22
SADRŽAJ: 1. Uvod .................................................. ....................................................... ............ 2 2. Ispitna prijava ............................................... ....................................................... . 3 3. CV .................................................... ....................................................... ............. 3 4. Poslovno pismo ................................................. ................................................... 5 5. E- mail .................................................. ....................................................... .......... 7 6. Govor ................................................. ....................................................... ............ 8 7. Plan održavanja sastanka sa potrebnim detaljima ............................................. ... 9 8. Poziv za sastanak .............................................. .................................................. 11 9. Izgled vaše vizit karte ................................................. ........................................ 12 10. Izgled oglasa u novinama uz objašnjenje ........................................... ................ 13 1

Seminarski Rad Poslovna Kultura

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: Seminarski Rad Poslovna Kultura

SADRŽAJ:

1. Uvod ..................................................................................................................... 2

2. Ispitna prijava ....................................................................................................... 3

3. CV ........................................................................................................................ 3

4. Poslovno pismo .................................................................................................... 5

5. E-mail ................................................................................................................... 7

6. Govor .................................................................................................................... 8

7. Plan održavanja sastanka sa potrebnim detaljima ................................................ 9

8. Poziv za sastanak ................................................................................................ 11

9. Izgled vaše vizit karte ......................................................................................... 12

10. Izgled oglasa u novinama uz objašnjenje ........................................................... 13

11. Flajer za reklamu nečega .................................................................................... 14

12. Zaključak ............................................................................................................ 15

13. Literatura ............................................................................................................ 16

1

Page 2: Seminarski Rad Poslovna Kultura

UVOD

Poslovna kultura je dio opšte kulture ali se ne može svesti na poslovnu komunikaciju

ili još uži okvir poslovne prepiske. Poslovna kultura pripada sociologiji kulture,

oblasti koja se izdvojila u toku specijalizacije i unutrašnje podjele opšte sociologije.

Ona istovremeno može da bude shvaćena kao rezultat objedinjavanja užih i

podrobnijih socioloških istraživanja i koncepcije koja se odnosi na poslovnost, etiku,

komunikaciju, umjetnost, znanje itd.

U kratkim tezama sam opisala:

Ispitna prijava

CV

Poslovno pismo

Žalba

Molba

E-mail

Govor

Plan održavanja nekog skupa

Poziv za sastanak

Izgled vizit karte

Izgled oglasa u novinama

Flajer za reklamu

2

Page 3: Seminarski Rad Poslovna Kultura

ISPITNA PRIJAVA

UNIVERZITET PRIJAVA ZA POLAGANJE ISPITA za poslovne studije

1. Fakultet za primjenjenu ekonomiju

Ime: Amila Prezime: Begtašević Index br. III – 1052/11Godina studija: I Šk. God. 2011/12 Datum prijave: 29.05.12.Studijski program: Menadžment i marketingStudijska grupa: Naziv predmeta: Poslovna etikaŠifra predmeta: ET 101 ETCS-bodova: 7

CV

CV na latinskom Curriculum Vitae (curriculum - pregled ; vitae- život) je lična prezentacija koji sadrži kvalifikacije, sposobnosti i iskustva, te daje uvid u profil, ambicije i buduće planove..Danas je biografija dokument koji je obavezan dio svake prijave za posao. Svrha biografije je da se na najbolji način predstavi poslodavcu, te da dovede u vezu kvalifikacije, iskustva i sposobnosti sa zahtjevima pozicije na koju se aplicira. Ona je najvažniji marketinški alat, kojim se dokazuje da li je pravi čovjek za određeni posao.

Cilj biografije je na prvom mjestu podizanje cijene kod potencijalnog poslodavca. Poslodavci žele biografiju iz koje se vidi šta kandidat može, koliko je on sposoban kopetentan, i zašto bi baš tog kandidata trebalo pozvati na intervju.Treba imati na umu da je biografija kratak prikaz, a ne autobiografija. Ako budete pozvani na intervju, dobit ćete šansu da više govorite o detaljima.Bez obzira da li je čovjek na početku karijere, u potrazi za prvim poslom, da li traži nove izazove ili pak bolje uslove, pisanje biografije predstavlja prvi i osnovni vid komunikacije s potencijalnim poslodavcem. Biografija je najčešće jedina propusnica za intervju pa se treba potruditi da se nabavi na vrijeme!

