VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST

s pravom javnosti

Damir Ladović

ZAVRŠNI RAD

Zagreb, 2013.

VISOKA ŠKOLA ZA SIGURNOST

s pravom javnosti

STRUČNI STUDIJ SIGURNOSTI

Smjer: Zaštita na radu

Znanstveno područje: Tehničke znanosti

Polje: Interdisciplinarne tehničke znanosti

ZAVRŠNI RAD

SIGURNOST SERVERSKIH SOBA

Student: Mentor:

Damir Ladović mr. sig. Davorin Kacian

Zagreb, 2013

RJEŠENJE ZR-3

SAŽETAK

Podatkovni centar središnji je dio svake tvrtke, zato je sigurnost uvijek na prvom mjestu.

Glavna su osovina organizacija kojima je stalo do budućnosti tvrtke ali i samih zaposlenika.

Narušavanjem njihovog statusa organizacija gubi ugled i poštovanje, ali osjetljivi podaci

izlaze na nezaštićeno područje i stvaraju materijalne gubitke. Jedan od glavnih aspekata je i

fizička sigurnost, odnosno skup posloženih mjera koje će spriječiti napade izvana i iznutra.

Serverske sobe kompleksna je infrastruktura u koju je uloženo mnogo truda, znanja i

financijskih izdataka kako bi do kraja mogla odrađivati posao za koji je namijenjena. Mnogo

je stvari na koje treba obratiti pozornost pa je zato jako bitno kako će se i na koji način sve

isplanirati kako bi se kvalitetno zaštitilo i zatvorilo sve otvore od kud prijeti opasnost.

Organizacije se mnogo oslanjaju na njihov sustav u poslovanju, zato podatkovni centri moraju

zadržati visoke standarde, a to se može postići daljnjim razvijanjem prema sve boljim i boljim

sustavima. Sama izgradnja je vrlo skupa, pa velik broj organizacija ide na gotova riješenja. Ta

gotova rješenja smanjuju troškove same izgradnje pa se novac usmjerava na bitnije stvari oko

zaštite i održavanja. Glavni cilj ovog rada je osvrnuti se na probleme, pokušati shvatiti od

kuda sve dolaze prijetnje i kako se s njima nositi.

Ključne riječi: Serverske sobe, zaštita, opasnost

1

SADRŽAJ

1. PROJEKT ZAVRŠNOG RADA............................................................................................5

1.1 Uvod u predmetno područje............................................................................................5

1.2 Izbor problema................................................................................................................6

1.3 Cilj i zadaci koji proizlaze iz završnog rada...................................................................7

1.4 Metode korištene za izradu završnog rada......................................................................8

2. PRIKAZ REZULTATA RADA............................................................................................9

2.1 Zakonska regulativa i standardi......................................................................................9

2.2 SERVERSKE SOBE.....................................................................................................12

2.2.1 Povijest serverskih soba......................................................................................12

2.2.2 Općenito o serverskim sobama...........................................................................13

2.2.3 Izgradnja serverske sobe i njena sigurnost..........................................................14

2.2.4 Standardi u serverskoj sobi.................................................................................16

2.2.5 Elementi u serverskoj sobi..................................................................................17

2.2.6 Napajanje komponenata......................................................................................18

2.2.7 Kabliranje u serverskoj sobi................................................................................18

2.2.8 Vrste poslužitelja................................................................................................19

2.2.9 Sustavi za hlađenje..............................................................................................21

2.3 POTENCIJALNE OPASNOSTI...................................................................................22

2.3.1 Opasnosti od požara............................................................................................23

2.3.2 Uređaj za gašenje požara u serverskoj sobi........................................................23

2.3.3 Požari općenito....................................................................................................23

2.3.4 Opasnosti od poplava..........................................................................................25

2.3.5 Općenito o poplavama........................................................................................26

2.3.6 Vlaga u serverskoj sobi.......................................................................................26

2.3.7 Opasnosti od potresa...........................................................................................27

2.3.7.1 Potresi općenito...............................................................................................27

2.3.7.2 Vrste potresa....................................................................................................28

2.3.7.3 Serverske sobe i potresi...................................................................................28

2.4 Mikroklimatski uvjeti....................................................................................................29

2

2.4.1 Buka....................................................................................................................29

2.4.2 Utjecaj buke na zdravlje......................................................................................29

2.4.3 Vibracije..............................................................................................................30

2.4.3.1 Općenito o vibracijama...................................................................................30

2.4.3.2 Djelovanje vibracija........................................................................................31

2.4.4 Zračenje...............................................................................................................32

2.4.4.1 Tempest sustav................................................................................................32

2.4.4.2 Elektromagnetsko zračenje.............................................................................32

2.4.5 Rasvjeta...............................................................................................................34

2.4.5.1 Tipovi rasvjete.................................................................................................34

2.4.5.2 Unutarnja rasvjeta...........................................................................................35

2.4.5.3 Određena jačina rasvjete po prostorima..........................................................35

2.5 Neovlašteni pristup........................................................................................................36

2.5.1 Prevencija od virtualnog pristupa.......................................................................36

2.5.1.1 Anti-virusna zaštita općenito...........................................................................37

2.5.1.2 Vatrozid...........................................................................................................37

2.5.2 Fizička sigurnost.................................................................................................37

2.5.3 Senzori................................................................................................................38

2.5.3.1 Senzor za dojavu požara..................................................................................38

2.5.3.2 Senzor za vlagu...............................................................................................39

2.5.3.3 Temperaturni senzor........................................................................................40

2.5.3.4 Alarmni sustav protiv provala.........................................................................40

2.5.4 Fizički pristup i kontrola pristupa.......................................................................41

2.6 Pogreške u radu.............................................................................................................42

2.6.1 Nenamjerne greške..............................................................................................42

2.6.2 Namjerne greške.................................................................................................42

3 ZAKLJUČAK......................................................................................................................44

4 LITERATURA.....................................................................................................................45

3

SADRŽAJ SLIKA

Slika 1: Prikaz postolja i opreme............................................................................12

Slika 2: Uređenje serverske sobe............................................................................13

Slika 3: Shema serverske sobe i okoliša.................................................................15

Slika 4: Organizacija postolja i hlađenje u serverskim sobama; TIA-942.............17

Slika 5: Oprema u serverskoj sobi..........................................................................18

Slika 6: Kabliranje u serverskoj sobi......................................................................19

Slika 7: Plošni poslužitelji(Blade)..........................................................................20

Slika 8: Hlađenje male server sobe.........................................................................21

Slika 9: Shema hlađenja server sobe......................................................................22

Slika 10: Sustavi tehničke zaštite...........................................................................25

Slika 11: Razine zvuka u prostoru..........................................................................31

Slika 12: Optiči detektor.........................................................................................40

Slika 13: Linijski detektor......................................................................................40

Slika 14: Infracrveni termo higrometar..................................................................41

Slika 15: Detektor za temperaturu..........................................................................42

Slika 16: Alarmni sustav.........................................................................................42

4

1 PROJEKT ZAVRŠNOG RADA

U projektu završnog rada govorit će se o ključnim elementima koje će obraditi ovaj rad, o

izboru problema, ciljevima i zadacima, i o metodama korištenim u radu.

1.1 Uvod u predmetno područje

Nalazimo se u vremenu gdje nam svi oblici računalne tehnologije na neki način upravljaju

tempom života. Što se društvo više oslanja na tehniku to se njoj pridaje veća pažnja. Zato je

sigurnost najvažnija karika kod svakog korisnika. Ova tema će obraditi serverske sobe i njenu

sigurnost. Zaštita i sigurnost serverskih soba i sprječavanje širenja sigurnosnih rizika nije

jednostavan zadatak. Prikazat će se razni mehanički sustavi za obranu od poplava, potresa i

požara, potpunu zaštitu sustava serverskih soba od neovlaštenog pristupa te brojnih drugih

rizika napada. Sustavi za detekciju od neovlaštenog pristupa primjenjuju se u mnogim

tvrtkama gdje je takva vrsta sigurnosti iznimno bitna. Npr (banke, mjenjačnice, kladionice...).

Jako je važna obuka ljudi koji će se baviti raznim sustavima sigurnosti kako bi tvrtka ili

organizacija svoj posao obavljala kvalitetno. Zato postavljamo odgovarajuće mjere i

mehanizme zaštite kako bi smanjili mogućnost nastanka štete na najmanju moguću razinu.

Sigurnosne mjere i mehanizmi zaštite ovlaštenim osobama osiguravaju kontrolu pristupa, a

neovlaštenim osobama se taj pristup bilo fizički ili elektronički onemogućava.

Također se u ovom području primjenjuju zakoni i zakonske regulative:

Zakon o zaštiti na radu

Zakon o zaštiti od požara

Zakon o pravu na pristup informacijama

Zakon o tajnosti podataka

Pravilnik o pravu na pristup informacijama

Ovim zakonima i pravilnicima uređuje se način obavljanja djelatnosti kao što su zaštita ljudi,

imovine, podataka i informacija. Ovo nadasve široko područje prikazat će se kroz razne

sustave zaštite, kroz vanjske i unutarnje utjecaje, ali i osvrnuti se na ono najbitnije a to je

rješenje problema.

5

1.2 Izbor problema

Zaštita serverskih sustava i sprječavanje širenja sigurnosnih rizika nije jednostavan zadatak,

pa postavljanjem različitih mjera zaštite upravljamo sigurnosnim rizicima s namjerom

smanjenja na najmanju moguću mjeru. U svijetu danas, gdje sve vrvi od informacija pitanje

sigurnosti je ključna stvar. Uzmimo u obzir da svaka organizacija ili fizička osoba može biti

potencijalna žrtva u bilo kojem trenutku. Serverske sobe izgledaju robusno, ali su jako

ranjive. Napad na jednu serversku sobu ostavit će posljedice velikom broju ljudi ili firmama te

umanjiti njihovu produktivnost i prihode, a saniranje takvih projekata ponekad je vrlo skupo.

