matematikom. Ako nedogmatski pristupimo i toj znanosti i pokuamo je djetetu dati na nain koji ima veze s realnou to nas okruuje, s priom svakodnevnog i lako zamislivog, moda e i teki koncepti razlomaka, ili mjerenja opsega i povrina biti razumljiviji i laki za usvajanje.

Nakon proitanog teksta iz povijesti, djeak, 7. razred, izradio je natuknice i kognitivnu mapu. Jasno je vidljivo kako je usvojeno znanje znatno ire i organiziranije nakon izraene mape.

U konanici e se, dakle, uloeni trud i vrijeme roditelju dalekoseno vratiti. Ne samo u emocionalnoj stabilnosti koju e dijete razviti zbog osjeaja da ima podrku ve i u produbljivanju misaonog procesa, u pomacima koji e nastupiti na polju spoznaje i loginog miljenja i u stvaranju navike da se mijenja motrite - toka promatranja kako bi se dobio to sveobuhvatniji, a time i toniji zakljuak o neemu, to je uz logiku znaajan dio naprednog miljenja. Mama jedne djevojice jedanput je rekla kako njezina djevojica, ija je disleksija bila "prilino jaka" zbog tekoa u jezinom razvoju uzrokovanim specifinom vrstom djeje epilepsije, postavlja vrlo pametna pitanja po kojima se vidi da zna misliti. Druga djeca u obitelji informacije koje ue uglavnom primaju "zdravo za gotovo" i ne ulaze toliko u dublje znaenje mnogih pojmova. Nisu li specifini uvjeti u kojima je djevojica morala uiti znaenja mnogih rijei, prouavajui odnose meu razliitim rijeima, razmjenjujui pitanja i odgovore s majkom i terapeutima, potaknuli jedan poman nain uenja? Je li uz potrebu da se sve to se ui i razumije, da se ono o emu se govori promatra na vie naina i razina znaenja - jae potaknut i razvoj jezika i miljenja?Velika je vjerojatnost da su odgovori na ova pitanja potvrdni. O tome govore iskustva mnogih terapeuta i roditelja. O tome piu i autori knjiga o djejem miljenju i uenju. Danas se, dakle, o tome mnogo zna i ispravan nain pouavanja vlastitog djeteta u konanici e pridonijeti i osamostaljivanju, koje e nastupiti moda kasnije, ali e imati veliku vrijednost.

KAKVE VRSTE TERAPIJA DISLEKSIJE RODITELJ MOE OEKIVATI U KOLI, REHABILITACIJSKOJ USTANOVI ILI PRIVATNOJ PRAKSI?Kao to je ve reeno, terapija disleksije nije unificiran i jednoznaan postupak. Terapeuti koji se njome bave nastoje unijeti u nju sve ono najbolje to o disleksiji i metodama njezina otklanjanja znaju.U rehabilitacijskim ustanovama njome se godinama bave strunjaci koji su specijalizirano posveeni upravo disleksiji, i zbog velikog broja djece koja godinje prou njihovu terapiju oni imaju veliko iskustvo u pojavnim oblicima i tijeku samog poremeaja. U domovima zdravlja i drugim medicinskim ustanovama logopedi takoer veliku pozornost posveuju disleksiji, i u sredinama koje nemaju veu rehabilitacijsku ustanovu prihvaaju najvei broj djece s disleksijom. I u rehabilitacijskim ustanovama i u domovima zdravlja najei oblik rada je dvaput tjedno po etrdeset pet minuta. Terapija moe biti prilagoena za dvoje ili troje djece u istoj terapijskoj fazi ili koja imaju isti stupanj poremeaja.

Terapiju disleksije rade i kolski logopedi, i to u nekoliko kola; u pojedinoj koli rade jedanput ili dvaput tjedno. Neke kole prihvaaju djecu sa ireg podruja koja imaju disleksiju jer imaju tim logopeda koji se bave samo disleksijom i smetnjama pri uenju. kolski logopedi imaju veliku vanost u otkrivanju i daljnjoj sudbini djece s disleksijom jer su u mogunosti da izravno promatraju njihovo snalaenje u svladavanju itanja i pisanja tijekom nastave i da budu u kontaktu s nastavnicima. Takoer, oni su vrlo esto prvi terapeuti s kojima se dijete i njegovi roditelji susreu, vana su karika u poetnom informiranju roditelja i nastavnika. Kako se moraju posvetiti velikom broju djece, vrijeme koje kolski logopedi mogu odvojiti za jedno dijete, naalost, nije najee ni priblino dostatno da bi se tijek terapije mogao odvijati u najpovoljnijim uvjetima. Poneki od njih uspijevaju se u svojim kolektivima izboriti za prevagu kvalitete nad kvantitetom zadanih im zadataka, i unato velikom broju djece koju moraju obraditi, intenzivnije rade s onom djecom za koju odrede da e im ono to im oni mogu pruiti u okviru kolskog logopedskog kabineta biti dostatno. Djecu iju disleksiju procijene teom, a potrebnu terapiju intenzivnijom od one to im oni mogu pruiti (kako vremenski tako i irinom pristupa), alju logopedima u rehabilitacijskim ustanovama ili u domovima zdravlja.

Privatni logopedski kabineti takoer se sve vie specijaliziraju za odreene segmente logopedije; tako se mnogi od njih bave najvie disleksijom. U okviru privatne prakse postoje radionice, grupe podrke i predavanja za roditelje o disleksiji, terapijskim metodama i pristupima koji e pomoi djeci da unato teem itanju nau naine svladavanja kolskoga gradiva, razviju bolje tehnike uenja i postignu dobar uspjeh u koli. Individualna se terapija s djetetom odvija jedanput ili dvaput tjedno u trajanju od etrdeset pet minuta do sat vremena. Ako to roditelji ele, mogu biti nazoni da bi se i sami educirali za neke terapijske postupke.

Po dananjim bi se spoznajama terapija disleksije trebala sve vie pretvarati u prevenciju disleksije i premjetati u predkolsko razdoblje. Logopedi u okviru predkolskih ustanova, privatne prakse, domova zdravlja ili rehabilitacijskih ustanova mogli bi otkrivati djecu predkolske dobi koja, na osnovi dijagnostikih postupaka, pripadaju skupini rizine djece za pojavu disleksije. Ve tada oni mogu poeti pripremati takvu djecu za kolsko razdoblje i usvajanje vjetina itanja i pisanja, i na taj nain na vrijeme upozoriti i roditelje i nastavnike na izbor metoda i dodatno vrijeme koje e biti potrebno da i ova djeca uu u svijet itanja s minimumom trauma i nepripremljenosti - kako njih tako i njihove okoline.Ines Gali-Jui, prof.logoped

BITNA OBILJEJA DISLEKSIJEInes Gali-Jui, prof.logopedUnato mnogostrukosti pojavnih oblika disleksije, vrlo se jasno uoavaju njezina najbitnija obiljeja. Ona su najvie odreena tekoama koje se pojavljuju u usvajanju i razvoju itanja i pisanja, ali, i ire, u perceptivnom, jezinom i pojmovnom razvoju. Zbir tih tekoa ini je poremeajem u itanju i pisanju. No, osim tekoa bitno obiljeje disleksije je i naglaena neujednaenost sposobnosti u razliitim podrujima. Disleksija je, dakle, odreena tekoama i osobitostima u ovim podrujima:itanjeTekoe u itanju odnose se na brzinu i preciznost itanja i na razinu razumijevanja proitanog. Djeca s disleksijom dugo slovkaju, zadravaju naviku tihog izgovora rijei pri itanju, ne itaju teno. Sluajui ih kad itaju naglas, imamo dojam da ne uoavaju toke kao znakove razgranienja reenica. Ritam i nain itanja uglavnom su odreeni povremenim zastojima zbog nepreciznog iitavanja rijei, ali i odsutnou pauze, silazne ili uzlazne intonacije kada se itaju izjavne i upitne reenice, to sve zajedno daje dojam netenog, loeg itanja. Ponekad je nepreciznost podjednaka pri itanju kratkih rijei kao to su "od", "do", "uz", "iz", kao i pri itanju vieslonih, kompliciranijih i manje uestalih rijei. U itanju postoje razliite zamjene, skraivanja ili dodavanja slova, dijelova rijei i cijelih rijei kojih u tekstu zapravo nema. Tako se zamjenjuju grafiki slina slova kao "d" i "b" pa rije "bio" postaje "dio". Kratke rijei poput prijedloga "do" i "od", bilo da su samostalne rijei ili sloenice, postaju gotovo nesavladive i "put do kue" najee e biti "put od kue". Ako netko neto "odnosi", to e se proitati kao da "donosi", a umjesto da ptica "brzo doleti", ona "brzo odleti". Zamjenjuju se i rijei sline osnove; tako "presavijanje" moe postati "presaivanje", "poderao" - "pobrao", a "sumnjiav" postaje "sumnjiv". Neke rijei dobivaju nepostojee dijelove: "radoznala uspavanka" ita se kao "radoznavala uspavanka", a neke se potpuno skrauju, pa "odmahivala" prelazi u "odmah", a rije "poredanih" skrauje se u rije "pored". Neprecizno proitane rijei i sporost u itanju naruavaju razumijevanje proitanog teksta, iako se mnoga djeca s disleksijom zarana naue sluiti reeninim kontekstom, tj. irim sklopom rijei i reenica koji im pomae u odgonetavanju znaenja.Fonoloka obrada rijeiNedostatna fonoloka obrada rijei znai da dijete teko postaje svjesno glasova u rijei, pa ne moe izdvojiti poetni ili zavrni glas, ili teko uoava ritam i rimu rijei, to sve jesu vane preditake vjetine. Mnogi se autori slau da je jedna od temeljnih tekoa u poremeaju itanja upravo ta tekoa obrade glasova jezika ili fonoloka neosvijetenost. Tekoe fonoloke obrade mogu se i ne moraju odraavati u djetetovu govoru. Neka djeca mogu posve neupadno govoriti izgovarajui veinu rijei pravilno, a da ipak imaju tekoe s izdvajanjem i ralambom rijei na glasove. Neka djeca starije predkolske dobi ve i svojim govorom upuuju na to da imaju fonoloke tekoe. U njihovu govoru esto ujemo: "svjeklo", "mekla", "glaka" za rijei "svjetlo", "metla" i "dlaka". Moe se uti da je nekoga "noka jako zaboljela kad je vozio picikl" ili da su na stolu "vetii crnene ili prave boje". Sve ovo upuuje na to da bi dijete u koli moglo imati tekoa s uenjem poetnog itanja, a moda i pravu disleksiju.

