Šetnja Sarajevom i okolinom - Sarajevo tourism

Šetnja Sarajevom i okolinom

TURISTI^KA ZAJEDNICA KANTONA SARAJEVO

Setnja Sarajevom i okolinom tekst_Layout 1 10/3/13 11:39 AM Page 1

A blago ovdje doista i postoji. Ime mu je Sarajevo –sa svojim uvijek ljubaznim stanovnicima, s raznovr-sno{}u arhitekture, kulture i tradicije, jela i na~inaodijevanja, nastalih pod brojnim utjecajima Istoka iZapada, ba{ onako kako su se ovdje kroz historijusmjenjivali osvaja~i, donose}i svoje obi~aje, navike,kulture i religije. U~inili su tako Sarajevo malim Je-

rusalemom, domom triju velikih monoteisti~kih re-ligija: islama, kr{}anstva i judaizma, s desecimadàmija, katoli~kih i pravoslavnih crkava i sinagoga,smje{tenih na prostoru od svega nekoliko stotinametara kvadratnih. Usto, Sarajevo ima jednu oso-bitost koju nema ni sam Jerusalem:

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM2

Lonely Planet, najve}i svjetski turisti~ki nakladnik i TV producent, proglasio je Sarajevo jednom od 10 najpoèljni-

jih svjetskih turisti~kih destinacija za 2010. godinu.

[ETNJA SARAJEVOM I OKOLINOM

SARAJEVO KROZ HISTORIJU

Prema predaji, u najstarije doba, u vrijeme Bosanskog kraljevstva, prije nego {to su Osmanlije osvojili Bosnu,

Sarajevo se zvalo Zlatni do: «... toliko je bilo lijepo i bogato». I danas u Sarajevu, podno planine Trebevi}, jedno

brdo nosi naziv Zlati{te, gdje se po legendi nekada kopalo zlato...


Upravo u Sarajevu nalazi se najpoznatije neolitskoprahistorijsko nalazi{te na teritoriji Balkana – but-mirska kultura, koja je ovdje bila prisutna izme|u2400. i 2000. godine prije nove ere. Pored ~uvene„butmirske kulture“, u Sarajevu su svoje tragoveostavila i ilirska plemena iz bronzanog i èljeznogdoba – iskopine naselja na Soukbunaru, Debelombrdu, Zlati{tu i u Kotorcu. Nakon dugotrajnih rim-sko-ilirskih ratova i neuspjeha Batonovog ustankaprotiv Rima, ova se carevina zadugo naseljava naprostorima dana{nje Bosne i Hercegovine, tetragove rimske anti~ke kulture nalazimo u naseljuIlidà, gdje su postojale termalne banje s toplomvodom u objektima za lije~enje, ali i u rasko{nim vil-ama za stanovanje. Do danas su sa~uvani samo di-jelovi temelja zgrada i nekoliko prelijepih podnihmozaika, kao i na teritoriju dana{njeg najuèg cen-tra grada, izme|u Ko{evskog potoka i potokaSu{ice, uz rijeku Miljacku. Iz slavenskog srednjov-jekovlja ba{tinimo ste}ke, od kojih je nekolicinaporedana uz obalu rijeke Miljacke na Skenderiji, is-pred Zemaljskog muzeja, te na proplancima planineBjela{nice.

Grad Sarajevo nije dijelio sudbinu mo}ne srednjo-vjekovne Kraljevine Bosne, koja je u 14. i 15.stolje}u, u slavno vrijeme samostalnosti i velikeekonomske i politi~ke mo}i, zaposjedala i dobar diosusjedne Hrvatske i Srbije, kao i jadranskog pri-morja i otoka. Temelje Sarajevu, glavnom graduBosne i Hercegovine, postavili su 1462. godineOsmanlije, tokom osvaja~kih pohoda, koji }e uBosni ostati narednih 415 godina. Dogra|ivali su irazvijali Sarajevo toliko brzo i toliko izda{no da jeve} u 16. stolje}u bilo jedan od najve}ih, najbogatijihi najljep{ih gradova Osmanlijskog carstva, koje serasprostiralo na tri kontinenta, i koje je u to vrijemebilo najve}e carstvo na svijetu. Kako su Sarajevo

gradili osvaja~i sa Istoka, ono je poprimalo i kontureorijentalnoga grada, koje u svome historijskom jez-gru nije izgubilo ni do dana{njih dana, mada su u tovrijeme u Sarajevu gra|ene i crkve, dvije pravosla-vne i jedna katoli~ka, te dvije sinagoge, upripadaju}im stilovima.

Slabljenjem Osmanlijskog carstva Bosna bivaprepu{tena okupaciji i aneksiji od Austro-Ugarskemonarhije, pod ~ijom vla{}u je bila od 1878. do 1918.godine. Prisustvo srednjoevropske kulture i arhi-tekture vidljivo je i danas u centru grada, u gra|evi-nama podizanim u vi{e zapadnoevropskiharhitektonskih stilova, na stambenim zgradama, vi-lama i pala~ama, na crkvama i samostanima, naupravnim i zgradama poslovne namjene. To je bioperiod industrijalizacije, razvoja, dru{tvenih pro-mjena i obrazovanja.

Zatim slijedi period Bosne i Hercegovine u sastavuKraljevine Jugoslavije (1919-1941), potom Nezavi-sne dràve Hrvatske (1941-1945), te socijalisti~keJugoslavije (1945-1991). Republika Bosna i Herce-govina je samostalnost ponovo dobila 1992. godine,kada po~inje i najduà opsada jednoga grada u mo-dernoj historiji ratovanja u trajanju od 1.425 dana(1992-1995). Sarajevo je, uz sve to, poznato i kaograd u kojem je izvr{en atentat na prestolonasljed-nika Austro-Ugarske monarhije Franju Ferdinandai njegovu suprugu Sofiju Hohenberg, {to je bio ne-posredan povod za po~etak Prvog svjetskog rata.

Ali Sarajevo nije poznato samo po ratovima iosvaja~ima. Ovdje je odràna i jedna sjajna olimpi-jada, ta~nije XIV zimske olimpijske igre, godine1984.


Samo u Sarajevu, i nigdje vi{e na planeti Zemlji, na povr{ini od jednog kilometra, svake 32 godine (to se

dogodilo u 2008/2009. godini) susretnu se u jednom mjesecu muslimanski Kurban-bajram, jevrejska Hanuka,

katoli~ki Boì}, Nova hid`retska godina, Nova godina po gregorijanskom kalendaru, pravoslavni Boì} i

Nova godina po julijanskom kalendaru. To su blagdani najpoznatijih svjetskih religija u jednom mjesecu, u

jednoj zemlji, ~ak u jednom danu...


Ba{~ar{ija

Nastanak Ba{~ar{ije (tur. glavna ~ar{ija) vezuje seza Isa-bega Ishakovi}a, osniva~a Sarajeva, koji jegradio zadu`bine na objema stranama rijeke Milja-cke ve} polovinom 15. stolje}a, zatim za najve}egsarajevskog dobrotvora Gazi Husrev-bega i njegovaimpozantna djela, kao i pojedine carske namjesnikei bogatije gra|ane Sarajeva koji su izgradili ve}i brojobjekata kao svoje zadu`bine.

Grad sa Carstvom u usponu brzo je rastao, pa je sa-rajevska âr{ija u potpunosti izgra|ena do kraja 16.stolje}a, kad Sarajevo doìvljava najve}i procvat. Uto vrijeme u âr{iji postoji 80 vrsta zanata, organi-ziranih u esnafe. Grade se i objekti op}e upotrebe:dàmije, bezistani, hanovi i karavan-saraji, hamami,vjerske {kole i tekije, daire, ~esme, {adrvani...

Krajem 16. stolje}a, uz Istanbul, Solun, Jedrene iAtinu, Sarajevo postaje jedan od pet najve}ih gra-dova na Balkanu. U Sarajevo se dolazi i iz njegaodlazi radi velikih trgova~kih i dràvni~kih poslova.Sarajevo postaje grad bogatih i mo}nih ljudi. Bogat-stvo pojedinih trgovaca mjerilo se duìnom njihovihkaravana. Kako kaè predaja, kad bi ulazili njihovi

karavani, ~elni ljudi karavana su se ve} odmarali ugradu dok su posljednji jo{ bili koji kilometar dalje,na najisto~nijoj kapiji grada, Kozijoj }upriji.

Nismo bez razloga odlu~ili da u obilazak Sarajevakrenemo od Sebilja, jednog od za{titnih znakovaSarajeva, od jedne ~esme koja, kao i sve ~esme,omogu}uje prolaznicima da utaè è|, da se u vre-lim ljetnim danima okrijepe i umiju, u ovom slu~ajuneopisivo slatkom i hladnom sarajevskom vodom.Zbog toga ovdje postoji legenda koja kaè da ko sejednom napije vode s neke od sarajevskih ~esmipoèljet }e ovaj grad ponovo posjetiti. Tako je 1753.godine nikla ova poznata ~esma, uz desetke i sto-tine prije i kasnije izgra|enih ~esama po mahalama.

Sebilj je centralno mjesto Ba{~ar{ije, trgova~kog di-jela grada sa bezbroj uli~ica i du}ana prepunih robe,od kojih je u pro{losti svaka bila centar jednog odmnogobrojnih ovda{njih zanata, pa ulice i danasnose nazive po njima. Ba{~ar{ija je, s druge strane,pa`ljivo smje{tena u sredi{te grada, okruèna sasvih strana stambenim kvartovima i ku}ama, sba{~ama i s predivnim pogledom prema âr{iji, kaocentru svih poslovnih i dru{tvenih zbivanja u gradu.Tako Ba{~ar{ija stoji ovdje kao kakva otvorena po-


[ETNJA KROZ HISTORIJSKU JEZGRU GRADA


zornica usred anti~kog amfiteatra {to ga s pozorni-com ~ine okolne mahale, ulice i ku}e.

Na Ba{~ar{ijskom trgu nalazi se i Ba{~ar{ijskadàmija, veoma lijepo izvedena kamena gra|evinaiz 1528. godine, s predivno odràvanom |ul-ba{~om(ruì~njakom) te s jednim {adrvanom (fontanom) udvori{tu dàmije i jednim ispred nje. U ovoj, kao idrugim dàmijama na {irem lokalitetu Ba{~ar{ije,u pro{losti su dnevne molitve uglavnom obavljali~ar{ijski majstori, trgovci i ugostitelji.

Zanatski sokaci

Kazandìluk je jedina ulica starog Sarajeva koja je idanas sa~uvala prvobitnu funkciju i donekle izgled.U Kazandìluku se vi{e od pet stolje}a njegujeru~na izrada i cizeliranje bakarnog i kalajisanogposu|a i drugih predmeta za ku}nu upotrebu.

Kazandìje su bili nadaleko poznati po svomeumije}u i kvalitetu proizvoda, pa su, osim za potrebedoma}eg stanovni{tva i za vojsku, svoju robuizra|ivali i za velike tr`nice drugih gradova Osman-lijskog carstva. Dana{nji majstori ne zaostaju zasvojim precima. Vje~nu dilemu posjetilaca ovakvih~ar{ija razasutih po svijetu o tome je li roba koja seprodaje ru~ni rad ili samo naknadno preure|ena in-dustrijska roba na najbolji na~in razrije{ili su u Sa-rajevu upravo njegovi majstori kazandìje serijomoriginalnih i do tada nepoznatih proizvoda naprav-ljenih od mesinganih ~ahura razli~itih artiljerijskihprojektila iz ratnog perioda.

Bravadìluk je nekada bila ulica zanatlija bravara.Danas u njoj nema bravarskih radnji, nego se u njojnalazi veliki broj tradicionalnih restorana –buregdìnica, a{~inica, }evabdìnica. Stoga je ovocarstvo bosansko-orijentalne kuhinje postalo ne-zaobilazno mjesto svih posjetitelja Sarajeva.

A{~inice i }evabdìnice ne{to su posebno i za Ev-ropu i svijet. To su male privatne kuhinje i ro{tiljniceu kojima se sjedi samo onoliko koliko se jede. Na-metnuo je to obi~aj ba{~ar{ijskih zanatlija i trgovacada ovdje nabrzinu doru~kuju ili ru~aju, a zatim sevra}aju na posao, u svoj du}an, u kojemu provodedan od ranog jutra do ak{ama (prvog sumraka),prekidaju}i posao samo kad jedu i klanjaju baremjednu od pet dnevnih molitvi u nekoj od ~ar{ijskihdàmija. Ve~erali bi uvijek u vlastitoj ku}i, ako jemogu}e u ba{~i ili kraj prozora, s predivnim pogle-dom na grad.

Pored ovih zanata, u Sarajevu su postojali i drugiesnafi koji su ~inili sarajevsku ~ar{iju: abadìje(kroja~i seoske odje}e od doma}eg platna); atari(apotekari/travari); baltadìje (zanatlije za izradu

balti – vrsta oru`ja u obliku sjekire); bardak~ije (ke-rami~ari); bi~ak~ije (noàri); ~izmedìje (obu}ari);}ur~ije (krznari); hala~i (jorgandìje, pucari vune ipamuka); halvadìje (slasti~ari); kujundìje(proizvo|a~i nakita); sara~i (sedlari); tabaci (koàri)i drugi.

Dubrova~ke daire (Muzej sevdaha)

Daire predstavljaju skupinu skladi{ta trgova~kerobe (magaza). Sarajevo je jedini grad u Bosni kojije imao daire, i to ne jedne, nego tri. Daire u uliciHala~i gradili su dubrova~ki kamenoresci, po ~emusu i dobile ime. Poznate su i kao Velike daire. Izgra-dio ih je 1776. godine trgovac hadì Ibrahim. Imalesu devet magaza.

Ovdje danas djeluje jedinstvena institucija u svijetu– Muzej sevdaha ili Art ku}a sevdaha (ar. sevdah –ljubavni zanos, ~e`nja), u potpunosti posve}ena sev-dahu kao ovda{njem najzna~ajnijem muzi~kombrendu.


Pa~e za kralja

Prema predaji, u vrijeme Kraljevine Jugoslavije (1919-1941) iz jedne ovda{nje a{~inice se barem jednomsedmi~no avionom odnosilo jelo na kraljev dvor u Beo-gradu, naj~e{}e pa~e, ali i druga jela i poslastice.

Ne{to {to ima samo Sarajevo

Ako Muzeju sevdaha pridodamo Historijski muzej Sara-jeva i njegovu postavku predmeta za preìvljavanjetokom opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine, zatim„Tunel spasa“ prokopan ispod aerodromske piste ratne1993. godine, te postavku Sarajevskog atentata (Muzej„Sarajevo 1878-1918“), moèmo re}i da Sarajevo ima~etiri uistinu originalne muzejske postavke, ne{to {tonema niti moè imati vi{e iko u svijetu.

