SHVATANJE I KARAKTERISTIKE PREDUZETNIŠTVACiljevi predavanja •Predstaviti studentkinjama i studentima ciljeve, predmet izučavanja, strukturu i način rada i ocjenjivanja na Preduzetničkoj

SHVATANJE I KARAKTERISTIKE PREDUZETNIŠTVA

Prof. dr Saša Petković

[email protected]

1

Ciljevi predavanja

Predstaviti studentkinjama i •studentima ciljeve, predmet izučavanja, strukturu i način rada i ocjenjivanja na Preduzetničkoj ekonomiji

Upoznati se sa prirodom i razvojem •shvatanja preduzetništva kao ekonomskog fenomena

Demistifikovati pojam, ličnost i •osobine preduzetnika

Analizirati sociobihevioristički •pristup preduzetništva

Literatura:

Paunović, B. (2017).Preduzetništvo i upravljanje malim preduzećem.Beograd: Centar za istraživačkudelatnost Ekonomski fakultet u Beogradu.

Deakins, D., & Freel, M. (2012). Preduzetništvo i male firme. Beograd: Data status.

2

Preduzetničkaekonomija – ciljevi

Predmet• omogucavastudentima da shvateznačaj preduzetništva i inovacija u svim oblicimaorganizacije i društva i da razumiju preduzetništvokao način ponašanja i djelovanja.

3

Preduzetnička ekonomija– ciljevi

Studenti• stiču mogucnost da naučeosnovne principe savremenogpreduzetništva u ekonomskoj teoriji i praksi, kao i da steknu osnovne vještine i kompetencije kreativnog razmišljanja,proaktivnosti, prihvatanja rizika, planiranja i traženja prilika, timskog rada i pretvaranja prilika i ideja u izvodljivepreduzetničke poduhvate.

4

Preduzetnička ekonomija – ishodi učenja

• Kao jedna od osam temeljnih životnih kompetencija definisanih od strane EU, potrebnih svakom pojedincu i pojedinki za uspjeh u životu, predmet je koncipiran na način da podstakne kod studentkinja i studenata preduzetničko ponašanje i djelovanje, od individualong nivoa do nivoa složenih organizacionih sistema u svim sektorima (profitnom, neprofitnom i vladinom sektoru).

5

Osam temeljnih životnih kompetencija (definisanih od Evropske unije –

http://europa.eu/legislation_summaries/education_training_youth/lifelong_learning/c11090_en.htm)

komuniciranje na maternjem jeziku

komuniciranje na stranom jeziku

matematička, naučna i tehnološka

kompetencija

digitalna kompetencijaučenje

kako učiti

socijalne i građanske kompetencije

osjećaj za inicijativu i preduzetništvo

kulturna svijest i izražavanje

6

http://europa.eu/legislation_summaries/education_training_youth/lifelong_learning/c11090_en.htm

Preduzetnička ekonomija –

ishodi učenja

Nakon izuc avanja ovog predmeta• , studenti ce steci osnovna znanja o načelima, principima, strategijama i konceptima kreiranja poslovnih poduhvata zasnovanih na inovacijama čija je realizacija povezana s rizicima i neizvjesnošću.

Studenti • ce biti osposobljeni za pronalaženje inovativnih rješenja u savremenom poslovanju primjenjujuci ključna znanja iz preduzetničke ekonomije o metodama i tehnikama donošenja ekonomskih odluka primjenom savremenih informaciono-komunikacionih tehnologija u vezi s preduzetničkim poduhvatima.

7

Preduzetničkaekonomija –literatura

Petkovi• c, S., i Milanovic, M. (2017). Laboratorija ideja. Od ideje do preduzetničkog poduhvata. Banja Luka: Univerzitet u Banjoj Luci, Ekonomski fakultet.

Paunovi• c, B. (2017). Preduzetništvoi upravljanje malim preduzećem. 3. izdanje. Beograd: Univerzitet u Beogradu, Ekonomski fakultet.

Deakins, D., & • Freel, M. (2012). Preduzetništvo i male firme. Beograd: Data status.

Stefanović, S., i Ivanović• -Đukić, M. (2015). Upravlјanje malim i srednjim preduzećima. Strateški i operativni akspekt. Niš: Ekonomski fakultet Univerziteta u Nišu.

8

1. PRIRODA I RAZVOJ SHVATANJA PREDUZETNIŠTVA KAO EKONOMSKOG FENOMENA

9


Tri pristupa preduzetništvu •prema Dikinsu i Frilu (Deakins & Freel, 2012, str. 2), vezani su za sljedeće izvore:

doprinosi ekonomskih autora i •teoretičara koji se bave ulogom preduzetnika u ekonomskom razvoju i primjeni ekonomske teorije

psihološki pristup • zasnovan na karakteristikama ličnosti preduzetnika,

sociobihevioristički pristup • u kome se ističu i uticaj društvenog okruženja, i uticaj ličnih osobina preduzetnika

10

1. PRIRODA I RAZVOJ SHVATANJA

PREDUZETNIŠTVA KAO EKONOMSKOG FENOMENA

(Paunović, 2017)

Pojam• preduzetništvo srećese još u srednjem vijeku i od tada značenje ovogpojma se mijenjalo i razvijalo.

Najstarije• shvatanjepreduzetničke funkcijevezuje se za posredovanjeu trgovini. Po takvomshvatanju i Marko Polo, mletački trgovac-avanturista i vjerovatnonajpoznatiji svjetski putnik, mogao bi se nazvatipreduzetnikom.

11

1. PRIRODA I RAZVOJ SHVATANJA PREDUZETNIŠTVA KAO EKONOMSKOG

FENOMENA

U • ranom 16. vijeku u Francuskoj

Francuskojpreduzetnicima su

nazivane osobe koje suorganizovale i vodile vojneekspedicije.

12


• U 17. vijeku preduzetnicima susmatrane osobe koje izvode i upravljaju većimgrađevinskim projektima. U tim projektima preduzetnicinisu snosili rizik, već su samoupravljali resursima koje sudobili od države.

U • francuskom jeziku glagol “entreprendre” je složenicaglagola “prendre” (uzeti, izuzeti, držati i sl.) i prijedloga“entre” (između, među, od, nau). Ima više značenja, a ekonomsko značenje je: “preduzeti”, “preuzeti”, “preduzimati”, “poduhvatitise

se”

”,

, “pokušati” i sl.