Nedostupnost usluga serverskih soba čak i na par sati može prouzročiti velike gubitke. Gubici

mogu biti toliko veliki da se firmama i organizacijama isplati investicija u dodatne

mehanizme koji će štititi računalni sustav od rušenja ili drugih oblika krađe. Zaštita podataka

je proces kojim se osigurava podatke od oštećenja i tako podaci bivaju osigurani. Jako je bitno

da podaci stignu netaknuti na svoje odredište i u onom obliku u kojem su poslani.

Nadgledanje serverske sobe iznimno je važno, ali ne garantira sto postotnu sigurnost jer napad

se izvršava bez upozorenja i sve izgleda kao da je normalno. Ovdje se ne govori samo o

software zaštiti već kakve sve opasnosti nastaju tijekom požara, poplava i potresa. Razjasnit

će se mikroklimatske komponente i njihovo djelovanje na sustav.

6

1.3 Cilj i zadaci koji proizlaze iz završnog rada

Cilj ovog završnog rada je prikazati najveće rizike koji mogu biti izvor opasnosti u serverskim

sobama. U radu će se prikazati na koji način se mogu rješavati problemi koji su vezani za

prevenciju i otklanjanje potencijalnih opasnosti tako da se poboljša i unaprijedi razina

sigurnosti računalnih sustava i informacija u serverskoj sobi, i da se sve opasnosti koje prijete

pokušaju svesti na najmanju moguću mjeru.

Zadaci koji proizlaze iz zadanog cilja:

Prikazati općenite informacije o serverskim sobama

povijest serverskih soba

zaštita informacija

Prikazati tehnički dio server sobe

Prikazati potencijalne opasnosti i zaštitu

opasnosti od požara

opasnosti od poplava

opasnost od potresa

Mikroklimatski uvjeti

djelovanje buke

djelovanje vibracija

učinak rasvjete

učinak zračenja

Primjeri neovlaštenog pristupa

Fizički pristup

Virtualni pristup

Senzori

Kontrola pristupa

7

1.4 Metode korištene za izradu završnog rada

U radu se koriste sekundarni izvori podataka kao što su knjige, Internet, stručna informatička

literatura, Narodne novine, te podaci iz osobnog iskustva. Upoznavanjem različitih metoda

obrane od potencijalnih napada na računalne sustave dolazi se do novih i sve boljih spoznaja u

zaštiti vanjskog i unutarnjeg napada. Obradom postojeće dokumentacije i statistike možemo

saznati koje greške najčešće radimo te gdje su najslabije točke gdje bi trebalo uložiti više

napora kako bi se spriječilo daljnje curenje podataka, i ljudima dalo sigurnost. Preko

potencijalnih opasnosti, mikroklimatskih uvjeta pa do neovlaštenog pristupa došlo se do

zaključka da i najsofisticiranija oprema poput serverske sobe ima rješenje za sve nedaće i

probleme. Kako tehnologija svaki dan napreduje i razvija se većom brzinom nego što mi to

možemo pratiti, tako se stvara sve više problema i zagonetki kako spriječiti ono najgore.

Svaki oblik zaštite ima svoje izazove. Tako zaštita od prirodnih prijetnji nam nije u rangu s

prijetnjom čovjeka kojeg možemo razumjeti i djelovati u pravom trenutku.

Opis je ok, ali opet niste naveli nazive metoda – provjerite uputu.

8

2 PRIKAZ REZULTATA RADA

U nastavku će se obraditi zakonska regulativa koja pokriva informacijsku sigurnost.

2.1 Zakonska regulativa i standardi

Norma ISO 17799 opisuje nam na koji način organiziramo informacijsku sigurnost bez obzira

na vrstu organizacije. Najvažnija stvar koju označava je da organizacija koja ju posjeduje ima

provedenu sigurnost na najbolji način. Mnoge bitne organizacije prigrlile su normu kao temelj

sigurnosti iz područja osobnih podataka, zaštite tajnosti te zaštite informacijskih sustava.

Počeci sežu u 1990.-tu godinu gdje se u Velikoj Britaniji osniva radna skupina menadžera koji

su se bavili informacijskom sigurnošću. Cilj ove norme je dati preporuke glede sigurnosnog

upravljanja informacijama onima koji su zaduženi za pokretanje, provedbu ili održavanje

sigurnosti u svojim organizacijama. Informacija je imovina i potrebno ju je zaštititi. Taj

zahtjev je sve važniji jer zbog prevelikog broja informacija dolazi i do većeg broja prijetnji.

ISO 17799 je standard koji sadrži strukturirani set smjernica za pomoć organizacijama.

Njegova implementacija osigurava zaštitu informacija uz pomoć kontrola koje su prihvaćene

u najvećim organizacijama.

Najvažniji zakoni vezani za informacijsku sigurnost u Hrvatskoj su:

Zakon o informacijskoj sigurnosti NN 79/07

Sigurnosna provjera

Fizička sigurnost

Sigurnost podataka

Sigurnost informacijskog sustava

Sigurnost poslovne suradnje

Sigurnosnu provjeru moraju proći sve osobe koje imaju pristup klasificiranim podacima.

Fizička sigurnost se odnosi na zaštitu objekta, prostora te uređaja koji imaju doticaj s

klasificiranim podacima. Sigurnost podataka je definirana kao jedno od područja

informacijske sigurnosti za koje se utvrđuju mjere i standardi. Sigurnost informacijskog

sustava utvrđuje one mjere i standarde klasificiranih i neklasificiranih podataka koji se

9

obrađuju, pohranjuju ili prenose. Sigurnost poslovne suradnje je područje informacijske

sigurnosti u kojem se primjenjuju propisane mjere i standardi.

Zakon o zaštiti osobnih podataka NN 103/03, 118/06, 41/08, 130/11, 106/12

Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske NN 79/06

Zakon o tajnosti podataka NN 79/07

Zakon o sigurnosnim provjerama NN 85/08, 86/12

Zakon o elektroničkoj ispravi NN 150/05

Zakon o informacijskoj sigurnosti utvrđuje sve važne pojmove vezane za sigurnost, mjere i

standarde informacijske sigurnosti, sigurnosne akreditacije te općenito nadležna tijela koja su

zadužena za donošenje i provođenje.

Zakon o zaštiti osobnih podataka je prva regulativa koja se pojavila u hrvatskom

zakonodavstvu na temu informacijske sigurnosti. Hrvatski sabor je 2003. Godine donio Zakon

o zaštiti osobnih podataka kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. Svrha zakona je ujedno

zaštita privatnog života i ljudskih prava.

Zakon o sigurnosnom-obavještajnom sustavu Republike Hrvatske je donio Hrvatski sabor

2006. godine. Bitne odrednice ovog zakona da si njime osnovane dvije sigurnosne

obavještajne agencije (SOA1) i (VSOA2). Zadatak SOA-e je usmjeren da spriječe bilo kakve

radnje koje bi mogle ugroziti sigurnost državnih tijela ili građana. VSOA je zadužena za

izvršavanje zadaća obrane suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH.

Zakon o tajnosti podataka donesen je 2007. godine. To je zakon iz područja sigurnosti.

Njime se utvrđuju pojmovi kao što su: klasificirani i neklasificirani podaci. Klasificirani

podatak je onaj koji je nadležno tijelo označilo takvim u propisanom postupku. Neklasificirani

podatak je podatak bez utvrđenog stupnja tajnosti, a koristi se u službene svrhe. 1

1 SOA1-Sigurnosno obavještajna agencija, VSOA2-Vojna sigurnosno obavještajna agencija

10

Razine stupnjeva tajnosti klasificiranih podataka:

Vrlo tajno

Tajno

Povjerljivo

Ograničeno

Svatko je dužan čuvati državnu, vojnu, službenu, poslovnu ili profesionalnu tajnu, bez obzira

na način saznanja tajnih podataka ili pribavljanja odnosno stjecanja mogućnosti uvida u tajne

podatke, a nedvojbeno je da se radi o tajni. Mjere zaštite kao i postupak za zaštitu tajnih

podataka obvezni su za svakog tko takav podatak koristi ili mu postane dostupan. Obveza

čuvanja tajnih podataka traje dok osoba ovlaštena za određivanje tajnosti određenog podatka

ne odredi da je prestala potreba za čuvanjem njegove tajnosti, a za službenu i poslovnu tajnu

obveza može prestati protekom roka od prestanka obavljanja dužnosti, službe ili zaposlenja

osobe kojoj su tajni podaci bili poznati, ako zakonom ili drugim na zakonu utemeljenim

propisom nije što drugo određeno i to:

Za podatke koji su utvrđeni službenom tajnom - pet godina od dana prestanka

dužnosti, službe ili zaposlenja u tijelu čiji je podatak zaštićen određenim stupnjem

tajnosti

Za podatke koji su utvrđeni poslovnom tajnom - jednu godinu od dana prestanka

dužnosti, službe ili zaposlenja u tijelu čiji je podatak zaštićen određenim stupnjem

tajnosti.