Sarajevske kafane

Na Ba{~ar{ijskom trgu, ali i u okolnim uli~icama i ma-halama, postoji ritual pravljenja i pijenja tradicionalnebosanske kahve/kafe, koja se priprema u bakarnojdèzvi i pije iz fildàna, uz ~a{u vode i rahatlokum (slatkaèlatinozna poslastica). U nekim od starinskihba{~ar{ijskih kafanica moète popiti i sok od smreke,osvjeàvaju}e kiselkasto pi}e od planinske biljke smreke,koje se ljeti sluì s ledom. U pojedinim slasti~arnamaljeti posluùju i bozu, poznato sarajevsko osvjeàvaju}epi}e od kukuruznog bra{na i {e}era, koje ima kiselkastokus. Slatki napitak salep, kojem pripisuju ljekovita svo-jstva, pije se vru}, iz malih ~a{a. Sarajevo je svoju prvukafanu dobilo jo{ 1570. godine.


Brusa-bezistan (depandans MuzejaSarajeva)

Sagradio ga je 1551. godine veliki vezir Rustem-pa{a Opukovi}, zet sultana Sulejmana Veli~anstve-nog. Sluìo je za prodaju svile, koju je ovaj pa{aproizvodio u Bursi u Maloj Aziji. Danas je u njemusmje{tena jedna od postavki Muzeja Sarajeva, sveoma dobro izvedenom maketom stare sarajevske~ar{ije, koju svakako vrijedi pogledati.

Kako je Sarajevo ~esto gorjelo, u dvije posebne ka-mene ni{e Brusa-bezistana, neku vrstu gradskogtrezora, pohranjivani su najva`niji gradski doku-menti. Upravo zahvaljuju}i tome sa~uvano je neko-liko veoma zna~ajnih spisa za grad Sarajevo izosmanlijskog perioda. Sve ostalo izgorjelo je upoàrima koje su iza sebe ostavljale trupe EugenaSavojskog 1697. godine.

Sara~i

Jedna je od prvih sarajevskih ulica, nastala u prvojpolovini 16. stolje}a. Danas je to centralna ulicaBa{~ar{ije. Ime je dobila po sara~ima, zanatlijamakoji izra|uju i prodaju predmete od koè. Neki odnjih su bili najbogatiji gra|ani u Sarajevu, a me|unjima je bilo i nekoliko zna~ajnih dobrotvora. USara~ima su nastale neke od najzna~ajnijih

gra|evina starog Sarajeva – Kolobara han, Begovadàmija, Kur{umlija medresa, Hanikah, Mori}a han,Gazi Husrev-begov bezistan, Sahat-kula i druge.Gazi Husrev-beg je podigao 200 du}ana u sarajev-skoj ~ar{iji, od toga 60 u Sara~ima.


Sarajevski bezistani

Bezistani su daleke prete~e savremenih robnih ku}a, re-dovito gra|eni kao prostrane i masivne kamenegra|evine. Bezistani su u Osmanlijskom carstvu gra|enisamo u ve}im gradovima. înjenica da su u Sarajevu po-dignuta tri bezistana kazuje o nekada{njem zna~aju Sa-rajeva kao zanatskog i trgova~kog centra. Od trisarajevska bezistana, dva su sa~uvana do danas – Ru-stem-pa{in i Gazi Husrev-begov. Mehmed-begov je davnosru{en, Rustem-pa{in je postao muzej, a Gazi Husrev-begov jo{ sluì prvobitnoj namjeni – trgovini.

Sarajevski hanovi i karavan-saraji

Ove davne prete~e dana{njih hotela sluìle su za smje{tajputnika i robe. U njima je nu|en besplatan trodnevni bo-ravak svakom putniku namjerniku, ma koje vjere i bojekoè bio. U Sarajevu i njegovoj okolini je 1878. godinebilo 50 hanova, od kojih 45 na podru~ju grada. Gotovosvi hanovi i druge javne gra|evine poklon su pojedinacagradu Sarajevu. Poznatiji su bili Gazi Husrev-begovi ha-novi, Ta{lihan, \ulagin han i Mori}a han, Skender-pa{inkaravan-saraj, Kemal-begov karavan-saraj, Pehlivanov,Hadì Be{irov i drugi.


Kolobara han (sjeverni ulaz)

Ovo je bio prvi sarajevski han, a izgradio ga je kaopoklon gradu njegov osniva~ Isa-beg Ishakovi} sre-dinom 15. stolje}a. Han je imao 40 soba i mogao jeprimiti 400 ljudi i 35 konja. Sada se unutar zidinahana nalazi kafana s lijepom ljetnom ba{tom u kojojse sluì bosanska kahva/kafa.

Uz vanjske zidove Kolobara hana vremenom su do-zidane male trgova~ke radnje, koje su u potpunostiokruìvale han, a koje su nazvane Trgovkama popazar-bulama (perz. trgovke), ènama koje su ne-kada u ovim radnjama prodavale svoje rukotvorine.

Mori}a han

Sagra|en je krajem 16. stolje}a iz sredstava GaziHusrev-begovog vakufa. Mori}a han je jedinisa~uvani sarajevski han. Unutra{nje pokaldrmljenodvori{te opasavale su {tale i magaze. Na spratu subile sobe za goste. Danas se u prizemlju hana nalazinacionalni restoran s ba{tom, prodavnica perzijskih}ilima, te nekoliko kafana u kojima moète popitioriginalnu bosansku kahvu/kafu serviranu u poseb-nom starinskom posu|u.

Begova dàmija

Najzna~ajnija islamska gra|evina u Bosni i Herce-govini, izgra|ena 1531. godine kao zadu`bina GaziHusrev-bega, namjesnika u Bosni. Arhitektonskimrje{enjima Adèma Esira Alija, izvedenim u ranoi-stambulskom stilu, Begova dàmija spada u vrhosmanlijskog graditeljstva 16. stolje}a. AnsamblBegove dàmije ~ine {adrvan (javna ~esma s vi{emlazova), mekteb (vjerska {kola), abdesthana s to-plom vodom (prostorija za obredno pranje), turbeta(mauzoleji) Gazi Husrev-bega i Murat-bega Tardi}a,harem (groblje), muvekithana (prostorija za mjere-nje i utvr|ivanje ta~nog vremena za molitvu).


Gazi Husrev-beg

Sin je Ferhat-bega (Bosanca) i Seldùke, k}erke sultanaBajazita II, ro|en u Serezu oko 1480. godine, gdje mu jeotac bio namjesnik. Husrev-beg je 1521. postavljen za na-mjesnika u Bosni, kojom je upravljao, uz tri kra}a pre-kida, sve do smrti 1541. godine.

Sve svoje bogatstvo, koje je bilo ogromno, Gazi Husrev-beg je poklonio Sarajevu i njegovim gra|anima, u~iniv{ito podizanjem monumentalnih gra|evina koje je oporu~iokroz islamsku instituciju vakufa. Sa svojim zadu`binama,on je najve}i i najva`niji vakif (onaj koji daje {to u vakuf)u Sarajevu. Od 1521. do 1541. godine gradi Begovudàmiju (najve}u na Balkanu), hamam, bezistan, han(Ta{lihan), medresu Kur{umliju, Hanikah (dervi{ku te-kiju), imaret (kuhinju za siroma{ne), musafirhanu(kona~i{te za putnike), te zavje{tava novac za biblioteku.Usto, gradi 200 du}ana za izdràvanje njegovog vakufa,iz ~ijih sredstava su nakon vakifove smrti izgra|eniSahat-kula, Mori}a han i prva sarajevska bolnica. Le-genda kaè da je Gazi Husrev-beg za odràvanje svojihzadu`bina dao ~ak i svoje skupocjeno odijelo, te da muje sud poklonio odje}u.

Sarajevske ~esme i {adrvani

Propisima o ~isto}i tijela islam je muslimanima namet-nuo specifi~an kult vode i ~isto}e kao trajnu civilizacijskutekovinu. Stoga je voda na svakom koraku bila jedan odosnovnih zahtjeva svakog osmanlijskog grada, pa i Sa-rajeva.

Prvi vodovod Sarajevo je dobilo sredinom 15. stolje}a, dabi tokom 16. stolje}a bio znatno pro{iren. Krajem osman-lijskog perioda u Sarajevu je bilo stotinu pedeset {est~esmi i vi{e {adrvana, gra|enih od kamena, ve}inom kaoprivatne zadu`bine.


Sahat-kula i muvekithana

Izgra|ena je u 17. stolje}u iz sredstava Gazi Husrev-begovog vakufa. Sat jo{ pokazuje vrijeme na turskina~in, {to zna~i da dvanaest sati pada ta~no u tre-nutku zalaska sunca. Zbog potrebe muslimana zaobavljanjem pet dnevnih namaza (molitvi) u grado-vima Osmanlijskog carstva se po~inju graditi sahat-kule. Sarajevska sahat-kula bila je jedna od najvi{ih,ali i najljep{ih u Bosni i Hercegovini. Poslije au-strougarske okupacije dogra|ene su donje zone ob-jekta, a sat su u Londonu kupili sarajevski trgovci.Posljednju pozlatu kazaljki sata napravili su profe-sori sarajevske [kole umjetni~kih zanata 1950. go-dine.

Imaret i musafirhana

U kompleksu Sahat-kule nalazio se Gazi Husrev-begov imaret, besplatna kuhinja za slu`benike ob-jekata njegovog vakufa, studente i sirotinju. U istomansamblu bila je i musafirhana, ku}a ure|ena zaputnike namjernike, u kojoj se moglo besplatno tridana jesti i kona~iti. Za vrijeme austrougarske oku-pacije musafirhana je prvobitno sluìla kao vojnimagazin, a kasnije kao oficirski klub, kojem je datnaziv Aeroplan. Danas su tu privatna pekara, sla-sti~arna i nacionalni restoran s lijepom ba{tom. Uovom restoranu moète uìvati u tradicionalnim

bosanskim slatkim specijalitetima, od kojih vampreporu~ujemo baklavu, hurma{ice, ruìce, tufahijei kadaif.

Kur{umlija medresa

Visoka vjerska {kola, Gazi Husrev-begova zadu`binaiz 1537. godine, posve}ena dobrotvorovoj majciSeldùki, k}erki sultana Bajazita II. U svoje vrijemebila je pandan najpoznatijim evropskim univerzite-


Mula Mustafa Ba{eskija

U prostoru male pisarnice ispod Sahat-kule u Mudèli-tima nastale su najzna~ajnije stranice zapisa o Sarajevuiz 18. stolje}a. Sve {to se oko njega de{avalo u perioduod gotovo 60 godina pedantno je biljeìo Sarajlija MulaMustafa Ba{eskija (1731-1809), autoriziraju}i tako vla-stiti „Ljetopis“, najdragocjeniji pisani izvor za izu~avanjestarog Sarajeva 18. stolje}a.

Vrijeme a la turka

Po hid`retskom mjerenju vremena novi dan uvijekpo~inje ta~no u trenutku zalaska sunca. Kako su zbognejednake duìne dana potrebne svakodnevne korekcije,uz Sahat-kulu je osnovana posebna institucija sa osno-vnim astronomskim instrumentima, muvekithana, i za-poslen muvekit, koji odre|uje satnicu dnevnih molitvi.


tima. Medresu Seldùkiju narod je prozvaoKur{umlijom zbog njenog olovnog krovnog po-kriva~a (tur. kur{um – olovo). Ima centralni atrij strijemom i stupovima, dvanaest u~ionica i salu zapredavanja, dershanu. Na centralnom mjestu hele-nisti~kog dvori{ta je {adrvan. Objekt je gra|en odkamena. Svaka prostorija pokrivena je zasebnomkupolom i ima vlastiti kamin i odàk. Sluì kaoumjetni~ki izlo`beni prostor.

Gazi Husrev-begova biblioteka

U starom Sarajevu je bilo 70 mekteba (osnovnihvjerskih {kola) i 12 medresa. Uz dàmije, medrese,tekije i mektebe, nastajale su i biblioteke. Ve} u tovrijeme najzna~ajnija je bila biblioteka koju je u svo-joj medresi uvakufio Gazi Husrev-beg, odrediv{istalni priliv novca za nabavku novih knjiga. Tako jeona vremenom postala riznica orijentalne kulture imudrosti, spisa, i knjiga neprocjenjive vrijednosti.Danas je to specijalizirana orijentalna bibliotekagdje se ~uvaju nau~na saznanja o kulturnom na-slije|u, prvenstveno iz osmanlijskoga doba. To suizuzetno vrijedni izvori za izu~avanje privredne i kul-turne historije ovda{njih naroda u periodu od preko400 godina. Fond biblioteke broji 50.000 svezaka, od~ega 7.000 rukopisa i 4.500 dokumenata. Nakonmnogih selidbi tokom proteklih skoro petsto godinaGazi Husrev-begova biblioteka je kona~no dobilaadekvatan smje{taj.

Hanikah

Gazi Husrev-begova zadu`bina, podignuta 1531, istegodine kad i njegova dàmija. Prvobitna gra|evinaHanikaha (perz. hanikah – tekija s internatom zadervi{e) bila je objekt pravougaonog oblika sa 14 ka-bineta i simahanom, prostorijom u kojoj se obavljadervi{ki obred zvani zikr. Bila je to lijepa gra|evinas atrijem ispod stupova, dvori{tem i {adrvanom. Ha-nikah je vi{e puta stradao u poàrima i obnavljan, agotovo u potpunosti je nestao 1931. godine, kada jegra|ena zgrada nove medrese, kasnijeg Islamskogfakulteta. Po uzoru na prvobitnu gra|evinu, Hanikah

je iznova izgra|en 2000. godine. Dodan je jedino po-kretni stakleni krov koji pokriva unutra{nje dvori{te.

Gazi Husrev-begov bezistan

Gra|en je u etapama izme|u 1537. i 1555. godine,kao drugi sarajevski bezistan iz Gazi Husrev-begovezadu`bine. Pravougaonog je oblika, dug 109 metara,sa zasvo|enom unutra{njom ulicom, prvobitno po-kriven olovom. Bezistan ima ~etiri ulaza, dva iz GaziHusrev-begove ulice i po jedan iz ulica Ferhadija iZelenih beretki.

Gazi Husrev-begova (Zlatarska) ulica

Gra|ani Sarajeva je zovu Zlatarskom ulicom. Jed-nom svojom stranom grani~i sa Gazi Husrev-bego-vim bezistanom, du` ~ijeg isto~nog zida suprodavnice izgra|ene nakon adaptacije Bezistanapo uzoru na prvobitni izgled objekta. Ulica grani~i is Kujundìlukom (tur. kujundìja – zlatar), koji je i poimenu i po svojim zanatima zlatarska ulica. Grani~ii s ulicom Mudèliti mali, manjom sarajevskom uli-com nekada{njih knjigovezaca (ar. mudèlit – knji-govezac).