13


• Međutim, do polovine 17. vijeka francuski ekonomistipočinju da upotrebljavaju izraz“preduzetnik” za osobe kojedjeluju u ekonomskoj oblastii koje uvode inovacijepodnoseći rizik i neizvjesnost(Peterson, 1984)

14


Preduzetnici• su najčešće stupali u ugovorne odnose sa državom, obavezujući se da će po utvrđenojcijeni isporučiti ugovoreneproizvode ili izvršiti ugovoreneusluge. Stoga su preduzetnicisnosili sav rizik promjenenabavnih cijena, budući da suprodajne cijene bile uglavnomutvrđene, prisvajajući ili podnosećicijeli profit ili gubitak.

15

1. PRIRODA I RAZVOJ SHVATANJA KAO EKONOMSKOG FENOMENA

Jednu• od prvih teorija preduzetništva razvio je u 18. vijeku Rišar Kantijon (Richard Cantillon, 1680 - 1734)

Kantijon• je razlikovao tri društvene klase:

zemljovlasnike, preduzetnike i ljude sa platom.

Preduzetnici mogu imati različita zanimanja, kao što

su zakupci, zanatlije, trgovci na veliko i malo,

manufakturisti i sl., ali je svima zajedničko da snose rizik,

jer ”... plaćaju određenu cijenu, premamjestu u kojima ih

(namirnice, materijale i sl.) kupuju, da bi ih ponovo

prodali na veliko ili malo po neizvjesnoj cijeni”

16

1. PRIRODA I RAZVOJ SHVATANJA PREDUZETNIŠTVA KAO EKONOMSKOG FENOMENA - FIZIOKRATI

U • drugoj polovini 18. vijekafrancuski fiziokrati, kao npr. osnivač škole fiziokrataFransoa Kenej, (Francois Quesnay, 1694 – 1774) nazivali su poljoprivredneratare preduzetnicima.

Kako• su fiziokrati smatrali da čist prinos postoji samo u poljoprivredi, jer samo u poljoprivredi proizvedenobogatstvo premašuje utrošenobogatstvo, može se zaključitida

da su fiziokrate preduzetnike

smatrali ključnim ekonomskimakterima.

17

1. PRIRODA I RAZVOJ SHVATANJA PREDUZETNIŠTVA KAO EKONOMSKOG FENOMENA - FIZIOKRATE

U • oblasti poljoprivrede Nikolas Bodo (Nicolas Baedaue, 1730 – 1790) istakao je preuzimanje rizika i inovativnosti kao bitne karakteristikepreduzetnika, dok je Žak Tirgo (Jacques Turgot, 1727 – 1781) govorio o preduzetniku u oblasti proizvodnje kaoosobi koja rizikuje kapital

18

1. PRIRODA I RAZVOJ SHVATANJA

PREDUZETNIŠTVA KAO EKONOMSKOG FENOMENA –

18. VIJEK

• U 18. vijeku dolazi do sve jasnijeg odvajanjapreduzetnika, kaoosoba koje pokrećuposlovne poduhvate, od kapitalista ilipasivnih investitora, kao osoba koje imajukapital. Ovomodvajanju pogodovalaje ubrzanaindustrijalizacija i veliki broj tehničkihinovacija.

19

1. PRIRODA I RAZVOJ SHVATANJA PREDUZETNIŠTVA KAO EKONOMSKOG

FENOMENA – Jean-Baptiste Say (1767 – 1832)

Svjestan• različitih uloga koje imajupreduzetnici i kapitalisti, Žan Baptist Sej 1803. godine prvi ističe razlikuizmeđu profita koji ostvarujupreduzetnici od profita koji ostvarujukapitalisti.

Po • Seju preduzetnik najčešće ulažesvoj ili pozajmljeni kapital, a da bi uspio u poslu, on mora da imasposobnost da procjenjuje, da budeistrajan i da posjeduje znanje, kako o svijetu u kome posluje, tako i o poslu.

20

1. DEFINICIJA PREDUZETNIŠTVA – Jean-Baptiste Say (1767 – 1832)

Definicija• koju je Sej dao 1818. godine danas se smatraklasičnom i po toj definicijipreduzetnik je agent koji“...povezuje sredstva za proizvodnju i koji u vrijednostiproizvoda obezbjeđuje ... reprodukciju ukupnog kapitalakoji je zaposlio, i vrijednostzarada, kamate, i rente koju plaća, kao i profit koji mu pripada”

21

1. PRIRODA I RAZVOJ SHVATANJA PREDUZETNIŠTVA KAO EKONOMSKOG FENOMENA – ENGLESKI KLASIČNI EKONOMISTI

Za • razliku od francuskih autorakoji su isticali značajpreduzetnika i pravili razlikuizmeđu preduzetnika i kapitaliste, kao i izmeđuprofita

profitai kamate, engleski ali i

drugi klasični i neoklasičniekonomisti u svojimekonomskim učenjima nisudavali značaj preduzetniku i preduzetništvu.

22

1. PRIRODA I RAZVOJ SHVATANJA PREDUZETNIŠTVA KAO EKONOMSKOG FENOMENA – ENGLESKI KLASIČNI EKONOMISTI

• Za Adam Smitha (1723 – 1790) rodonačelnika klasične škole ekonomskemisli, najznačajniji ekonomski akterisu kapitalisti.

• Kapitalisti, po Smitu, su vlasnici-menadžeri preduzeća i oni kombinujućifaktore proizvodnje – zemlja, rad i kapital u industrijskom preduzeću, stvaraju vrijednost.

23

1. PRIRODA I RAZVOJ SHVATANJA PREDUZETNIŠTVA KAO EKONOMSKOG FENOMENA –NEOKLASIČNI EKONOMISTI

U • kasnom 19. vijeku LeonValras (Leon Walras, 1834-1910), i Alfred Maršal (Alfred Marshall, 1842 – 1924) nezavisno jedan od drugog, razvili su slične matematičkirigorozne modele kapitalističkeprivrede, čime su postaviliosnove neoklasičneekonomske teorije.