Ovaj zakon razlikuje vrste tajni i stupnjeve tajnosti, a takva podjela u praksi je potpuno

neučinkovita, jer vrlo malo tajnih podataka ima pravilno određenu vrstu i stupanj. Ovaj Zakon

ne odgovara niti standardima koji se primjenjuju u zemljama članicama Europske unije i

NATO-a koji u području tajni iz djelokruga državnih tijela ne poznaju posebne vrste tajnosti,

već samo četiri stupnja tajnosti podataka. Novi Zakon o tajnosti podataka sadrži upravo četiri

stupnja tajnosti podataka i ne poznaje vrste tajni.

11

2.2 SERVERSKE SOBE

U nastavku će se obraditi serverske sobe, njihov nastanak i izgradnja te najvažniji elementi i

standardi koje ta soba mora ispunjavati.

2.2.1 Povijest serverskih soba

Povijest serverskih soba seže u početke računalne industrije. Sve je bilo kompliciranije jer su

računala bila glomazna, zauzimala su goleme površine, a korištenje i održavanje je bio

mukotrpan posao. Uz sve navedeno bila im je potrebna velika količina energije za rad i dobri

rashladni sustavi. Da bi se olakšao posao dizajnirana su postolja koja se i danas koriste u

serverskim sobama na koje su se montirale komponente.

Slika 1: Prikaz postolja i opreme

Izvor slike 1:www.tradekey.com/selloffer_view/id/183605.htm

Zbog velikog broja kablova trebalo je osmisliti način kako ih organizirati a da ne smetaju.

Tako je osmišljen podignuti pod u prostoriji što je omogućilo postavljanje kablova ispod poda

u posebne vodilice. Zbog visoke cijene računala, prostorije su morale biti bolje zaštićene od

krađe pa se puno radilo na dizajnu i mjestu ulaska u prostoriju. Poslužitelji znani nam kao

serverske sobe pojavljuju se devedesetih godina prošlog stoljeća. Smještali su se u prostorije

12

jer je tamo bio dovoljan dotok energije i sustav za rashlađivanje. Do većeg broja klijenata ove

revolucionarne usluge dolazi početkom tisućljeća kada sve više organizacija zahtjeva brz i

pouzdan internet jer isporuka usluga ne dozvoljava greške. Uglavnom su si veće organizacije

mogle priuštiti posjedovanje takvih sustava, ali manjima je to bio velik problem. I danas

izrada jednog takvog sustava iziskuje golemu svotu novca. Zato velike organizacije koje

imaju dovoljno resursa dopuštale bi manjima da koriste njihove računalne sustave uz

određenu naknadu te se brinuli o ispravnosti rada.

2.2.2 Općenito o serverskim sobama

Serverske sobe ili takozvani podatkovni centri su objekti koji služe za smještaj računalnih

sustava i komponenti koje služe za pohranu podataka. One su ujedno i središnji dio računalnih

sustava svake organizacije. Zbog velike važnosti koju posjeduju server sobe koriste

komponente kojima se i u slučaju kvara omogućuje rad. To su takozvani redundantni

podatkovni centri koje koriste organizacije koje si ne mogu priuštiti prestanak rada ako dođe

do prekida napajanja električnom energijom ili vremenske nepogode. Tada se koriste dodatni

podatkovni centri na udaljenim lokacijama koji će zamijeniti glavne ako dođe do njihovog

prestanka rada.

Slika 2: Uređenje serverske sobe

Izvor slike 2: www.slashgear.com

13

2.2.3 Izgradnja serverske sobe i njena sigurnost

Možemo naći puno korisnih i složenih dokumenata koji nas mogu voditi kroz siguran proces

dizajniranja serverske sobe. Najkvalitetnije izvedbe i standarde posjeduju velike kompanije te

ih koriste za izgradnju osjetljivih objekata kao što su veleposlanstva, telekomunikacijske

industrije i druge ustanove gdje je sigurnost na prvom mjestu. Ponukani iskustvom, stručnjaci

su saznali kako bi trebao funkcionirati jedan podatkovni centar da izdrži špijunaže, terorizam i

prirodne nepogode. Dodatne mjere opreza će dignuti cijenu, ali to je sve dio troškova

izgradnje sigurnog objekta.

Za početak bi bilo dobro da je glavna zgrada udaljena minimalno 30 km od centrale i

50 metara od glavne ceste. Ne bi bilo dobro graditi uz zračne luke, kemijska

postrojenja ili elektrane. Server sobi su potrebna 2 izvora za struju, vodu, telefone i

internet promet

Velika pozornost je na zidovima- Velika betonska noga je efektivna barijera protiv

eksplozivnih naprava, u posebnim slučajevima bilo bi dobro da su zidovi obloženi

kevlarom.

Bitno je izbjegavati prozore, a ako ih baš treba imati onda bi bilo dobro da su u

sobama za pauze ili administrativnim područjima, te koristiti prozore otporne na

detonacije.

Kontrola je potrebna na mjestima kao što su parkirališta i mjesta za utovar robe te bi

trebalo imati stražara. U slučajevima dodatne sigurnosti postaviti rampe.

Podatkovni centri su veoma osjetljive i poželjne mete bombaških napada. Za

pregledavanje vozila potrebno je ogledalo za pregled ispod sjedala ili uređaje za

detekciju bombi. Potrebno je ograničiti pristup zgradi. Jedan glavni ulaz i jedan sa

stražnje strane za ukrcavanje robe.

14

Slika 3: Shema serverske sobe i okoliša

Izvor slike 3: www.csoonline.com

Postaviti požarna vrata samo za izlaz. Instalirati vrata koja nemaju ručke izvana kako bi

pristup bio ograničen. Kada se bilo koja od ovih vrata otvore trebao bi se oglasiti glasan alarm

i izazvati reakciju u sigurnosnom centru.

Postaviti dovoljan broj kamera kako bi sve bilo pod kontrolom. Nadzorna kamera bi

trebala biti na ulazu u zgradu, na svim ulazima i izlazima.

Napraviti plan za sigurnost zraka. Nadzirati grijanje, ventilaciju i klimatizacijski

sustav. Postaviti tako da klimatizacijski sustav cijelo vrijeme cirkulira zrak iz vana.

Tako je sigurnije ako dođe do biološkog ili kemijskog napada ili požara. Za dodatnu

sigurnost staviti uređaje na mjestu za praćenje zraka od kemijskih i bioloških

onečišćenja.

Ugraditi sustave za identifikaciju. Bilo bi dobro imati dva. Jedan biometrijski na otisak

prsta, a drugi na mrežnicu oka.

Svatko tko uđe u podatkovni centar bit će provjeren barem 3 puta. Centar je podijeljen

na zone i pojedinim korisnicima dozvoljen je pristup samo u vlastitu zonu. Po želji je

moguće dobiti vlastiti kavez sa serverima.

15

2.2.4 Standardi u serverskoj sobi

Kod razvoja serverskih soba utvrđeni su standardi kojih se treba pridržavati. Standarde donosi

TIA (eng. Telecommunications Industry Association) koja je specificirala zahtjeve u dizajnu.

TIA-942 je olakšala posao dizajnerima serverskih soba jer su se prije javljali razni problemi u

nekompatibilnosti.

TIA-942 je američki nacionalni standard koji određuje minimalne zahtjeve u

infrastrukturi serverskih soba

TIA-942 definira važne elemente za svaki podatkovni centar:

Dimenzije i raspored računala

Organizacija kablova

Klasifikacija

Utjecaj okoliša

Ovisno o ahitekturi izvedbe, serverske sobe dijele se u 4 skupine:

Tier 1-Najjednostavniji je za dizajnirati, troškovi su mali, a za izgradnju je potrebno 3

mjeseca. To je najjednostavniji podatkovni centar. Osigurava dostupnost u 99,6%

vremena, ali nema redundantnih komponenti, nema dodatni generator zbog čega i nije

pouzdan.

Tier 2-On je napredniji od prethodnog. Manje je podložan prekidima. Sadrži

redundantne komponente i dodatni generator pa je zbog toga i pouzdaniji.

Tier 3-To je podatkovni centar koji ispunjava sve zahtjeve, ali uvodi i dodatne

mehanizme koje ga čine pouzdanim u 99,9% vremena. Ima dvostruko napajanje i

neprekidno hlađenje. Za izgradnju ovakvog centra potrebno je 15-20 mjeseci.

Tier 4-Najkompleksnija struktura od svih centara. Sve komponente i hlađenje imaju

višestruke izvore napajanja i podliježe vrlo strogim zahtjevima za sigurnost. Sustav je

moguće nadograđivati. Zbog višestrukih izvora napajanja, otporniji je na prekide

uzrokovane prirodnim nepogodama.

16

Slika 4: Organizacija postolja i hlađenje u serverskim sobama; TIA-942

Izvor slike 4: www.aboutdatacenter.ru

2.2.5 Elementi u serverskoj sobi

Prije samog početka gradnje serverske sobe, važno je provjeriti da li nam je dostupna sva

potrebna oprema. Bilo bi dobro složiti kontrolni popis komponenti koje su potrebne da bi se

poslužitelj podignuo i pokrenuo.

Glavne komponente svake serverske sobe su:

Server

Postolje za opremu (eng. Rack)

Tipkovnica, Video

Mrežni kabel, mediji

Neprekidno napajanje

Senzori za vlagu

Senzori za detekciju požara

17

Slika 5: Oprema u serverskoj sobi

Izvor slike 5: Aries Server Essentials, str 25

2.2.6 Napajanje komponenata

Napajanje je najkritičnija točka svakog kompliciranijeg sustava, pa tako i ovoga. Prestanak

rada napajanja uzrokuje prestanak rada cijelog podatkovnog centra, a to je naravno situacija

koju si ozbiljne organizacije ne smiju dopustiti. Zato se koriste mnogi dodatni dijelovi za

napajanje. Mogućnost izvedbe je u obliku velikog broja akumulatora u kombinaciji s

dizelskim generatorom. Pri uobičajenom radu koriste samo jedan izvor napajanja i to od javne

električne mreže, a drugi se uključuje u slučaju prestanka rada prvog. Dvostruka napajanja su

podignula razinu pouzdanosti.