Da bi se postigao cilj, biografija mora biti profesionalana i pregledna. Biografija mora sadržavati informacije o ličnim podacima, obrazovanju, radnom iskustvu, te vještinama i sposobnostima.LIČNI PODACI: ime, prezime, datum i mjesto rođenja, adresa, broj telefona, e-mail adresa. Standardni CV uglavnom ne sadrži podatke kao sto su: državljanstvo, bračni status, posjedovanje vozačke dozvole ili hobi. PROFIL je uvodna sekcija i ujedno demonstracija kreativnosti i originalnosti. Poslodavcu služi da ocijeni buduće planove i ambicije, kao i da ocijeni na koji nacin ce se kandidat uklopiti u radnu atmosferu firme. U ovom dijelu se u opisivanju osobina licnosti koriste pridjevi, vodeći računa da istakne najjače adute koji se preporučuju za određeno radno mjesto. Obavezno se vodi računa o potrebama firme prilikom definisanja profila jer profil mora biti skrojen prema potrebama firme.Ne postoji univerzalna forma za pisanje sekcije o profilu, čak što više ona nije svojstvena pisanju biografija na prostoru BiH.

3

Page 4: Seminarski Rad Poslovna Kultura

PODACI O FORMALNOM OBRAZOVANJU: srednja škola, fakultet, poslijediplomski studij. Informacije se navode u obrnutom honološkom redu navodeći prvo diplome i titule koje su se zadnje stekle. U okviru sekcije navode se sledeće informacije: ime obrazovane ustanove, period školovanja (mjesec i godina), diplomski rad ili glavni predmet, titulu/stečeno zvanje, specijalizaciju, usavršavanje u inostranstvu, posebno interesovanje za neki predmet, prosjek ocjena u slučaju da je visok, pohađane kurseve isl.DODATNO OBRAZOVANJE: kursevi, seminari, projekti, treninzi i druge vrste usavršavanja i obuke. Navodi se tačan naziv aktivnosti i kratak sadržaj ukoliko ga je teško naslutiti iz naziva, naziv institucije i period održavanja.. RADNO ISKUSTVO je, ukoliko se posjeduje centralni dio biografije, u suprotnom to je sekcija o obrazovanju. Jasno se predstavlja svaki napredak i usavršavanje tokom karijere. Najvažniji momenti naglašavaju se vizuelno - isticanjem naziva pozicije, odnosno dužnosti koje su se vršile. Ovdje se navode: firme/organizacije, poziciju na kojoj se radilo, opis radnog mjesta i odgovornosti, te period zaposlenja.Radno iskustvo se navodi u obrnutom hronološkom redu, odnosno sadašnje zaposlenje pa redom prema prvom zaposlenju.U slučaju da se posjeduje dugogodišnje radno iskustvo navode se detalji posljednjih 10 godina, ili pak one informacije relevantne za poziciju za koju se aplicira. Ostatak iskustva predstavlja se u kratkim crtama.OSTALE SPOSOBNOSTI podrazumjevaju sposobnosti, znanja i vještine koje nisu vezane direktno za profesiju, ali su od važnosti za željenu poziciju. Najvažnije sposobnosti su svakako poznavanje rada na računaru i poznavanje stranih jezika. Poznavanje rada na računaru uključuje poznavanje određenih software programa ili poznavanje rada sa hardware-om. U sekciji poznavanja stranih jezika navode se jezici koji se poznaju. U rubrici ostalih sposobnosti može se unjeti podatke o posjedovanju vozačke dozvole, članstvo u profesionalnim organizacijama ili bavljenje sportom.