Slatko }o{e - susret Istoka i Zapada

Dobilo je ime po slasti~arnama, koje se od davninanalaze na ovome mjestu. Upravo na ovom prostorunapravljen je koncem 19. stolje}a nagao arhitekton-ski rez u srcu starog Sarajeva, pa je na tom grad-skom raskri`ju golim okom vidljiv susret dvijucivilizacija, tradicija, kultura, navika ìvljenja i sta-novanja. Ovdje su se dolaskom Austro-Ugarske mo-narhije u Bosnu i u Sarajevo susreli i doslovcedotaknuli Istok i Zapad. Staro Sarajevo se protezaloi dalje, preko dvjestotinjak metara udaljenog GaziHusrev-begovog hamama, pa sve do Magribijedàmije na Marindvoru, dobra dva kilometra nizvo-dno. Ovdje, me|utim, zavr{ava 16. stolje}e i zlatnodoba Sarajeva – vrijeme u kojem je podignuto vi{eod 100 dàmija, preko 300 du}ana, {est tekija,sedam hamama, vi{e medresa, biblioteka, mostova,



hanova, karavan-saraja...

Stari i Novi hram

U Sijavu{-pa{inoj mahali (il Kortiò), na {irem pro-storu Ba{~ar{ije, izgra|ene su dvije sinagoge, poz-nate kao Stari hram i Novi hram.

Stari hram (depandans Muzeja Sara-jeva)

Stari hram (Il kal grandi) sagra|en je 1581. godine.U velikim sarajevskim poàrima dva puta je gorio,prvi put 1697. godine, kada je Sarajevo popalioEugen Savojski, i drugi put 1788. godine. Hram jetemeljno obnovljen 1909. godine, kada je dobioelektri~nu rasvjetu, a kamena fasada je omalteri-sana i postavljen je novi krov. U Drugom svjetskomratu nacisti su ga te{ko razorili. U njemu je danassmje{ten Muzej Jevreja BiH, kao depandans MuzejaSarajeva.

Unutra{nji prostor Starog hrama podijeljen je na tribroda. Njegov prednji dio je posve}eni prostor i sluìza propovijed, a dva bo~na broda hrama, kao i diona sjevernom dijelu, imali su po dva sprata, {to jebio uvjet bogoslu`ja. Prostor na spratu je bio nami-jenjen ènama, dok su u prizemlju bili mu{karci.

Novi hram (Il kal vjeù)

Ovaj hram izgra|en je 1821. godine zbog pove}anogbroja vjernika u Sarajevu. Danas sluì kao likovnagalerija. Pored ovih dviju sinagoga, u Sarajevu po-


Jevrejsko groblje s kapelom na Borku

Iznad naselja Kova~i}i, na lokalitetu Borak, nalazi seStaro jevrejsko groblje i kapela na kojem su gotovo ~eti-risto godina sahranjivani sarajevski Sefardi. Osnovano je1620. godine, a najstariji o~uvani spomenik je iz prve po-lovine 17. stolje}a. Za ovo groblje se tvrdi da je najljep{ejevrejsko groblje u Evropi, jer su nadgrobni spomenicioblikovani kao zaobljeni sarkofazi po obliku jedinstveniu jevrejskom svijetu.

Jevreji u Sarajevu

Sefardski Jevreji prognani su krajem 15. stolje}a iz [pa-nije (zajedno sa {panskim muslimanima) od tada{njihvladara kraljice Izabele i kralja Ferdinanda Aragonskog,pa su potraìli nova uto~i{ta u Evropi. Osmanlijski sultanisu primili ove prognanike u Carstvo, garantiraju}i imgra|anska prava, ravnopravnost, slobodu trgovanja iza{titu. Tako su Sefardi po~etkom 16. stolje}a po~eli pri-stizati i u Bosnu, pa i u Sarajevo. Sa sobom su donijelislavnu Hagadu (danas poznatu kao Sarajevska hagada),bogato iluminiranu molitvenu knjigu za ku}nu upotrebu,neprocjenjive materijalne i duhovne vrijednosti.


stoje jo{ dvije – veliki novi jevrejski hram – Templ,te A{kenaska sinagoga, koja je danas jedina u funk-ciji prvobitne namjene i u ~ijem okrilju djeluje Je-vrejska op}ina Sarajeva.

Dàmija Ferhadija

Zadu`bina Ferhad-bega Vukovi}a Desisali}a, bo-sanskog sandàk-bega iz srednjovjekovne plemi}-ke porodice, izgra|ena 1562. godine. Ulica nasjevernom obodu dàmije danas nosi naziv uteme-ljitelja dàmije. Uz dàmiju se nalazi i manje me-zarje u kojem su sahranjivani predstavnicijanji~arskog odàka i ~lanovi poznatih porodica sta-rog Sarajeva.

Katedrala

Katoli~ka prvostolna crkva Vrhbosanske nadbisku-pije posve}ena Srcu Isusovu. Sagra|ena je po pro-jektu Josipa Vanca{a 1889. godine u neogoti~komstilu, s elementima neoromantike. Moè primiti1.200 ljudi. Izgra|ena je na mjestu nekada{njeg ka-ravan-saraja i sjedi{ta janji~arskog odàka ({taba)poznatom kao Agina kapija, na placu usred novona-stalih gradskih blokova gra|enih po ugledu na gra-dove srednje Evrope. Od Katedrale, okruènebrojnim gradskim kafi}ima, pruà se poznata [tro-smajerova ulica – tako|er veoma popularna za po-podnevnu kaficu u nekoj od ljetnih ba{ti.[trosmajerovu ulicu projektirali su slavni sarajevskiarhitekti Karl Parìk i Josip Vanca{, po principu‘svakome po jedna strana ulice’. Parìkov, zapadniblok zgrada, s luksuznim stanovima za iznajmljiva-nje, bio je u vlasni{tvu tr{}anskog trgovca Giusep-pea Vita Saloma.

Gazi Husrev-begov hamam (Bo{nja~kiinstitut)

To je bilo javno kupatilo impresivnih dimenzija isavr{enog sklada. Predstavlja jo{ jedno svjedo~an-stvo o ovda{njem kultu ~isto}e i vode, a izgra|eno

je iz Gazi Husrev-begovog vakufa u razdoblju od1537. do 1539. godine. Hamam je imao ènsko imu{ko odjeljenje. U 19. stolje}u dogra|eni su i ba-zeni za ritualno pranje Jevreja. Nakon Prvog svjet-skog rata hamam je izgubio svoju funkciju, a nakonDrugog svjetskog rata bio je adaptiran u no}ni bar ikockarnicu. Danas se nalazi u sastavu reprezenta-tivnog kompleksa Bo{nja~kog instituta vakifa Adil-bega Zulfikarpa{i}a.

Bo{nja~ki institut – Fondacija AdilZulfikarpa{i}

Bo{nja~ki institut, jedna od najzna~ajnijih institucijakulture na prostorima Bosne i Hercegovine, s fon-dom umjetni~ke i bibliote~ke gra|e od neprocjenjiveduhovne i materijalne vrijednosti, otvoren je 2001.godine. Posjeduje knjigoveznicu, biblioteku, arhivdokumenata (originali i kopije dokumenata razli~itihrazdoblja Bosne i Hercegovine i susjednih dràva),dokumentacijski centar o ratu 1992-1995. godine,grafi~ki centar (fotografije, stare razglednice,grafi~ke listove, videokasete, reprodukcije, kalen-dare, plakate iz razli~itih perioda), kartografskuzbirku (historijske i geografske karte), zbirku umjet-


Adil-beg Zulfikarpa{i}

Najpoznatiji bosanski politi~ki disident socijalisti~ke Ju-goslavije. Postaje poznat kao najbogatiji Bosanac u ino-zemstvu, ali i kao zapaèna osoba kulturnog, javnog ipoliti~kog ̀ ivota. Godine 1988. utemeljio je Bo{nja~ki in-stitut u Zuerichu. Podru`nicu Bo{nja~kog instituta u Sa-rajevu otvara 1991. godine, a Institut i Fondacija po~injus radom 2001. godine.

Sarajevski hamami

Poslije dàmija, najljep{i i najmonumentalniji objektiislamske arhitekture su hamami. Iako je u Sarajevusvaka bolje stoje}a ku}a imala i kupatilo, u ovom graduje u 16. stolje}u bilo sedam javnih banja, svih sedamizgra|enih od kamena, prekrivenih kupolama. Do danasje o~uvan samo Gazi Husrev-begov hamam.


nina, knjiàru i antikvarnicu, te vlastitu izdava~kudjelatnost.

Gradska tr`nica i pijaca Markale

Zgradu Gradske tr`nice (njem. Markthalle) projekti-rao je August Butsch 1894. godine. Tr`nica je otvo-rena 1895. godine i do danas sluì prvobitnojnamjeni. Najbolji opis ovog monumentalnog zdanjaaustrougarske gradnje dao je svojevremeno Ham-dija Kre{evljakovi}, ugledni histori~ar i najzna~ajniji„biograf“ Sarajeva: Njena zgrada vi{e nalikuje ka-kvom teatru nego prostoriji u kojoj se prodaje zeleni meso. Prekoputa Tr`nice nalazi se poznata otvo-rena pijaca Markale.

Grand hotel (Zavod za platni promet)

Nakon hotela Evropa, izgra|enog 1882. godine, ovoje bio drugi veliki sarajevski hotel. Izgra|en je 1893.godine prema projektu arhitekata Karla Parìka iJosipa Vanca{a, u duhu rane renesanse, za trgovcaDanijela Saloma. Otvoren dvije godine nakon izgra-dnje, 1895, radio je godinu dana, da bi zgrada nakontoga vi{e puta mijenjala namjenu.

Pala~a HKD „Napredak“

Reprezentativna gra|evina podignuta u glavnoj sa-rajevskoj ulici Mar{ala Tita kao dom Hrvatskog kul-turnog dru{tva „Napredak“. Gradnja je zavr{ena1913. godine, po projektu arhitekte Dioniza Sukna,u stilu secesije s pseudomaurskim elementima.Zgrada „Napretka“ tokom ~itave svoje historije bilaje jednim od sredi{ta kulturnog i javnog ìvota grada


Prvi elektri~ni tramvaj u Srednjoj Evropi

Prvi tramvaj u Sarajevu krenuo je ta~no za Novu 1885.godinu. Bio je to tramvaj na konjsku vu~u. Dvadeset go-dina kasnije, 1. maja 1905. godine, krenuo je prvi sara-jevski elektri~ni tramvaj, kao prvi u Srednjoj Evropi, naBalkanu i u Austro-Ugarskoj monarhiji. Tramvajske {ineprolazile su i pokraj Markala, do dana{njeg Trgaoslobo|enja, gdje se nalazila tramvajska stanica.

Vje~na vatra

Vje~na vatra je spomenik oslobodiocima grada i civilnim`rtvama Drugog svjetskog rata. Spomenik je postavljenna prvu godi{njicu oslobo|enja Sarajeva, 6. aprila 1946.godine, ispred objekta nekada{njeg Grand hotela, u stro-gom centru grada. Plamen na spomeniku je bio uga{ensamo za vrijeme opsade Sarajeva 1992-1995. godine.


Sarajeva. Godine 1913. otvoreno je kino „Imperijal“.U prizemlju je caffe slasti~arna „Imperijal“, a nakonDrugog svjetskog rata ustanovljava se „Kamerniteatar 55“ i Galerija „Gabrijel“. „Napretkova“zgrada poznata je i po tome {to je u njoj instaliranprvi sarajevski lift.

Kamerni teatar 55 osnovan je 1955. godine. U nje-govom sastavu djeluju Galerija „Gabrijel“ i Guda~kikvartet Kamernog teatra. U neposrednoj blizini Ka-mernog teatra nalaze se i druga dva pozori{ta: Po-zori{te mladih, koje od nastanka njeguje lutkarskui dramsku umjetnost, scenski pokret, ples, panto-mimu, i afirmira doma}e dramsko stvarala{tvo, kaoi Narodno pozori{te Sarajevo, u zgradi nekada{njegDru{tvenog doma izgra|enog 1899. godine premaprojektu Karla Parìka, u stilu neorenesanse s ele-mentima klasicizma. U godinama austrougarskeuprave bila je dom vi{e pjeva~kih, muzi~kih i drugihdru{tava, te mjesto odràvanja slavnih oficirskih ba-lova. Zgrada dru{tvenog doma bila je i sjedi{te „ Go-spodskog kluba“. Novembra 1921. godine u biv{emDru{tvenom domu otvara se Narodno pozori{te, ukojem do danas djeluju Sarajevska filharmonija,Opera, Balet i Drama. Ova ku}a je ugostila velikibroj umjetni~kih ansambala i renomiranih umjet-nika iz cijeloga svijeta, a njen trg je mjesto crvenogtepiha ~uvenog Sarajevo film festivala. Pored ovihpozori{ta, u Sarajevu djeluje i SARTR (Sarajevskiratni teatar), osnovan 1992. godine.

Gimnazijska ulica je dobila naziv po {kolama kojezaposjedaju ~itavu njenu duìnu: Prva gimnazija(osnovana 1879), Preparandija (danas Osnovna{kola „Safvet-beg Ba{agi}“) i Srednja {kola primi-jenjenih umjetnosti. Tri {kole, zajedno sa susjed-nom Oficirskim kasinom (danas Dom Oruànihsnaga BiH), sa~injavale su prvi zaokruèni kom-pleks objekata gra|enih u Sarajevu namjenski postandardima gradnje Austro-Ugarskog carstva. ZaPrvu gimnaziju, najstariju srednju {kolu zapadnoe-vropskog tipa u Bosni i Hercegovini, vezuju se zna-menita imena evropske i svjetske kulture i naukepoput nobelovaca Ive Andri}a (Nobelova nagrada za

knjièvnost, 1961. godine, za djelo „Na Drini}uprija“) i Vladimira Preloga (Nobelova nagrada zahemiju, 1975. godine). Iz ovoga grada proistekli su idrugi poznati pisci savremenog doba poput Ale-ksandra Hemona i Miljenka Jergovi}a.