djevojica, 2.razred, nedostatna fonoloka obrada rijei

PisanjeSmetnje pri pisanju svrstane su u dvije skupine. U prvoj su to tekoe u oblikovanju, pravilnosti i organiziranosti slova i rukopisa. U drugoj su skupini smetnje u samostalnom sastavljanju teksta (sastavljanju prie, opisa dogaaja, odgovora na pitanja, pisanja dueg teksta u lektiri ili referatu). Tekoe iz prve skupine pojavljuju se kada dijete teko povezuje glas koji uje s pripadajuim slovom u pisanju. Te tekoe onemoguuju pravilno nizanje slova u rijei koja se pie, i mogu biti posljedicom istih onih fonolokih nedostataka koji se pojavljuju i u itanju. U pisanju su one najvidljivije u diktatu kada dijete pie onako kako uje i kako izgovara, tj. zamjene izgovorenih glasova prate i zamjene slova. Tada je "kost" "gost", "kosa" "koza", a "dom" moe biti i "tom". Postoje i zamjene grafiki slinih slova kao i u itanju. To je ve spomenuta zamjena slova "b" i "d".

Rukopis moe biti neoblikovan, slova, iako ih dijete moe razlikovati, mogu biti nedovoljno izdiferencirana. Malo pisano slovo "l" moe se pisati s kraom petljom i ono moe sliiti na "i", ili petlja moe biti previe nisko i biti obla pa moe sliiti na malo pisano "e". Isto tako, malo pisano "j" svojom petljom moe ne prelaziti crtu pa podsjeati na "r" ili "v", a moe biti slino slovu "o". Sve to zajedno rukopis ini nedovoljno itljivim. Takoer, dijete moe ne poznavati granice rijei pa se kratke rijei, dijelovi sloenih glagola, prijedlozi ili rijeca "ne" piu spojeno. Moe teko uoavati poetak reenice kao poetak nove misli i izostavljati veliko slovo.

djeak, 5.razred, tekoe u oblikovanju, pravilnosti i organiziranosti slova i rukopisaInae, pisanje velikog slova prema pravilima, jedno je od najteih zadaa u pravopisu, i djeci s disleksijom esto je pravom "nonom morom" zbog crveno iaranih kolskih zadaa ili sastavaka u koli.

djevojica, 2. razred,pisanje velikog slova prema pravilima esto je jako teko za djecu s disleksijomDruga skupina tekoa vidljiva je u samostalnom pisanju nekog teksta. One su posljedica neujednaenog stupnja u razvoju govornog i pisanog jezika. Naime, pisani je jezik puno sloeniji po svom formalnom ustroju nego govorni jer se u njemu sve mora izraziti rijeima (u govoru se puno toga izraava gestom, mimikom i pauzama). Te rijei u pisanom jeziku moraju biti tono napisane, moraju biti poredane u gramatiki ispravan redoslijed, razgraniene meusobno zarezima i tokama, upitnicima ili usklinicima. Samostalno sastavljanje, opisivanje ili odgovaranje potpunim reenicama stoga je najtei dio u jezinom razvoju uope.

Djeca s disleksijom, ali uostalom i sva druga djeca na poetku, teko oblikuju svoju misao u rijei i gramatiki potpune i jasne reenice. Njihovo je samostalno pisanje najtei dio u jezinom razvoju, na alost, esto zanemaren i odgurnut u stranu u mnotvu poduka iz nastavnih predmeta ili terapijskih postupaka za ovladavanje tehnikama breg itanja ili boljeg rukopisa.

djevojica, 2.razred, tekoe u samostalnom sastavljanju teksta

Vizualna percepcijaU polju vizualnoga postoje tekoe koje sama djeca esto opisuju kao: okretanje slova, pretapanje redova teksta, gubljenje dijelova reenice, zavretaka rijei, dezorijentaciju u smjerovima lijevo - desno, gore - dolje.

Mnogi znanstvenici zadnjih godina nanovo istiu osobitosti u vizualnoj obradi simbola u djece s disleksijom. Ron Davis, autor knjige Dar disleksije , takoer naglaava izmijenjenu percepciju slova kao jedan od faktora koji utjeu na nemogunost uenja ispravnog oblika rijei. Slova se okrenu pa je rije krivo percipirana ili dijete umjesto rijei vidi prazno polje. Zbog toga djeca ne mogu teno itati bez zastoja.

djevojica, 1.razred, diktat, tekoe s vizualnom percepcijom, zrcalno okretanje slova

PamenjeKratkorono pamenje jedno je od triju faza pamenja i u itanju ima vrlo vanu ulogu. Ono obuhvaa sposobnost zadravanja sekvenci neke trenutne radnje ili misli u svijesti tijekom dvadesetak sekundi. Disleksija, iz nekog razloga, pogaa upravo tu fazu kratkoronog pamenja, i tako onemoguuje suptilnu usklaenost pretvaranja slova u glasove i stvaranje slogova koji se niu jedan za drugim i oblikuju jasne rijei koje se izgovaraju u itanju na glas ili se "misle" ako se ita u sebi. Dakle, ako kratkotrajna memorija ne omoguuje pamenje slijeda tih slogova, nije ih mogue glatko povezati u rije, i onda se pojavljuje onaj, u netenom itanju tako uoljivi, zastoj i pokuaj da se ponovnim mukotrpnim iitavanjem nadoknadi proputeni slog ili glas.Disleksija koji put obuhvaa i tekoe s dugotrajnom memorijom. Tada je ona veliki problem u savladavanju kolskoga gradiva. No, velika je vjerojatnost da se ove tekoe s dugotrajnom memorijom nadograuju na tekoe u organizaciji materijala koji se ui, na svojevrsnu sklonost dezorijentaciji.

Tekoe sekvencioniranjaOve tekoe podrazumijevaju da se dijete teko snalazi u vremensko - prostornim sljedovima. Ono esto ne zna koji je dan u tjednu prije, a koji slijedi; isto tako, teko ui slijed mjeseci u godini i slijed godinjih doba. Teko se snalazi i unutar dnevnog slijeda zbivanja pa, koji put, neprecizno odreuje je li kazalina predstava bila prije ili nakon nastave, je li prethodnog dana sat tjelesnog bio prije ili poslije sata prirode.Slino moe biti i u pamenju nekog slijeda u prostoru. Je li uionica iz matematike prva ili trea u hodniku? Je li omiljena trgovina s tenisicama iza knjiare i trgovine s odjeom? Je li mogue na prijateljevu adresu doi nakon jednog ili dva skretanja - este su dileme djece u prostornoj orijentaciji i pamenju nekoga prostornog slijeda.

Tekoe u organizaciji informacijaOve su tekoe u osnovi viesatnog, a opet neuspjenog sjedenja za knjigom, zbog kojeg uenje djeci s disleksijom daje "tamne tonove" cjelokupnom kolovanju. Ona esto ue pojedinanu lekciju ne stvarajui vee ili manje cjeline u koje bi nauene podatke mogla smjestiti. Ovladavanje tehnikama uenja, npr. stvaranje tzv. kognitivnih mapa u koje se injenice svrstavaju na posebno organiziran nain, prema pojmovnoj hijerarhiji, uz crtanje tih mapa na veim papirima, ploama ili kompjutorskim programima, poput Power Pointa, umnogome utjeu da se dezorganiziranost u prikupljanju i obradi informacija tijekom uenja smanji.

Osobitosti u nainu uenja novih sadrajaU vrstoj vezi s organiziranjem informacija je i pojam obrade ili procesiranja informacija. Naime, postoje etiri temeljna naina na koja svatko od nas prima i obrauje informacije iz vanjskoga svijeta: auditivni (sluanjem), vizualni (gledanjem), taktilni (dodirom) i kinestetski (pokretom). U kolovanju se koristi svim tim nainima pri usvajanju novoga gradiva.