24

1. PRIRODA I RAZVOJ SHVATANJA PREDUZETNIŠTVA

KAO EKONOMSKOG FENOMENA– NEOKLASIČNI EKONOMISTI

Osnovna• karakteristikaneoklasičnog modela privrede je da se tržište sastoji od velikog brojakupaca i prodavaca čiji međusobniodnosi dovode do izjednačavanjaponude i tražnje, odnosno do stanja tržišne ravnoteže.

Stanje• ravnoteže postiže se promjenom cijena, koje, u zavisnosti od toga da li je ponudaveća od tražnje ili je tražnja veća od ponude, opadaju ili rastu djelujućitime na izjednačavanje ponude i tražnje.

Po • neoklasičnom modelu privrede, normalno stanje je tržištaravnoteža, koja se povremenonarušava, ali se djelovanjemtržišnog mehanizma ravnotežaponovo uspostavlja.

25

1. PRIRODA I RAZVOJ SHVATANJA PREDUZETNIŠTVA KAO EKONOMSKOG FENOMENA – NEOKLASIČNI EKONOMISTI

Jasno• je da u takvom sistemunema mjesta za nemjerljiv i nepredvidiv fenomen kao što jepreduzetništvo.

Reći• , npr. da je preduzetničkiprofit (dobit) nagrada za preuzimanje rizika, značilo bi da u ekonomskom sistemu postojineizvjesnost, a to bi u okvirimaove teorije zapravo značiloodsustvo odgovarajućegteorijskog objašnjenja.

Preduzeće• u neoklasičnoj teorijishvata veoma pojednostavljeno, kao tehničku jedinica kojaproizvodi dobra.

26


Slično• kao i u neoklasičnom modeluprivrede, u neoklasičnoj teorijipreduzeća nema pravogpreduzetnika, jer ova teorija polazi od pretpostavke da donosioci odlukapoznaju sve alternative djelovanja i da su im poznate sve posljediceizabranih pravaca djelovanja.

Neoklasična• teorija pretpostavlja da preduzetnik, koji je istovremeno i menadžer i vlasnik preduzeća, raspolaže svim neophodniminformacijama za racionalnodjelovanje, odnosno da on poznajefunkciju tražnje, proizvodnu funkciju i funkciju troškova.

Pri• tom, racionalno djelovanjepodrazumijeva striktnumaksimizaciju profita preduzeća, koja se ostvaruje uz primjenumarginalnog pravila o jednakostimarginalnog prihoda i marginalnih troškova.

27


Sa • rastom preduzeća dolazi do odvajanja vlasništva od kontrole, a time i do sve jasnijeg ispoljavanjapreduzetničke funkcije.

Pored • pretpostavki na kojima jepočivala neoklasična teorija, zanemarivanju značaja preduzetnišva i uloge preduzetnika doprinijela je i struktura preduzeća sredinom 19. vijeku.

U to • vrijeme privredom su dominiralamala i srednja preduzeća, odnosno od strane vlasnika neposrednokontrolisana preduzeća.

28

Frensis Voker (Francis A.Walker, 1840 – 1897)

Prvi• koji je među američkim ekonomistima1876. godine jasno istakao ulogupreduzetnika i ukazao na razdvajanjepreduzetnika od kapitaliste je FrensisVoker.

Preduzetnika• Voker naziva inženjeromindustrijskog progresa i najvažnijimfaktorom proizvodnj.

Voker jasno ističe razliku između profita ikamate, odvajajući kamatu koju vlasnicikapitala dobijaju za sredstva koja obezbjeđujupreduzetnicima od profita kojepreduzetnici ostvaruju po osnovu svojihupravljačkih sposobnosti.

29

1. PRIRODA I RAZVOJ SHVATANJA PREDUZETNIŠTVA KAO EKONOMSKOG FENOMENA – AUSTRIJSKA ŠKOLA

Pripadnici• takozvane Austrijske školesmatrali su da je preduzetnišvo tolikoznačajno da se ne bi smjelo žrtvovatiradi postizanja rigorozne logičke i matematičke prediktivnostiekonomske teorije.

Austrijska• škola ili teorija nastala je u Beču pod uticajem Karla Mengera(Carl Menger, 1840-1921), a istaknutipredstavnici ove škole su: Fridrih fonVizer, Eugen fon Bem-Baverk, JozefŠumpeter, Ludvig fon Mizes, Fridrih fonHajek, Gotvrid Haberlel, Fric Mahlup, Oskar Morgenštern i Pol Rezenšajn-Rodan

Odsustvo•preduzetništva u neoklasičnoj teorijibilo je izloženo kriticiod strane brojnihekonomista.

Pionirsku• ulogu i poseban značaj imalaje grupa ekonomistapovezana sa austrijskimobrazovniminstitucijama, koja jedjelovala na prelazu iz19. i 20. vijek.

30

1. PRIRODA I RAZVOJ SHVATANJA PREDUZETNIŠTVA KAO EKONOMSKOG FENOMENA –AUSTRIJSKA ŠKOLA

Austrijska• školaekonomista je školaekonomskemisli koja smatrada je glavni uzrokekonomskih problemamiješanje države u tržišnetokove. Njihovi stavovi se smatraju prilično radikalnimzbog toga što oni svojukritiku

kritikune ograničavaju samo

na tradicionalno državnesisteme kao štosu socijalizam i komunizam, već i na široko prihvaćenemehanizme u kapitalizmu kaošto su centralne banke.

31


• Jedna od najbitnijihosobina kapitalizma jepostojanje poslovnihciklusa, koji su periodinaizmjeničnihpromjena izmeđuvelikih uspona i padova. Najpoznatiji primjerpada poslovnih ciklusaje Velika depresija kojase desila u SAD 1929-1933.

32

1. PRIRODA I RAZVOJ SHVATANJA PREDUZETNIŠTVA KAO EKONOMSKOG FENOMENA – AUSTRIJSKA ŠKOLA

Pobornici• austrijske školesmatraju da je velika depresijadirektno izazvana veomalabavom monetarnompolitikom Američke centralnebanke tokom 1920-ih godina koja je dovela do veomavelikog povećanja količinenovca i kredita u sistemu.

33


U • najkraćem, pripradnici ove školesmatrali su da je tržište vođenopreduzetničkim aktivnostima i da, zahvaljujući preduzetnicima, natržištu vlada dinamička konkurencijakoja znači da se učesnici na tržištu, umjesto da prihvataju cijene kaodate, kako to pretpostavlja neoklasičnateorija, međusobno nadmeću cijenama, boljim kvalitetom proizvoda i usluga i sl. (Kirzner, 1997).