Primjer:

Amila BegtaševićA.B.Šimića 2771 000 Sarajevo Telefon: 061 111 222E-mail: [email protected]

Obrazovanje

Srednja škola: V gimnazija, smjer: administrativni radnikStudij ekonomije, Univerzitet za poslovne studije, Banja Luka (2008.-2014.)

Dodatno obrazovanje

Osnove korištenja računala: Windows, Word, Excel (2010.) Dodatno: Internet, novi pristupi komunikaciji (2010)

4

Page 5: Seminarski Rad Poslovna Kultura

Radno iskustvo

Preduzeće boja i lakova „Partner“ d.o.o., Trg Heroja 37, 71000 Sarajevo,rad na neodređeno vrijeme u svojstvu administrativnog radnika (od 2007. do danas)

Posebna znanja i vještine

Znanje svjetskih jezika: engleski (govori i piše)Poznavanje rada na računalu: Word, Excel, Access, InternetPoložen vozački ispit B kategorije.

Preporuke

Esad Begtašević, direktor Preduzeća „Partner“ d.o.o., Trg Heroja 37, 71000 Sarajevo, tel. 777 777

POSLOVNO PISMO

Poslovno pismo osnovni je vid komunikacije u savremenom poslovanju, čija je svrha da čitaocu pruži određenu informaciju. Iako poslovno pismo po pravilu služi za komunikaciju između dvije različite kompanije, kada god želite da imate trajnu zabilješku o tome da ste nekom poslali neku informaciju, odlučite se za pisanje poslovnog pisma. Ova vrsta dokumenta ima veoma jasno i precizno definisanu strukturu koja ne trpi odstupanja. Prvo, i najvažnije, primaocu poslovnog pisma mora odmah biti jasno uočljivo ko mu piše. Dakle, u vrhu stranice, zaglavlju, pišu se osnovni podaci pošiljaoca. Preduzeća naravno imaju svoje memorandume u kojima se nalaze ovi podaci. Ukoliko je reč o individualnom poslovnom pismu, u zaglavlju stoje osnovni podaci o pošiljaocu – ime, prezime, adresa, kontakt telefon (pravilo o broju mobilnog telefona primenjuje se i u ovom slučaju), e-mail.

Sljedeću cjelinu predstavljaju podaci o primaocu. Dakle, naziv kompanije, odnosno ime, prezime i adresa primaoca. Ukoliko se zna ime i prezime primaoca, pravila lijepog ponašanja vezana za ovaj vid poslovne korespondencije nalažu da se uz ime i prezime navedu i podaci o funkciji/zvanju osobe kojoj se obraćate.

Ispod adresnih podataka primaoca navodi se mjesto i vrijeme pisanja pisma. Datum se piše arapskim brojkama, bez nule ispred jednocifrenih brojeva, sa tačkom iza. Nakon datuma piše se puno ime mjeseca, pa onda godina sa četiri cifre i tačkom. Nakon datuma slanja pisma, navodi se predmet pisma, odnosno kratak i jasan opis sadržaja pisma.

Primaoca pisma se oslovljava u skladu sa pravilom – ako je primalac poznat, pismo započinjete riječima „Poštovani gospodine/gospođo”. Ako nije,pismo počinje samo frazom „Poštovani”. Prvi pasus poslovnog pisma treba da sadrži jasnu i preciznu

5

Page 6: Seminarski Rad Poslovna Kultura

informaciju o razlozima obraćanja adresatu. Ostali dio teksta treba da se odnosi isključivo na predmet pisma. Informacije treba da su kratke, stil pisanja jasan i sažet. Posebnu pažnju treba obratiti na pravopis. Poslijednji pasus, prije pozdrava, služi da se iznesu očekivanja u vezi sa predmetom pisma. Na kraju, naravno, pozdrav. Opet formalan – „S poštovanjem” , „Srdačan pozdrav” i sl. Veoma je važno da se ne zaboravi da se na kraju pisma potpiše, ali i da se obavezno otkuca ime i prezime.