2.2.7 Kabliranje u serverskoj sobi

U uredima postoji puno uređaja koji moraju biti spojeni kablovima, i to nekad predstavlja

velik problem. Kod priključivanja računala potreban je veći broj kabela koji su najčešće

neuredno složeni. Kod serverskih soba broj kabela je puno veći jer je veći broj sustava i mreža

koje treba spojiti. Ako se kablovi ne vode na pravilan način najčešće dolazi do problema kod

održavanja opreme, smanjenja prostora u ormarima i problemi s hlađenjem komponenata. Cilj

kvalitetnog kabliranja je poboljšanje efikasnosti i estetskog izgleda. Slaganju kablova treba

pristupiti profesionalno i potrebno je sve dokumentirati. Kod velikih serverskih soba dobro bi

bilo evidenciju voditi u elektroničkom obliku. Korisno bi bilo polagati kablove koji imaju

18

veću širinu prijenosnog pojasa. Slaganje kablova uključuje uporabu ladica za optičke spojeve

jer se time izbjegavaju nenamjerna oštećenja samih kablova. To može poboljšati situaciju tako

da se smanji broj kablova i omogući veći prostor za strujanje zraka oko opreme, pa se zbog

toga povećava i efikasnost sustava za hlađenje. Druga mogućnost smanjenja prevelikog broja

kabela u ormarima je uporaba plošnih umjesto klasičnih poslužitelja. U kućište plošnog u

odgovarajuće utore je moguće umetnuti veći broj poslužitelja, pa je broj potrebnih kabela do

kućišta manji nego kod klasičnih.

Slika 6: Kabliranje u serverskoj sobi

Izvor slike 6: www.ctsdesigns.com

2.2.8 Vrste poslužitelja

Jako je važno koji će se poslužitelj odabrati. Odabirom adekvatnog osiguravamo siguran i

stabilan rad i pravovremenu dostupnost podataka. Kao što sve napreduje iz dana u dan, tako i

tehnologija poslužitelja

Postoje tri osnovne izvedbe:

Samostojeći poslužitelj

Poslužitelji za ugradnju u 19“ ormare (rack)

Plošni (blade) poslužitelj

19

Samostojeći poslužitelj je rješenje za sve tvrtke, bez obzira na veličinu i broj zaposlenih.

Lako se prilagođavaju rastućem poslovanju, a lako ih je i proširiti povećanjem diskovnog

kapaciteta.

19“ ormar poslužitelji su idealni za primjenu u serverskim sobama. Ovakvi poslužitelji

osiguravaju veliku efikasnost i upravljivost. Najviše su namijenjeni srednje velikim i velikim

tvrtkama zbog mogućnosti odabira od jedno-procesorskog do osam-procesorskih više

jezgrenih poslužitelja.

Plošni poslužitelji su najnaprednija tehnologija. Zbog maksimalne iskorištenosti procesorske

snage, visokog stupnja redundancije i uštede u prostoru i energiji lako se prilagođavaju

najzahtjevnijim informatičkim sustavima. Danas su bitna stavka malih i srednje velikih

organizacija te velikih podatkovnih centara.

Slika 7: Plošni poslužitelji(Blade)

Izvor slike 7: www.bug.hr

20

2.2.9 Sustavi za hlađenje

Za rad komponenata u serverskoj sobi jako je bitna optimalna temperatura i vlažnost. Zato su

tu klima uređaji koji reguliraju temperaturu i drže ju optimalnom. Preporučena temperatura je

između 16 i 24 stupnja C, s vlažnosti zraka između 40 i 55%. Ispravan rad klima uređaja je

jako bitan jer bez njih temperatura skače na razinu na kojoj uređaji ne rade dobro i jako se

pregrijavaju. Prevelika vlaga u zraku uzrokuje kondenzaciju u unutrašnjim komponentama

računala, ali premala količina vlage uzrokuje statički elektricitet koji može oštetiti računalne

komponente.

Slika 8: Hlađenje male server sobe

Izvor slike 8: www.cool-air.com

Besplatno hlađenje: Ono koristi hladni vanjski zrak kao pomoć u hlađenju vode

klimatizacijskih sustava u server sobama. Kada temperatura okoline padne ispod

zadane vrijednosti, sva ili samo dio hladne vode zaobilazi postojeći rashladnik vode i

teče kroz sustav za besplatno hlađenje koristeći tako manje energije.

21

Besplatno hlađenje je energetski učinkovitije jer kad je vanjska temperatura jednaka ili niža

od +2°C, kompresor rashladnika vode će se isključiti i hlađenje će biti gotovo besplatno. Tako

se smanjuje opterećenje sustava i utrošak energije se smanjuje za 75%, a time se produžuje

životni vijek rashladnika vode. Zbog toga što rashladnici vode pri besplatnom hlađenju koriste

hladniji vanjski zrak za početno hlađenje vode u sustavu za hlađenje server soba, oni smanjuju

utjecaj sustava na okoliš, što pomaže u ostvarenju EU ciljeva u pogledu energije uz istodobno

poboljšanje ekološkog profila neke organizacije.

Slika 9: Shema hlađenja server sobe

Izvor slike 9: www.workspace-technology.com

22

2.3 POTENCIJALNE OPASNOSTI

Kako bi djelovali brzo i uspješno moramo poznavati prijetnje koje nas mogu zadesiti.

Poznavanje uzroka olakšava nam upravljanje rizicima i razinu sigurnosti nam stavlja na

minimum. Prijetnje kao što su prirodne katastrofe su jako nepredvidive pa su zbog toga

veoma opasne, a štete su jako velike, opasne za ljude i opremu u serverskoj sobi.

Opasnosti od prirodnih katastrofa:

Vatra

Voda

Potres

2.3.1 Opasnosti od požara

Rizik od požara u serverskoj sobi je vrlo velik i preventivnom aktivnošću ga treba svest na

najmanju moguću mjeru. Otkazivanje mreže ili servera danas si ne može i ne smije priuštiti

niti jedan organizacija. Svaki takav događaj može u pitanje dovesti egzistenciju same tvrtke ili

kompanije. Da bi se postigla što veća pouzdanost u segmentu podatkovnih centara i same

računalne tehnologije razvijeni su novi sistemi. Protupožarna zaštita u informatičkom

segmentu zasnovana je na četverostupanjskom konceptu. Sustavi koji usisavaju dim

detektiraju požare u vrlo ranoj fazi njegova nastanka. Oni pouzdano lokaliziraju požar, a

automatski sistemi ga gase. Izniman oprez od požara je kod polaganja kablova u objektima.

Pregrade otporne na vatru imaju pasivnu protupožarnu zaštitu. One sprečavaju prodor vatre na

druge dijelove objekta. Ona se u slučaju požara potpuno zatvara bubrenje protupožarnih

inhibitora, manje bitno da li štiti nekoliko kablova ili cijelu mrežu. Tako pritisak koji je nastao

uslijed požara ostaje u kućištu. Tinjajući požar koje se ne otkrije na vrijeme vrlo se lako

proširi. Požari koji se prošire na pločici sklopa ako se na vrijeme ne otkriju dovode do čađenja

i korozije opipljivog dijela sustava. Aktivni dio protupožarnog sustava sastoji se od prskalica

koje se moraju postaviti kako bi se pokrila sva područja. Pasivni dio se odnosi na izgradnju

pregradnih zidova koji mogu spriječiti širenje požara koji je u zamahu ako kojim slučajem

23

dođe do kvara prskalica. Što je sustav bolje izveden, manja će šteta nastati ako dođe do

požara.

2.3.2 Uređaj za gašenje požara u serverskoj sobi

Specijalizirani su mikro-protupožarni uređaji s integriranim dojavljivačem. Oni koriste CO2,

nitrogen, argon i druge smjese plinova kao što je Novec 1230. Detekcija se vrši preko

visokoosjetljivih sistema za usisavanje dima. Kod prvog znaka nastajanja dima kućište se puni

protupožarnim plinom, a preko protupožarnog uređaja vrši se automatsko isključivanje

hardvera (opipljivi dio sustava).

2.3.3 Požari općenito

Hrvatska ima cijeli niz propisa koji su izravno ili neizravno povezani sa zaštitom od požara.

Ti propisi su najbrojniji jer se nalaze u puno djelatnosti, od građevinarstva do ugostiteljstva,

energetike i računalne industrije. Zakon u Hrvatskoj obvezuje na trostruku provjeru sustava za

dojavu požara. Svaki uređaj koji je dio sustava za dojavu požara mora biti ispitan od ovlaštene

osobe. Sustavi za dojavu požara moraju barem jednom godišnje biti podvrgnuti ispitivanju

ispravnosti. Održavanje sustava je obavezno i smanjuje mogućnosti nastanka požara. Problem

u sustavu za dojavu požara su neželjeni alarmi koji mogu lako uzrokovati da ljudi postanu

neosjetljivi na alarmni sustav.Istraživanjem je ustanovljeno da su najčešći uzroci lažnih

alarma neodgovarajuća primjena ili instalacija. Ali dobar podatak je da se broj lažnih alarma

smanjuje zahvaljujući edukaciji, tehnologiji i redovnom testiranju.

DETEKTORI: Najvažniji dio sustava za dojavu požara. To su centralne jedinice za

obradu i uređaji za signalizaciju. Ovisno o tipu objekta i izvorima požarnog rizika

moglo bi biti potrebno više detekcija odjednom kako bi se uklonila sumnja na lažni

alarm.