34

Milton Friedman, dobitnik nobelove nagrade za ekonomiju 1976. godine

Fridman se smatra jednim •od najuticajnijih ekonomista i mislilaca 20. vijeka. Kao neko ko je bio na čelu Čikaške škole ekonomije, bio je jak zagovornik ekonomskih sloboda, slobodnog tržišta i slobodnog preduzetništva.

• Predvidio je pojavu digitalnih valuta, kao što je bitkoin, 1999. godine.

35

36

2. PREDUZETNIK: KONCEPTI I ČINJENICE(Deakins & Freel, 2012)

37

2. PREDUZETNIK: KONCEPTI I ČINJENICE

Pozabavićemo se pripadnicima •Austrijske škole koji su postavili temelje za većinu savremenih teorija o preduzetniku.

Iako• pripadnici Austrijskeškole

školenisu imali jedinstveno

shvatanje preduzetnika,zajedničko im je da supreduzetnika smatralikatalizatorom ekonomskihpromjena i pokretačemekonomskog razvoja.

• Po Šumpeteru (Joseph Schumpeter, 1883-1950), “...preduzetnik radinove stvari ili radi stvari koje se većrade na nov način (inovacija)”

38

2. PREDUZETNIK: KONCEPTI I ČINJENICE -(Joseph Schumpeter, 1883-1950)

Šumpeter• ističe da preduzetnicidjeluju izvan postojeće prakse, štose može označiti kao kreativniodgovor. Kreativni odgovorodlikuju, po Šumpeteru, tri bitnekarakteristike:

• 1) kreativni odgovor se ne možerazumjeti ex ante, već samo ex post, odnosno ne može se predvidjetitako što će se primijeniti uobičajenapravila na uticaj već postojećihčinjenica. 39

Kreativna destrukcija?

40

Kreativna destrukcija

41

2. PREDUZETNIK: KONCEPTI I ČINJENICE - (Joseph Schumpeter, 1883-1950)

2) kreativni odgovor oblikujecjelokupni tok budućih događajai njihovih dugoročnih ishoda, tako da stvara situacije u kojima se ne bi mogla uspostaviti veza sa situacijama koje bi postojale da nijebilo kreativnog odgovora

42


3) njegov uspjeh ili neuspjeh, manje ili više ima veze sa:

(a) kvalitetom ljudskihresursa u društvu,

(b) relativnim kvalitetomljudskih resursa, tj. raspoloživosti u drugimdjelatnostima, i

(c) sa individualnimodlukama, aktivnostima i obrascima ponašanja.

43

Domaća zadaća: Pogledati film Jobes (2013)

44


Suprotno neoklasičnimekonomistima koji tržište vide kao prilično uređen sistem čijefunkcionisanje sistematskivodi izjednačavanju ponude i tražnje, tržište je za haotično.

Na • tržište značajno utičupreduzetnici inovacijamakoje redovno iznose na tržište,,čime postojećimproizvođačima ugrožavajustečene dominantne pozicijena tržištu”

45


Uvodeći inovacije na tržište, preduzetnici narušavajuuspostavljeni poredak natržištu, što dovodi do smanjenjaprihoda i gubitka tržišnog udjelapostojećih preduzeća kojaproizvode zastarjele proizvode, a neka od tih preduzeća i propadaju.

Istovremeno , dolazi do rastatražnje za novim ili inoviranimproizvodima, što omogućavapreduzetnicima da ostvare profiteveće od normalnih.

46

Apple & Samsung tržišna vrijednost (Izvor: Forbes, 2018)

898.5 milijardi US$ (5.1.2018.)

Prihod: 217 milijardi US$(2017)

Profit: 45 milijardi US$ (2017)

Apple hangs onto its historic $1 trillion market cap -02.08.2018.

254 milijardi US$ (5.1.2018.)

Prihod: 174 milijardi US$(2017)

Profit: 19 milijardi US$ (2017)

47


Savremeni• predstavnik Austrijske školeje Kircner (Israel M. Kirzner, 1930 - , New York University, Austrijska škola)

48


• Za Kircnera je preduzetnik neko ko je spreman da uoči i brzo odreaguje na šanse za profitabilnu razmjenu.

Prepoznavanje mogućnosti za •razmjenu omogućava preduzetniku da profitira djelujući kao posrednik koji olakšava razmjenu….Obratite pažnju na to da nije neophodno posjedovati resurse i da profit koji preduzetnik ostvaruje nastaje kao rezultat njegove posredničke funkcije.“

(Deakins & Freel, 2012, str. 4)

49

2. PREDUZETNIK: KONCEPTI I ČINJENICE -(Joseph Schumpeter, 1883-1950)

• Šumpeter (Joseph A. Schumpeter, 1883 – 1950, Austrijska škola) je prviprecizno opisao ulogu preduzetnika u ekonomiji.

• Šumpeterov preduzetnik jeinovator.

https://www.youtube.com/watch?v=2G8n8V2FQzM

50

https://www.youtube.com/watch?v=2G8n8V2FQzM


VS.Kircner Šumpeter

Svaka osoba ima potencijala da •bude preduzetnik i on/ona djeluje u okviru postavljenih proizvodnih ograničenja.

Kircnerov preduzetnik posluje •koristeći šanse koje nastaju iz nove tehnologije. (Deakins & Freel, 2012, str. 4)

Samo pojedini izuzetni ljudi imaju sposobnost •

da budu preduzetnici i da izazovu nesvakidašnje nesvakidašnje događaje.Šumpeterov preduzetnik mijenja tehnološke •

mogućnosti, mijenja konvencije sprovođenjem inovativnih aktivnosti, i stoga, pomjera granice proizvodnih mogućnosti. On/ona razvija nove tehnologije. (Deakins & Freel, 2012, str. 4)51


Preduzetnik• ipak možepostojati u velikim firmama i tada se ponekad i označavaengleskim izrazomintrapreneur, pri čemu se misli na pojedinca koji moždaima kontrolu nad resursima i timovima i koji je sposobanda preuzme rizik, uvodiinovacije i inicira promjene u velikim firmama. (Deakins & Freel, 2012, str. 4)

52


Široko zastupljen stav da je preduzetnik osoba •koja proračunato preuzima rizik poklapa se manje-više sa Najtovim (Frank H. Knight; 1885-1972; Čikaška škola ekonomije) viđenjem.