Najei je auditivni nain prezentiranja informacija, u kojem nastavnik tumai, a djeca sluaju. Postoji miljenje da je auditivni nain predstavljanja informacija prilino nedostatan, ako je jedini u izlaganju novoga gradiva u uenju djece s disleksijom. Ako se osvrnemo na tekoe u fonolokoj obradi i tekoe u kratkotrajnoj memoriji, moemo zakljuiti kako je polusatno usmeno predavanje nastavnika prilino nekorisna prezentacija novoga gradiva za dijete s disleksijom jer se ono pritom moe, esto, posve izgubiti. To uistinu ne znai da sluanje neke, izraajnim tonom proitane lektire na audio kaseti, ne bi djetetu s disleksijom bilo jako zanimljivo. Njima, jednako tako, moe biti zanimljiv i koristan nain izlaganja nekih nastavnika jer im u zadravanju usmjerene panje pomae izraz lica, pokret i upeatljiv ton u govoru tog nastavnika. O jasnoi i jednostavnosti govora kao presudnim imbenicima nastavnikovoga uspjeha u privlaenju aktivne panje uenika, ne treba niti govoriti.

Osim auditivnog ili slunog naina prezentiranja novih informacija postoji i vizualni, u kojemu se informacije predoavaju dijagramima, mapama, fotografijama, filmovima i zemljovidima. Ni u ovome nainu nisu djeci sva sredstva podjednako laka i prihvatljiva. Znajui za njihove vizualne tekoe, sloeni dijagram ili tabela mogu biti prilino konfuzni. Ali, razliitim bojama i sliicama istaknuta raspodjela pojmova neke lekcije ili teksta, dokumentarni ili igrani film o nekoj temi, mogu biti itekako poticajno sredstvo u uenju nekog novog sadraja.Osim tih dvaju naina postoje jo i taktilni i kinestetski naini procesiranja. Taktilni znai dodir s razliitim materijalima i predmetima, oblikovanje i uenje s pomou modaliteta dodira. Ovdje se nadasve dobrom pokazala glina kao jedno od osnovnih sredstava za oblikovanje slova i rijei u metodi amerikog autora Rona Davisa. Kinestetski nain podrazumijeva uenje kroz pokret, u plesu, dramatizaciji, igri uloga. Taktilni i kinestetski nain pokazali su se vrlo korisnima u uenju djece s disleksijom.

Jezine i pojmovne tekoeDjeca s disleksijom mogu imati i jezinih tekoa. One esto ne moraju biti vidljive u svakodnevnom govoru. No, zahtjevnije govorne situacije, poput opisivanja nekoga dogaaja ili situacije, otkrivaju one prave nijanse u stupnju razvoja djejeg jezika. Te nijanse najee znae nemogunost da se upotrijebe tone rijei za prostorne odnose u nekoj situaciji ili zbivanju, kao "pored", "izmeu", "prednji", "zadnji", "ovdje" ili "tamo". Te su nijanse i nesigurnost u upotrebi pojmova "prije", "poslije", "prethodi", "slijedi" za vremenski protok dogaaja. Takoer, u svom govoru djeca mogu upotrebljavati i gramatiki nepravilne oblike nekih glagola, kao "ideju" ili "moeju" ili pogrene padene oblike za neke imenice, pa mogu rei: "imam mraka u sobi" ili "posudio je bicikla".ini se da govorni jezik u neke djece s disleksijom esto na poetku kolovanja odstupa manje od njihovih vrnjaka nego u kasnijim godinama kolovanja. Razlog tomu je to se napredni govorni jezik - dakle, gramatiki pravilne rijei i reenice, bogatiji rjenik i sigurna uporaba pojmova, najvie grade uenjem pisanog jezika tekstova koji se itaju ili piu u koli i izvan nje.

djeak, 7.razred, slobodni sastavak, primjer pojmovne tekoeNeka djeca s disleksijom, bez obzira rade li to samostalno ili uz pomo terapeuta i roditelja, puno itaju, piu, analiziraju jezik. Tako napreduju u svojem jezinom i pojmovnom razvoju. U djece s kojom roditelji i terapeuti ne rade na obogaivanju jezika, a ona sama ne itaju, tijekom godina razvijajui ak i jak otpor prema itanju i pisanju, propada prilika da se iskoristi bogatstvo pisanog jezika kao najsnanijeg pokretaa govorno-jezinog i spoznajnog razvoja. U takve djece, na alost, postoji velika ansa za pretvaranje disleksije u tekou pri uenju u onom najdrastinijem obliku koji je ozbiljna prepreka svakom uspjenom kolovanju.

Neujednaenosti u sposobnostimaOno to esto prati djecu s disleksijom jest tvrdnja njihovih roditelja i uitelja kako su to djeca koja imaju izraene sposobnosti u nekim podrujima i slabosti u drugima. To zorno potvruju i testovni rezultati njihovih kognitivnih sposobnosti. Tako se danas esto pie kako djeca s disleksijom imaju na Wechslerovoj skali inteligencije tzv. ACID-profil ili niske rezultate u podtestovima raunanja, informiranosti i pamenja brojeva, dok su im rezultati iz testova pronalaenja slinosti, razumijevanja i sastavljanja kocki jako dobri.

Sline se neujednaenosti mogu vidjeti i u iskazivanju sposobnosti u svakodnevnom ivotu. Tako djeca koja s mukom itaju prijevode filmova, a o samostalno proitanim lektirama jo e dugo sanjati, mogu biti sklona istraivanju funkcioniranja elektrinih naprava i aparata, a ponekad i sama imati vrlo kreativna rjeenja u konstruiranju takvih naprava. Neki su od njih domiljati u informatikom polju i vrlo se vjeto slue kompjutorskim programima. Neka djeca (ee djevojice) u viim razredima osnovne kole usprkos kaskanju u pravopisu i gramatici pisanog jezika, piu prie i pjesme pokazujui matovitost i snalaenje u vjetom pripovijedanju i isprepletanju radnje, ili u poetskom izrazu. Neka se, pak, zarana posvete prouavanju biljnog i ivotinjskog svijeta ili prirodnih znanosti, i vladaju zavidnom koliinom informacija s toga podruja. Isto tako, neka djeca razviju napredno miljenje jer ih njihovi roditelji pouavaju na nain koji je poticajan za razvoj pojmova i analitikog miljenja. Ima djece s disleksijom koja su najnadareniji crtai stripova i grafita u svojim kolama.UZROCI DISLEKSIJEInes Gali-Jui, prof.logopedPoput mnogih drugih govorno-jezinih tekoa kao to su npr. posebne jezine tekoe, uzroci disleksiji nisu posve jasno utvreni. Moe se ipak rei da veliki dio njih lei u konstituciji osobe, ali i u onome to toj konstituciji pridonesu faktori okoline, od najranijih dana intrauterinog razvoja, ranog djetinjstva i okruenja u kojem se odrastalo, pa do naina poduavanja vjetine itanja. Konstitucija je ono to nasljeujemo genetskim kodom i ono to stjeemo u razdoblju prije i tijekom samog roenja. Neposredno nakon roenja svatko od nas ima ve svoju specifinu konstituciju. To je ono s ime dolazimo na svijet. Dio konstitucije jest i sklonost disleksiji.to se zapravo dogaa tijekom itanja?Proces itanja ukljuuje mnoge nae mentalne funkcije. Potpuno analizirati ono to inimo kada itamo prema rijeima amerikog istraivaa E. B. Hueya, bio bi gotovo vrhunac znanstvenog postignua, jer bi to znailo opisati mnoge od najzamrenijih radnja ljudskoga mozga. itanje nije postupak koji se moe objasniti mehanikim modelom; znamo da se odvija u nekim odreenim podrujima mozga, ali ta podruja nisu jedina koja sudjeluju u toj zamrenoj aktivnosti. Postupak itanja, kao i miljenja, ovisi o naoj sposobnosti da odgonetnemo i koristimo se jezikom, instrumentom uma kojim se misli pretau u rijei i reenice. Zbog toga je i traenje uzroka disleksiji prilino teko.

Da bismo razumjeli to se dogaa nekomu tko ima disleksiju, potrebno je ukratko objasniti to se dogaa tijekom aktivnosti itanja i pisanja. Ti su procesi iznimno sloeni i u njima sudjeluje vie meusobno povezanih sustava. Tako u itanju sudjeluju vizualni dijelovi korteksa (kore velikog mozga) u kojima se odvija vizualno-prostorna analiza slova i njihovih kombinacija, kojom se nizovi simbola prepoznaju, obrauju tono odreenim redoslijedom, razumijevaju i pohranjuju u radnoj memoriji, koja je poput lako dostupnog skladita gdje pohranjujemo sve ono to trenutno itamo. Taj slijed: slovo - rije - reenica - niz reenica, istodobno razumijevanje i memoriranje, ovisan je o radu sukcesivnih funkcija (procesi razlikovanja, pamenja i reproduciranja vremenskog redoslijeda stimulansa, aktivnosti ili simbola). One su odgovorne za razlikovanje, pamenje i reproduciranje vremenskog i prostornog redoslijeda nekog podraaja, u ovom sluaju rijei. U itanju sudjeluju analitiki jezini procesi kojima se prepoznaju slova, pretvarajui se u glasove i povezujui se sa znaenjima, oblicima i rasporedom rijei u reenici. Mi, zahvaljujui tim analitikim procesima, tono znamo itajui rije "muka" da slovo "m" tu rije razlikuje od sline rijei "buka", a da je rije "ala" drukija od rijei "sala". Ono to je isto tako presudno u itanju je neprestana interakcija slunog i vidnog primanja i obrade informacija, ili vidnog i slunog procesiranja. Bilo da je rije o poetnom ili razvijenom itanju, ono se uvijek odvija pretvaranjem slova u glasove.

