SVEUILITE U RIJECI

FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU

OPATIJAPROBIOTICI I PREBIOTICI

SEMINARSKI RAD

Mentor: prof.dr.sc. Greta Krei

Student: Edita Nedeljkovi

Opatija, oujak 2015. godineSADRAJ1UVOD

21. PROBIOTICI

42. PREBIOTICI

53. RAZLIKA PROBIOTIKA I PREBIOTIKA

6ZAKLJUAK

7LITERATURA

8ILUSTRACIJE

UVOD

U posljednjem su desetljeu probiotiki i prebiotiki mikroorganizmi sve prisutniji u svakodnevnom ivotu. Najee se radi o proizvodnji hrane s naglaskom na mlijene proizvode. U navedenom e se seminaru definirati sam pojam probiotika i prebiotika,njihova razlika i djelovanje svakog,te uinci i vrste. Cilj i svrha rada je proiriti i produbiti znanje iz obraivane teme i upoznati itatelja s istim. Izvori podataka prikupljeni su na slubenim internetskim stranicama i iz knjige Trendovi u prehrani,autorice Grete Krei.

Slijedi razrada u kojoj e problem biti prezentiran,zakljuak na odabranu temu,izvori prikupljenih materijala te prilozi sa slikama,grafikonima i tablicama. Uz zakljuak priloen je osobni komentar.1. PROBIOTICI

Probiotici su ivi bakterijski mikroorganizmi,tzv. ''dobre bakterije'' koji primijenjeni u adekvatnoj koliini imaju povoljne uinke na zdravlje domaina tonije na njegovu crijevnu mikrobnu ravnoteu. Crijevna mikrobna ravnotea predstavlja ravnoteu izmeu domaina i crijevne mikroflore u ekosustavu koja se sastoji od sekundarnih i primarnih anaeroba. Otprilike 95% crijevne bakterijske populacije kod ljudi ini obvezni anaerobi,a neki od njih su Bifidobacterium, Clostridium, Eubacterium, Fusobacterium, Peptococcus, Peptostreptococcus i Bacteroides.

Ostatak ine sekundarne, odnosno fakultativne anaerobne bakterije kao na primjer Lactobacilius, Escherichia coli, Klebsiella, Streptococcus, Staphylococcus,Bacilus... Drugi tip mikroorganizma,aerobi nisu prisutni kod zdravih osoba osim Psedomonasa koji je prisutan u vrlo maloj koliini. Veina navedenih bakterija prisutna je u debelom crijevu s bakterijskom koncentracijom od 1011 do 1012 colony-forming unitsa na militar ( CFU ). Vanost crijevne mikroflore je neupitna. Ona je odgovorna za sazrijevanje imunolokog sustava, razvoj normalne i pravile crijevne morfologije, odravanje kroninog i imunoloki posredovanog upalnog odgovora, odravanje crijevne sluznice, obranu od alergena te pomae u prevenciji od privrivanja patogenih mikroorganizma.

Stabilnost mikroflore nije stalna. Kako je mikroflora osjetljiva,lako se moe poremetiti.

esto postaje poremeena uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjernoj konzumaciji alkohola, a nerijetko i kod koritenja antibakterijskih sapuna. Upravo je zadaa probiotika uspostaviti i odravati ravnoteu imeu tzv. ''dobrih'' i ''loih'' bakterija u naim crijevima,odnosno da se ''ponaaju'' antimikrobno prema ''loim'' baktrijama to bi znailo otpornost na djelovanje enzima u usnoj upljini,visoku kiselost u eludcu,une kiselike i soli u tankom crijevu. Dosadanja su znanstvena istraivanja pokazala da probiotici ne mogu zamijeniti unitenu prirodnu tjelesnu mikrofloru,ali kao privremene kolonije,mogu pomoi organizmu obavljajui iste funkcije kao prirodna flora,dajui prirodnoj flori dovoljno vremena da se oporavi. Znajui to, nuno je znati, jeli poeljno uzimati probiotike ako smo zdravi. Prema preporukama strunjaka nije potrebno,no isto tako upuuju na vanost istih u odravanju zdravstvenog stanjaNajee koriteni probiotici su oni iz debelog crijeva i oni iz crijeva i vagine. Tonije oni iz roda Bifidobacterium i Lactobacilius kao to su: Bifidobacterium bifidum, Bifidobacterium breve, Bifidobacterium infantis, Bifidobacterium longum, Lactobacilius casei, Lactobacilius plantarum, Lactobacilius reuteri, Lactobacilius GG...

Probiotici imaju povoljan uinak kod proljeva, konstipacije, alergija, karcinoma, infekcija mokranog sustava i drugih stanja i bolesti kao to su intolerancija laktoze, snienje kolesterola, snienje krvnog tlaka. Detaljniji prikaz probiotikih uinaka slijedi u nastavku.Probiotici se ve due vrijeme,a danas sve ee koriste u prehrambenoj industriji. Imaju sposobnost pretvaranja eera, ukljuujui i laktozu, i drugih ugljikohidrata u mlijenu kiselinu. Omoguuju ne samo proces fermentacije nego i snizuju PH i tako onemoguuju rast bakterija. Bakterije mlijene kiseline nalazimo u jogurtima, kefiru, siru, kobasicama i kiselom kupusu. Glavni nedostatak ovih pripravaka je to ne sadre bakterije ljudskog, nego ivotinjskog porijekla, pa im je smanjena otpornost na aciditet eludca i nemaju mogunost dugoronog boravka u normalnoj crijevnoj mikroflori. Danas na tritu postoji niz bakterija u suhom smrznutom obliku, a poznate su kao razni prakovi, kapsule,tablete. Smatra se da su kapsule uinkovitije od tableta jer bolje tite bakterije od eluane kiseline. Probiotici se u takvom obliku kupuju u ljekarnama i ne prepisuju se na lijeniki recept.