24

Slika 10: Sustavi tehničke zaštite

Izvor slike 10: Security Sales & Integration 2009

VIDEONADZOR: Videonadzor služi kako bi otkrio požare na otvorenim površinama

oko objekta ili šire. Sastoji se od pokretnih kamera s velikom mogućnošću

povećavanja koje se instaliraju na uzvišenim lokacijama gdje se dobro vide okolne

površine. Kamere se bežičnom vezom povezuju u centar u kojem dežurni vatrogasac

promatra stanje na monitoru. Kamere se postavljaju da automatski kruže rutom kojom

su programirane.

U svijetu se u prevenciju požara ulaže 1% BDP-a. Usporedimo li podatke o požarima u

razvijenim zemljama, možemo zaključiti da je pojava požara u padu, pa tako i broj smrtno

stradalih i ozlijeđenih. Razvijene zemlje su prepoznale mogućnosti smanjenja broja požara

ulaganjem u sustave i struku. Prema podacima iz 2004.godine u SAD-u je 96% stambenih

objekata imalo detektore dima, a polovina smrtnih slučajeva se dogodila u 4% kućanstava

koje ga nisu imale.

Statistika udruge za zaštitu od požara 1999-2000.godine:

25

13 200 požara uzrokovano električnim instalacijama

10 900 uzrokovano grijanjem

9000 požari iz smeća

2300 požari nastali uslijed udara groma

2100 spontani požari

Važniji propisi u zaštiti od požara:

Zakon o zaštiti od požara (NN, 58/93. i 33/05.)

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN, 76/2007.)

Zakon o normizaciji (NN, 163/03.)

Zakon o zapaljivim tekućinama i plinovima (NN, 108/95.)

Pravilnik o sustavima za dojavu požara (NN, 56/99.)

2.3.4 Opasnosti od poplava

Voda i električna oprema nikako ne idu zajedno. Računalo natopljeno vodom ne može

funkcionirati ispravno pa je velika mogućnost od strujnog udara. To čini poplavu veoma

opasnom za računalnu opremu ali i serversku sobu općenito. Poplava je najčešći tip katastrofe

jer može uzrokovati štete širih razmjera kao što su jake kiše, tropske oluje, poplave, obalno

izlijevanje rijeka. Najbolja obrana protiv poplava je senzor za upozorenje od poplava. Uređaj

šalje upozorenje kada se otkrije voda na podu. Rano otkrivanje vode u serverskoj sobi moglo

bi spasiti opremu vrijednu nekoliko milijuna kuna. Voda često sadrži otopljene kemikalije,

mulj, različite tvari i plutajuće krhotine. Ugradnja podnih odvoda u serverskoj sobi bila bi

dobra ideja, ali nije lako izvediva. Odvode bi trebalo postaviti u najniži dio prostorije

postavljajući uređaje na povišeni pod. Prilikom poplave u serverskoj sobi računala ne bi

smjela biti uključena. Prije ulaska u serversku sobu bilo bi dobro isključiti prekidače kako bi

se uklonila mogućnost od strujnog udara.

2.3.5 Općenito o poplavama

Kretanje vode vrši pritisak na sve na putu i uzrokuje eroziju tla. U obalnom području udarni

valovi vode mogu uzrokovati veliku fizičku i materijalnu štetu. S takvim razornim

značajkama, poplavni valovi predstavljaju opasnost za dotične zgrade i sustave u njima.

Izgradnja sustava protiv poplava mora biti projektirana kako bi se izbjegle opasnosti. Sigurno

je da obrana od poplava spada u temeljnu aktivnost zaštite od štetnog djelovanja voda.

26

Poplavne vode potapanjem područja nanose velike materijalne gubitke te ugrožavaju živote i

zdravlje ljudi. Radi sprječavanja od poplava i štetnog djelovanja poplavnih voda grade se i

održavaju zaštitne vodne građevine, obavljaju zaštitni radovi i provode mjere obrane. Obrana

od poplava može biti redovna i izvanredna. Redovna ili izvanredna obrana od poplava

proglašava se kada se vodostaj digne na visinu određenu planom obrane od poplava. Obrana

od poplava na državnim vodama provodi se u skladu s Državnim planom. Uzrok pojave

poplava može biti višestruk. Moguće nastajanje poplava uslijed pojave obilnih kiša ili

topljenja snijega. Također poplave mogu nastati kao prirodne poplave zbog nastajanja ledenih

barijera ili otkazivanjem sustava za akumulaciju vode. Obrana je vrlo važna aktivnost zbog

toga što poplave mogu prouzročiti smrtne slučajeve, raseljavanje stanovništva i štetu za

okoliš. Svjesni smo da su poplave prirodni fenomen koji nije moguće riješiti. Bez obzira

koliko imamo siguran sustav za obranu od poplava, uvijek će postojati velika vjerojatnost

njene pojave.

2.3.6 Vlaga u serverskoj sobi

Temperatura je jako bitna tema kada razgovaramo o ekološkim uvjetima u serverskoj sobi,

posebice u kontekstu energetske potrošnje i troškova, ali vlaga je također jako važna. Tekuća

voda je općenito loša stvar kada se nalazi u serverskoj sobi, ali i u zraku je jako bitno da se

nalazi u pravim omjerima. Previše vlage može dovesti do kondenzacije što može izazvati

koroziju. Također premalo vlage nije dobro jer se nakuplja statički elektricitet, a pražnjenje

statičkog elektriciteta može oštetiti ili uništiti elektroniku. Dio rješenja u serverskoj sobi je

mjerenje i praćenje. Instalacija senzora za vlagu kao i za temperaturu omogućuje održavanje

odgovarajućih ekoloških uvjeta. Preporučena relativna vlažnost u serverskim sobama iznosi

45-55%. Poteškoće bi se mogle dogoditi zbog miješanja toplog i hladnog zraka, koji bi se

trebali držati zasebno. Serverske sobe se same po sebi zagrijavaju, zbog rada samih servera,

zato je potreban zaseban ulaz klimatiziranog hladnog zraka i zaseban izlaz zagrijanog zraka.

Alternativa relativnoj vlažnosti zraka je apsolutna vlaga. Bolje poznata mjera od apsolutne

vlage je rosište. Prednost mjerenja rosišta umjesto relativne vlažnosti je da je rosište na ulazu

u serversku sobu jednako kao na izlazu. Tako senzor može biti postavljen na ulaz serverske

sobe bez da mjeri vlažnost i na izlazu.

Relativna vlažnost- Broj izražen u postocima koji pokazuje odnos između količine

vodene pare u određenom trenutku i maksimalne količine vodene pare koju bi zrak

trebao primiti na toj temperaturi.

27

Apsolutna vlaga- Masa vodene pare u jedinici volumena vlažnog zraka.

Rosište- Temperatura na kojoj voda u zraku kondenzira, ili temperatura na kojoj je

relativna vlažnost 100% za određenu masu zraka.

Trenutni veliki izazov za većinu objekata je odabir prave temperature i vlažnosti koji

naravno mora biti u rasponu dopustivog kako bi potencijalno postojala mogućnost

besplatnog hlađenja.

2.3.7 Opasnosti od potresa

Ova tema će na općenit naćin govoriti o potresima, njihovima vrstama i nastanku. Kakve

posljedice može ostaviti na serverske sobe i opremu.

2.3.7.1 Potresi općenito

Potres je endogeni proces do kojeg dolazi kod pomicanja tektonskih ploča, a posljedica je

podrhtavanje zemljine kore. Koliko je jak potres ovisi o nekoliko čimbenika, a to su: količina

oslobođene energije, dubina hipocentra, udaljenost epicentra i o građi zemljine kore. Učinak

se iskazuje pomoću ljestvica kao što su: Mercalli-Cancani-Siebergova ljestvica koja ima 12

stupnjeva i Richterova koja mjeri od 0-9. Znanost koja se bavi mjerenjem potresa naziva se

seizmologija, a sprava za mjerenje naziva se seizmograf.

2.3.7.2 Vrste potresa

Kao vrste potresa navedene su:

Tektonski potresi- Pojavljuju se u 90% slučajeva. To su najjači potresi i zahvaćaju

veća područja.

Vulkanski potresi- Pojavljuju se u 7% slučajeva, prati ih erupcija vulkana i manjeg

su dometa

Urušni potresi- Oni se pojavljuju u 3% slučajeva, najmanji su potresi, a nastaju

urušavanjem materijala

28

2.3.7.3 Serverske sobe i potresi

Djelovanje potresa na serverske sobe rezultira razaranjem infrastrukture i teškim oštećenjem

energetskog sustava. Kod izgradnje podatkovnih centara vodi se računa o mogućim prirodnim

katastrofama širokih razmjera. Potresi i razni događaji npr (plimni valovi, požari, odroni) koji

mogu utjecati na oštećenje serverske sobe sadrže u sebi nekoliko osnovnih rizika

Rizik neposrednog oštećenja ili detaljnog uništenja serverskih soba je veoma moguć,

ali zahtjevi za gradnju trebaju biti strogi te paziti da ključni centri budu izvan zona

koje su potencijalna opasnost od nastanka potresa.

Veliki problem je s oštećenjem ili ispadanjem elektroenergetskog sustava. S ovim se

rizikom suočavaju mnoge serverske sobe. Do ispadanja električne mreže može doći u

trenutku potresa, a nakon udara su moguća naizmjenična iskapčanja pojedinih

područja kako bi se rasteretila mreža i smanjila ukupna potrošnja. Zahvaljujući

naizmjeničnim iskapčanjima, podatkovni centri ili serverske sobe mogu vlastitim

agregatima proizvoditi energiju i premostiti prekid vanjskog napajanja. To je dobra

solucija kada bi došlo do cjelokupnog pada sustava koje može potrajati danima.