Za Najta, preduzetnik je pojedinac koji je spreman •da preuzme rizik, dok je njegova nagrada – profit – ono što dobija zauzvrat za prihavtanje neizvjesnosti, odnosno rizika od koga se ne može osigurati.

Šansa za profit nastaje iz neizvjesnosti koja je •povezana sa promjenom. Kada je promjena savršeno predvidljiva, ne postoji šansa za profit.

Preduzetnik je neko ko je spreman da preuzme •rizik u svijetu punom neizvjesnosti. (Deakins & Freel, 2012, str. 6)

53


• Šeklov (Shackle) preduzetnik je neko ko je kreativan i maštovit.

• Za razliku od Kirznerovog preduzetnika koji uočava šanse, Šeklov preduzetnik ih osmišljava.

• Svako potencijalno u sebi ima ovu kreativnu sposobnost koja se ispoljava pri pravljenju izbora.

• Uloga neizvjesnoti i nesavršene informacije ima suštinski značaj za Šeklovo viđenje uloge preduzetnika. Neizvjesnot pruža priliku određenim pojedincima da osmisle šanse da ostvare profit.

• Šeklov preduzetnik je kreativan i originalan.(George Lennox Sharman Shackle;

1903-1992, Univerzitet u Kembridžu) 54


• Šeklov kreativni preduzetnik ukazuje na kreativnost kao na bitan elemenat u procesu preduzetništva.

• Kreativnost pojedinca zavisiće od mnoštva faktora, uključujući ličnu biografiju, obrazovanje i stavove; ali vjerovatno je da će, združeni, takvi faktori uticati na nivo spremnosti tog pojedinca da prepozna i iskoristi šanse. (Deakins & Freel, 2012, str. 7)

55


Kason (Mark • Casson, 1950 - , Univerzitet u Redingtonu, Engleska) nastoji da spoji neke od atributa i koncepata preduzetništva o kojimasu govorili vodeći autori.

Kason • uviđa da preduzetnik imadrugačije vještine od ostalih. One preduzetniku omogućavaju da donosi sudove, da usklađujeograničene resurse.

Preduzetnik• donosi promišljeneodluke koje podrazumjevajurealokaciju ili organizacijuresursa.

56


Kason ističe da preduzetnici moraju da •imaju kontrolu nad resursima da bi stali iza sudova koje su donijeli i da to najvjerovatnije znači da će preduzetnici posjedovati lično bogatstvo.

Nedostatak finansijskog kapitala bi •stoga predstavljao prepreku za uspješno preduzetništvo.

Kasonovo gledište je bliže •Najtovom nego gledištu drugih autora.

Preduzetnik posluje u okviru •postavljenog skupa tehnoloških uslova; on donosi teške, promišljene odluke, na osnovu čega može da uživa u nagradi u vidu profita (za snošenje rizika od koga se ne može osigurati). (Deakins & Freel, 2012, str. 7-8)

57

3. LIČNOST I PONAŠANJE PREDUZETNIKA(Deakins & Freel, 2012; Paunović, 2017)

58

3. LIČNOST I PONAŠANJE PREDUZETNIKA

• Drugi pristup preduzetništvusvodi se na identifikovanjeličnih karakteristikauspješnih preduzetnika i objašnjenje njegovog ponašanjau skladu sa karakteristikamaličnosti i drugim faktorimaokruženja.

59

3. LIČNOST I PONAŠANJE PREDUZETNIKA – Ličnost preduzetnika

Razmatrajući• rad autora koji su pisali oličnosti preduzetnika Dikins i Fril (Deakins iFrееl, 2012, str. 10) izdvajaju određeneključne karakteristike koje se u stručnojliteraturi navode kao bitne sposobnostisvakog preduzetnika:

Potreba• za postignućem;

Neko• ko proračunato preuzima rizik;

Izrazito• interni lokus kontrole;

Kreativnost• ;

Inovativnost• ;

Potreba• za samostalnošću;

Tolerancija• neizvjesnosti;

Vizija• ;

Samoefikasnost• .

60

3. LIČNOST I PONAŠANJE PREDUZETNIKA – Ličnostpreduzetnika

Kritike• pristupa zasnovanog nakarakteristikama ličnosti (Deakins & Freel, 2012, str. 11):

Neprikladno• je tragati za jedinomznačajnom osobinom;Zanemareni• su faktori okruženja kojimogu biti značajniji od karakteristikaličnosti;Obuhvata• u suštini statičan pristup u analizi dinamičnog procesapreduzetništva;Zanemaruje• se uloga učenja, usavršavanjai slučajnih srećnih otkrića do kojih se dolazi u procesu preduzetništva.

61

3. LIČNOST I PONAŠANJE PREDUZETNIKA – Ličnost

preduzetnika

Možemo• da pretpostavimoda profit ili novčananagrada nisu jedinepokretačke snage kojeutiču na preduzetnike.

Tu • je i potreba za usavršavanjem i dostizanjem ličnih ciljeva, što ukazuje na to da preduzetnici imaju izraženupotrebu za postignućemkoja ih podstiče da pokrenubiznis koji će se uspješnorazvijati ili „preduzetničku“ firmu.

62


preduzetnika

• U praksi, preduzetnicima se pripisuje većina karakteristikakoje se pripisuju i bilo kojemuspješnommenadžeru ili čak bilokojem uspješnom pojedincu.

• Stoga je teško dokazati tvrdnju da postoji jedan zaseban skup karakteristika potrebnih za uspješnu karijeru u preduzetništvu. (Deakins & Freel, 2012, str. 12)

63


Pridavanjem prevelikog značaja •skupu urođenih karakteristika ličnosti, smanjuje se uloga obrazovanja i obuke.

Učenje je izuzetno vrijedan proces •koji potencijalnim preduzetnicima omugućava da steknu potrebne vještine i razviju metode poslovnog planiranja.