Primjer

“Partner” d.o.o. 29. maj, 2012.Trg Heroja 3771000 Sarajevo

Orbico d.o.o.A.B. Šimića 1071000 Sarajevo

Predmet: Neizmireni dug

Sa dubokim izvinjenjem i sa velikom neprijatnošću obavještavamo Vas da dospjeli

dug od 2.342,00 KM još nismo uplatili. Ta činjenica je neposredno suprotna našoj

poslovnoj politici zasnovanoj na moralnim vrijednostima i uistinu čini nam

izuzetnu neugodnost.

Sa apsolutnom sigurnošću može se tvrditi i računati da će naša obaveza prema

Vama biti izmirena.

Molimo Vas, da Vi i Vaši saradnici u okviru svojih mogućnosti i autoriteta

pomognete da zajednički ovaj problem riješimo.

Zahvaljujemo na strpljenju i toleranciji.

S poštovanjem.

   „Partner“ d.o.o. - Sarajevo DirektorAmila Begtašević

6

Page 7: Seminarski Rad Poslovna Kultura

E-mail

Elektronička pošta (eng.electronic mail ili e-mail) je prijenos tekstualnih poruka (moguće je prilagati i dokumente koji nisu tekstualni) putem komunikacijskih mreža, najčešće interneta.

Zaglavlja poruke

Svaka poruka je precizno oblikovana (tj. definiran je format kako treba izgledati svaka e-mail poruka). Poruke se sastoje od zaglavlja i tijela (header i body).

Praktično svaka poruka ima sljedeća zaglavlja:

From: e-mail adresa pošiljatelja To: e-mail adresa primatelja Subject: kratak naslov poruke (predmet poruke)

Prijenos poruka

Poslane poruke se čuvaju u elektroničkom poštanskom sandučiću primatelja, koji se nalazi na poslužitelju elektroničke pošte sve dok se primatelj ne poveže na mrežu i dok ne preuzme poruke na svoje računalo. Nakon čitanja, poruka se može pohraniti u obliku tekstualne datoteke, ispisati, obrisati ili proslijediti na druge adrese E-pošte. Gotovo svi poslužitelji internetskih usluga u svojoj ponudi imaju i servis E-pošte.

Moderna uporaba elektroničke pošte

Elektronička pošta je veoma koristan i moćan alat u poslovnom svijetu. Danas je praktički nemoguće zamisliti modernog menadžera koji ne koristi internet a s time i e- mail. Elektronička pošta u poslovnom svijetu koristi se za dogovaranje sastanaka, slanje dopisa i raznih dokumenata unutar poduzeća ili sa vanjskim partnerima. Kako se mogu slati i datoteke raznih formata (multimedijalne datoteke), e- mail se uvelike koristi i kao sredstvo oglašavanja. Ali treba napomenuti da to ima i lošu stranu, jer uz razne oglase koji nam stižu vrlo često se nađe i tzv. "junk mail" ili spam, što je ustvari beskorisna pošta kao i ona koju dobivamo u naš stvarni poštanski pretinac, samo kod e- pošte postoji opasnost od računalnih virusa i sličnih sadržaja koji mogu naštetiti računalu.

Primjer:

Datum: Utorak, 29.05.2012. 13:20 From: Amila Begtašević......................... To: Selma Selmić................................... Subject: Upit

Poštovana gospođo Selmić,

Veoma nam je poznata kvaliteta vaših usluga, pa smo odlučili potražiti cijene i brzinu vaše usluge.

7

Page 8: Seminarski Rad Poslovna Kultura

Nadamo se skoroj saradnji.

S poštovanjem,

Amila Begtašević

GOVOR

Poduzetnici su svakodnevno u situaciji da nešto prodaju, a o umijeću dobre trgovine

ovisi naše zadovoljstvo, materijalno stanje i sreća.

Prodajni proces sastoji se od tri etape: govora - prezentacije, pregovaranja i prodaje.

Da bi se nešto prodalo mora se nešto reći i pokazati, a o tome koliko otvoreno i

potpuno pristupite tom zadatku ovisi vaš uspjeh, jer ljudi više-manje znaju što žele i

kada slušaju lošu prezentaciju njihovo strpljenje ne traje dugo, zato se pobrinite da

vaša prezentacija izgleda i zvuči privlačno.