Disleksija i modane polutkeCijeli je niz znanstvenika posvetio prouavanju uzroka disleksiji mnoge godine svojega znanstvenog traganja. Meu njima treba svakako izdvojiti Alberta Galaburdu; njega je istraivanje uzroka disleksiji zaokupilo jo prije vie od dvadeset godina, a i danas se jo aktivno njime bavi. Krajem 70-ih godina, zajedno sa svojim kolegom Normanom Geschwindom, postavlja teoriju po kojoj disleksija, mucanje i autizam mogu biti posljedicom kanjenja u razvoju lijeve modane polutke. Naime, zbog nekog razloga, u sredini trudnoe (ovi autori su na poetku osnovnim uzrokom toga drali viak mukoga spolnog hormona u krvi majke, to njihovim istraivanjem 1985. nije potvreno, ali je sam tijek dogaanja dosta uvjerljiv) dolazi do nedostatne prokrvljenosti mozga. Iz tog razloga stanice odreene za govor koje bi se trebale smjestiti u lijevoj polutki, poloaju koji je veini denjaka mjesto predodreeno za govor i jezik, "detektiraju" da ona jo nije pogodna za njihov smjetaj, pa se zato premjetaju u desnu polutku, manje prikladnu za prihvaanje govorno-jezinih funkcija, ali jo uvijek bolju od lijeve, koja je, zbog razloga ve spomenute slabije prokrvljenosti, u tom trenutku razvoja, sasvim neodgovarajua. Tako desna strana mozga ostaje neko vrijeme, a u neke djece i trajno, dominantna za mnoge aktivnosti. Kako je desna modana polutka vezana vie uz funkcije sinteze, dakle potpune slike bilo vizualnoga, bilo akustikog sadraja, analiza rijei ili pamenje tonog oblika pojedinanog slova, koji bi bili vie u domeni lijeve polutke, postaju tee dostupni. Stoga, djeca s dominacijom desne polutke imaju drukiji nain primanja, obrade i pohranjivanja informacija ili drugaiji kognitivni stil.

Iako se termin - kognitivni stil - u ovom kontekstu ne podudara s uvrijeenim tumaenjem te rijei u psiholokoj znanosti, ovdje ga moemo shvatiti uvjetno, kao svojevrsni kognitivni profil u disleksiji. Taj stil esto nije podudaran s nainom poduavanja itanja u kojem prevladava analitika metoda s krajnje skraenom fazom sinteze, i to osobito slogovne sinteze. Naime, slog kao cjelina umnogome pomae spajanju glasova u rijei i jedan je od prijelaznih stupnjeva ka iitavanju cijele rijei. U naim je kolama, na alost, faza slogovnog povezivanja gotovo potpuno zanemarena, ve se tijekom prvog polugodita prvog razreda prelazi na itanje cijelih rijei, to je za djecu s disleksijom jako otegotna okolnost.Novija istraivanja: "nature vs. nurture" - geni ili okruenje ?Ono to je u posljednjem desetljeu otkriveno u vezi s ranim neuralnim razvojem embrija jako se uklapa u sliku disleksije kao posljedice drukije migracije stanica tijekom trudnoe. Naime, stanice migriraju, ali, kako to objanjavaju neki autori , kad neka ivana stanica nakon diobe u prvim mjesecima trudnoe otpluta od svoje stanice majke na mjesto gdje e poeti stvarati veze s drugim neuronima, to gdje e se ona smjestiti i koju e ona funkciju obavljati, ne ovisi najvie o genetskoj uputi koju nosi, ve o okruenju u kojem e poeti stvarati svoje sinapse (mjesto kontakta izmeu dviju ivanih stanica). Dakle, ako to mjesto na kojem e ivana stanica poeti iriti svoje ogranke, i nije iz nekog razloga upravo ono za koje je ona genetski predodreena, ona e se u tom novom okruenju najee sasvim skladno stopiti sa svojim novim susjedstvom, a svoj e genetski kod ostaviti neupotrijebljen. Tako su neke stanica genetski kodirane za vidni korteks. No, ako putujui neuralnom cijevi u tijeku embrionalnog razvoja dou do slunih dijelova korteksa, tu e poeti graditi veze s drugim stanicama. Tada e je u njezinom novom okruenju upravo njezine sinapse prema stanicama slunog korteksa uiniti stanicom koja e regulirati neku od funkcija sluha, a ne vida.

Ovo je epohalno otkrie posluilo neuroznanstvenicima da se jo jasnije nadoveu na Darwinove postavke iz daleke 1886. i objasne izvanredno brzu sposobnost prilagodbe uvjetima okoline tijekom evolucije homo sapiensa. Dakle, spoznaja o migraciji stanica i brzoj preinaci ivanih stanica u nekom okruenju, govori nam o krajnjem plasticitetu naeg ivanog sustava. Taj nam plasticitet omoguuje da i neka patoloka zbivanja do kojih dolazi tijekom trudnoe zbog raznih razloga, mozak zapravo prilino dobro kompenzira. Ovakvi nalazi znanstvenika daju nam potvrdu za razmiljanje kako je disleksija potencijalno stanje nastalo na kon takvih preinaka koje mogu donijeti tekoe u klasinom nainu uenja vjetine itanja, ali i neke nove kvalitete ba zbog tih pomalo drugaijih stanica to u svojem novom okruenju stvaraju i pomalo drugaije funkcije, zbog kojih se onda razvijaju i specifine nadarenosti u neke od djece s disleksijom.Postoje podaci da u cjelokupnom ljudskom genomu (skupini kromosoma koja se prenosi kao cjelina od roditelja na potomstvo) ima samo 80.000 gena (materijalnih nositelja nasljednih svojstava). Njima se ne moe pokriti enormno bogatstvo od kvadrilijuna sinapsa, koliko ih u nekom razdoblju djetinjstva ima. Te se injenice uklapaju u sliku velikog zahuktalog mikrokozmosa naeg mozga u razvoju u kojemu se biljunima interakcija gradi ono to nazivamo svijeu, znanjem i osobitou svih naih funkcija.Da je tome tako, svjedoe i najnovija razmiljanja amerikog znanstvenika Alberta Galaburde. On nakon svojih zadnjih istraivanja 1996. istie neke anatomske razlike u mozgu djece s disleksijom, kao to je simetrino postavljena regija u modanoj kori koja je inae ira u lijevoj modanoj polutki, i time ini jednu od poznatih modanih asimetrija. U djece s disleksijom ova je regija podjednako iroka i lijevo i desno, dakle je simetrina, to moe biti posljedicom migracija neurona predodreenih za lijevu, inae jezinu polutku, u desnu modanu polutku. U tom je podruju lijeve modane polutke, tom tankom trokutu modane kore, smjetena i Wernickeova zona, odgovorna za razumijevanje govora. Simetrija ovog vanog podruja, prema miljenju Galaburde, jedan je od biolokih temelja disleksije. Uz nju ovaj autor istie i minimalne promjene u zonama mlaih dijelova modane kore, ili neokorteksa, to sve skupa rezultira sporijim procesiranjem u vizualnom i auditornom dijelu modane kore, zbog kojih je toliko oteano usvajanje itanja jer je za to potrebno upravo meudjelovanje slunog i vidnog procesiranja.

Novo ozraje optimizmaDa u neurologiji djejeg razvoja, pa i neurologiji disleksije ima razloga za optimizam, pokazuju nam izvanredno vani radovi dviju znanstvenica, Lise Eliot i Marian Diamond, i njihove interpretacije najnovijih znanstvenih otkria o plastinosti i produljenim kritinim fazama za razvoj mnogih sposobnosti ljudskog mozga. Naime, za svaku nau sposobnost postoje optimalna razdoblja kada se ta sposobnost najbolje razvija. to je funkcija egzistencijalno vanija, to je razdoblje ranije i krae. Tako vid i sluh, presudni za preivljavanje, svoje kritino razdoblje imaju u vrlo ranoj dojenakoj dobi.