Oficirska kasina (Dom Oruànih snagaBiH)

Prema projektu Karla Parìka objekt je izgra|en1881. godine. Dom Oruànih snaga BiH od osnivanjakoristi vojska za razli~ite namjene, a dvije velikesale za reprezentativne skupove i manifestacije. Ofi-cirska kasina bila je sredi{te dru{tvenog ìvota Sa-rajeva s kraja 19. i po~etka 20. stolje}a, sve doizgradnje Dru{tvenog doma, poznatog i kao „Go-spodski klub“ (kasnije Narodno pozori{te). Ovdje suodràvane izlo`be, javna predavanja, a prvi koncertvojne muzike odràn je ve} u godini njegovog otva-ranja.

Umjetni~ka galerija Bosne i Hercego-vine

Zgrada dana{nje Umjetni~ke galerije Bosne i Her-cegovine izgra|ena je 1912. godine po projektu Jo-sipa Vanca{a za sarajevske trgovce Je{uu i MojcuSalom (u to vrijeme sluìla je kao poslovna zgrada),vlasnike vi{e pala~a i vila u Sarajevu. Osnovana je1946. godine. Umjetni~ka galerija Bosne i Hercego-vine je u vrijeme otvorenja 1959. godine imala oko2.200 umjetni~kih eksponata, ve}inom bosansko-


\e s’ ba, pisac!?

O duhu i mentalitetu Sarajlija rje~ito govori jedna ane-gdota vezana upravo za Ivu Andri}a. Navodno se, nakondobivanja Nobelove nagrade, Andri} zadesio na sarajev-skim ulicama, gdje ga je srela i prepoznala grupa man-gupa, te mu je jedan od njih pri{ao i, potap{av{i ga poramenu, intimno oslovio: „\e s’ ba, pisac, napi{e l’ se{ta?“, na {to se Andri}, poznaju}i veoma dobro ovda{njimentalitet, samo dobrohotno nasmije{io i produìo.


hercegova~kih umjetnika. Danas ima preko 4.000eksponata, a glavno teì{te prou~avanja je bosan-skohercegova~ka umjetnost 20. stolje}a.

Saborna crkva i Mitropolija (Nova pra-voslavna crkva)

Pravoslavna Saborna crkva posve}ena ro|enju Pre-svete Bogorodice izgra|ena je 1868. godine, predkraj osmanlijskog vladanja Bosnom. To je trobrodnabazilika sa pet neobizantijskih kupola na visokimtamburima, ra|ena u neobaroknom stilu s elemen-tima srpsko-bizantijskog graditeljstva. Zvonik jesagra|en 1872. godine. Crkvu je gradio MakedonacAndrija Damjanov. Prilog za izgradnju crkve dali suruski Carski dom, sultan Abdul Aziz (500 dukata) ibosanski vezir Topal Osman-pa{a.

Ajas-pa{in dvor (Hotel Central)

Sagra|en 1897. godine, po projektu Josipa Vanca{a,tada{nji Grand hotel Central bio je reprezentativnougostiteljsko zdanje na dva sprata, s restoranom ikafanom u prizemlju. Nakon poslijeratne adapta-cije, i danas spada u jedan od najreprezentativnijihgradskih hotela.

Hotel Evropa

Bio je to prvi sarajevski hotel evropskog tipa. Izgra-dio ga je 1882. godine bogati sarajevski trgovac i po-liti~ar Gligorije Jeftanovi}. Nastao je uz prostor trigodine ranije izgorjelog Gazi Husrev-begovog Ta{li-hana (kamenog hana), gra|evine neponovljive lje-pote.

Ta{lihan

Ta{lihan je podignut 1543. godine kao zadu`binaGazi Husrev-bega. Od ovog kamenog hana, koji jenekada imao {adrvan, dàmiju, dvori{te i oko


U gradu djeluju i druge galerije:

Galerija „Mak“ u sklopu Muzeja knjièvnosti i pozori{neumjetnosti Bosne i Hercegovine, Collegium artisticum,Galerija BKC, Galerija „Gabrijel“, Galerija „Roman Pe-trovi}“, Galerija „Novi hram“, Galerija „Paleta“, Galerija„Preporod“, Galerija ALUBiH, Galerija [kole primijenjenihumjetnosti, Galerija „Sveti Anto“, Galerija CDA, GalerijaPozori{ta mladih, Galerija SPKD „Prosvjeta“, Galerija„Paleta ]ulhan“, Galerija „Gaudeamus“, AKCUS „Seljo“,Savremena umjetnost ARS AEVI, Izlo`beni prostorKur{umli medrese 79, Galerija Mersada Berbera E&A,Bo{nja~ki institut.


dvori{ta du}ane i magaze, nakon nekoliko poàra,u kojima je o{te}en, danas su ostale samo zidine uba{ti hotela Evrope.

Muzej knjièvnosti i pozori{ne umjet-nosti – Galerija „Mak“

Osnovan 1961. godine kao Muzej knjièvnosti, od1969. godine po~inje izu~avati i pozori{nu umjetnostBosne i Hercegovine. Smje{ten je u ku}i iz sredine19. stolje}a, nekada vlasni{tvo pravoslavnetrgova~ke porodice Skari} (kasnije porodiceDespi}). U prizemlju je likovna galerija „Mak“.Ispred ku}e je lijepo dvori{te, odvojeno od ulice vi-sokim zidom.

Bogati fond muzeja sa~injavaju rukopisi, prepiske,li~ni dokumenti, predmeti, fotografije stvaralaca injihovih saradnika, listovi, ~asopisi, publikacije,knjige u kojima su pisci objavljivali svoje radove,zatim pozori{ni plakati, programi, scenske i indivi-dualne fotografije, scenske i kostimografske skicei drugo. Gra|a je raspore|ena u zbirke – 67knjièvnih i 17 pozori{nih, s vi{e od 20.000 ekspo-nata.

Muzej „Sarajevo 1878-1918“ (MuzejSarajevskog atentata)

Na uglu ulica Apelov kej i Franje Josipa (danasObala Kulina bana i Zelenih beretki) 28. juna 1914.godine Gavrilo Princip, sarajevski gimnazijalac i~lan tajne organizacije „Mlada Bosna“, koju je kon-troliralo tajno udruènje unutar srpske vojske „Crnaruka“, izvr{io je atentat na austrougarskogprestolonasljednika nadvojvodu Franju Ferdinandai njegovu suprugu Sofiju. Za ovaj atentat Austro-Ugarska monarhija je smatrala Srbiju neposrednoodgovornom, te joj je 23. jula uputila ultimatum, aubrzo i objavila rat. Nakon toga je po~eo Prvi svjet-ski rat.

Austrougarska vlada je na Latinskoj }upriji, preko-puta mjesta atentata, postavila monumentalan spo-menik Franji Ferdinandu i Sofiji Hohenberg.Spomenik je uklonjen nakon stvaranja nove dràve– Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a kasnije jeotvoren Muzej Sarajevskog atentata, ispred kojegsu utisnute stope atentatora Principa. Nakonzavr{etka posljednjeg rata postavka muzeja je ob-novljena, a muzej preimenovan u Muzej „Sarajevo1878-1918“.

Latinska }uprija

U svjetskim razmjerima poznata je kao mjesto u~ijoj se neposrednoj blizini dogodio Sarajevski aten-tat. Most je sagradio Ali Ajni-beg 1565. godine. Imeje dobio po susjednom kvartu Latinluk ili Frankluk,nazvanom tako po dubrova~kim trgovcima koji sutu imali svoju koloniju i drugom kr{}anskom stano-vni{tvu koje je nastanjivalo kvart. .


Sima Milutinovi} Sarajlija

Pjesnik, histori~ar i avanturist. Bavio se i istraìvanjemfolklora. Bio u~itelj Petra II Petrovi}a Njego{a, crkvenogi svjetovnog vladara Crne Gore (1830-1851). Ponose}i sesvojim rodnim gradom, Milutinovi} svome imenu dodaje– Sarajlija. Grad mu se oduìo dav{i ulici u kojoj jesmje{ten Muzej knjièvnosti njegovo ime.

Stari sarajevski mostovi

Od sedam starih sarajevskih mostova {to su premo{}ivaliMiljacku danas su ostala samo tri – [eher-}ehajina, La-tinska i Kozija }uprija. Prva dva moète vidjeti u samomgradu, no do tre}eg, Kozije }uprije, morate pje{a~iti okopola sata uzvodno {etnicom uz kanjon rijeke Miljacke.Od starih sarajevskih mostova ostao je do danas sa~uvani Rimski most kod naselja Ilidà.


Despi}a ku}a (depandans Muzeja Sa-rajeva)

Ova ku}a je nekada bila vlasni{tvo bogate trgova~keporodice Despi} i predstavlja primjer ìvota pravo-slavne porodice u Sarajevu. Po zanimanju trgovci}ur~ije (krznari), Despi}i su imali du}ane uobli`njem Velikom }ur~iluku. Ku}a je nastala u vi{efaza, prvobitno s bosansko-orijentalnim karakteri-stikama, da bi preinakama i dogradnjama 1881. go-dine poprimila evropsku graditeljsku fizionomiju.

Za porodicu Despi} vezana je pojava evropskog tipapozori{ta u Sarajevu, kao vida ku}ne zabave. Orga-nizator pozori{nih predstava bio je Hadì MaksoDespi}, glava obitelji, ugledni trgovac i dràvni~inovnik dviju administracija zaredom, osmanlijske,zatim austrougarske. Porodica je ku}u poklonilagradu, pod uvjetom da sluì kao muzejski objekt.Godine 1953. Despi}a ku}a je u{la u sastav MuzejaSarajeva i njegov je depandans.

Vojni telegraf i po{ta (Glavna po{ta)

Najreprezentativniji izraz secesionisti~ka arhitek-tura u Sarajevu dosegla je objektom Po{te iz 1913.

godine, arhitekte Josipa Vanca{a. Njena pozicija ugradskom tkivu nalagala je monumentalan, sve~ani dostojanstven arhitektonski izraz. [alter-sala, kaocentralni prostor dimenzija 40 x 15 metara, pokri-vena je re{etkastom èljeznom konstrukcijom, astakleni pokrov daje potpunu zenitnu rasvjetu. Ob-jekt je imao centralno grijanje toplim zrakom i bioje povezan sa èljeznicom krakom pruge koja jeulazila u unutra{nje dvori{te.

Pravosudna pala~a (Pravni fakultet iRektorat Univerziteta u Sarajevu)

Jo{ jedna arhitektonska poslastica je Pravosudnapala~a, monumentalna kvadratna gra|evina podi-gnuta u dvije etape, izme|u 1912. i 1918. godine, ustilu kasnog historicizma Karla Parìka. U Pravo-sudnoj pala~i, pored sudskih institucija, smje{ten je


Kara|oz - pozori{te sjenki

Sarajevo su u osmanlijsko doba s vremena na vrijemeposje}ivale putuju}e zabavlja~ke grupe orijentalnog tipapozori{ta, poznatog kao kara|oz. To je scenska igra,neka vrsta pozori{ta sjena, s obojenim figuramaizra|enim od tanke koè koje iza platna pokre}e glumacpomo}u konca. Pokrete figura prati glas glumca iza pla-tna.


Rektorat Univerziteta u Sarajevu i Pravni fakultet.

Likovna akademija (Evangelisti~kacrkva)

Na drugu stranu obale, do Akademije likovnihumjetnosti, vodi vas savremeni most „Festa lente –Poùri polako“. Akademija je smje{tena unekada{njoj evangelisti~koj crkvi, koju je evangeli-sti~ka crkvena op}ina izgradila 1899. kao svoje kon-fesionalno sjedi{te, po projektu arhitekte KarlaParìka, u romani~ko-bizantijskom stilu. Centralnapotkupolna gra|evina nadogra|ena je krilnim dije-lovima 1911. godine. Od 1981. godine zgrada se ko-risti kao mati~ni prostor Akademije likovnihumjetnosti Bosne i Hercegovine.


Mustini dukati

Brojne pri~e i uspomene Sarajlija vezane su za dvijeobale Miljacke koju premo{}uje [eher-}ehajina }uprija.Jedna od njih kazuje kako se vlasnik dvora na drugojobali Miljacke, Mustaj-pa{a, èlio uvjeriti da li je Musta,njegov sluga, zaista takav baksuz kako se pripovijedalo.Pa{a je naredio da se stavi kesa dukata nasred [eher-}ehajine }uprije, kuda je Musta svako jutro u njegovuku}u na slu`bu dolazio. I nije mogao povjerovati kada jevidio kako Musta poput slijepca prolazi pored kese s du-katima. Pozvao ga je i upitao kako je jutros pre{ao prekomosta. Sluga mu je odgovorio: „Pa{a moj dobri, uvijeksam mislio kako li to slijepac pre|e preko }uprije, pa samjutros, kad sam nai{ao, za`mirio na po~etku i `mire}ipre{ao }upriju.“

Ba{~ar{ijske no}i

U ljetnim mjesecima prostor parkinga uz [eher-}ehajinmost pretvara se u atraktivnu umjetni~ku scenu na kojojse svake no}i smjenjuju akteri raznovrsnih kulturnih ma-nifestacija: dramskih predstava, koncerata klasi~ne ilirok muzike... Dio programa odvija se i na Ba{~ar{ijskomtrgu.

Inat ku}a

Kada je u velikom gra|evinskom zahvatu austrougarskihgraditelja trebala po~eti gradnja Gradske vije}nice, uz[eher-}ehajinu }upriju, bilo je potrebno sru{iti ku}u kojase nalazila na desnoj obali Miljacke. Vlasnik, prema pre-daji, nije htio dozvoliti ru{enje ku}e, nikakva nagovaranjanisu pomagala. Na kraju je pristao, ali pod uvjetom damu prenesu ku}u na drugu obalu Miljacke, kamen pokamen, i da mu pritom daju jo{ i kesu dukata. Iz inata!Tako i bi u~injeno.

Bra}a Mori}i

U haremu Vekil-har~ove dàmije pokopana su bra}aMori}i, Ibro i Pa{o, pripadnici janji~arskog vojnog reda i~lanovi jedne od najbogatijih sarajevskih porodica. Istaklisu se u organizaciji pobune janji~ara protiv osmanlijskevlasti i bosanskog vezira polovinom 18. stolje}a.



Gradska vije}nica

Izgra|ena je po projektu Karla Parìka u pseudo-maurskom stilu 1894. godine, a u krajnjoj izvedbiarhitekata Alexandra Witteka te ]irila M. Ivekovi}a.Wittek radi prou~avanja gra|evina ra|enih u ovomstilu dva puta odlazi u Kairo. Uzor mu je dàmija imedresa Hasana II. Kako je Wittek navodno upravozbog ovoga projekta (nedovoljnog osvjetljenja uglavnoj auli zgrade) umno obolio i izvr{io samoubi-stvo, rad na projektu je nastavio ]iril M. Ivekovi}.