Svaka prezentacija mora imati uvod, glavni dio i zaključak.

Uvod:

Predstavlja predstavljanje i početak prezentacije. Vaša pojava mora biti ugodna,

profesionalna i autoritativna. Osobni stav, znanje, govor i kretnje osnova su dobre

prezentacije.

Na početku prezentacije recite svoje ime i naziv teme o kojoj će te govoriti,

predstavite svoje područje rada i iskustvo koje vas čini pravom osobom za

prezentaciju. Navedite vrijeme koje će vam biti potrebno za prezentaciju. Da bi imali

uspješnu prezentaciju morate slušatelje zainteresirati za temu u prve tri minute vašega

govora kada im je koncentracija najveća.

Izbjegavajte čitanje početnih rečenica.

Glavni dio

Govorite razgovijetno, polaganim i naglašavajućim glasom, koristite stanke nakon

ključnih pojmova kako bi ih slušatelji lakše pamtili, ako baratate brojevima i

statističkim podacima koristite slike ili slajdove. Unesite  određenu dozu emocija u

prezentaciju.

Ton vašeg govora mora biti u skladu sa govorom  vašeg tijela. Informacije prenose

vaše ruke, oči, mimika lica ili  način kretanja. Kada smo sigurni u sebe naše ruke su

otvorene i okrenute prema slušateljima, a ako ne govorite istinu vaše oči će nesvjesno

brže treptati ili će gledati u stranu.

 Ako je tema zamorna opustite slušatelje pokojom anegdotom ili šalom.

Smiješak na licu i prijateljski pristup pomoći će vam da opustite nazočne.

8

Page 9: Seminarski Rad Poslovna Kultura

Zaključak

Dojam koji ste ostavili na početku prezentacije ne mora biti nužno i na kraju, zato je

važno jasno i razumljivo završiti izlaganje.

Potrebno je zahvaliti slušateljima na pozornosti, podsjetiti ih na najvažnije dijelove

prezentacije i pozvati ih da vam se jave ako žele dodatne informacije.

Prezentaciju uvijek završite sa smiješkom i glasnom zahvalom.

Osnova uspješne prezentacije ste VI.

Zlatna pravila dobre prezentacije:

Imajte u mislima osnovne ideje prezentacije i njihov raspored.

Dobra prezentacija zasniva se na znanju i dobroj pripremljenosti.

Dođite ranije kako bi ste pregledali prostoriju i provjerili tehničku opremu.

Uvijek stojte u laganom raskoraku ili se krećite kako bi ste se oslobodili

početne treme.

Nastojite izgledati smireno.

Gledajte u publiku, ali nemojte početi govoriti dok ne bude tišina.

Nastupite poput vođe. Prezentaciju vršite energično i sa samopouzdanjem.

Pazite kako se krećete, na gestikulaciju i komentare. Koristite ruke za

naglašavanje važnih dijelova prezentacije ali izbjegavajte lamatanje i

stavljanje ruku u džepove. Ako u rukama držite uzorak proizvoda ili olovku ne

igrajte se s njom.

Nemojte dijeliti slušateljima materijale i brošure dok govorite, to će odvući

njihovu pažnju. Materijale podijelit na kraju prezentacije.

Koristite stanke da bi nešto naglasili.

Modulirajte glas za postizanje zanimanja. Govorite razgovijetno.

Osigurajte stalan kontakt očima sa publikom. Ne gledajte u pod. Ne

zadržavajte se dulje pogledom ni na kome posebno.

Omogućite nazočnima da se osjećaju bitni. Prezentacija se vrši zbog njih.

Potaknite komunikaciju sa slušateljima.

PLAN ODRŽAVANJA SASTANKA, SA POTREBNIM DETALJIMA 

Kada želite utvrditi na šta u redakciji uzalud ode najviše vremena, počnite od sastanaka – svih sastanaka. Većina urednika počinje raditi ovaj posao sa malo ili nimalo prethodne obuke iz menadžmenta, a ovaj nedostatak se najbolje ogleda u neefikasnosti vođenja sastanaka redakcije.