Sposobnosti poput govora, miljenja, percepcije ovladavanja notama, slovima ili brojkama puno se dulje razvijaju, pa su i njihova kritina razdoblja za razvoj mnogo dua, a za neke i doivotna. Tako unato tomu to materinski jezik, kao svoj prvi jezini sustav, moramo nauiti do pete godine, pa do este ili najkasnije sedme jer e veliki broj neurona nakon toga usahnuti, mi i nakon tog doba moemo usavravati mnoge jezine funkcije. Da je tako, svjedoi i mogunost uenja drugih jezika u starijoj dobi. Ono je moda neto tee, ali mnogi e od nas posvjedoiti da smo i u kasnijoj dobi, prije svega adolescenciji, nauili jo neke jezike. Osnovna je znaajka naeg mozga njegova plastinost - ona je najizraenija u djetinjstvu, od zaea pa do adolescencije. U tom e razdoblju bujati "arobno drvee uma", kako je to u istoimenoj knjizi opisala znanstvenica M. Diamond, koje e nam omoguivati da unato mnotvu neurona zalutalih na neko "krivo" mjesto, te iste neurone ili neke druge osposobimo za potrebnu nam funkciju - jednostavno tako to emo svojim ponaanjem i ciljanim postupcima uenja i terapije utjecati na njih jer su oni jako prijemivi na najrazliitije utjecaje. Dajui im poticaj za rast bogatstvom utisaka, glasova, boja, rijei, oblika, znaenja, melodija ili poruka, mi emo ih uiniti sposobnima da se razvijaju, rastu i, doslovno, cvjetaju s tisuama novih sinapsa kojima e propupati posvuda oko sebe. Tako e i neki od njih koji moda i nisu ba iz iste prie, doputovali moda s nekog drugog kraja mozga i bogato stimulirani stvarati plodove i razvijati se ba tamo gdje ih je na poticaj zatekao.

Spoznaja da do adolescencije sigurno, a za neke mentalne funkcije i poslije toga, postoji ansa da se obnavljaju i usavravaju, proistekla iz dugogodinjih radova neuro znanstvenika - terapeutima, roditeljima i uiteljima daje novi pogled na disleksiju. Ona je, dakle, stanje na koje se moe utjecati jer se jezik dade usavravati, vizualna percepcija njegovati, miljenje uslonjavati do petnaeste godine ivota sigurno, a, po svoj prilici, i poslije. Nai neuroni imaju zadivljujuu mogunost grananja i stvaranja novih veza, i to time to se ee podraavaju nekim sadrajem i u naim glavama, doslovno, moe itav ivot cvasti razgranato drvee ogranaka naih ivanih stanica s tisuama sinapsa, elektrino-kemijskih mostova zbog kojih smo ivi i aktivni puno, puno vie nego to smo uope toga svjesni.

djevojica, 6.razred, diktat, na poetku terapije

ista djevojica, 1.razred gimnazije, nakon 4 godine terapijeUTJECAJ JEZIKA I NAINA POUAVANJAITANJA I PISANJA NA DISLEKSIJUInes Gali-Jui, prof.logopedIma li jo neto to treba znati u vezi s uzrocima disleksijeosim gena i neurologije?Da, naini pouavanja itanja i pisanjaTri su osnovne metode u poduavanju itanja i pisanja: analitiko-sintetika metoda, koja polazi od slova - glasa i sloga, globalna metoda, koja polazi od cijele rijei, te njihova kombinacija.

Hrvatski jezik ubraja se u jezike kojima je temeljno naelo pisanja glasovno naelo (kako ujemo tako i piemo). Zato je sposobnost analiziranja glasovne strukture rijei nuna poradi ispravnog pisanja i itanja. Metoda kojom se poduava itanje i pisanje je preteno analitiko-sintetika. U naoj koli zadnjih desetljea prevladava ubrzaniji ritam uenja itanja i pisanja u kojem se gotovo izostavlja slogovno povezivanje ili drugi aspekt te metode, aspekt sinteze u itanju. Razlog za to je dijelom sve vei broj djece itaa na poetku prvog razreda, koji ovladaju preditakim vjetinama, pa i poetnim itanjem, ve tijekom zadnje godine predkolske dobi. S druge strane, u svakom je razredu jedno do dvoje djece koja e imati disleksiju.

Uiteljice svoj nain poduke itanja usmjeravaju prema djeci koja ve itaju, izostavljajui slogovno iitavanje, vjebe kojima se uspostavlja istodobno vra veza slova i glasa, ali i zahvaa cjelina, to jest slog. Na taj nain bi uz analizu rijei (rastavljanje na slova) bila i sinteza (slog), koja je, kao to znamo iz nekih naznaka o stilu primanja i obrade informacija djece s disleksijom, za njih laka od analize. Ravnopravnom raspodjelom analize i sinteze, uz vie vremena provedenoga na takvu slogovnom itanju rima iz pjesama i polaganom zapoinjanju itanja proznih tekstova, disleksija bi zasigurno imala manje plodne uvjete za svoj razvoj u podruju itanja. Jednako tako, kad bi se dostatno potovala injenica da je pisani jezik jedan posve novi oblik jezika kojim i mnoga djeca bez disleksije teko ovladavaju, postojalo bi vie prostora za individualne razliitosti u poduavanju, koliini uvjebavanja i oekivanom ritmu ovladavanja itanjem i pisanjem. S vie svijesti u uitelja to bi se sve dalo postii i malim pomacima prema alternativnim nainima uenja itanja, prikladnima za nekolicinu djece u razredu, disleksija bi imala puno manje anse da se razbukta i uini poetak uenja itanja i pisanja "tekim bremenom" na leima malih aka.DISLEKSIJA I ITANJEInes Gali-Jui, prof.logopedKako sve djeca mogu vidjeti slova, rijei, reenice,redoslijede reenica, tekst?

Na ovo nam pitanje djeca mogu dati najrazliitije odgovore. Neka e nam rei da vide rije koja se okree u razliitim smjerovima, da slova pleu. Da se reenice stapaju. Da uope ne vide niti jednu toku ili zarez i da uope ne mogu pratiti pogledom rijei prema krajevima reenica. Da im pogled poskakuje. Da nikako ne mogu uhvatiti red.Jedan je djeak uporno odbijao slogovno itanje i slovkao je i onda kada je po njegovu dobrom razumijevanju proitanog i po ovladavanju znaenjem i gramatikim ustrojem reenice, bilo jasno da bi mogao puno bre itati samo ako prestane iitavati slovo po slovo. On je to ovako komentirao: "Ali ja samo tako mogu zaustaviti ta slova koja poskakuju, ona e mi opet pobjei ako ih ne itam jedno po jedno, i ja namjerno neu nikad poeti itati drukije jer ovako barem znam to sam proitao."

Kako sve djeca s disleksijom mogu itati?

Djeca s disleksijom mogu itati na mnogo razliitih naina jer je disleksija skup razliitih simptoma i razliitih stupnjeva svih tih simptoma.

Neko e dijete recimo, iitavati slovo po slovo, itat e sporo, ali e razumjeti veinu rijei jer ima bogat rjenik. Poneke e rijei izokretati zbog slinosti oblika ili nemogunosti da otkrije redoslijed slijeva nadesno za rijei "do" i "od", no pomoi e mu okruenje u tekstu ili kontekst pa e sve opet dobro posloiti i, unato velikoj sporosti, moi e razumijevati tekst. Ako se u tekstu neke rijei stalno ponavljaju, neka e ih djeca drugi ili trei put odmah vidjeti i proitati teno, a neka e ih tegobno svaki put iitavati kao da ih vide prvi put. Tu se pojavljuje ono to nazivamo radnom memorijom ili sposobnou lakog dosjeanja i aktivne uporabe onoga to se nekoliko trenutaka prije toga ulo, italo ili spomenulo, to uz jezinu kompetenciju i perceptivne osobitosti u najveoj mjeri utjee na stupanj same disleksije i na mogunosti njezina lakeg ili teeg otklanjanja tijekom terapije.

Ima i situacija kad e dijete itati slogovno i ponekad gotovo teno itati, a onda e se zaglaviti na nekoj rijei koju ne razumije i nakon toga e izgubiti nit razumijevanja proitanoga. Poneka se djeca jako teko mogu koristiti kontekstom jer im je rjenik oskudan, ili teko razumiju neke odnose meu rijeima, pasivne oblike glagola ili ne mogu domisliti nastavak rijei ako u brzini itanja pogledom obuhvate samo korijen rijei, kao to se to dogaa prosjeno dobrom itau. Dakle, ta djeca, jednostavno, moraju proitati svaki dio rijei jer im ono jezino, gramatiko znanje ne omoguuje rekonstruiranje ostatka rijei.To moemo vidjeti na primjerima itanja sljedeeg teksta:"Bili smo na izletu u Botanikom vrtu, gdje smo promatrali ribe u ribnjaku i vidjeli mnoge ribe kako ga brzo preplivavaju. Neke su ribe bile vie u dubini, a neke su plivale po povrini ribnjaka."

Neko e dijete u ovim reenicama oba puta tegobno iitavati rije "ribnjak" iako je za oekivati da e je lake proitati nakon to je proitalo rije "riba" i da e mu ta osnova omoguiti da samo ovla pogleda rije "ribnjak" i domisli njezin krajnji oblik ili nastavak "a" za genitiv jednine u "ribnjaka". Rije "preplivavaju" isto bi mogla biti shvaena prema kontekstu jer se spominju ribe i ribnjak, ali e ona ponekad biti gotovo nepremostiva tekoa i za izgovor i za razumijevanje. Neko e je dijete zapoeti itati, onda e odustati i izostaviti s rupom u razumijevanju znaenja i rijei i reenice, a neko e je pretvoriti u "plivaju" ili, ee, u "pliva". Ako u trenutku kad je dijete izostavilo takvu jednu teku rije ili zastalo u itanju pitamo to doista vidi kad je proitalo tu reenicu, ono e nam tono na tom mjestu koje nije proitalo rei da ima praznu sliku, a konana slika cijele reenice moe zbog toga biti posve drugaija od stvarnog znaenja reenice. Tako dijete moe rei da ribe, recimo, samo plivaju po ribnjaku, to je drugo znaenje od onoga da ga one preplivavaju.