[eher-}ehajina }uprija

Sagra|en polovinom 15. stolje}a, ovaj most je prvo-bitno imao pet lukova i ~etiri masivna stupa, a ne-koliko puta je u svojoj dugoj historiji popravljan imijenjan mu je prvobitni izgled. Prilikom regulacijeobala Miljacke krajem 19. stolje}a i izgradnje mo-dernih saobra}ajnica na njenim obalama jedan lukmosta je zazidan u novu cestu, tako da sada ima~etiri luka.

Careva dàmija

Upravo ovdje, oko ove dàmije, podignute su prvegra|evine u Sarajevu. Na mjestu dana{nje dàmijebila je drvena dàmija s krovom na ~etiri vode.Osniva~ Sarajeva Isa-beg Ishakovi} ju je izgradio1457. godine u ~ast sultana Mehmeda II Fatiha, paje u narodu nazvana Carevom dàmijom. Uzdàmiju je Isa-beg izgradio hamam, podigao mostpreko Miljacke, a s druge strane rijeke kameni han(karavan-saraj Kolobara) te ve}i broj du}ana u hanui oko njega, ~ime po~inje urbano formiranje grada.Mahala koja se formirala oko dàmije nazvana jeMahala Careve dàmije, kasnije Careva mahala, ipredstavlja prvi sarajevski stambeni kvart.Dana{nja dàmija izgra|ena je 1566. godine, nazahtjev Sarajlija, a finansirao ju je sultan Sulejman

Veli~anstveni. Munara dàmije je osmerokutna ijedna je od najljep{ih u Bosni i Hercegovini. Uz Ca-revu dàmiju sa~uvano je mezarje sa preko stotinuni{ana i jednim starim nedatiranim ni{anom za kojise vjeruje da pripada mezaru Isa-bega Ishakovi}a.

Sarajevska pivara

Izgra|ena 1882. godine kao privatno vlasni{tvobe~kog industrijalca Heinricha Lewyja, danas jepoznata kao Sarajevska pivara. No to nije prvaovda{nja pivara. Prvu sarajevsku pivaru osnovao je1864. godine bogati trgovac i industrijalac JosefFeldbauer u naselju Kova~i}i, da bi ga kasnije slije-dili drugi pivari sa svojim pogonima.

Franjeva~ki samostan i crkva sv. AntePadovanskog

Samostan je sagra|en 1894. godine po projektuKarla Paneka, u duhu neogotike, a crkva 1912. poprojektu Josipa Vanca{a, u stilu cvjetne gotike. Ob-jekt je zavr{en 1914. godine, kad su postavljena


[ETNJA OD ÂR[IJE

Krigla puna dukata

Na sve~ano otvaranje prve sarajevske pivare uKova~i}ima njen vlasnik Josef Feldbauer pozvao je svezna~ajnije uglednike Sarajeva, na ~elu sa Topal Osman-pa{om, posljednjim velikim osmanlijskim namjesnikomu Bosni. Pri~a se da je Osman-pa{a naiskap popio prvunato~enu kriglu iz prve sarajevske pivare, te odmahpotom izvadio kesu punu dukata i do vrha napunio te{kupivsku kriglu, poèljev{i tako pivaru sretan po~etak radai izraziv{i istovremeno vlastito zadovoljstvo okusom nje-govog piva.


zvona na tornju. Samostan posjeduje veliki broj sta-rih rukopisa i knjiga, umjetni~kih slika, rukotvorinai crkvenih predmeta velikog zna~aja i vrijednosti,kao i vitraè na prozorima posebne umjetni~ke vri-jednosti, koje je napravio slikar Ivo Dul~i}.

Od 1517. godine franjevci su u Bosni organizirani uprovinciju Bosnu Srebrenu, nazvanu tako po njiho-vom manastiru u gradu Srebrenici u isto~noj Bosni.Danas je sjedi{te Bosne Srebrene u Sarajevu. Imaju14 samostana s bogatim bibliotekama i dvije rezi-dencije, zatim Franjeva~ku teologiju, visoko{kolskuustanovu u Sarajevu, i Franjeva~ko sjemeni{te u Vi-sokom. Omiljeni kod katoli~kog stanovni{tva, auvaàvani od drugih vjeroispovijesti u Bosni, fra-njevci su ovdje prisutni sedam stolje}a, a u Sarajevusu od njegovog osnivanja.

Jedilersko turbe (Turbe sedam bra}e)

Nalazi se u dvori{tu ôkadì hadì Sulejmanovedàmije (poznate i kao Dàmija za Beglukom ili Je-dilerska dàmija), izgra|ene 1538. godine. Jediler-sko turbe podigao je bosanski namjesnikSulejman-pa{a Skopljak 1815. godine. SarajlijeTurbe smatraju kultnim mjestom, pa u njega uba-cuju nov~i}e za sre}u i zdravlje svojih najbliìh. Je-dilersko turbe najpoznatije je sarajevsko turbe i zanjega se vezuju dvije legende. Prema jednoj ovdje je

pokopano sedam bra}e (tur. yediler – sedmorica),branioci Sarajeva od vojske Eugena Savojskog 1697.godine. Druga kazuje o sedam dervi{a, gostiju Sa-rajeva, koji su nepravedno optuèni i tragi~no izgu-bili ìvote, da bi zatim bili pokopani pod turbetom.

At-mejdan

U najstarijem periodu Sarajeva ovo je bio trg robljai mjesto izvr{enja smrtnih kazni vje{anjem, po~emu je u narodu prozvan Sijaset-mejdan (tur. siya-set – kazna). Naziv potje~e iz kasnijeg perioda, pokonjskoj pijaci i hipodromu. U 16. stolje}u tu jeizgra|ena dàmija i mekteb, a u 17. medresa i bi-blioteka, ali su svi ti objekti poru{eni u 19. stolje}u,kada je austrougarska uprava zapo~ela urbanizacijuSarajeva. U sredi{njem dijelu At-mejdana 1911. go-dine izgra|en je, po projektu arhitekte JosipaPospi{ila, Muzi~ki paviljon s kafanom. Trg je pro-jektiran kao park sa zasadima zelenila, klupama i


O franjevcima

Franjevci, ~lanovi katoli~kog reda Ordo fratrum minorum(Red manje bra}e), koji je osnovao sv. Franjo Asi{ki, uBosni su prisutni od konca 13. stolje}a, a 1340. godineosnivaju vikariju za Bosnu. Ovdje ih 1291. godine {aljepapa Nikola IV da suzbiju „bogumilsku herezu“.


stazama za {etnju. Tu je praznicima svirala vojna„limena glazba“. Paviljon je sru{en prilikomnjema~kog bombardiranja Sarajeva 1941. godine, teje danas ponovo obnovljen i predstavlja mali gradskipark s kafanom, a nedavno je izvr{ena i restauracijastarog mezarja i izgra|ena manja dàmija na mje-stu one prija{nje iz osmanlijskog perioda.

Na ovom podru~ju je osniva~ Sarajeva Isa-beg Is-hakovi} izgradio i svoje upravno sredi{te, dvor(saraj), po kome je grad dobio ime (Saraj-ovasi; tur.saraj – dvor, i ovasi – polje), 1454/1455. godine, akrajem osmanlijske uprave ovdje je 1854. do 1856.godine izgra|ena kasarna koja i danas sluì kao na-mjenski objekt.

Konak

Rezidencija osmanlijskih namjesnika u Bosniizgra|ena 1868. godine u stilu kasnog baroka, zastolovanja vezira Topal Osman-pa{e. Nakon au-strougarske okupacije Bosne i Hercegovine, Konakpostaje jedan od prvih sarajevskih objekata koje vla-sti restauriraju za svoje potrebe. Ovdje su od 1878.do 1918. godine odsjedali ~lanovi ku}e Habsburg,od 1918. do 1941. generali, banovi i ùpani, a u novojJugoslaviji politi~ari iz mnogih zemalja svijeta.

Austrougarski car Franjo Josip I boravio je u Ko-naku ~etiri dana za vrijeme posjete Sarajevu maja1910. godine. Iz Konaka su put Be~a ispra}eni i po-smrtni ostaci prestolonasljednika Monarhije FranjeFerdinanda i njegove supruge Sofije, ubijenih u Sa-rajevu hicima Gavrila Principa 28. juna 1914. godine.

A{kenaska sinagoga

Za vrijeme austrougarske uprave postojale su dvijejevrejske vjerske op}ine: sefardska i a{kenaska.Dok su Sefardi u Sarajevu jo{ od polovine 16. sto-lje}a, A{kenazi dolaze poslije 1878. godine. A{ke-naska sinagoga izgra|ena je 1902. godine poprojektu Karla Parìka, u pseudomaurskom stilu.

Smje{tena je uz samu lijevu obalu rijeke Miljacke.Danas je ovo jedina sarajevska sinagoga u kojoj seredovno obavljaju vjerski obredi.

Stara pravoslavna crkva sv. Arhan-gela Mihaila i Gavrila s muzejom

Sagra|ena prije 1539. godine, vi{e puta je gorjela upoàrima koji su pusto{ili staro Sarajevo. Dana{njiizgled dobila je po~etkom 18. stolje}a. U kompleksucrkve su konak i muzej s bogatom zbirkom ikona,slika, knjiga i rukopisa, kujundìjskih radova i bo-gato ukra{enih odjela za molitvu. Stara pravoslavnacrkva podignuta je u srcu Ba{~ar{ije, na prostorupoznatom kao Stara varo{, nadomak islamskih ivjerskih objekata drugih ovda{njih religija.

Zgrada [erijatske suda~ke {kole(Fakultet islamskih nauka)

Na mjestu na kojem se danas nalazi Fakultet islam-skih nauka stajali su od 1736. do 1886. dvoriporodice ]ur~i}, stambeni kompleks s ku}ama zaposlugu, {talama i kasnije fijakerima. Zgrada [eri-jatske suda~ke {kole sagra|ena je 1889. godine poprojektu Karla Parìka, u bogatom pseudo-maurskom dekorativnom maniru, s elementima idetaljima islamske umjetnosti. Zgrada imareprezentativan portal, osnovu razvijenu po ugleduna rimske vile ili kasnije vladarske pala~e, sa dvaunutra{nja dvori{ta i s bogato slikanom dekoraci-jom enterijera koju je izradio Hans Niemeczek. Od


Kako je izgra|ena Stara pravoslavna crkva

Na molbu sarajevskih hri{}ana da sebi izgrade crkvu,kaè predaja, namjesnik bosanski Husrev-beg je pristao,uvjetuju}i da gra|evina bude jednostavna i da pokrivaprostor ome|en volovskom koòm. Hri{}ani su se dosje-tili, izrezali koù na tanke duga~ke remene i njima ogra-dili povelik prostor. Gazija pristade na njihovudomi{ljatost i dozvoli gradnju, pa tako nastade crkva...


1949. godine u ovom prostoru smje{ten je Muzejgrada Sarajeva, a od 1993. godine Fakultet islam-skih nauka.

Muzej Sarajeva

Posjeduje devet tematskih zbirki, biblioteku, fono-teku i pet depandansa – Svrzinu ku}u kao muzej re-prezentativnog stanovanja muslimana, Despi}aku}u kao muzej reprezentativnog stanovanja sara-jevske pravoslavne porodice, Muzej „Sarajevo 1878-1918“, kolokvijalno imenovan i kao „MuzejSarajevskog atentata“, Muzej Jevreja Bosne i Her-cegovine, muzejsku postavku o nastanku i razvojuSarajeva smje{tenu u Brusa-bezistanu, te „MuzejAlije Izetbegovi}a“. Uprava Muzeja Sarajeva nalazise u Vili Koste Hermana, reprezentativnoj ku}i uulici Josipa [tadlera iz 19. stolje}a. Gra|ena je zaKostu Hermana, visokog ~inovnika austrougarskeadministracije, prvog direktora Zemaljskog muzejau Sarajevu.

Svrzina ku}a (depandans MuzejaSarajeva)

Prototip je arhitekture i porodi~nog ìvota bogatebegovske ku}e. Potje~e iz 18. stolje}a i gra|ena jeu nekoliko etapa. Me|u sa~uvanim ku}ama ove

vrste ovo je jedan od najizrazitijih primjera bosan-skih ku}a s razvijenom osnovom prema avlijama,ènskoj i mu{koj. Tu su haremluk (ènski dio ku}e)i selamluk (mu{ki i gostinjski dio ku}e), halvati(prostrane sobe u prizemlju i na spratu), ~ardaci(doksati, istureni gornji dijelovi ku}e s lijepim pogle-dom na grad), magaze, kamerije (drveni balkoniprema dvori{tu), }o{kovi (tako|er istureni dijeloviku}e) i ljetna ku}a s musandrama (rezbarijamaukra{eni drveni pregraci, neka vrsta ormara s pros-torom za posteljinu, banjicu i zidanu pe} s toplomvodom) i se}ijama, sve ogra|eno visokim vanjskimzidovima, koji za{ti}uju intimni porodi~ni ìvot odsokaka.

Svrzina ku}a je pripadala bogatoj trgova~koj porod-ici Glo|a, a ènidbenim vezama do{la je u vlasni{tvoporodice Svrzo. Danas je depandans Muzeja Sara-jeva, koji neizostavno treba posjetiti. Zbog toga se,uzgred, smatrajte veoma privilegiranim, jer upro{losti u ovakve ku}e, osim u njen mu{ki i gostin-jski dio, doslovce nije smjela kro~iti noga nekoga konije njen stanar.

Ku}a Alije \erzeleza

Ova ku}a u mahali Sagrdìje predstavlja tip bogateesnafske ku}e i vjerovatno je najstarija ku}a u Sara-jevu. Prema predaji, ovo je ku}a u kojoj je nekada



ìvio Alija \erzelez, najpoznatiji ovda{nji junakkraji{kog rati{ta i lik iz narodne epike. Ku}u sa~i-njavaju haremluk (ènski dio ku}e) i selamluk(mu{ki i gostinjski dio ku}e), dvije avlije, mu{ka iènska, i velika ba{~a.

Hadì Sinanova tekija

Sagradio ju je 1638/1639. godine Hadì Sinan-aga,bogati sarajevski trgovac, ili njegov sin Mustafa-pa{a, silahdar sultana Murata IV (ar.-perz. silahdar– slu`benik kod vezira ili pa{e koji se brinuo za~uvanje i odràvanje oru`ja, oruàrnik).

Objekt ima vi{e prostorija: tu je simahana (pros-torija gdje se obavlja dervi{ki obred zvani zikr), stanza {ejha, musafirhana, te mejdan, odaja koju dijelijedan hodnik od kahva-odàka. Posebnu vrijednostpredstavlja preko stotinu kaligrafskih natpisa na zi-dovima ulaznog i dvori{nog dijela tekije. Oni polikovnoj vrijednosti spadaju me|u najvrjednija um-jetni~ka ostvarenja ove vrste kod nas. Posebno jevrijedan zapis u obliku Sulejmanovog muhura,ispisan kufskim pismom.