9

Page 10: Seminarski Rad Poslovna Kultura

Šta nije u redu sa tipičnim sastankom? Njegov cilj je loše definisan, prisustvuje mu previše ljudi (većina ih je tamo u cilju zaštite područja svojih “posebnih interesa”), i niko nije odgovoran za njegove rezultate. U daljnjem tekstu je nekoliko principa i postupaka koji mogu biti od pomoći.

Koji cilj ima taj sastanak? Mislim da bi svaki sastanak trebao imati cilj – i to samo jedan – koji je objektivno izabran među sljedeće četiri mogućnosti:  

• Informisanje. Jutarnji brifinzi figuriraju kao informativni, ali vam u stvari uopšte nije potreban sastanak da biste saznali da će se u petak naveče održati nogometne utakmice između srednjih škola, za prilog o vakcini protiv gripe za specijalnu rubriku, ili za izvještaj Associated Pressa o predsjedničkoj kampanji. Onima koje to interesuje, sve ove informacije su na raspolaganju već od ranije. Informativni sastanci moraju neinformisanima pružiti informacije koje oni nemaju i koje su im potrebne. Većina jutarnjih brifinga pada na tom ispitu.  

• Iniciranje. Nakon što se informacije prikupe, potrebno je da neko donese odluku. Ovo zahtijeva da učesnici budu pripremljeni prije sastanka, što se rijetko dešava. Lakše je doći na sastanak spreman, a onda koristiti svoja mišljenja za sebičnu dominaciju.

• Koordinacija. Izdavanje novina nalaže neprekidnu komunikaciju. Koordinacija u tome ima suštinsku važnost; održavanje sastanka nema. Ako je koordinacioni sastanak neophodan, on mora biti kratak, sa samo nekoliko čelnih ljudi koji će učestovati na njemu. Neformalno okupljanje za nečijim radnim stolom, prema potrebi može postati radni sastanak.

• Evaluacija. Ovaj sastanak postavlja pitanje “Kako nam ide?”. Odgovor na njega je važan, i zahtijeva znatne pripreme i učešće. Radi se o eseju za nerednu sedmicu.

Postoji jedan djelotvoran korak koji urednici mogu preduzeti da bi poboljšali sastanke, a to je da konkretno i u jednoj rečenici navedu cilj svakog sastanka koji sazovu.

a) “Ovaj 20-minutni jutarnji brifing će utvrditi koje su četri priče udarne za današnji dan, i inicirati njihovu obradu i predstavljanje”. 

b) ”Ovaj 15-minutni  sastanak će koordinirati aktivnosti svih sektora na dan izbora”. 

c) “Ovaj 10-minutni poslovni sastanak će utvrditi na kojim aktuelnim, udarnim pričama je potrebna daljnja saradnja sa ostalim odjelima”.

Ko na njemu treba da prisustvuje? Pošto većina sastanaka imaju prećutnu shemu zaštite interesa, obično im prisustvuje previše ljudi. Ako organizator nađe efikasan način izvještavanja o rezultatima sastanka, manje će ljudi imati potrebu da bude na njima. Kada se na nekom sastanku nađe više od pet ili šest prisutnih, postoji mogućnost da će se on pretvoriti u poziranje nekolicine za većinu.

Koja su tri suštinska elementa svakog sastanka?

10

Page 11: Seminarski Rad Poslovna Kultura

Dnevni red: Ukoliko ne postoji dnevni red sa navedenim ciljevima, učesnicima i poželjnim ishodom, vjerovatno će se mnogo vremena potrošiti uzalud. Učesnici moraju unaprijed dobiti taj dnevni red, da bi znali kakva vrsta pripreme se od njih očekuje. Jasan dnevni red će pomoći i onome ko vodi sastanak da ga održava na pravom putu. Rezime: Na svakom sastanku, posljednjih 60 sekundi treba odvojiti za izvještaj voditelja sastanka, koji rezimira:  

a) Ovo smo uradili 

b) Ovo smo odlučili da uradimo sljedeće

Ako se svi učesnici ne saglase sa rezimeom, sastanak treba nastaviti do postizanja saglasnosti svih.