Ona djeca koja sporo itaju i imaju slabiju radnu memoriju e rije "ribnjak", ako se pojavi i dalje u tekstu, dakle i trei i etvrti put itati jednako sporo i teko kao i prvi put.

Primjeri kako sve moe zvuati ono to djeca itaju1. Tekst"Prostorno uenje" iz asopisa Drvo znanja:"Dobro pamenje osnova je mnogih oblika uenja i mnoge ivotinje zapanjujue dobro pamte odreene oblike informacija. Losos pamti okus rijeke u kojoj je roen, enka tuljana zna toan poloaj svog mladunca u brojnoj koloniji enki i mladunaca."

ITANJE DJEAKA IZ PETOG RAZREDA:Dobro pamenje osnova je mnogih oblika uenja i mnoge ivotinje za-pa-... ne mogu ja to proitati(uzdah muke, pokuava jo jednom)za-pa nju-jue od-bro("do" postaje "od"; nakon stanke ponavlja tono)dobro pamte odreene oblike informacija. Losos pamti oku-s rijeke u kojoj roen enku tuljana zana(Izostavlja pomoni glagol "je" i nastavlja s dijelom reenice iza zareza, pravi stanku jer ne uspijeva povezati prvi dio reenice s drugim, mijenja rije "enka" u "enku" i rije "zna" u "zana", i tu prestaje razumijevanje proitanog. Tada ponovo pokuava.)Losos pamti oku-s rijeke u kojoj je roen, enku tuljana zna toan poloaj svojih mladunca u brojnoj koloniji enki i mula- mladunca.(U ponovnom pokuaju dobro iitava vei dio reenice, "mladunaca" zapoinje s "mula", a onda se dosjea da je to "mladunaca", ali izostavlja "a".)---------------------------------------------------------------------------------------------

2. Tekst"Gospodin Nosko trai prijatelja":"Jedne noi je hodajue drvo gospodina Noska ponovo otilo do nastambe gavranova. Gospodin Nosko je bio jako sretan kad je to vidio. Ali je onda iz prkosa rekao sam sebi da vie nikad prvi nee prii gavranu. Gavran bi se njemu trebao ispriati. Ali gavran nije doao. Dugo nije doao. Tako dugo dok gospodin Nosko nije postao nestrpljiv i ipak otiao k drugim gavranima i pitao gdje je njegov prijatelj."

ITANJE DJEVOJICE IZ PETOG RAZREDA:Jedne noi hodati e drvo gospodina Noska ponovo da(Zastaje, ita prvi dio rijei "nastamba", ali je ne moe iitati, odustaje i izgovara: "nasta")nastave gavrana.("Nastamba" je pretvorena u rije "nastave" i reenicu nije razumjela.)Gospodin Nosko bio je jako sretan kad je to vidio, ali je on(Stanka, razmilja je li to "b" ili "d".)onda iz - izprosio i rekao sam sebi da vie nikad nee prii gavranu.(Rijei "iz prkosa" pretvorene su u "izprosio" to nije ugrozilo razumijevanje ostatka reenice.)Ali gavran nije doao. Dugo nije doao tako dok gospodin Nosko nije po, nestao i ipak otiao drugim gavranima i pitao gdje je njemu prijatelj.(U drugoj se reenici brie toka, i ona se stapa s treom, rijei "postao nestrpljiv" se stapaju inverzijom u "nestao", rije "njegov" postaje "njemu", to sve zajedno prilino naruava razumijevanje.)---------------------------------------------------------------------------------------------

3. Tekst:"to se nalazi u unutranjosti podmornice?" iz Djeje enciklopedije:"Kada se spremnici za balast napune morskom vodom, podmornica postaje tea od vode koja je okruuje te tone. Kada se u spremnike pumpama dovede zrak i tako izbaci voda, podmornica gubi na teini pa se uzdie na povrinu."

ITANJE DJEAKA IZ TREEG RAZREDA:K-a-d-a se spremi za da-dalast n-ap-u-n-i m-o-r-s-k-e vode podmornica p-o-s-tav-i se te, tea do-od vode koja je o-k-r-u--u-j-e u-z-di--e(Gubi smisao i provjerava je li preskoio red, vraa se.)okru-uje te tone.(ita slovo po slovo, rije "balast" zbog zamjene "d" i "b" pretvara u "dalast", razumije reenicu i na pitanje to je to dalast, odgovara da je to neko specijalno gorivo koje je teko da podmornica moe biti to tea.)Kada se u s-p-r-e-m spremnike pu-mpa pumpa bo-do-v-dovede z-r zrak i tako i-z-da-c-i izbaci voda podmornica g-ub-i pa se uz-bi--e uzdie na p-o-vr--i-n-u.(Nastavak itanja pokazuje da djeak jako dobro vlada kontekstom i mada poinje iitavati "sprem", jako se brzo prisjea da je to rije "spremnike". Iako preskae dio reenice: "gubi na teini", nastavlja uz razumijevanje dalje. Rije "uzdie" poinje krivo itati jer se "d" pretvara u "b", ali opet, zbog dobrog kontekstualnog razumijevanja, brzo je prepravlja u "uzdie".)SAVJETI RODITELJIMA I UITELJIMAJadranka Bjelica, prof. logoped

KAKO POMOI - SAVJETI RODITELJIMA shvatiti, razumjeti problem disleksije, treba se dodatno educirati, ne optereivati se traenjem uzroka i moguih "krivaca", objasniti djetetu problem, uzimajui u obzir njegove mogunosti shvaanja s obzirom na dob i sposobnosti, dati djetetu do znanja da mu elimo pomoi i da smo na njegovoj strani, pruiti mu osjeaj da vjerujemo u njegove sposobnosti, okolinu (obitelj, kolu, prijatelje) upoznati s djetetovim problemom i potrebama, ne oekivati previe pomoi od drugih, ali je stalno traiti, biti spreman na osobni angaman, dati djetetu psiholoku podrku u svladavanju tekoa u vezi sa kolom i okolinom, potraiti pomo strunjaka, suraivati s njim i aktivno se ukljuiti u terapijski proces, skrbiti se da dijete savjesno izvrava obaveze koje moe, stalno iskazivati razumijevanje, panju i ohrabrivanje - ne samo povezano sa kolskim obvezama, biti strpljiv, ne "kanjavati" ga za neto to ne moe (barem ne onako kako bismo mi eljeli), u odnosima i radu biti kreativan i pozitivan, uporan i dosljedan, pokuati mu organizirati "reim dana", podjednake uvjete, povremeno proitati umjesto njega glasno, da bi razumio, ali i uo vrednote jezika pri glasnom itanju, ne optereivati ga dodatnim zadaama i vjebama (dostatne su ve kolske i logopedske), truditi se da mu tekstovi i tiva budu privlani kako bi ga to dodatno motiviralo, redovito suraivati s uiteljem, napraviti plan djelovanja, poticati ga na bavljenje razliitim aktivnostima kako bi se osjeao uspjenim, ne oekivati udo - problem je vrlo sloen i zahtijeva puno vremena, strpljenja, panje i ljubavi.KAKO POMOI - SAVJETI UITELJIMAUitelj treba prepoznati da dijete s disleksijom u razredu ima drukiji nain uenja i zato treba drukiji nain pouavanja.

Nadamo se da e jednom u kvalitetnoj koli za svu djecu vrijediti reenica:"Ako dijete ne moe uiti na nain kako ga pouavamo, trebamo ga pouavati na nain kako moe uiti".VANO JE:(OPI SAVJETI ZA UITELJE) to ranije uoiti tekoe i biti spreman za pomo, pokuati ostvariti to bolju suradnju s roditeljima, uputiti roditelje da potrae pomo strunjaka, pokazivati razumijevanje za djetetove tekoe, u radu biti kritian, ali oprezan i taktian, hrabriti ga, poticati i hvaliti i za male uspjehe, isticati njegova dobra postignua u drugim podrujima, u radu biti dosljedan, uporan i strpljiv, utvrditi njegovu razinu znanja i usvojenosti vjetina, pokuati mu prilagoditi vremenski raspored rada, povremeno mu davati lake zadatke koje moe uspjeno rijeiti, koristiti seindividualizacijom u radu, ee mu prilaziti, u radu koristiti razliita sredstva i pomagala, ne oekivati od djeteta da se uvijek pridrava "nauenog", dati mu mogunost temeljite pripreme prije ocjenjivanja, ee se koristiti nainom provjere znanja koji njemu vie odgovara, raditi s njim dopunski sadraje u kojima su tekoe najizraenije, ee provjeravati razinu usvojenosti znanja i vjetina- kao motivirajui faktor, graditi u razredu pozitivno ozraje - pravo na razliitost.