Premda bismo se mogli složiti da •mnogi ljudi nemaju ono što je potrebno da bi bili preduzetnici, ipak postoji mnogo toga što potencijalni preduzetnici mogu naučiti i usvojiti. Taj proces još uvjek nije u potpunosti shvaćen. (Deakins & Freel, 2012, str. 13)

64


Psihološka istraživanja preduzetnikabila su usmjerena ka otkrivanjuskupa stabilnih individualnihkarakteristika preduzetnika, kao štosu karakterne osobine preduzenika.

Razlike između ličnosti pojedinacaupravo se ispoljavaju kao razlike u obrascima njihovog ponašanja, kaoi u razlikama u osjećanjima i mišljenju.

65


I pored nesumnjivog značaja ličnih osobinapreduzetnika, karakterne osobine mogu da objasne samo manji dio ponašanjapreduzetnika kao i razlike u performansama

performansamanjihovih poslovnih

poduhvata.

66


preduzetnika

• Iako se u pogledu nekih osobina, kaošto su: spremnost da se preuzmuproračunati rizici, naglašena potrebaza uspjehom, želja da se kontrolištusvoj život i sudbina, samopouzdanje i tolerancija na neuspjeh, postojisaglasnost većine istraživača kojipreduzetništvo objašnjavajuodređenim ličnim osobinamapreduzetnika, neki istraživači navodeviše od četrdeset karakternihosobina koje se mogu povezati sa preduzetnicima.

67


preduzetnika

Pored • navedenog, kritičaripsihološkog pristupa objašnjenjupreduzetnika ističu da ovaj pristuppridaje preveliki značaj psihološkimfaktorima, a zanemaruje faktoreokruženja, čiji uticaj na ponašanje i uspjeh preduzetnika može biti većiod uticaja psiholoških faktora.

68


preduzetnika

Poseban• metodološki problem predstavljanepostojanje objektivnih kriterijuma za mjerenja karakternih osobina, zbog čegase one moraju procjenjivati.

Uz• to, kritičari psihološkom pristupuzamjeraju zapostavljanje uticaja drugihfaktora na uspjeh preduzetničkogprocesa, kao što su npr. učenje, priprema, uticaj srećnih okolnosti i sl. (Deakins & Freel, 2012)

69


preduzetnika

Osobine• uspješnihpreduzetnika svojstvene su i drugim uspješnim ljudima, zbog čega se teško možegovoriti o osobinama uspješnihpreduzetnika.

Mnoge• osobine uspješnihpreduzetnika, mogu se lakopripisati i uspješnimmenadžerima.

70


• Sklonost da se prihvati rizik, jedna je od najranije istaknutihkarakteristika preduzetnika.

• To, međutim, ne znači da supreduzetnici skloni prihvatanjunerazumno visokih rizika, odnosno da su kockari, kao i da preduzetnike rizici privlače višenego duge ljude.

71


• Preduzetnici pokazuju nešto većistepen tolerancije premanejasnoćama u odnosu namenadžere.

• Tolerancija prema nejasnoćamapredstavlja emotivnu reakciju nanejasne, nedefinisane ilinestrukturirane situacije ineizvjesnost.

72


• Otuda su preduzetnici, kaoosobe koje imaju većutoleranciju premanejasnoćama, više skloni od drugih ljudi da se izložerizicima poslovanja u nejasnim i nerazumljivihokolnostima, a to su odlikeskoro svih poslovnihmogućnosti.

• Istraživanja su pokazala daspremnost da se prihvati rizikzavisi od iskustva preduzetnika, njihove starosti, obrazovanja, motivisanosti i sl., ali i od vrsterizika. (Delmar, 1994)

73


• Sa stanovištva veze između vrsterizika i stava preduzetnikaprema riziku značajna je podjelarizika sa kojim se srećepreduzetnik na rizik neuspjehai rizik propuštanjastrategijskih mogućnosti.

• Rizik neuspjeha predstavljavjerovatnoću da poslovnipoduhvat neće ostvaritizadovoljavajuće rezultate, a rizik propuštanja strategijskihmogućnosti odnosi se nanepreduzimanje poslovnogpoduhvata koji bi mogaoostvariti rizik u budućnosti.

74


• Rizik neuspjeha naročitodolazi do izražaja u novimpreduzetničkimpoduhvatima u kojima se u relativno kratkomvremenskom periodumože ustanoviti da li ostvarene performanseodstupaju od očekivanih.

• Nova preduzeća osjetljivasu na ovu vrstu rizika jersvaki značajniji podbačajrezultata, u uslovimanedostataka finansijskihsredstava i drugih resursa, izlaže ova preduzećariziku propadanja.

RIZIK75


• Obratno, rizik propuštanjastrategijskih mogućnostiprevashodno je dugoročnirizik, pošto se efektinepreduzimanjapreduzetničkog poduhvata ipropuštanja preduzetničkekarijere mogu ispoljiti tek u dužem vremenskomperiodu.

• Preduzetnici su spremni dase izlože rizicima koji prate pokretanje sopstvenog poslakako bi izbjegli dugoročnirizik nezaposlenosti ilinedovoljnog prihoda u budućnosti. RIZIK

76


• Potreba za uspjehomse manifestuje kao željaza isticanjem u odnosuna druge ljude i težnjada se ostvareambiciozni ciljevi.

• Osobama koje imajusnažnu potrebu zauspjehom često većezadovoljstvo izazivasaznanje da su riješilineki problem negonovčana nagrada kojudobijaju za postignutorješenje.

USPJEH

77


• Snažna potreba, izrazitijanego kod drugih ljudi, dakontrolišu svoj život isudbinu predstavljasljedeću često isticanuosobinu preduzetnika.

• Takve osobe žele da buduodgovorne za sve što se okonjih dešava, kao i za svojuneposrednu sudbinu. Drugim riječima, ove osobese uzdaju u sebe i ne očekuju mnogo od drugihili države niti se uzdaju u sreću.

KONTROLA

78


• Samopouzdanjepredstavlja sljedećučesto isticanukarakteristikuuspješnihpreduzetnika.

• Kod preduzetnika ova osobina se ispoljavakao uvjerenje da imaju sposobnosti da motivišu druge ljude, mobilišu resurse, iniciraju i realizujupromjene i sl. SAMOPOUZDANJE

79


• Tolerancija na neuspjehpredstavlja sljedeću čestonavođenu karakteristikuuspješnih preduzetnika.

• Međutim, zastupljanost ovekarakteristike međupreduzetnicima veomazavisi od kulture društvakome preduzetnicipripadaju.