to se tie fiziolokih uinaka probiotika,oituju se u:

a) Ublaavanju gastrointestinalnih poremeaja,virusnih i bakterijskih infekcija

b) Uinkovitom ublaavanju posljedica dugotrajne terapije antibioticima

c) Ublaavanju simptoma putnike dijareje

d) Ublaavanju simptoma intolerancije laktoze poboljavanjem metabolizma laktoze

e) Sniavanju koncentracije kolesterola u krvi

f) Antikancerogenoj aktivnosti

g) Poboljanju reapsorcije kalcija

2. PREBIOTICI

Prebiotici su neprobavljivi sastojci hrane,uglavnom oligosaharidi(ugljikohidrati izgraeni od 2-10 monosaharida) koji imaju pozitivan, povoljan uinak na domaina stimulirajui rast i aktivnost probiotika, uglavnom Bifidobacteria i s njima djeluju sinergijski. Najpoznatiji prebiotik je inulin. Za prebiotike je vano da prou kroz tanko crijevo zanmarivo malo razgraeni tako da u debelom crijevu mogu poticati rast ''dobrih'' bakterija. Princip djelovanja prebiotika temelji se na poveanju broja Bifidobacteria na nain da im osiguraju selektivni izvor ugljikohidrata. Na taj se nain modificira sastav crijevne mikroflore.

Kao prebiotik ponaaju se disaharidi, eerni alkoholi, oligosaharidi i polisaharidi. Jedan od znaajnijih polisaharida je ve navedeni inulin. Inulin je fruktozanskog tipa i proizvodi se iz korijena cikorije. Ima svojstvo bubrenja i sposobnost stvaranja gela nakon to je pomijean s vodom te se zato uestalo primjenjuje u mlijenim proizvodima. Njegovom uporabom dolazimo do kremaste teksture i poeljne konzistencije mlijenih proizvoda i to sa smanjenjem sadrajem masti. Enzimi eludca i tankog crijeva ne cijepaju ga do monosaharida pa je prihvatljiv i za dijabetiare.

Fizioloki uinci prebiotika su:

a) Spreavanje naseljavanja patogenih mikroorganizama u probavnom sustavu

b) tienje crijevne mikroflore od poremeaja izazvanih antibiotikom terapijom

c) Smanjenje faktora rizika za nastajanje karcinoma debelog crijeva

d) Smanjenje koncentracije lipida u krvnom serumu

e) Poticanje apsorpcije nekih minerala kao to su kalcij,magnezij,eljezo i cink

Prebiotici se posebno primjenjuju kao funkcionalna hrana za starije osobe jer se starenjem broj Bifidobacterie znaajno smanjuje. U takvim je uvjetima kolonizacija patogenih bakterija uestalija,a prebiotici je ublauju.3. RAZLIKA PROBIOTIKA I PREBIOTIKA

Za razliku od probiotika, prebiotici nisu ivi mikroorganizmi. Oni su neprobavljivi ugljikohidrati koji slue kao hrana odabranim ''dobrim'' bakterijama u debelom crijevu. Ako ''dobre'' bakterije nahranimo prebioticima one e bolje rasti i adekvatnije e se boriti protiv patogenih bakterija. Takoer,one izluuju nusproizvode koji tite stijenku crijeva i pozitivno djeluje na brojne fizioloke funkcije u organizmu.

Prebiotici potjeu iz biljnih izvora, najee iz ioke i ve navedene cikorije. Dodaju se u fermentirane mlijene proizvode kako bi pospjeili preivljavanje probiotika, ali i kao blagi zaslaivai i kao tvari koje poboljavaju okus i teksturu mlijenih proizvoda s niskim udjelom masti.ZAKLJUAK

Povratak na biohranu odnosno zdravu hranu, koja nije genetski modificirana, a uzgaja se bez umjetnih gnojiva, insekticida i pesticida predstavlja zdraviju alternativu za vrlo mali broj ljudi. Bioloki uzgoj nije u stanju osigurati hranu svim ljudima. S druge strane ovjek koji se hrani standardnom hranom s polica naih trgovina pojede godinje oko 6,5 kg dodataka hrani od kojih su mnogi toksini (aditivi, konzervansi, umjetna gnojiva, insekticidi, pesticidi ). Stvara se velika potencijalna opasnost za razvoj mnogih bolesti, nakon dugog izlaganja nekima od tih sredstava. Ovdje postoji mogunost nove indikacije za primjenu probiotika. Kako je ve danas jasno da postoji odreeni potencijal u neutralizaciji toksina za oekivati je da bi i to moglo biti novo podruje na kojem bi se davanje probiotika i prebiotika moglo pokazati vrlo korisnim.

LITERATURA

Krei,G: Trendovi u prehrani, Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveuilita u Rijeci, 2012http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/10929/Sto-su-probiotici.html#14207 (28.3.2015.)http://metro-portal.hr/koja-je-razlika-izmedju-probiotika-i-prebiotika-i-jesu-li-uopce-korisni/63762 (28.3.2015.)http://www.salveo.ba/ba/recent/probiotici-i-prebiotici/ (28.3.2015.)

ILUSTRACIJE

1.Bifidobacterium 2. Escherichia coli

4. Komercijalni probiotiki mikroorganizmi fermentiranim mlijenim proizvodima ukljuivi napitke,sireve i pasterizirana mlijeka

5. Liste zdravstvenih tvrdnji

6. Uinkovitost probiotike bakterije protiv dijareje

Prof.dr.sc.I.Balen : '' Probiotici i prebiotici- Salveo''