Potres također može izazvati prekid telekomunikacijske infrastrukture, ali zahvaljujući

redundanciji ili preusmjeravanju prometa može se nadoknaditi nastala šteta. Područja

koja nisu jako zahvaćena razaranjem eventualno mogu imati smanjenu propusnost, ali

i dalje mogu bez problema slati podatke.

Stanje nakon nastalog katastrofalnog događaja je najteži i najduži period. Potrebno je poduzeti

sve mjere kako bi se stanje vratilo u prvobitni položaj i kako bi sve funkcioniralo kao prije.

Najveći napori ulažu se u primarne akcije izgradnje ili popravaka uništenoga i rada na

poboljšanju kako se trenutno stanje ne bi ponovilo.

2.4 Mikroklimatski uvjeti

U nastavku će biti govora o buci, kako djeluje na zdravlje čovjeka i na uređaje u serverskoj

sobi.

2.4.1 Buka

Razina buke u podatkovnom centru nije velika kao u rudniku ili u skladištu, ali se razina buke

kreće od 50-70 dB. Sve više i više velikih organizacija razmišljaju kako još više smanjiti buku

29

u podatkovnim centrima. Čak i ako buka nije na razini one buke iz industrija ili rudnika ima

utjecaj na komunikaciju i stres kod radnika, pa je se čak povezuje i s bolestima srca. U

serverskim sobama poslužitelji su najveći krivac za buku, ali buka može doći od računala,

klima uređaja ili slično. Buka može djelovati jako ometajuće i odvlačiti pozornost od rada za

koji je potrebna koncentracija, a u ekstremnim slučajevima može rezultirati i fizičkim

poremećajima.

2.4.2 Utjecaj buke na zdravlje

Buka utječe na psihičko i fizičko stanje ljudi, pa ih ometa u radu, smanjuje radnu sposobnost i

oštećuje sluh. Negativno djelovanje buke u serverskim sobama možemo podijeliti na

djelovanje buke u blizini poslužitelja i djelovanje buke na radnike u samim serverskim

sobama. Buka direktno djeluje na organ sluha. Takvo djelovanje može izazivati glavobolje,

poremećaje rada srca, vrtoglavice. Ovisno od intenziteta, buka na čovjeka može imati ove

utjecaje:

Buka do 50 dB može prekinuti san

Buka do 60 dB može izazvati slabije psihološke efekte

Buka od 60-90 dB može stvarati ozbiljne smetnje kod krvnog tlaka, ubrzanog disanja

Buka iznad 90 dB može dovesti do oštećenja sluha

Buka iznad 120 dB izaziva bol i akutno oštećenje sluha

Buku možemo podijeliti na:

Izravna buka ili direktna buka određena je intenzitetom izvora i njegovom

udaljenošću.

Neizravna buka ovisi o koeficijentima refleksije poda, zidova i stropa.

Razina buke mjeri se u decibelima. Zbog načina funkcioniranja ljudskog uha, čovjek može

primijetiti minimalnu razliku u nivou buke u iznosu od oko 1 dB. Buku još možemo opisati

trima veličinama

Tri osnovne značajke buke:

Razina buke

Trajanje buke

30

Vrsta buke

Slika 11: Razine zvuka u prostoru

Izvor slike 11: www.neurophys.wisc.edu

2.4.3 Vibracije

Vibracije će na jednostavan naćin prikazati svoje općenito djelovanje na opremu u serverskoj

sobi.

2.4.3.1 Općenito o vibracijama

Vibracije su gibanja u pravilnom ponavljanju. Broj ponavljanja u jednoj sekundi zove se

frekvencija vibracija. Vibracije se mogu opisati kao vremenske funkcije elongacije, brzine i

akceleracije.

31

Možemo ih podijeliti na:

Determinističke ili predvidljive- moguće je matematički opisati buduće ponašanje tijela.

Periodične vibracije- harmonijske i kompleksno periodične

Neperiodične vibracije- udar i prijelazne

Slučajne vibracije- slučajne vibracije se opisuju na statističkim značajkama veličine koja

opisuje vibracije u određenom vremenskom intervalu.

Slučajne stacionarne- statističke značajke su im konstantne s vremenom

Slučajne nestacionarne- statističke značajke su promjenjive s vremenom

2.4.3.2 Djelovanje vibracija

Nekada su vibracije bile nešto sasvim normalno kod paljenja računala jer se od tih glomaznih

mašina nije ništa ni moglo očekivati. Danas su korisnici zahtjevniji pa su problemi oko

hlađenja, buke i vibracija dobili na važnosti. Danas možemo lako nabaviti dijelove čija je

uloga apsorpcije neželjenih vibracija. To naprimjer mogu biti ovjesi za diskove ili gumene

brtve za komponente, ali najučinkovitije rješenje je izbjegavanje gradnje podatkovnog centra

u blizini zračne luke, željeznice i glavnih prometnica. Jedan od glavnih razloga vibracija kod

računala je buka. Vibracija može biti nečujna, ali njene vibracije koje se šire mogu prouzročiti

iritirajući zveket labavih dijelova. Poslužitelji u serverskim sobama, mrežni uređaji i ostala

elektronička oprema jako je osjetljiva na vibracije. Mnogi dizajneri su tek nedavno postali

svjesni da vibracije mogu značajno utjecati na pouzdanost sustava i njegovih performansi.

Zaštita tvrdog diska od vibracija:

32

Anti-vibracijska zaštita sastoji se od 4 deblja vijka s gumenom zaštitom koji se zavijaju u rupe

na bokovima diska. Vijci su dosta deblji pa omogućuju ugradnju diska u standardni 5.25“

utor. Na strani koja je presvučena gumom nalaze se rupe za manje vijke. Gumena zaštita bi

trebala mekše leći na mjesto za disk te amortizirati vibracije diska.

Na elektroničke uređaje vibracije se mogu manifestirati na različite načine kao što su:

Pojava plastičnih i elastičnih deformacija, lomova i havarija uslijed prekomjernog

opterećenja materijala

Povećano trenje, veći energetski gubici i manji radni efekti stroja

Ustanovilo se da su vibracije štetne za funkcionalnost strojeva i elektroničke opreme. Prema

nivou amplitude i frekvencija stroja ili uređaja mora odgovarati graničnim vrijednostima, u

suprotnom se javljaju greške i nepravilan rad. Ako je izmjerena prevelika količina vibracija

moraju se poduzeti mjere da se te vibracije smanje i uklone.

2.4.4 Zračenje

U nastavku će biti govora o zraćenju, raznim vrstama zraćenja i njihovom štetnom djelovanju.

2.4.4.1 Tempest sustav

Tempest sustav je strukovni naziv koji se odnosi na metode proučavanja i analize nenamjernih

zračenja. Svi uređaji koje koristimo zrače elektromagnetsku energiju a da mi toga nismo ni

svjesni. On predstavlja skup sigurnosnih mjera koji povezuje instaliranu opremu, prostor u

kojem se nalazi oprema i instalacijske zahtjeve. Tempest oprema je jako raznovrsna i u praksi

se koristi za rekonstruiranje korištenja stolnih računala, prijenosnih računala te mobilnih

telefona. Sustav tempest nije raširen u medijima jer terminologija i tehnika potječu od tajnih

službi koje su prve uvidjele potrebnost i značenje informacijske sigurnosti pa je oprema zato

vrlo skupa.

2.4.4.2 Elektromagnetsko zračenje

Elektromagnetsko zračenje uključuje radio valove, infracrvena zračenja, mikrovalno zračenje,

terahertz zračenje, ultraljubičasto zračenje, x zrake i gama zrake. Elektromagnetski spektar se

33

proteže od zračenja ispod frekvencija radio valova koje se odvija na duge valne duljine pa sve

do gama zračenja koje se odvija na kratke valne duljine. Da bi razumjeli pitanje

elektromagnetskog zračenja moraju biti definirani neki pojmovi. Elektromagnetsko zračenje

možemo predočiti kao roj čestica koje se nazivaju fotoni. Svaki foton nosi određenu količinu

energije, a cjelokupni raspon zračenja koje nastaje u svemiru naziva se elektromagnetski

spektar. Elektromagnetski spektar je raspon svih elektromagnetskih zračenja a prenosi se

putem titrajućeg elektromagnetskog polja koje putuje kroz zrak i vakuum. Sjedenje pred

računalom ili televizijom pa tako i rad u serverskim sobama ima za posljedicu zračenje. Čak i

ako isključimo te uređaje i dalje nas okružuje to biomagnetsko polje i djeluje na nas 24 sata

dnevno.

Podjela elektromagnetskog zračenja:

1. Gama zračenje- nalazi se na vrhu spektra kojeg čovjek može reproducirati

2. Rendgensko zračenje- dijeli se na tvrdo i meko rendgensko zračenje. Zbog svoje

male valne duljine prodire u sve pa se koristi u medicini

3. Ultraljubičasto zračenje- dijeli se na blisko, vakuumsko i ekstremno. Imaju veliku

energiju i sposobni su razbiti kemijske veze i time uzrokovati promjenu ponašanja

molekula

4. Vidljivi ili optički spektar- zračenje vidljivo ljudskom oku, zauzima vrlo mali dio

spektra. Najznačajnija funkcija je ljudski vid, a osim toga se koristi kao RGB (crveno,

zeleno, plavo) kod televizijskih ekrana ili monitora.