80


• U nekim društvima, kao štoje, prije svega, američkodruštvo, ova karakteristikaodlikuje većinupreduzetnika.

• U društvima u kojima je većina uspješnihpreduzetnika iskusilaneuspjeh prije nego što ćeostvariti uspjeh, neuspjeh se shvata kao izvor iskustva ipodsticaj za novi pokušaj, a ne kao poraz.

81


• Iako većina istraživača vidiponašanje preduzetnika kaorezultat pozitivnih osobina ličnostipostoje i drugačiji pristupitumačenju motiva za otpočinjanjepreduzetničke aktivnosti.

• Tako neki istraživači ističu “tamnustranu preduzetništva” navodećinegativne osobine preduzetnikakao osnovne pokretačkepreduzetničke aktivnosti. (Ketsde Vries, 1997)

• Npr. navodi se da su preduzetniciosobe koje potiču iz nesrećnihporodica, osobe koje se osjećajuizopšteno iz društva, društvenoneprilagođene osobe, usamljenici, izolovani i udaljeni čak i od svojihnajbližih.

82


Takve• osobe ne uklapaju se lako u postojeće radnookruženje kao što je npr. veliko preduzeće, a sukobi u radnoj sredini podstičuželju kod njih da osnujusopstveno preduzeće.

• Drugim riječima, želja zasamostalnošću ovakvih ljudiposljedica je njihovenespremnosti da prihvatepravila koja vladaju u velikim organizacijama.

83


Iako• iznijeti pristuppreduzetnicima prenaglašavanegativna karakteristikenjihove ličnosti, jer nemadokaza da su preduzetniciproblematičniji od drugihljudi, ovaj pristup nije bezsvojih vrijednosti. Njegova• najveća prednost je što pokazuje da preduzetnicinisu nadljudska, superiorna bića, već ljudikao i svi drugi, sa svojimvrlinama i manama, i da se njihovo ponašanje, manje iliviše može objasnitiuobičajenim ciljevima.

84


• Neki preduzetnici otpočinju posao kakobi sebi i članovima svoje porodiceobezbijedili egzistenciju u nemogućnostida nađu posao u nekoj drugojorganizaciji, drugi to čine kako bi obezbijedili dodatne prihode u odnosuna redovne prihode od zaposlenja u drugom preduzeću, dok znatno manjibroj preduzetnika nastoji da obezbijedibrz razvoj svojih preduzeća.

Uvažavajući• činjenicu da izmeđupojedinih preduzetnika postoje značajnerazlike, istraživanja se sve više okrećuod pokušaja da se utvrde zajedničkekarakteristike preduzetnika ka nastojanju da se utvrde razlike imeđupojedinih grupa preduzetnika.

85


• U jednom od prvih istraživanjaizvršena je podjela preduzetnikana preduzetnike zanatlije ipreduzetnike mogućnosti.

Osnovna• karakteristika preduzetnikazanatlija jeste da se uključuju u društveni život. Ovaj tip preduzetnikane obezbjeđuje istinski nove proizvodei usluge i svoju aktivnost obavlja običnou formi sasvimmalih preduzeća, čestosamozapošljavanjem.

• Orijentisan je prevashodno na tekućeaktivnosti, a ne na dugoročni razvoj svojih poslovnih poduhvata i teži da obezbijedi stabilan prihod da izdržavanje svoje porodice. (Kets de Vries, 1997)

86


• Preduzetnike mogućnostiodlikuje odlično obrazovanje iobuka, kao i visok stepensocijalne svijesti i spremnosti dase uključe u društveni život.

• Za razliku od preduzetnikazanatlije koji nudi poznate(konvencionalne) proizvode iusluge, aktivnost preduzetnikamogućnosti usmjerena je naotkrivanje i korištenje novihproizvoda i usluga, novihmaterijala, i sl.

87


Međutim• , i pored toga štodiferencirani pristuppreduzetnicima omogućavabolje razumijevanje ličnihkarakteristika različitih vrstapreduzetnika, ovim se ne otklanja suštinskinedostatak pristupa da se preko karakternih i drugihpsiholoških osobinapreduzetnika objasni svasloženost njihovog ponašanja.

Slijedi studija slučaja: • Elon Musk – Preduzetnik XXI vijeka

88


Kritike• nastojanja da se ponašanje preduzetnikaobjasni jednom ili manjimbrojem ličnih osobinapostepeno je dovelo do napuštanja ovog pristupa i do razvoja znantno složenijihpristupa koje odlikujenastojanje da se ponašanjepreduzetnika objasninjegovim kognitivnimkarakteristikama, odnodnonačinom na koji uočavaju i interpretiraju informacijeiz okruženja.

89


Kognitivne• teorije polaze od činjenice da su ljudi nepotpuno informisani zbognemogućnosti da prikupe i obrade svepostojeće informacije, tako da suprinuđeni da vrše izbor informacija i da ihtumače.

Ljudi• različito tumače informacijekojima raspolažu u zavisnosti od svogranijeg iskustva i svojih sposobnosti. Zbogtih razlika neki ljudi će određenu situacijuu okruženju vidjeti kao poslovnumogućnost, dok će za druge ljude ta istasituacija predstavljati izvor opasnosti i teškoća.

90


preduzetnika

• Kognitivne teorije ističu značajrazumijevanja situacije u okruženju od strane preduzetnika, kao i značaj načinana koji se te situacije njima predstavljaju.

• Posjedovanje određenih ličnihkarakteristika kao i postojanje poslovnihmogućnosti su pretpostavka za otpočinjanje poslovnog poduhvata, alikakav će značaj imati te ličnekarakteristike, kao i kako će potencijalnipreduzetnik procijeniti mogučnosti za pokretanje posla, zavisi od društvenepodrške koju za to dobija.

91

4. SOCIOBIHEVIORISTIČKI PRISTUPI(Deakens & Freel, 2012)

92

4. SOCIOBIHEVIORISTIČKI PRISTUPI

U sociobiheviorističkim •pristupima se prepoznaje značaj nekih od pomenutih faktora, naročito okruženja i uticaja kulture na pojedince. Može se reći da kultura jednog društva više utiče na to u kojoj mjeri pojedinci mogu uspješno da se bave preduzetništvom. Kao primjer ćemo navesti toleranciju društva prema neuspjehu.