Pored redovnih dervi{kih obreda, u tekiji se u~iotesavuf (ar. tesavvuf – sufizam, misticizam), ~itanasu i izu~avana djela na perzijskom, turskom i arap-skom jeziku. [ejhovi i dervi{i Hadì Sinanove tekijei sami su bili pjesnici, a me|u njima je najpoznatiji{ejh Hasan Kaimija. Uz tekiju se nalazi i mezarje s turbetima HadìSinana i njegove supruge.

Kova~i, Vratnik i mahale

Na ovom brdovitom predjelu u starom dijelu grada,na Kova~ima i Vratniku, nastale su neke odnajljep{ih sarajevskih mahala.

Groblje nad Kova~ima ([ehidsko me-zarje)

Groblje nad Kova~ima, izme|u ulica Jekovac i [iro-kac, danas [ehidsko mezarje Kova~i, samo je diokompleksa nekada{nje velike nekropole, vreme-nom ispresijecane novim putevima i stije{njenepro{irenjima starih. Sarajlije su u ovom mezarjuukopavane od 15. stolje}a do austrougarske okupa-cije 1878. godine, kada je pretvoreno u park. Imaloje oko ~etiri stotine mezara. Stjecajem nesretnihokolnosti, mezaristan je ponovo aktiviran 1992. go-dine, i od tada se naziva [ehidskim mezarjem. Ovdjese nalazi i turbe Alije Izetbegovi}a, prvog predsjed-nika nezavisne Bosne i Hercegovine, koji je umro19. oktobra 2003. godine.

Mezarje Alifakovac

Groblje Alifakovac jedno je od najstarijih i najljep{ihsarajevskih mezarja. Zasuto je sa oko 300 ni{ana ukoje je upisana historija Sarajeva. Groblju dodatnuljepotu daju dva turbeta podignuta u 18. stolje}u,koja je kadija Jahjaefendi} podigao svom sinu i pri-


Do~eku{a, razgovoru{a, sikteru{a

U sarajevskim mahalama i kom{ijskim ba{~ama ̀ ene sukafenisale uredno i svakodnevno. Postojao je obi~aj o pi-jenju triju kafa prilikom gostovanja hanuma iz kom{iluka.Prva je kafa, tako, nazivana do~eku{om, druga razgo-voru{om, a tre}a, koja bi ~esto bila doljevu{a (dolilo bise vrele vode na toz od prethodnog kuhanja), nazivanaje sikteru{om, to jest kafom koja je i svojim kvalitetom iimenom (tur. sikter – napolje) nagla{avala da je sijelozavr{eno.

Najduà vojna opsada u povijesti

Opsada Sarajeva 1992-1995. trajala je 1.425 dana.Tokom opsade Sarajevo je bilo bez vode, plina, elektri~neenergije, ogrjeva, hrane, a granatama su razru{eni i spa-ljeni brojni objekti.


jatelju Jusuf-pa{i, kao i lijepa ~esma koja jesa~uvana do danas.

Tu su tokom stolje}a ukopavani sarajevske kadije,muderisi, muftije, esnaflije, age serdenge~dije tedruge ugledne Sarajlije. Alifakovac je poznat i kaoMusafirsko groblje (ar. musafir – putnik, gost) jer suu njemu ukopavani ljudi iz drugih krajeva kojima jesudbina namijenila da umru u {eher Sarajevu. Na-tpisi na ni{anima predstavljaju pravi arhiv u ka-menu.

Zidine vratni~kog grada s kapi-ku-lama

Sarajevo je do upada u grad trupa Eugena Savoj-skog 1697. godine i njegovog potpunog spaljivanjabilo otvoren grad. Naredbu o utvr|ivanju starogagrada Vratnika donio je 1727. godine Ahmed-pa{aRustempa{i} Skopljak, tada{nji bosanski valija. Od-brambeni zid trebao je, prema njegovoj naredbi, biti„jedan sahat hoda dug, debeo dva ar{ina, visokdeset ar{ina“. Ahmed-pa{a je za potrebe gradnjedoveo iz Dubrovnika pet zidara tvr|ava da rukovoderadovima, koji su, s prekidima, trajali dvanaest go-dina i zavr{eni su 1739. godine. Tada su izgra|enetri kapi-kule (na [irokcu, Plo~i i Vi{egradska) te pettabija. Posebno su zna~ajne Bijela tabija i Žuta ta-bija.

Kapi-kula na Plo~i (Muzej Alije Izetbe-govi}a)

Kapi-kula na Plo~i renovirana je i pretvorena umuzej posve}en prvom predsjedniku Predsjedni{tvaBosne i Hercegovine Aliji Izetbegovi}u, njegovompoliti~kom i dràvni~kom radu.

Žuta tabija

Topovska utvrda na Jekovcu, dio vratni~kih bedema.Nalazi se u neposrednoj blizini Jajce-kasarne i vo-dovodnog rezervoara na Jekovcu. Tokom borbi zagrad sa austrougarskim trupama 1878. godine bilaje jedno od upori{ta branilaca na Vratniku. Tabija jeu vi{e navrata ru{ena i obnavljana. Posljednji putobnovljena je 1998. godine.


Iftarske prangije

Dok se u davnini vrijeme iftara za Ramazan ozna~avalopucanjem topa s Bijele tabije, danas se to ~ini pucanjemiz prangija sa Žute tabije, {to odjekuje daleko. Istoga tre-nutka na {erefama svih sarajevskih dàmija upale sekandilji, a grad ~udno bljesne i predivno zamiri{e.


Bijela tabija

Topovski bastion i objekt za smje{taj vojske, dio si-stema utvrda vratni~kog grada. Pretpostavlja se daje podignuta na mjestu utvr|enja manjeg srednjo-vjekovnog grada (po nekim izvorima Hodidjeda,sredi{nje utvrde ùpe Vrhbosne). Kako je ova utvrdapostavljena na mjestu s kojeg se pogledom moèobuhvatiti isto~ni prilaz Sarajevskoj kotlini, otud sepruà predivan pogled na kanjon rijeke Miljacke, as druge strane na cijeli njen zapadni tok i najve}i diograda.

Bijela tabija je tokom stolje}a vi{e puta ru{ena i ob-navljana, pregra|ivana i dogra|ivana, da bi jojkona~an oblik dali austrougarski fortifikatori.Sluìla je kao tamnica, kasarna, baruthana(skladi{te municije) i trezor, ali i kao odbrambeniprostor za vrijeme upada Eugena Savojskog 1697.godine i bitki za grad protiv austrougarskih trupa1878. godine. Posljednjih godina krenulo se u revi-talizaciju Bijele tabije. Akademik Zlatko Ugljen jeuradio idejni projekt rekonstrukcije Bijele tabije,kojim je predvi|eno da se u ljetnim mjesecima njenatraktivni prostor pretvara u umjetni~ku pozornicuna kojoj se odràvaju pozori{ne i muzi~ke manife-stacije.

Vi{egradska kapija

Kapi-kula, jedna od triju kula vratni~kog grada.Izgra|ena je izme|u 1727. i 1739. godine. Gra|enaje od kamena sedre i hre{e, a pokrivena drvenimpokrovom – {indrom. Kroz ovu kapiju odvijao sesaobra}aj prema istoku, glavnim carskim drumomka Vi{egradu (otud joj i ime) i dalje na istok, do Ca-rigrada.

Sedam {uma i vidikovac Zmajevac

Prelijep pogled na grad i okolna brda i planine Tre-bevi}, Igman i Bjela{nicu pruà se s vidikovca Zma-jevac, do kojeg stiète kroz Vi{egradsku kapiju, krajSedam {uma (crnogori~na {uma), sve do toponima

Sedrenik, i kona~no vidikovca gdje }ete u ambijentuostataka gradskih zidina na Zmajevcu prona}i finukafanu s dobrom kafom i ~ajem. Kroz male sara-jevske mahale, s ku}ama koje „vise“ oka~ene obrda, moète se vratiti u âr{iju i ru~ati u nekoj odtamo{njih a{~inica ili }evabdìnica, koje rade odranog jutra do kasne ve~eri, pritom uìvaju}i u ne-ponovljivom okusu bosansko-orijentalne kuhinje.




ZNAMENITI GRADITELJI I NJIHOVEGRADNJE

Nekoliko je velikih arhitekata iz vremena austrou-garske vladavine svojim gradnjama obiljeìlo fizio-nomiju Sarajeva, ta~nije onoga dijela gdje prestajeorijentalno a zapo~inje srednjoevropsko Sarajevo, izavr{ava se negdje oko dana{njeg kvarta Marindvor(Marijin Dvor). Me|u njima se izdvajaju êh KarlParìk, koji je 60 godina stvarao u Sarajevu, gdje jei umro 1942. godine, te Ma|ar Josip Vanca{, naj-plodniji arhitekt toga perioda, s projektiranih 250 ja-vnih i privatnih zgrada. Zanimljivo je da su se obojicazalagala za o~uvanje stare gradske jezgre te zaupotrebu takozvanog bosanskog sloga u gradnji. Uznak zahvale ovim velikanima arhitektonske umjet-nosti, Karl Parìk danas ima svoj trg u Sarajevu, aJosip Vanca{ ulicu.

Crkva sv. ]irila i Metoda s Nadbiskup-skim sjemeni{tem

Kompleks je izgra|en 1895. godine po projektu Jo-sipa Vanca{a. Sjemeni{te ima dva krila zgradeizme|u kojih je projektant spretno smjestio potku-polnu crkvu. Bo~na krila kompleksa namijenjena sunastavi, profesorima, biblioteci i potrebama bogo-slova, dok je crkva bogato dekorirana, s oltarimara|enim u stilu tirolskog baroka sa slikama zlatnepozadine.

[etaju}i ulicom Mar{ala Tita nai}i }ete i na izuzetnugra|evinu Centralne banke Bosne i Hercegovine, adalje u produètku na Trg djece Sarajeva sa Spo-menikom ubijenoj djeci Sarajeva 1992-1995. i an-sambl vladinih zgrada iz austrougarskog perioda. Unjemu su danas smje{teni: zgrada Kantona Sara-jevo, gra|ena izme|u 1897. i 1904. godine po pro-jektu arhitekta Karla Parìka u neorenesansnomstilu. Susjedna zgrada Zemaljske vlade (danasPredsjedni{tvo BiH) izgra|ena je 1884/1885. godineprema projektu Josipa Vanca{a, s tipi~nim odli-kama ranorenesansne firentinske pala~e s „opla-tom“ pro~elja izvedenom iz prepoznatljivih oblikapala~e Medici-Ricardi u Firenzi. Do nje se nalazi Di-rekcija Željeznica FBiH i Ministarstvo vanjskih po-slova BiH, u zgradi izgra|enoj 1895. godine. Sve trizgrade prvobitno su bile dvospratnice, da bi nado-gradnjom dobile i tre}i sprat.

Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi

Kolekcija djela najeminentnijih svjetskih umjetnikakoji djeluju u polju vizuelnih umjetnosti savremenogdoba Ars Aevi nastala je i razvija se kroz saradnjuovoga muzeja u nastanku s nizom zna~ajnih evrop-skih muzeja, fondacija i centara za savremenuumjetnost i gradskih administracija. Kolekcija jesmje{tena u KSC Skenderija.


[TA JO[ MORATE POSJETITI U SARAJEVU

U prethodnom dijelu ove {etnje kroz Sarajevo proveli smo vas kroz najzna~ajnije i najstarije dijelove historijske

jezgre grada. No tu je ostalo jo{ mnogo toga {to niste vidjeli, a mi vam preporu~ujemo da svakako vidite – od

zna~ajnijih javnih i vjerskih objekata iz perioda austrougarske vladavine Bosnom i Hercegovinom (1878-1918)

do znamenitosti iz novije historije grada, od kojih se osobito isti~u objekti XIV zimskih olimpijskih igara odrànih

u Sarajevu 1984. godine, muzeji, galerije i pozori{ta. Svakako trebate posjetiti Sarajevski ratni tunel i Historijski

muzej Bosne i Hercegovine, to jest njegovu postavku o opsadi Sarajeva. Naravno, provest }emo vas i kroz sa-

rajevska {etali{ta, izleti{ta i olimpijske planine oko Sarajeva: Trebevi}, Igman, Bjela{nicu i Jahorinu.


Marienhof (Marijin dvor)

Ljubitelji arhitekture }e uìvati u ovoj stambeno-po-slovnoj pala~i koja je gra|ena u dva navrata, od1885. do 1897. godine, u stilu neorenesanse i kla-sicizma. Naru~ilac i vlasnik zgrade je bio sarajevskiindustrijalac August Braun, koji joj daje ime Marien-hof (Marijin dvor/Marindvor) po svojoj supruzi Mariji.Prekoputa ove ~uvene pala~e nalazi se jo{ jednastambeno-poslovna pala~a – Halid dvor, izgra|ena1923. godine po projektu Josefa Gramera za boga-tog Sarajliju Mustafu Hadìba{~au{evi}a.

Crkva sv. Josipa

Izgra|ena je na Marindvoru 1940. godine u neoro-mani~kom stilu. Ima dvije la|e, dvije sakristije i dvaoratorija, bogati vitra` na prozorima i slike sv. Petrai sv. Andrije te muzej ùpe u kripti. Glavni oltar odmramora je dar pape Pija XII.

Zemaljski muzej

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine osnovan je1888. godine i najstarija je moderna kulturna inau~na ustanova u Bosni i Hercegovini zapadnogtipa. Gradnja muzeja zavr{ena je 1912. godine.êtiri paviljona povezana terasama okruùju preli-jepo ure|enu Botani~ku ba{tu.

Ispred zgrade muzeja kao i u unutra{njem dvori{tu,smje{tena je vrijedna zbirka ste}aka, nadgrobnihsrednjovjekovnih spomenika nulte vrijednosti.

Od samog po~etka rada Zemaljski muzej se razvijaokao kompleksna kulturna i nau~na ustanova uokviru koje se njeguje vi{e nau~nih disciplina: histo-rija, geografija, arheologija (prahistorijska, anti~kai srednjovjekovna), etnologija, historija umjetnosti iprirodne nauke (biologija, geologija i mineralogija),djelomi~no jezik, knjièvnost, statistika i bibliogra-fija, iz kojih su se vremenom iskristalizirala tridana{nja odjeljenja: Odjeljenje za arheologiju, Odje-ljenje za etnologiju i Odjeljenje za prirodne nauke.Ipak, me|u najintrigantnijim eksponatima Zemalj-skog muzeja je Sarajevska hagada, ilustrirani he-brejski kodeks neprocjenjive vrijednosti pristigao uSarajevo sa sefardskim Jevrejima po~etkom 16.stolje}a.