5. Infracrveno zračenje- valovi se nalaze ispod vidljivog spektra. Dijeli se na daleko,

srednje i blisko. Koristi se za pasivni nadzor prostora, otkrivanje požara i u medicini

6. Terahertz zračenje- nalazi se između infracrvenog zračenja i mikrovalova, danas se

počinje primjenjivati u komunikacijama

7. Mikrovalno zračenje- raspon je iznad 300 MHz, ali danas se gornja granica uzima od

1 GHz do 300 GHz. Koristi se na radarima, mikrovalnim pećnicama i bežičnim

komunikacijama.2

2 Izvor: Učinci radiofrekventnog zračenja, http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=90761

34

2.4.5 Rasvjeta

Podatkovni centri su iznimno složeni objekti što se tiče rasvjete. Potrebna je velika količina

energije što mnogima predstavlja velik problem. Tu su još i energenti koji troše velike

količine energije pa je učinkovitost podatkovnog centra mnogima veliki izazov i iskušenje.

Rasvjeta u podatkovnim centrima mora pružiti vizualno ugodno radno okruženje, dok se

istovremeno mora paziti na energiju i troškove. Dobra rasvjeta je jako bitna u podatkovnom

centru osobito za osobe koje rade. Bitno je osigurati dobru rasvjetu kako bi se kvalitetno

mogao odrađivati posao u kojem god dijelu prostorije bilo potrebno. Sve se svodi na što

manje naprezanja očiju i zaštiti vida. Često se zbog potrošnje energije u podatkovnim

centrima koriste senzori za svijetla da se pale kada je to potrebno, tako ušteda može biti vrlo

značajna i imati utjecaj na energetsku učinkovitost serverske sobe. Rasvjeta u server sobama

se koristi i kao mjera zaštite od provala ili nekih drugih kriminalnih radnji. Može biti kao

dodatak nadzoru da se olakša detektiranje uljeza ili podizanje osjećaja sigurnosti. Postoje

nekoliko vrsta rasvjete koje mogu biti odabrane u serverskoj sobi, najbitnije je odrediti

namjenu.

2.4.5.1 Tipovi rasvjete

Jedan od tipova je: rasvjeta koja se aktivira i deaktivira u određeno vrijeme, tada je objekt

osvijetljen pa je lako provoditi nadzor.

Druga vrsta rasvjete: koja se aktivira kod detekcije pokreta, a prednost joj je u uštedi energije.

Tako rasvjeta može kao i sve drugo imati i negativni utjecaj, a jedan od njih je smanjena

vidljivost u područjima koja su u sjeni. Ljudima je jako važan dobro osvijetljen prostor jer im

to stvara fizičku sigurnost.

TIA-942 je standard za podatkovne centre. On daje smjernice za rasvjetu u podatkovnim

centrima i gdje moraju biti smještene. Ovaj standard preporučuje tri razine rasvjetnog

protokola koji bi trebao biti usvojen

Razina 1 mora obuhvatiti nezauzeti dio serverske sobe

35

Razina 2 obuhvaća glavni prolaz u serversku sobu

Razina 3 zahvaća zauzeti prostor

Na razini 1- rasvjeta bi trebala omogućiti opremi za video nadzor da potanko snimi sve bitno

Na razini 2- na glavnom ulazu u serversku sobu postaviti rasvjetu koja se aktivira pri ulasku i

izlasku iz prostorije. Treba osigurati dobru rasvjetu zbog sigurnosnih kamera

Na razini 3- Prilikom održavanja server sobe rasvjeta treba biti 500 luxa u horizontalnoj

ravnini i 200 luxa u vertikalnoj ravnini. U sobama većim od 230 m2 preporučuje se rasvjeta

razine 3, a razina 2 u svim ostalim zonama serverske sobe.

2.4.5.2 Unutarnja rasvjeta

Vrlo je bitno da se kod unutarnje rasvjete korisniku osigura kvalitetna rasvjeta za sigurno

kretanje, obavljanje zadataka i za vizualnu udobnost. Sigurno kretanje i orijentacija je od

velike važnosti pa se mogu prikazati i vrste unutarnje rasvjete koje postoje

Opća rasvjeta- rasvjeta je jednolika i svjetiljke su raspoređene na pravilan način

Lokalizirana rasvjeta- bazira se na osvjetljenje radne plohe

Lokalna rasvjeta- rasvjeta je smještena u neposrednoj blizini radnog mjesta

2.4.5.3 Određena jačina rasvjete po prostorima

Jačina rasvjete od 100 lx pokriva skladišta, svlačionice, sanitarije, rampe za utovar i liftovi

Rasvjeta od 200 lx koristi se u ostavama, kod metalnih konstrukcija, pomoćni prostori, hodnici

Rasvjeta od 300 lx nalazi se u uredima, sobama za sastanke, prodajni prostori, kontrolni prostori

Nivo rasvjete od 500 lx pokriva obradu stakla, precizno sastavljanje, sastavljanje malih motora i rad na obradi drva

750 lx prisutno je kod tehničkog crtanja, obrade metala, kontrola pogreške kod drva ili kože

Rasvjeta od 1000 lx: sastavljanje precizne opreme, proizvodnja nakita, kontrola boja i robe

36

2.5 Neovlašteni pristup

Cilj neovlaštenog pristupa je potpuno jasan. Napadač želi ostvariti svoju zamisao i doći do

zaštićenih podataka. Napad je usmjeren narušavanju povjerljivosti samih podataka.

Uobičajeni način fizičkog pristupa podacima može biti kopanje po smeću, tamo se mogu naći

izrazito osjetljivi podaci pa se vladine i druge organizacije odlučuju na spaljivanje ili rezanje

osjetljivih dokumenata koji bi mogli završiti u krivim rukama.

Neke od vrsta neovlaštenog pristupa mogu biti:

Prisluškivanje Njušenje Presretanje

2.5.1 Prevencija od virtualnog pristupa

U zaštiti računala ili u ovom slučaju serverskih soba mogu se navesti dva sustava. Prvi je

sustav za detekciju neovlaštenog pristupa (IDS), a drugi je sustav za sprečavanje neovlaštenih

aktivnosti (IPS). Sustavi u računalnim tehnologijama se ponekad poistovjećuju jedni s

drugima, ali uvijek postoje određene razlike koje ih čine posebnima. Sve naprednije metode

napada na računalne sustave uzrokovale su rast sve boljih alata u prevenciji.

IDS sustav za detekciju neovlaštenih aktivnosti sadrži uređaje koji se koriste za detekciju

pokušaja napada na sustav. IDS sustav također ima svojih loših mana, pa se tako mogu

izdvojiti dvije greške. Prva situacija je u kojoj sustav IDS nepotrebno mrežni promet

prijavljuje kao napad na sustav, a druga greška je obrnuta od prve, gdje sustav zapravo ne

detektira neovlaštenu aktivnost i tako sustav dovodi u opasnost. IDS sustavi se mogu

razlikovati i prema načinu rada.

Tako možemo razlikovati:

Sustav koji vrši detekciju neovlaštenog pristupa na temelju anomalija

37

Sustav koji vrši detekciju na temelju potpisa

Sustav koji vrši detekciju na temelju programa stražnja vrata (backdoor)

Sustav koji vrši detekciju na temelju anomalija mrežnog prometa

IPS je namijenjen prevenciji poznatih napada. Ti sustavi se mogu iskoristiti kao samostalni ili

u kombinaciji. Razlika IPS sustava od IDS sustava je da će IDS sustav samo prijaviti problem

administratoru, a IPS će blokirati neželjene aktivnosti.

Neke od funkcionalnosti tog sustava su:

Identifikacija neautoriziranog prometa na temelju potpisa

Identifikacija neautoriziranog prometa na temelju anomalija protokola

Ukidanje ili smanjenje kvalitete usluga

Upozorenje administratoru

2.5.1.1 Anti-virusna zaštita općenito

Opće je poznato da je anti virus zaštita neophodan alat. Svi korisnici koji na bilo koji način

imaju veze s računalima koriste zaštitu od virusa pri svojem radu na internetu. Važno je reći

da postoje razlike u ažurnosti i kvaliteti programa, pa je naravno potrebno malo iskustva i

znanja. Potrebna je redovita ažurnost i pravovremena nadogradnja kako bi zaštita bila

pouzdana.

2.5.1.2 Vatrozid

Vatrozid ili sigurnosna stijena je također jedan software sustav čija je uloga filtriranje

mrežnog prometa. Svaki program koji želi pristupiti internetu mora dobiti odobrenje. On

također ima manu a to je da se nakon postavljenih pravila filtriranja ona više ne mijenjaju, ili

ih je potrebno promijeniti ručno, pa tu nastaje problem ako dođe do napada proći će neko

vrijeme dok se ne detektira.

2.5.2 Fizička sigurnost

Fizička sigurnost je osnovni aspekt zaštite. Obuhvaća kontrolu i zaštitu prostorija, postrojenja,

zgrada i druge imovine. Fizička sigurnost se bavim mjerama zaštite od neovlaštenog pristupa,

38

oštećenja ili uništenja, odnosno sprječavanje bilo kakvih neželjenih radnji koje bi prouzročile

štetu. Sama uloga fizičke sigurnosti doprinosi tako da osigurava pristup ulaska u serverske

sobe i pristup informacijskom sustavu samo ovlaštenim osobama. Kako bi razina zaštite bila

na visokom nivou moraju se proučiti sve mogućnosti zaštite. Fizičku zaštitu možemo

podijeliti na vanjske i unutarnje slojeve. U vanjske slojeve uvrstile bi se zelene površine,

ceste, prilazi i parkirališta. Unutarnji slojevi zaštite se više primjenjuju u uredima i na ulazu u

objekt, pa se tako mogu uvrstiti prostorije, oprema, serverske sobe i sefovi. Procjena fizičke

sigurnosti ukazuje na stupanj pripremljenosti i pokazuje koliki bi gubici nastali. U procjenu je

uključeno ocjenjivanje stupnja sigurnosti, ispitivanje procedura za zaposlenike, procjena

sigurnosti imovine. Postupak procjene fizičke sigurnosti može se prikazati u četiri faze, a to

je: planiranje, otkrivanje, ispitivanje i izvještavanje. Fizička sigurnost može biti ugrožena

djelovanjem zaposlenika, a neke od tih prijetnji mogu biti: neposluh, sabotaža, nenamjerno

oštećenje imovine, zlouporaba vlasti, neovlašten pristup podacima i krađa.