djevojica, 2.razred, pohvala moe vrlo stimulativno djelovati na dijeteDOBRO JE : naglasiti ono to e se u lekciji uiti i zavriti lekciju saetim prikazom onog to se nauilo (tako se informacije bolje "sele" iz kratkotrajnog u dugotrajno pamenje), staviti ga da sjedi blie ploi i uitelju, provjeriti je li zapamtilo ili tono zapisalo domau zadau, zapisati vane poruke i dogaaje u djetetovu biljenicu, zapisati nekoliko brojeva telefona druge djece iz razreda u djetetovu "informativku" (tako da dijete i roditelj uvijek mogu doi do informacije kad im zatreba), paljivo odrediti koliinu domae zadae - ne prelazei njegove mogunosti, dijeliti zadatke u manje skupine informacija, smanjiti "nepotrebno" prepisivanje - na ploi bojama oznaiti dijelove koje dijete treba prepisati, produljiti mu vrijeme, pisati itljivim, pravilnim rukopisom na ploi, upotrebljavajui boje, koristiti se razliitim nastavnim sredstvima i pomagalima (taktilnim, auditivnim, vizualnim), poveati font slova kod tekstova za itanje s razumijevanjem i ispitnih materijala, naglaavati vanost urednosti rukopisa, ali ga ne kanjavati kad ne moe bolje, paziti na kvalitetu nastavnih i ispitnih listia i materijala(sadraj, jezik, veliina slova, itljivost), isticati dobro napravljene stvari, a greke ispravljati kvalitetno (ne piui preko djetetovog rukopisa, dijete i roditelj moraju vidjeti i razumjeti pogreku), negativne primjedbe uvijek na kraju ublaiti pozitivnom, motivirajuom primjedbom, koristiti se razliitim nainima ispitivanja i ocjenjivanja, zajedno s djetetom i roditeljem odabrati biljenicu i sredstvo za pisanje koje djetetu najvie odgovara, jasno obrazloiti ciljeve ispitivanja i svoja oekivanja.

djevojica, 2.razred, primjer otvorene i iskrene komunikacije izmeuuiteljice i djevojice s disleksijomNIJE DOBRO: tjerati dijete da glasno ita pred svima u razredu, ako to samo ne eli, usporeivati ga s drugom djecom, naglaavajui njegove nemogunosti, "zacrveniti" mu pismeni rad negativnim primjedbama i nepravilnim ispravljanjem greaka, zadavati mu velike domae zadae i dodatne vjebe(posebno ne prepisivanje), oekivati da e se dijete uvijek pridravati "nauenog", traiti od djeteta da ponovo i ponovo radi neto to nije uspjelo, pustiti ga da se u radu koristi otvorenom knjigom, stalno traiti od djeteta da pie urednije(iako se ono jako trudi i rukopis je itljiv), zahtijevati od djeteta da u jednakom vremenskom slijedu kao i ostali, rijei zadatke.

djevojica, 3. razred, nije dobro zacrveniti pismeni radVANO JE ZAPAMTITI:Dijete s disleksijom: umara se puno bre od druge djece; ono mora upotrijebiti puno vie panje da bi uope moglo pratiti to se dogaa, moe proitati jednu rije na nekoliko pogrenih naina, a da to ne primijeti, moe proitati rijei tono, a da uope ne razumije to ita, moe jedan dan "zablistati", a drugi dan biti potpuno iskljueno i nesigurno, moe se initi kao da ne slua, a zapravo ima problema s pamenjem instrukcija u nizu, moe se initi lijeno, a zapravo ima probleme u organizaciji obveza i treba mu pomoi u tome, moe imati velike tekoe s bilo kakvim figurama i simbolima(tablice, glazbeni simboli ... ), obino ima velike tekoe i u uenju stranih jezika, teko pravi zabiljeke jer ne moe sluati i pisati istodobno, zbog sporog itanja i pisanja, stalno je u vremenskom tjesnacu, moe davati dojam nespretnosti i zaboravljivosti, bez obzira koliko se trudilo, moe iskazivati neurotske simptome ili blae oblike poremeaja u ponaanju jer ima lou sliku o sebi.Uspjeh u primjeni svih oblika pomoi kod djeteta s disleksijom ne ovisi samo o didaktikim pomagalima i metodama rada koje uitelj koristi. Podjednako je vano, a ponekad i vanije, ozraje u kojem se pomo eli pruiti.Uvijek se radi o pitanju u kojoj mjeri zadovoljavamo djetetovetemeljne psiho-socijalne potrebe: tenju za ljubavlju i prihvaanjem, potrebu za osjeajem zatienosti i sigurnosti, potrebu za potvrivanjem vlastite linosti, elju da bude priznato i uspjeno, elju da bude slobodno.Obaveza svih koji rade s djecom trebala bi biti ponuditi djeci one putove koji im omoguuju da prevladaju tekoe.Goethe to kae puno poetinije, ali i vrlo realno:"Tko mnogo prua, pruit e svakome poneto."

Disgrafija

Srijeda, 05 Novembar 2008 21:14

TO JE DISGRAFIJA?Disgrafija je stabilna nesposobnost djeteta da svlada vjetinu pisanja (prema pravopisnim naelima odreenoga jezika), koja se oituje u mnogobrojnim, trajnim i tipinim pogrekama. Tekoe, tj. pogreke, nisu povezane s neznanjem pravopisa, i trajno su zastupljene bez obzira na dovoljan stupanj intelektualnog i govornog razvoja, normalno stanje osjetila sluha i vida te redovito kolovanje.

U velikom broju sluajeva disleksija i disgrafija su u djeteta istodobne, u jedinstvu. Ipak, u mnogim sluajevima specifine tekoe u pisanju postoje zasebno. Takvo dijete moe imati tekoe u itanju samo na poetku kolovanja, a ozbiljne tekoe u pisanju ostaju mnogo due, kada je itanje ve svladano. Statistika istraivanja pokazuju da su poremeaji u pisanju u uenika 4., 5. i 6. razreda osnovne kole 2-3 puta ea pojava nego poremeaji u itanju.

DISGRAFIJA I DISLEKSIJA, djevojica, 12 godina,slobodan tekstDisgrafija je, kao i disleksija, sloeni sindrom, koji se ne ograniava na tekoe u ovladavanju pisanjem, ve ukljuuje tekoe u formiranju raznih predintelektualnih funkcija i jezika. Kao i disleksija, disgrafija ima sloenu psiho-neuroloku osnovu. Meutim, u nastanku mnogih oblika disgrafije vanu ulogu imaju i jezine tekoe, tj. tekoe u ovladavanju odreenim elementima jezinog sustava. Zbog sloenog isprepletanja neuropsiholokih i jezinih imbenika, disgrafija moe poprimati veoma razliite oblike.

Kao i u disleksiji, razliiti oblici disgrafija nastaju zbog djelovanja skupa uzroka. Ipak, u svakom od oblika moe se izdvojiti dominantni mehanizam i, s obzirom na to, vrsta tipinih pogreaka u pisanju.

OBLICI DISGRAFIJEA. Prema uzrocima:1. Nasljedna disgrafija (prema miljenju strunjaka nasljedni imbenik sam za sebe rijetko kad uzrokuje digrafiju, to znai da u povoljnim uvjetima disgrafiju moemo esto sprijeiti)2. Tekoe u pisanju uzrokovane djelovanjem vanjskih nepovoljnih imbenika na dijete u razvoju3. Kombinirani oblik (najei uzrok disgrafije - kombinacija predispozicija s djelovanjem dva do tri vanjska nepovoljna imbenika)B. Prema stupnju izraenosti:1. Laka disgrafija2. Izraena disgrafija3. Agrafija (potpuna nesposobnost pisanja, obino je prijelazno stanje koje nakon prve do druge godine kolovanja prelazi u stabilnu disgrafiju, popraena je ozbiljnim specifinim tekoama u poetnom uenju - dijete ima velikih problema u uenju slova).C. Prema dominantnom sindromu:1. Fonoloke disgrafijeGreke u pisanju su uzrokovane tekoama u izgovoru i/ili meusobnom slunom razlikovanju glasova. U pismenim radovima djece one se manifestiraju na razini slova i sloga, a prepoznajemo ih po mnogobrojnim zamjenama i mijeanjima slova, odnosno glasova slinih po zvuenju i izgovaranju. Artikulatorno-akustika disgrafijadijete neispravno izgovara glasove i svoje pogreke iz izgovora prenosi u pisanje - dijete pie tako kako izgovara(na primjer: "gora - kora","rijeka - jeka" itd.) Fonemska (akustika) disgrafijadijete ima tekoe u meusobnom slunom razlikovanju glasova koji se slino izgovaraju i zvue(na primjer: "tavno" umjesto "davno", "sagonetka" umjesto "zagonetka", "isalka" umjesto "iarka" itd.)