August Braun

Industrijalac, vlasnik nekoliko tvornica u Sarajevu u vri-jeme austrougarske uprave. Najve}i Braunov pogon bilaje ciglana na Ko{evu izgra|ena 1879. godine, kad i nje-gova pala~a Marijin dvor. Na prostoru Braunove ciglaneizgra|eno je 70-ih godina pro{log stolje}a jedno od naj-reprezentativnijih sarajevskih naselja – Ciglane.


Historijski muzej Bosne i Hercegovine(Postavka „Opsada Sarajeva 1992-1995“)

Premda ima vi{e izlo`benih postavki koje prate hi-storiju Bosne i Hercegovine, kao najinteresantnijupostavku izdvajamo izlo`bu predmeta za preìvlja-vanje tokom opsade Sarajeva 1992-1995. godine.

Spomeni~ki kompleks „Tunel spasa“

Tokom opsade Sarajeva 1992-1995. izgra|en jetunel kojim su spojena dva dijela slobodne teritorije.Tunel je prokopan i otvoren 1993. godine ispod ae-rodromske piste, nadljudskim naporima u~esnikaovoga jedinstvenog poduhvata. Kako je spajao na-selja Dobrinju i Butmir, u ratu je tunel tako i {ifriran:Objekat D-B. Tunel je dug oko 720 metara, a visokoko 1,5 metara. Tokom 1994. kroz tunel su postav-ljene minijaturne {ine s malim metalnim vagonima,{to je znatno olak{avalo svaki transport.

Tunelom je u Sarajevo dopremana humanitarnapomo}, preko Igmana su iz Sarajeva evakuiraninajteì ranjenici i pojedini strani politi~ari te slavneli~nosti, poput Susan Sontag, koji su davali podr{kuopkoljenom Sarajevu.


Sarajevska hagada

Bogato iluminirani jevrejski rukopisni kodeks koji potje~eiz srednjovjekovne [panije. Po bogatstvu minijatura, ini-cijala, margina, ilustracija, zastavica, zoomorfne orna-mentike s ljudskim likovima spada me|u najljep{ekodekse ove vrste u svijetu. U posjedu muzeja nalazi seod 1894. godine, a prije toga pripadala je sarajevskoj je-vrejskoj porodici Kohen. Sarajevska hagada je danasizloèna za posjetitelje, smje{tena u posebnoj muzejskojsobi sa specijalnim klimatskim i sigurnosnim uvjetima.


Zahvaljuju}i XIV zimskim olimpijskim igrama,odrànim u Sarajevu 1984. godine (ZOI ‘84), Sara-jevo je postalo grad prepoznatljiv po sportu, sport-skim i drugim radostima, i u to vrijeme centarsvjetskog medijskog interesiranja. Na ceremonijizatvaranja Zimskih olimpijskih igara tada{nji pred-sjednik Me|unarodnog organizacijskog komitetaJuan Antonio Samaranch je rekao kako je Sarajevonajbolji organizator ZOI-ja u historiji Igara.

Olimpijski duh iz 1984. jo{ uvijek ìvi u Sarajevu injegovim stanovnicima, i grad je i dalje organizatorbrojnih svjetskih takmi~enja, a u 2017. godini }e po-novo ugostiti mlade takmi~are na Evropskom om-ladinskom zimskom olimpijskom festivalu.

U Sarajevu i dalje ìvi sportski duh, a zbog na{ih sla-vnih sportskih talenata poput Mirze Deliba{i}a, IviceOsima i Edina Dèke, te brojnih drugih, ime ovogagrada odzvanja {irom svijeta.

Sportski centar Zetra

Za potrebe Zimskih olimpijskih igara 1984. namjen-ski je izgra|ena ledena dvorana Zetra, s dvoran-skom stazom za umjetni~ko klizanje i hokej, teotvorenom stazom za brzo klizanje. Dvorana Zetra,

danas Olimpijska dvorana Juan Antonio Sama-ranch, doma}in je brojnih sportskih i kulturnih ma-nifestacija.

Muzej XIV zimskih olimpijskih igaraSarajevo 1984. u Zetri

Na dan otvaranja XIV zimskih olimpijskih igara u Sa-rajevu, u predivnom ambijentu Mandi}a vile otvorenje i Olimpijski muzej. Zgrada je te{ko devastiranatokom opsade i granatiranja Sarajeva 1992-1995.godine, pri ~emu je u najve}oj mjeri stradala i po-stavka muzeja, da bi ova institucija bila ponovo ot-vorena na 20. godi{njicu odràvanja Igara, ovogaputa u prostorijama Olimpijskog komiteta Bosne iHercegovine u Zetri. Muzej posjeduje dokumen-tarnu postavku o organizaciji, pripremi i realizacijiZOI ‘84 i umjetni~ku kolekciju doniranih djelaumjetnika s podru~ja biv{e Jugoslavije, slikara,grafi~ara i kipara.

Kulturno-sportski centar Skenderija

Predstavlja jedno od najpoznatijih obilje`ja savre-menog Sarajeva. Izgra|en je 1969. godine. S neko-liko sportskih dvorana, ovaj objekt je bio doma}in


SARAJEVO - OLIMPIJSKI GRAD


vi{e zna~ajnih me|unarodnih takmi~enja, kao i dvo-ranskih takmi~enja tokom odràvanja Zimskiholimpijskih igara 1984. godine.

Stadion Ko{evo

Lokalno poznat kao stadion Nogometnog kluba„Sarajevo“, me|unarodnu slavu je doìvio 8. fe-bruara 1984. godine otvaranjem XIV zimskih olim-pijskih igara, kada je olimpijska baklja zapaljenaupravo na ovom stadionu.

SARAJEVSKI UNIVERZITET

Univerzitet u Sarajevu ba{tini stoljetnu tradiciju vi-sokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, uspostav-ljenog 1531. godine Gazi Husrev-begovimHanikahom, visokom {kolom sufijske filozofije,islamskih i drugih nauka, koja je bila u rangutada{njih visoko{kolskih ustanova. Savremeno vi-soko obrazovanje u Bosni i Hercegovini i Sarajevuidenti~no je univerzitetskoj tradiciji Zapadne Evrope.

BIBLIOTEKE I ARHIVI

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Her-cegovine, Biblioteka grada Sarajeva, Orijentalni in-stitut, Arhiv Bosne i Hercegovine, GaziHusrev-begova biblioteka, Bo{nja~ki institut – bi-blioteka i arhiv, Historijski arhiv Sarajeva, Bibliotekaza slijepa i slabovidna lica BiH, Mediacentar, PENcentar.

FESTIVALI, MANIFESTACIJE, SPORT,IZLOŽBE, KONCERTI...

Teatar fest, Sarajevski jazz festival, Sarajevski danipoezije, Ba{~ar{ijske no}i, MESS Sarajevo, Sarajev-ska zima, Me|unarodni sajam knjiga i u~ila, Inter-nacionalno bijenale knjige, Sarajevo Fashion Week.

Sarajevo film festival je najpoznatija filmska smotrau jugoisto~noj Evropi. Ovaj festival je ustanovljen utoku ratnih de{avanja, a danas je tradicionalna

godi{nja smotra najve}ih rediteljskih i gluma~kihimena svjetskog filma.

SARAJEVSKI MUZEJI

Sarajevo ima brojne muzeje:

SARAJEVSKA [KOLA FILMA

Veliki me|unarodni uspjesi bosanskohercegova-~kog filma po~eli su {ezdesetih godina pro{log sto-lje}a, a po~etkom osamdesetih u Sarajevo dolazevelike svjetske nagrade za filmove „Sje}a{ li se DoliBel“ i „Otac na slu`benom putu“.

Najve}i uspjeh bosanskohercegova~kog filma ipakpostiè sarajevski reditelj Danis Tanovi}, koji 2001.godine za svoj film „Ni~ija zemlja“ dobiva Oskara zanajbolji strani film i tako Bosnu i Hercegovinu injenu filmsku {kolu ponovo stavlja u ìù svjetskoginteresiranja. Tanovi} ostvaruje veliki uspjeh i u2013. osvojiv{i na Filmskom festivalu u Berlinu„Srebrenog medvjeda“ za svoj film „Bera~ èljeza“.Zapaèn uspjeh postigla je i sarajevska rediteljicaJasmila Žbani} postav{i laureatkinjom Berlinskogfilmskog festivala, na kojem joj je dodijeljen „Zlatnimedvjed“, te rediteljica Aida Begi}, tako|er dobit-nica nekoliko me|unarodnih nagrada za igrani film.


Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine (str. 26), Historijskimuzej Bosne i Hercegovine (str. 26), Muzej XIV zimskiholimpijskih igara Sarajevo 1984. (str. 27), Muzejknjièvnosti i pozori{ne umjetnosti Bosne i Hercegovine(str. 14), Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi (str. 25),Muzej Sarajeva sa depandansima, Brusa-bezistan (str.5), Muzej „Sarajevo 1878-1918“ (str. 15), Svrzina ku}a(str. 21), Despi}a ku}a (str. 15), Muzej Jevreja (str. 10),Muzej Alije Izetbegovi}a (str. 23), kao i Stara pravoslavnacrkva sv. Arhangela Mihaila i Gavrila s muzejom ikona(str. 20), Muzej „Art ku}a sevdaha“ (str. 4), Spomeni~kikompleks „Tunel spasa“ (str. 26), Bo{nja~ki institut (str.11).


LIKOVNI ŽIVOT SARAJEVA

Likovni ìvot Sarajeva u osmanlijskom perioduuglavnom se izraàvao u umjetni~koj formi arabe-ske i kaligrafije, da bi s dolaskom Austro-Ugarskemonarhije oìvio likovni ìvot po zapadnja~kim uzo-rima. U vrijeme Kraljevine Jugoslavije pojavljuje senekolicina sarajevskih akademskih slikara {kolova-nih u inozemstvu.

ûvenu sarajevsku {kolu slikarstva i grafike ~inepoznati umjetnici Mersad Berber, Safet Zec, Ibra-him Ljubovi}, Vojo Dimitrijevi}, Braco Dimitrijevi},Boro Aleksi}, Affan Rami}, Ismar Mujezinovi},Ismet Mujezinovi}. Likovni ìvot Sarajeva odvija sedanas oko Akademije likovnih umjetnosti Bosne iHercegovine te oko sarajevskih galerija koje orga-niziraju brojne izlo`be.

SARAJEVO – MUZI^KA METROPOLA

U samom vrhu muzi~kih zbivanja u Sarajevu je ak-tivnost Opere i Filharmonije sarajevskog Narodnogpozori{ta, ~ija dvorana redovno ugo{}uje inozemneizvo|a~e, filharmonije i kamerne grupe, kao i pro-slavljene pijaniste, violiniste i druge muzi~are. Kon-certi klasi~ne muzike odràvaju se i u velikoj saliDoma Oruànih snaga BiH te u sali Bosanskog kul-

turnog centra. Sarajevo je do rata 1992-1995. go-dine bilo rok metropola biv{e Jugoslavije, u kojoj sustvarali vode}i muzi~ari i njihove grupe, izme|uostalih „Indeksi“ i „Bijelo dugme“.



Ilidà

Naselje Ilidà smje{teno je u srcu najstarijeg na-stanjenog podru~ja sarajevske regije, sa ostacimaneolitskih, ilirskih i rimskih naselja te termalnih ku-patila, kori{tenih za vrijeme Rimskog, Osmanlijskogi Austro-Ugarskog carstva. Upravo zbog ljekovitostivode na Ilidì, koja spada u najzna~ajnija topla vrelasrednje Evrope, Austro-Ugarska monarhija je urba-nizirala cijeli kraj pretvoriv{i ga u ogromni lje~ili{nipark podno planine Igman. U sredi{tu ovog parkaizgradili su hotele Austria, Bosna, Hungaria i Her-cegovina, koji i danas postoje. Ilidà je tako postalajedno od najomiljenijih mondenskih mjesta au-strougarske aristokracije – prestolonasljednika injegove supruge, najve}ih slikara Monarhije...

U neposrednoj blizini Ilidè nalazi se spomenik pri-rode Vrelo Bosne, do kojeg se dolazi kroz tri i po ki-lometra dugu stoljetnu aleju platana i kestenova.Velika aleja zasa|ena do 1894. godine, sa ukupno726 stabala javorolisnog platana i desecima stabaladivljeg kestena, idealna je za {etnju, vo`nju biciklomi rolama, tr~anje... To je prirodni park ispresijecanizvorima i poto~i}ima, s jezercima i oto~i}ima. VreloBosne je morfolo{ki, hidrolo{ki i botani~ko-horti-kulturni fenomen, jedno od najljep{ih mjesta Sara-jeva i njegove okoline.

Na podru~ju Vrela Bosne nalazi se i glavni izvorpitke vode grada Sarajeva – Ba~evo. Ovo podru~je,koje se prostire na povr{ini od 603 hektara, stani{teje za najmanje 26 razli~itih biljnih zajednica i 20ìvotinjskih vrsta, od kojih su neke endemske. MalaBosna, vodotok u koji se ulijeva {est izvora spodru~ja Vrela Bosne, stani{te je autohtone vrstepoto~ne pastrmke.

Velika aleja je pje{a~ka staza povezana s podru~jemStoj~evca, jo{ jednim od sarajevskih prirodnih iz-

leti{ta. Stoj~evac ~ine {umski parkovi, predivni gr-movi divljih ruà, malina i kupina. U blizini ovog pri-rodnog raja nalazi se i nekropola Vrutci sarheolo{kim nalazi{tem nekada{nje crkve sv. Stje-pana Prvomu~enika iz 10. stolje}a.

Prepoznatljiv simbol Ilidè i Vrela Bosne su i ~uvenifijakeri, koji ve} vi{e od 100 godina prevoze gosteVelikom alejom od Ilidè do Vrela Bosne. I danas ìvisje}anje na to da je prvi fijaker do{ao s prestolona-sljednikom Franjom Ferdinandom 1895. godine.

Most na Plandi{tu – Rimski most

Kameni most na rijeci Bosni nastao je u vrijemeosmanlijske vladavine, u prvoj polovini 16. stolje}a.Gra|en je od kamenih klesanaca, sa sedam kru`nihlukova. Kako su pri gradnji kori{teni dijelovi osta-taka obli`njih rimskih nadgrobnih plo~a, most jedobio naziv Rimski most, dok postoji i pretpostavkada je izgra|en na temeljima ranijeg rimskog mosta.Most je dug oko 40 metara, {irok 4,55 metara, i imakamenu ogradu. Most je za{ti}eni spomenik kul-ture.