2.5.3 Senzori

U nastavku će se obraditi senzori, njihove vrste i karakteristike.

2.5.3.1 Senzor za dojavu požara

Senzori su važan dio u obrani od požara. Najvažnije je odabrati tip detektora, a on ovisi o

prostoriji koja se štiti, brzini detekcije požara, njegovoj požarnoj ugroženosti i materijalima

unutar prostora koji mogu uzrokovati požar.

Tipovi detektora koji se najviše koriste:

Optički detektori dima

Optičke barijere, detektori plamena i temperature

Multikriterijski inteligentni

Laserski za ranu detekciju

Linijski detektori

Video nadzor u funkciji detekcije požara

39

Slika 12: Optiči detektor

Izvor slike 12: www.e-elektro.com.hr

Slika 13: Linijski detektor

Izvor slike 13: www.pozar.co.rs

40

2.5.3.2 Senzor za vlagu

Čim se temperatura zida spusti ispod temperature rosišta, uključuje se alarm i senzor odmah

upozorava vidljivim laserskim i zvučnim signalom.

Slika 14: Infracrveni termo higrometar

Izvor slike 14: mikroklima.com.hr

2.5.3.3 Temperaturni senzor

Digitalni detektor temperature s LCD zaslonom, mjeri područje od 0°C-50°C. Ima dva

zasebna i jedan zajednički relejni izlaz. Idealno je rješenje za male i srednje serverske sobe jer

omogućuje nadzor i pravovremeno uzbunjivanje u slučaju stvaranja nedozvoljenog stanja u

serverskoj sobi kao što je visoka temperatura ili vlaga.

41

Slika 15: Detektor za temperaturu

Izvor slike 15: www.proakustik.hr

2.5.3.4 Alarmni sustav protiv provala

Alarmni sustav služi za odbijanje i otkrivanje provala ili pokušaj provale štićenog objekta.

Alarmni sustav koncipiran je tako da svojim detektorom štiti prostor i da u objektu otkrije

neovlašteno kretanje. Alarmni sustav se ugrađuje u sve vrste objekta bez obzira na veličinu.

Slika 16: Alarmni sustav

Izvor slike 16: www.proakustik.hr

42

2.5.4 Fizički pristup i kontrola pristupa

Kontrola pristupa je sustav s najvećim rastom primjene. Motivi uvođenja sustava kontrole su

višestruki a veže ih zaštita. Kontrola pristupa se temelji na protuprovalnoj zaštiti,

protuprepadnoj zaštiti, videonadzoru i dojavi požara. Ima bitnu ulogu u odvraćanju počinitelja

i ranom otkrivanju pokušaja kaznenog djela. Osim klasičnih zaštitnih funkcija sprječavanja

kriminalnih radnji, sustav utječe i na smanjivanje drugih rizika. Omogućava evidenciju ulaska

i izlaska, prostorno usmjeravanje i kontrolu kretanja posjetitelja i zaposlenika.

Kontrola zaključavanja ključevima ne zadovoljava sigurnosne standarde unutar

objekta jer se ključevi mogu izgubiti i zloupotrijebiti. Čak i veoma kvalitetni ključevi

se mogu kopirati

Elektronski sustav kontrole je mnogo efikasniji. Ako se kartica izgubi moguće ju je

izbrisati i napraviti novu. Karticu je gotovo nemoguće kopirati. Za svakog je korisnika

i za svaka vrata moguće odrediti kada je moguć pristup, pa se lako može zabraniti

korištenje.

U velikom porastu primjene su beskontaktne kartice, a na raspolaganju su kartice koje

imaju samo kod, te kartice koje uz kod pružaju i memoriju za pohranjivanje podataka

pa se često koriste za razne vrste plaćanja unutar objekta.

Biometrijska identifikacija se primjenjuje za objekte visokog stupnja sigurnosti u

kojima je važno točno identificirati osobu koja ulazi u prostor. Za identifikaciju se

koriste pojedine fiziološke karakteristike. Identifikacija se provodi u dvije faze. Prvo

se skenira biometrijska karakteristika i stvara se digitalni prikaz, a zatim se ispituje

podudarnost karakteristike. Najkorištenija metoda je na otisak prsta jer je vrlo

praktična i jednostavna.

2.6 Pogreške u radu

43

Navedeni naslov će se pozabaviti namjernim i nenamjernim pogreškama u radu i njihovim

razlikama.

2.6.1 Nenamjerne greške

Nenamjerne greške pri radu spada u skupinu grešaka u kojima ljudi nisu imali namjeru

ugroziti sustav, uzrok ovih problema je neznanje osoba koje koriste resurse.

Nenamjerne greške pri radu mogu se podijeliti:

Djelo ljudske pogreške- nesreća, greška djelatnika

Neiskustvo- početnici

Nepravilno rukovanje- zaposlenici slučajno mogu nanijeti razne oblike štete poput

otkrivanja osjetljivih podataka zbog nepravilnog rukovanja ili nerazumijevanja

Neovlašten pristup- zaposlenicima treba jasno definirati prava pristupa kako ne bi

došli do povjerljivih podataka

Tehnički zastoj

Prirodne sile- vatra, voda, potresi

2.6.2 Namjerne greške

Namjerne greške su puno ozbiljniji problemi od prethodnih te su tako takve stvari uvrštene u

glavne strukture zaštite. Njima se ugrožava sigurnost sustava, a izvršitelji mogu biti pojedinci

ili cijele skupine povezanih ljudi koji žele nanijeti štetu i ugroziti sustav. Kod namjernih

grešaka napadi prijete najčešće iznutra od ljudi koji su nezadovoljni ili zlonamjerni

Namjerne greške ili postupci:

Neposlušnost- jedna od prijetnji javlja se uslijed neposluha zaposlenika što može

izazvati oštećenja imovine, uređaja i financijskih gubitaka

Sabotaža- sabotaža je čest slučaj pokušaja narušavanja rada ispravnosti sustava

Zlouporaba ovlasti- zaposlenicima treba jasno definirati prava, ako zaposlenici rade s

povjerljivim podacima potrebno je napraviti ugovore o povjerenju

44

Krađa- Iskorištavanjem pozicije zaposlenici prisvajaju dijelove i uređaje

Namjerni softverski napadi- virusi, trojani

Namjerno iznuđenje informacija- otkupnina ili otkrivanje povjerljivih podataka.

3 ZAKLJUČAK

Sigurnost serverskih soba mora biti na visokoj razini kako bi ispunjavala svoje zadatke prema

očekivanjima. U radu je opisan podatkovni centar, njegov izgled i funkcija. Opisane su

tehnike računalnih napada i principi njihovog izvršenja. Prikazane su potencijalne opasnosti

od elementarnih nepogoda i uređaji koji nam mogu pomoći u otkrivanju istih prije nego dođe

do katastrofe. Osvrnuli smo se na mikroklimatske uvjete i njihovo ponašanje unutar serverske

sobe. Cilj ovog rada bio je prikazati probleme i reći koliko je ovo zapravo nestabilno područje

puno opasnosti bilo od prirodnih utjecaja ili samog čovjeka. Fizička sigurnost je jako važna

jer ona podrazumijeva otklanjanje prijetnji i drugih nepredvidivih događaja koji dolaze.

Zaštita serverskih soba zahtjeva potpunu analizu i planiranje potrebnih mjera kako bi se

spriječile opasnosti. Daljnjim razvojem tehnologije nastaju nove i kompliciranije metode

napada i ugrožavanja sustava. Napadi su opsežniji i prouzročuju veću štetu, pa je potrebno

imati ljude za rješavanje sigurnosnih incidenata jer je neke nemoguće spriječiti. Opasnosti

prijete sa svih strana pa jedino što preostaje je pratiti sve promjene, biti upoznat s novim

prijetnjama jer sigurnost računalnih sustava je stalan proces u kojem je odgovornost svakog

čovjeka neizbježna.

45

4 LITERATURA

KNJIGE

(1) Bell M.: Data Center Facilities, 2005(2) Cullen G.: Server Room Climate & Power Monitoring, 2011(3) Groenewold A.: Aries Server Essentials, Aries Institute of Technology, 2007(4) Sever S.: Fizikalne štetnosti, 2007(5) Stein N.: ICT Rooms, 2010

INTERNET

(1) http://www.wikipedia.org (25.10.2012)(2) http://www.hrcak.srce.hr (27.10.2012)(3) http://www.cert.org (03.11.2012)(4) http://www.itwatchdogs.com (10.01.2013)(5) http://www.servervaulting.com/whyprotectservers.asp (07.01.2013)(6)(7) Zakon o pravu na pristup informacijama (N.N. 172/03, 144/10, 37/11, 77/11) (8) Zakon o informacijskoj sigurnosti (N.N. 79/07)

46

47

48

49

50

51

52