Evaluacija: Prije nego što se sastanak završi, potrebno je da učesnici procijene njegovu djelotvornost pitanjem: “Da li je ovaj sastanak bio uspješan?”. Ako su rezultati podbacili u odnosu na očekivano, potrebno je da organizator kasnije govori sa učesnicima o tome šta treba uraditi bolje naredni put. Urednici provode previše vremena u revidiranju članaka, a premalo u kritičkom osvrtu na sopstveni rad.

Šta biva poslije sastanka? Potrebno je da istog dana organizatori pošalju kratki, ali informativni zapisnik učesnicima. Na spisku adresa za distribuciju moraju se nalaziti i ljudi koji nisu prisustvovali sastanku, ali moraju znati šta se na njemu događalo. Potrebno je nešto više discipline da se zapisnik uradi i pošalje ovako brzo, ali sastanak je bio vrijedan toga.

POZIV ZA SASTANAK

Izrada poziva: odgovorna osoba koja saziva sastanak tehnička osoba za izradu poziva konzultacije 

Elementi poziva vrsta sastanka vrijeme lokacija svrha cilj očekivani rezultati dnevni red predviđeno vrijeme trajanja sastanka dodatne informacije ponijeti na sastanak pročitati

 Dostavna lista

članovi grupe

11

Page 12: Seminarski Rad Poslovna Kultura

stručne osobe nadređeni, rukovoditelji i vlasnici gosti sredstva javnog priopćavanja ostali

 

IZGLED VIZIT KARTE

Preduzeće za promet, proizvodnju i usluge

PARTNER d.o.o.

Tel-fax: 00387330000000 Email: info@partner

Begtašević Amila

Vizit karte su veoma bitan dio svakog marketinškog plana.Za svoju veličinu i troškove vjerovatno i najisplativiji dio plana. Naravno ne očekujete da vaše vizit karte ispričaju sve o vašoj firmi. Ono što bi trebalo da očekujete je slika profesionalnosti vaše firme koju će ljudi zapamtiti. Vizit kartice mogu napraviti početni korak ka dobrom imidžu vaše firme. U stvari ova mala kartica kazuje dosta o vama taman koliko i lična pojava (odijelo koje nosite ili torba...)Izaberite izgled kartica koje je primjeren vašem poslu, industriji ili ličnom stilu. Ukoliko držite pogrebnu firmu naravno da nećete imati šarene vizit karte. Ako ste mehaničar koji popravlja stare automobile, crne vizit karte sa bijelim slovima vi bas vjerovatno gurnule u propast. Kada određujete dizajn vaših novih vizit kartica, obavezno vodite računa o stilu koji najbolje govori o vašem biznisu.

Neke vizit karte ne igraju na ideju kako izgledaju već kako se dodiruju. Mogu biti izrađene od neuobičajenog materijala kao što su metal ili drvo, ili može biti neuobičajenog oblika.Ovakve vrste vizit karti su uglavnom mnogo skuplje od uobičajenih jer koriste neke ne baš standardne procese u svojoj proizvodnji. Ali naravno za neke poslove isplati se platiti svaku cijenu.

IZGLED OGLASA U NOVINAMA

12

Page 13: Seminarski Rad Poslovna Kultura

Ovim projektom se opisuje značenje oglasa u novinama: Analizirati i shvatiti pojam medijske cenzure i slobode izražavanja u

novinarstvu i izdavaštvu istražiti i analizirati sadržaje i oblikovanja tiskanih novina i časopisa kako bi

shvatili pojam "vrijedna vijest" analizirati i shvatiti pojam plagiranja i etike u novinarstvu analizirati  različite stilove novinarskog pisanja analizirati i shvatiti Zakon o intelektualnom vlasništvu i Zakona o zaštiti

autorskog prava istražiti, pisati i pripremati za tisak  novinske članke naučiti kreirati i uređivati dokumente u svrhu proizvodnje novina, organizirati

suradnju i praćenje korištenjem Microsoft Word-a

Primjer:

Objašnjenje:

Ako pokušamo da ustanovimo kada se prvi put javila potreba čovjeka za oglašavanjem, shvatićemo da se to desilo onda kada je počeo da naplaćuje svoj rad. Potreba da što više ljudi, potencijalnih mušterija, sazna za mogućnosti i kvalitet rada jednog čovjeka, rasla je sa porastom konkurencije. Komercijalne poruke i ostatci političkih kampanja, nađene su u ruševinama Pompeje. Egipcani su na papirusu pravili svoje prodajne poruke i zidne postere. Poruke tipa „izgubljeno – nađeno“ bile su vrle česte u staroj Grčkoj i Rimu. Sa razvojem štampe, u 15. i 16. vijeku, dolazi do bitnog napretka u oglašavanju. U Engleskoj u 17. veku, oglasi počinju redovno da se pojavljuju u nedeljnim novinama. To su u glavnom bile reklame za knjige ili novine, lijekove i razne usluge šivenja i popravki obuće. Najstariji zanati su se najranije i oglašavali u novinama.

13

Page 14: Seminarski Rad Poslovna Kultura

FLAJER ZA REKLAMU NEČEGA

Flyer je reklamni materijal kojim promoviramo događaj, uslugu, proizvod ili aktivost.

Male, srednje i velike kompanije ga koriste u komunikaciji sa zajednicom,

korisnicima i potrošačima.

Flyer je dostupno marketinško sredstvo kojim možemo odrediti ciljano tržište i

promovirati naše akcije: dijeljenjem na ulici ili u kombinaciji sa drugim promotivnim

aktivnostima, u časopisima, za izlaganje na panoima i dr.

Dobrim tektstualnim sadržajem flyer privlači pozornost, informira i pridobiva

korisnike, ali i održava robnu marku i tvrtku prisutnima u svijesti korisnika

Objašnjenje:

Flajeri su veoma popularan način oglašavanja. On je inače prema marketinškim

stučnjacima najbolji oblik promocije.

Jedan je i od najjeftinijih oblika promocije i najčešće ga koriste male firme kao i

firme koje tek izlaze na tržište. Mali štampani letak predstavlja oblik promocije koje

novoosnovane firme sebi jedino mogu i priuštiti, za razliku od velikih firmi koje

imaju više novca za promociju.

ZAKLJUČAK

14

Page 15: Seminarski Rad Poslovna Kultura

U ovom seminarskom radu prikazano je predstavljanje jedne osobe, kao pojedinca u obavljanju svog posla ili kao predstavnika firme, te sam na tu temu i navela primjere biografije,vizitke. Zatim, važnost oglašavanja u novinama i izrada reklame. Dakle, kvalitet reklame predstavlja veliki značaj u prikazivanju onoga što zastupamo, odnosno predstavljamo. Održavanje sastanaka je takođe veoma bitno uz unaprijed određeni plan i program predstavljanja. Plan treba unaprijed utvrditi tako da bi na sastanak došli pripremljeni i da bi od njega imali što veći efekat. Novine su današnja svakodnevnica tako da veliku pažnju kod čitalaca privlači izgled tog oglasa da ne bude previše napadan, a da pri tome ima sve potrebne podatke i da ispunjava sve kriterijume stručnosti.Dakle, iz ovoga možemo zaključiti da su gore navedeni elementi neodvojivi dijelovi naše današnjice, te ih takve trebamo usavršavati i pratiti trendove da bi uvijek bili na vrhu našeg predstavljanja u javnosti.

Literatura:

15

Page 16: Seminarski Rad Poslovna Kultura

1. www.google.com2. Prof. dr Duško Vejnović, Poslovna kultura, Banja Luka 2008god.3. Poslovna kultura,za PRVU godinu-fakultet Sarajevo

16