2. Jezine disgrafije Disgrafija jezine analize i sintezeTo je, prema zapaanjima strunjaka, oblik disgrafije koji je najei. U njegovoj osnovi lei neformiranost jezine analize i sinteze na razliitim stupnjevima: fonemske, slogovne, morfoloke i sintaktike analize i sinteze (posljednji stupanj se bavi podjelom teksta na reenice i reenica na rijei). Jednostavnije reeno, djetetu je teko rastavljati tekst na reenice, reenice na rijei, rijei na morfeme (korijen, prefiks, sufiks), slogove i foneme. Vjetina jezine analize i sinteze jedan je od oblika mentalne aktivnosti i neposredno ovisi o stupnju jezine zrelosti djeteta i razvijenosti njegovih predintelektualnih funkcija, osobito sluno-govorne memorije, analitike panje i dr.(na primjer: "za plakao", "ja je", "nadrvo", "pas tele boja" umjesto "pastelna boja", "svakamen" umjesto "svaki kamen", "tamrlja" umjesto "tamna mrlja", "glupatka" umjesto "glupa patka") Disgramatina disgrafijaUglavnom se manifestira u pogrekama na razini reenice. Tu vrstu pogreaka nazivamo disgramatizam, jer se radi o poremeaju gramatikoga oblikovanja rijei i reenica: u neispravnom povezivanju rijei. Promjena rijei prema kategorijama broja, roda, padea i vremena podrazumijeva usvajanje sloenog sustava kodiranja kojim dijete ovladava prvo neposredno, na temelju praktine govorne komunikacije s odraslima u predkolskoj dobi, a zatim svjesno - tijekom uenja jezika u koli. Tu vrstu disgrafije esto susreemo u djece koja u predkolskoj dobi nisu stekla dostatnu jezinu zrelost. Ipak, susreemo je i u pismenim radovima djece s dobro razvijenim i gramatiki ispravnim usmenim govorom. To su obino djeca s tekoama u kratkoronoj sluno-govornoj memoriji i panji.(na primjer: "medvedni rep", "vodna biljka", "olujano more", "veliko plavo mrlja", "njega nije zadovoljavalo ivot na selu")

DISGRAMATINA DISGRAFIJA, djeak, 9 godina, diktat

DISGRAMATINA DISGRAFIJA, djevojica, 9 godina, domaa zadaa3. Vizualna disgrafijaVizualna disgrafija je povezana s tekoama u vizualno-prostornoj percepciji, analizi i sintezi vizualno-prostornih podataka i prostornog razlikovanja. Djeca s tim oblikom disgrafije imaju uglavnom dobro razvijeni usmeni govor. Teko se snalaze jedino u verbaliziranju prostorno-vremenskih odnosa, dakle u upotrebljavanju rijei koje imaju prostorno i vremensko znaenje. Gotovo nikada ne upotrebljavaju ili u govoru mijeaju prijedloge "ispred", "iza", "iznad", "izmeu", parove pridjeva "tanak-debeo", "uzak-irok", "kratak-dugaak", "visok-nizak" i sl. U veini sluajeva zamjenjuju ih rijeima "veliki-mali". Teko im je razlikovati suptilno znaenje svakoga od tih pojmova. Iako skoro sva djeca s poremeajem u itanju i pisanju teko usvajaju pojmove "lijevo-desno", za ovu kategoriju djece taj je zadatak osobito naporan.U pisanju se neformiranost vizualno-prostorne percepcije i orijentacije manifestira u mijeanju i deformiranju slova. Kako moemo prepoznati vizualne pogreke? Dijete veoma teko usvaja grafiki oblik (optiku sliku) pojedinih slova, a u kasnijim razredima mijea vizualno slina slova. Veina djece imaju iste tekoe i u svladavanju itanja (vizualna disleksija). Tako se, na primjer, pisana slova "n" i "u" i tiskana "b" i "d" razlikuju samo poloajem u prostoru (isti oblik je drugaije okrenut u prostoru u odnosu na promatraa).

VIZUALNA DISGRAFIJA, djeak, 7 godina, diktat4. Motorika disgrafijaMotorika disgrafija je povezana s nedostatnom razvijenou suptilnih motorikih funkcija, a manifestira se u trajnim i brojnim mijeanjima slova prema bliskosti njihova naina pisanja i u nestabilnom, neitljivom rukopisu. Djeca ne mogu automatizirati tzv. motoriku formulu slova, tj. poteze pisanja. Ona dopisuju elemente slova, dodaju suvine elemente, zamjenjuje motoriki slina slova (koja na poetku imaju isti potez pisanja), piu sporo, brzo se umaraju, a kada piu brzo, ine i mnogo drugih njima netipinih pogreaka. Njihov je rukopis obino neravan, neujednaen (neka slova su vea, a neka manja, mijenja se nagib pisanja). to dijete due pie, to je kvaliteta loija.

MOTORIKA DISGRAFIJA, djeak, 8 godina, diktatPOGREKE U PISANIM RADOVIMADISGRAFINIH UENIKADjeca s disgrafijom esto ine neobine (specifine) pogreke, ali isto tako esto njihove pogreke izgledaju dosta uobiajeno. Kada uitelj promatra rad djeteta s disgrafijom, prvo to e uoiti jest da se ODREENE pogreke STALNO ponavljaju. Odreenost greaka (veoma su tipine) i njihova stalnost i mnogobrojnost kljuni su za prepoznavanja disgrafine simptomatike u djejim pisanim radovima.

Odreene pogreke u djejem pismenom radu ne nastaju bez razloga. Svaki tip pogreke pokazuje da je u djeteta nedostatno formirana odreena vjetina.Evo o kojim pogrekama se moe raditi:1. Pogreke na razini slova i sloga(izostavljanja, premjetanja, dodavanja suvinog slova ili sloga, zamjene i mijeanja, perseveracije i anticipacije)Izostavljanje ukazuje da uenik ne uoava sve glasovne komponente u sastavu rijei.(na primjer: "zc" - "zec", "ptka" - "patka")

POGREKE IZOSTAVLJANJA, djeak, 8 godina, slobodan tekstPremjetanje je manifestacija tekoa pri uoavanju redoslijeda glasova u rijei uz nedovoljnu razvijenost panje i samokontrole. Dijete uspijeva uoiti svaki glas, ali neispravno biljei njihov redoslijed.(na primjer: "jenda" - "jedna", "tapka" - "patka", "bart" - "brat")

POGREKE PREMJETANJA, djevojica, 9 godina, diktatDodavanje suvinih slova se dogaa pri neispravnom unutarnjem izgovaranju rijei tijekom pisanja.(na primjer: "varat" - "vrat", "ekola" - "kola")

POGREKE DODAVANJA, djevojica, 9 godina,slobodan tekstIzostavljanje, premijetanje i dodavanje su tipine greke za djecu s nedovoljno formiranom vjetinom glasovne analize.

U osnovi zamjena i mijeanja slova lei tekoa meusobnog razlikovanja glasova koji se slino izgovaraju i slino zvue te nestabilnog povezivanja fonema (glasa) s grafemom (slovom), kada se nije uspostavila vrsta veza izmeu znaenja i vizualne slike slova.

Posebno mjesto zauzimaju pogreke perseveracije ("zaglavljivanje" na prijanjem inu) i anticipacije ("istravanje unaprijed") - kada se potrebni glas zamjenjuje drugim glasom koji je bio u prijanjem slogu ili rijei, ili koji je u iduoj, a mogua su i dodavanja. To su vrlo specifine pogreke koje esto nastaju zbog tekoa u sukcesivnim procesima. Dijete ne moe ispravno rasporediti redoslijed svojih radnja; pri perseveraciji dijete ne moe odrediti koji je sljedei potez i kako na njega prijei, pa stalno ponavlja isti potez.(primjer perseveracije: "magazim", "djedojka", "planinina";primjer anticipacije: "gogor" umjesto "logor", "malgo" umjesto "mnogo male djece")

2. Pogreke na razini rijei(rastavljeno pisanje dijelova iste rijei, sastavljeno pisanje nekolicine rijei, remeenje granica izmeu rijei)Pogreke neispravnog rastavljanja i sastavljanja rijei i remeenje njihovih granica upuuju na tekoe individualizacije pojedinih rijei u usmenom govoru. este su u djece s nedostatno razvijenim govorom ili s neto snienom kognitivnom inteligencijom (ipak u granicama normale).

POGREKE RASTAVLJANJA RIJEI, djeak, 9 godina,slobodan tekst3. Pogreke na razini reenice(pogreke povezivanja rijei unutar reenice, neispravna interpunkcija).Takoer su esto prisutne u djece s nedovoljno razvijenim govorom ili s neto snienom kognitivnom inteligencijom (u granicama normale).(na primjer: "patke su izale na jezero dole do vode vodenema", "Obasjanim suncem grad je veoma lijep.""Zima je ekala ekala priroda.")

POGREKE NA RAZINI REENICE, djeak, 10 godina, diktat, pisao 10 minutaIlona Posokhova, prof. logoped,prema dijelovima iz knjige:"Kako pomoi djetetu s tekoama u itanju i pisanju"Ilona Posokhova (ur), Ostvarenje, Lekenik, 2000.

Kako disleksija i disgrafija utjeu na ovladavanje matematikom

Srijeda, 05 Novembar 2008 21:15

TEKOE U MATEMATICI I DISLEKSIJAU osnovi specifinih tekoa u itanju nalazi se nedostatna razvijenost odreenih viih psihikih funkcija koje zajedniki ine funkcionalni temelj u procesu itanja. To su: kratkorona sluno-govorna memorija, vizualna percepcija, vizualno-motorika koordinacija, sukcesivne funkcije odravanja prostornog i vremenskog redoslijeda, prostorna orijentacija i dr. Budui da veina tih funkcija sudjeluje i u uenj