Pionirska dolina (Dje~ija oaza)

Pionirska dolina je parkovni prostor kroz koji pro-tje~e Ko{evski potok i u kojem je do rata 1992-1995.godine bio smje{ten rekreacioni centar (zabavnipark i zoolo{ki vrt). Danas Pionirsku dolinu naj~e{}eposje}uju mali{ani, koji uìvaju u upoznavanju saìvotinjama i igri u „drvenom gradu“.

Vilsonovo {etali{te

Aleja u Vilsonovom {etali{tu uz rijeku Miljackuzasa|ena je jo{ u vremenu austrougarske vladavinestablima kestena i lipe, koja svojim masivnimkro{njama ljeti stvaraju prijatan hlad. U poslijepod-


GRADSKA IZLETI[TA, PARKOVI I [ETALI[TA


nevnim satima {etali{te se zatvara za saobra}aj, teljubitelji prirode mogu uìvati u {etnji i }askanju naklupama pored Miljacke ili u vo`nji bicikla.

[etali{te Dariva i Babin zub

Na staroj cesti koja od gradskog bazena (u narodupoznat kao Bentba{a) vodi uz Miljacku isto~noprema Darivi i Kozijoj }upriji, danas pje{a~kom pro-storu i biciklisti~koj stazi dugoj osam kilometara,nalazi se aleja mladih stabala – Aleja ambasadora,gdje stabla sade znameniti posjetitelji Sarajeva. Dosada je du` {etali{ta lipe posadilo 114 ambasadora.Uz {etali{te se nalaze klupe za odmor i mjesta zaro{tiljanje. Poslije izlaska iz starog austrijskog tu-nela {eta~u se pred o~ima ukaè visoka tanka {pi-casta stijena, poznata kao Babin zub. U austrijskimizvorima spominje se kao Kleopatrina igla. Na kraju{etnice stiète do Kozije }uprije, jednog od najsta-rijih i najljep{ih sarajevskih mostova, izgra|ene u16. stolje}u na carskom drumu koji je nekada vodiodo Istanbula. Vjeruje se da je most zadu`bina Meh-med-pa{e Sokolovi}a, velikog vezira iz 16. stolje}a.Stari obi~aj je nalagao da kod ovog mosta age i be-govi sa svojom vojskom, a esnafi s poklonima,do~ekuju vezire, a hadìje, trgovce i putnike koji suputovali na Istok pratila je njihova rodbina.

Veliki park

Park se nalazi u strogom centru grada, u uliciMar{ala Tita. Na mjestu starog muslimanskog gro-blja, park je urbaniziran u vrijeme austrougarskevladavine, pri ~emu je dio ni{ana ostao u parku. UVelikom parku podignut je Spomenik ubijenoj djeciopkoljenog Sarajeva 1992-1995.

Pored toga, u Sarajevu se nalazi jo{ nekoliko par-kova – Mali park, prekoputa Velikog, s bistama bo-sanskohercegova~kih pisaca ]amila Sijari}a,Dervi{a Su{i}a i Izeta Sarajli}a; zatim park At-mej-dan; park Jezero s trim-stazom i biciklisti~kom sta-zom dugom tri kilometra, u naselju Bare – [ip; parkKo{evo; „Park {ume Mojmilo brdo“ sa skijali{temi ski-liftom za sarajevske mali{ane.


Prema legendi, dva brata kozara – Sinan i Mehmed,~uvali su stoku iznad kanjona Miljacke, na Jar~edolima.Jednog dana kada su bra}a vodila stoku na ispa{u, koza,brste}i `bunje, iskopa skriveno blago. Bra}a se obra-dova{e i obe}a{e da }e od tog blaga sagraditi most idàmiju. Hadì Sinan Ke~edì dàmija i danas postoji naBistriku, a most simboli~no nosi naziv Kozija }uprija.


Olimpijske planine Trebevi}, Igman, Bjela{nica i Ja-horina od Sarajeva dijeli od 15 minuta do pola satavo`nje. Na Trebevi}u su odràvana bob i sanka{katakmi~enja, na Igmanu skija{ki skokovi, skija{kotr~anje, bijatlon, na Bjela{nici spust za mu{karce,a na Jahorini spust za ène, slalom i veleslalom.

Bjela{nica i Igman

Samo 25 kilometara od Sarajeva nalazi se prirodnirezervat planina Bjela{nice i Igmana na kojima jeodràn ve}i dio takmi~enja XIV zimskih olimpijskihigara u alpskim i nordijskim disciplinama i skoko-vima. Dinarsko gorje, koje se proteè u duìni od300 kilometara, granica je utjecaja mediteranske ikontinentalne klime. Bjela{nica je stoga poznatakao planina na kojoj se dnevno znaju izmijeniti sva~etiri godi{nja doba, a na vrhu Bjela{nice je 1894.godine izgra|en meteorolo{ki opservatorij.

Sa vi{e od 200 snje`nih dana u godini, 135 cm de-belim snje`nim prekriva~em i dobro ure|enim sta-zama duìne preko dvadeset kilometara (25 km),Bjela{nica i Igman predstavljaju savr{eno mjesto zaaktivan zimski odmor i rekreaciju, s dobrom hotel-skom i drugom infrastrukturom.

Kako je sav ovaj prostor obrastao gustom {umom smnogobrojnim ìvotinjskim vrstama, ove planine suomiljeno mjesto za lov, ali i alpinizam, paraglajding,jahanje, planinarenje, planinski biciklizam, vo`njuplaninskim ~etveroto~ka{ima. Na Babinom dolu i upra{umi Ravna vala nalazi se pra{umski rezervat svisokim stepenom biolo{ke raznovrsnosti.Bjela{nica raspolaè sa osam ì~ara i ski-liftova, aIgman je, usto, planina sa ekstremno visokom kon-centracijom ozona, pa je kao zra~na banja izuzetnopogodan za treninge sportskih ekipa. Veliko polje jeza vrijeme Olimpijade sluìlo za takmi~enje u nor

dijskim disciplinama, a zajedno s Bjela{nicom imaoko 50 kilometara staza za nordijsko tr~anje te 160obiljeènih staza za brdski biciklizam. Na Igmanuse nalazi i jedinstveni lokalitet Mrazi{te (pojava to-plotne inverzije), a najnià temperatura od – 43,5 °Czabiljeèna je u januaru 1963. godine, zbog ~ega seovdje nekada nalazilo uzgajali{te srebrenih lisica.

Na Malom polju na Igmanu su za potrebe Olimpi-jade izgra|ene dvije skakaonice, od 70 i 90 metara.Malo polje je s Babinim dolom povezanobiciklisti~kom stazom.

Trebevi}

Najblià Sarajevu je planina Trebevi}, ukras gradana rijeci Miljacki. To je prije rata bilo omiljeno iz-leti{te Sarajlija do kojeg se ì~arom stizalo za svega12 minuta. Ovdje su postojale bob i sanka{ka staza,na kojima su za vrijeme Zimskih olimpijskih igara1984. odràvana takmi~enja u tim sportskim disci-plinama.

Prvi planinski dom na Trebevi}u izgra|en je 1896.godine. Poslije doma na mjestu Sofe, 1907. godinese na Dobrim vodama gradi planinarsko skloni{te,1932. Dom na Ravnama, a nedavno je kulturnodru{tvo „Napredak“ otvorilo novi multimedijalniplaninarski dom s restoranom i smje{tajem za oko60 osoba.


Bosanskohercegova~ke planine izbor National Geo-

graphica za 2012.

National Geographic svrstao je Bosnu i Hercegovinu udeset najboljih destinacija za avanture u 2012. godini, pri~emu stare puteve na planinskim visoravnimapreporu~uje kao idealno mjesto za biciklizam.

OLIMPIJSKE I DRUGE PLANINE OKO SARAJEVA


Trebevi} je izuzetno bogat crnogori~nom {umom,{to ovu sarajevsku oazu mira i zelenila ~ini ideal-nom za planinarenje, naro~ito {umskom stazomizgra|enom za vrijeme Austro-Ugarske monarhije.Pored prirodnih atrakcija, rekreativci mogu posjetitii neki od domova, {umsku stazu koja se spu{ta odLova~ke ku}e na Brusu, preko Dobrih voda, Alpine-tuma, do vrha planine, vidjeti ostatke olimpijskih ob-jekata poput olimpijske bob-staze ili stare ì~are,koju }e uskoro zamijeniti nova. Trebevi} se smatrai posljednjim stani{tem snje`ne voluharice, ali, naodu{evljenje ljubitelja ptica, stani{te je i drugihvrsta ptica.

Jahorina

Tridesetak kilometara od centra grada, premaistoku, nalazi se planinski masiv Jahorine. Poredhotela, ovdje se nalazi mno{tvo planinarskih do-mova i ku}a. Skija{ki tereni na Jahorini bili su u vri-jeme odràvanja XIV zimskih olimpijskih igara 1984.godine poligonom nadmetanja najboljih svjetskihtakmi~ara u slalomu i veleslalomu. Danas se na Ja-horini nalazi oko 20 kilometara skija{kih staza i {estì~ara i ski-liftova, dva moderna novoizgra|ena{estosjeda i veliki broj hotela i privatnih smje{taja,od kojih znatan broj nudi i konferencijske usluge.

Treskavica

Jugoisto~no od Bjela{nice uzdiè se planina Tre-skavica s najvi{im vrhom Pa{ina (2.088 m). To jeplanina puna suprotnosti, vegetacije, ali i goleti. NaTreskavici ima 365 izvora ili vrela, me|u kojim su iizvori pet velikih rijeka – Željeznice, Bistrice, Ljute,Bijele i Rakitnice, te 10 prelijepih jezera. Treskavicaje idealna za alpinizam, biciklizam, paraglajding idruge sportove.



Barice i âvljak

Devet kilometara od Sarajeva nalaze se dva veomapopularna izleti{ta – Barice i âvljak. Od âvljakase pruàju ure|ene planinarske staze prema pla-ninskim vrhovima Crepoljsko (1.524 m) za oko sathoda, Bukovik (1.534 m) za oko sat i po hoda, ili vo-dopad Skakavac (1.136 m). S Bukovika se moètespustiti na Skakavac za oko 45 minuta hoda. Na Ba-ricama, âvljaku, Crepoljskom i Bukoviku nalazi senekoliko planinarskih domova, a na Crepoljskom,pored Lova~kog doma, ima i nekoliko eko sela – Ra-donja (Borin Dol), Vu~ija Luka i Ekofutura.

Vodopad Skakavac

Vodopad Skakavac se nalazi 12 kilometara sjevernood Sarajeva, iznad sela Nahorevo. Visok je 98 me-tara, {to ga ~ini drugim vodopadom po visini u Ev-ropi. Ovaj kraj predstavlja izazov za {eta~erekreativce, bicikliste, trka~e, speleologe, penja~e,fotografe, sakuplja~e gljiva ili ljekovitog bilja. Naprostoru oko vodopada zabiljeèno je preko 1.500vrsta biljaka, od kojih su neke ljekovite, endemskeili veoma rijetke. [ume smr~e, jele i bukve krijubrojne gljive, ze~eve, kune, ptice, ali i vukove, me-dvjede, lisice...

Bijambarska pe}ina

Na oko 40 kilometara od Sarajeva, na putu premaTuzli, nalazi se prelijep {umoviti predio u kojem sekrije pravi biser prirode, Bijambarska pe}ina. Kom-pleks ove pe}ine ~ine nekoliko zasebnihspeleolo{kih objekata, od kojih su za posjetioce ot-vorena tri. U Srednjoj bijambarskoj pe}ini, koja seproteè na oko 400 metara, nalazi se turisti~kastaza sa signalizacijom i rasvjetom. Ovo je najduàpe}ina i sastoji se od ~etiri dvorane i prelijepih

pe}inskih ukrasa. êtvrta, posljednja dvorana, poz-nata je i kao „muzi~ka dvorana“ zbog svojeakusti~nosti. U pe}ini su tako|er prona|eni ar-heolo{ki nalazi iz ledenog (ìvotinje) i paleolitskogperioda (pe}inski ljudi). Stotinjak metara od Srednjepe}ine nalazi s Donja bijambarska pe}ina, koja za-pravo predstavlja ponor potoka Brodi}.

Guste ~etinarske {ume, livade, dva vodotoka s jeze-rima i ponorima, pe}ine, stijenski masiv i veomakvalitetan zrak pruàju izuzetne uvjete za izlete, lov,ribolov, planinarenje, alpinizam, speleologiju, ski-janje, branje gljiva i ljekovitih trava...

Kanjon rijeke Rakitnice

Rijeka Rakitnica izvire na Bjela{nici (1.500 metaranadmorske visine), na udaljenosti od 35 kilometaraod centra bosanskohercegova~ke metropole.Nakon vi{e od 20 kilometara toka, pitkog od izvorado u{}a, koji pravi brojne brzake i slapove, rijeka seulijeva u Neretvu. U kanjonu Rakitnice caruje ne-taknuta priroda, {to predstavlja neponovljivu atrak-ciju i veliki izazov za planinare, ribolovce i drugeljubitelje prirode. Rijeka pravi niz kanjona, brzaka,slapova, vodopada i mirnih bazena, pa posjetiociovoga raja na zemlji doìvotno pamte ovaj ugo|aj.Rijeka je tako|er bogata endemskom vrstom pa-strmke, takozvanom mekousnom pastrmkom.

Selo Lukomir

Na gotovo 1.500 metara nadmorske visine, u vrle-tima planine Bjela{nice, nalazi se najvi{e i najizoli-ranije selo u Bosni i Hercegovini, udaljeno odSarajeva 42 kilometra ili oko sat i po vo`nje. SeloLukomir je jedinstveno po svojim kamenim ku}ama,koje su prekrivene {indrom od tre{njinog drveta. Sobzirom na to da se nalazi u podru~ju surove pla-


IZLETI[TA U BLI@OJ I DALJOJ OKOLINI SARAJEVA


ninske klime, ve} s dolaskom prvog snijega u de-cembru selu je nemogu}e pri}i, osim na skijama ilipje{ice, sve negdje do aprila, a ponekad i duè. Lu-komir je poznat po svojoj tradicionalnoj odje}i, aène i danas nose pletene odjevne predmete kakvisu no{eni prije nekoliko stolje}a. Poznato je da sta-novnici sela izra|uju {arolike rukotvorine od vune:rukavice, ~arape i sli~no. Bave se sto~arstvom i pla-ninskom zemljoradnjom. Pored Lukomira, u blizinise nalazi jo{ nekoliko ìvopisnih sela koja se moguposjetiti: Umoljani, [abi}i, Sinanovi}i, Lukavac…





Documents

Šetnja Sarajevom i okolinom - Sarajevo tourism