93

4. SOCIOBIHEVIORISTIČKI PRISTUPI

• U SAD se na neuspjeh gleda kao na iskustvo iz koga se može naučiti, koje ljudima može biti od koristi, iz koga mogu izvući pouku i ponovo pokušati da osnuju uspješnu kompaniju.

• Britanska kultura je manje tolerantna prema neuspjehu tako da ni izuzetno talentovanim preduzetnicima vrlo često ne polazi za rukom da se oporave od neuspjeha. Prema nedavno obavljenom izvještaju, procenat ljudi u Evropskoj uniji koji nisu spremni da započnu biznis iz straha od neuspjeha iznosi čak 40%, dok taj broj u SAD iznosi 26% (Deakins & Freel, 2012, str. 13-14)

94

4. SOCIOBIHEVIORISTIČKI PRISTUPI - Uticaj okruženja: različita učešća u preduzetništvu

• Neki regioni prednjače u osnivanju uspješnih malih preduzeća i stvaranju preduzetnika, zbog čega se i njihov privredni razvoj uspješnije odvija. •Za sada ostaje otvoreno pitanje da li su razlog za to karakteristike populacije ili, pak, određeni aspekti okruženja i infrastrukture koji potencijalnim preduzetnicima omogućavaju da lakše iskoriste svoje vještine i šanse.

95

4. SOCIOBIHEVIORISTIČKI PRISTUPI - Uticaj okruženja:

različita učešća u preduzetništvu

Istraživanje• sprovedeno za agenciju Scottish Enterprise, povodom zabrinutosti zbogniskog učešća u preduzetništvu, pokazalo jeda složen skup faktora utiče na niskoučešće u Škotskoj.

Primjera• radi, istorijska zavisnost od ograničenog broja velikih poslodavaca, u kombinaciji sa spoljnim investicijama (naftaiz Sjevernog mora), stvorila je „kulturuzavisnosti“ - ljudi su stekli naviku da se oslanjaju na velike firme za zaposlenje... Ustanovljeno je da postoje i drugi bitnifaktori, kao što je otežan pristup kapitalu. (Deakins & Freel, 2012, str. 14-15)

96

4. SOCIOBIHEVIORISTIČKI PRISTUPI - Uticaj okruženja: različita učešća u preduzetništvu

Neka istraživanja ukazuju na to •da povezivanje firmi u mreže doprinosi uspješnom preduzetništvu.Mreže u koje se firme povezuju •nakon osnivanja pokazale su se kao značajan faktor za kontinuirani uspjeh preduzeća.Efikasne mreže koje podstiču dobru komunikaciju među firmama unapređuju preduzetničko ponašanje i doprinose uspješnosti preduzetnika. (Deakins & Freel, 2012, str. 15)

97

4. SOCIOBIHEVIORISTIČKI PRISTUPI - Uloga socijalnog kapitala

Šapirov (Shapero) model ukazuje •na to da sticanje snažnog socijalnog kapitala putem mreža može biti faktor koji utiče na odluku o započinjanju preduzetničkog poduhvata. Tvrdi se da socijalni kapital u znatnoj mjeri utiče na preduzetnike u nastajanju (nascent entrepreneurs) kada oni odlučuju da se bave preduzetništvom.

• Primjera radi, Dejvidson (Davidson) i Honig (Honig) pozivaju se na koncept prema kome socijalni kapital ima ulogu povezivanja i tvrde da su čvrsto povezivanje i čvrste društvene veze bitni faktori koji objašnjavaju odluke novih preduzetnika da započinju poslovne poduhvate.

98

4. SOCIOBIHEVIORISTIČKI PRISTUPI - Uloga socijalnog kapitala

• Autori koji su pisali o ženskom preduzetništvu tvrde da će žene preduzetnici donijeti jedan drugačiji sklop mreža koje se ne uklapaju lako u postojeće institucionalizovane poslovne mreže, kojima, naravno, dominiraju muškarci.

• Prema tome, kreatori ekonomskih politika treba da razumiju različite društvene veze i društvene mreže muškaraca i žena preduzetnika. (Deakins & Freel, 2012, str. 16-17)

99

4. SOCIOBIHEVIORISTIČKI PRISTUPI - Sposobnost učenja

Sposobnost •preduzetnika ili preduzetničkog tima da uče ima presudan značaj za njihovo ponašanje i sposobnost da postignu uspjeh.

Da bi bili uspješni, •preduzetnici moraju da da budu sposobni da uče na osnovu donijetih odluka, grešaka, iskustava i iz iz svojih mreža.

• To je proces koji karakterišu značajni i kritični poučni događaji. Sposobnost preduzetnika da maksimalno unaprijedi svoje znanje na osnovu tih poučnih događaja presudno utiče na to koliko će njihova firma na kraju biti uspješna.

100

4. SOCIOBIHEVIORISTIČKI PRISTUPI - Primjene teorije organizacionog učenja

Nedavno su Džang i •saradnici koristili pristup organizacionog učenja da objasne uticaj procesa učenja na inovaciju u malim i srednjim proizvodnim preduzećima...

Oni tvrde da primjena •teorija organizacionog učenja u malim i srednjim preduzećima pomaže da se objasni razlika između onih koji su bili „inovativni“ i onih koji su bili „stabilni“.

101

4. SOCIOBIHEVIORISTIČKI PRISTUPI - Upravljanje rizikom

Korisno je da preduzetnika sagledamo kao •menadžera rizika jer se na taj način identifikuje jedan od ključnih koncepata za razumijevanje procesa preduzetništva. Kada se suočava sa neizvjesnošću, preduzetnik mora da ustanovi, ispita i procijeni rizik, da upravlja njime i da ga prenese na drugog...

Događaji koji su istinski neizvjesni ne •mogu se predvidjeti ni sa kakvim stepenom vjerovatnoće.

Međutim, većina događaja je rizična; •vjerovatnoća njihovog javljanja se može predvidjeti.

Uspješan preduzetnik je neko ko može •svesti rizike na minimum bilo tako što će smanjiti stepen neizvjesnosti, tako da se rizici mogu precizno izračunati a odluke donositi sa više pouzdanja. (Deakins & Freel, 2012, str. 20)

102

HVALA NA PAŽNJI!103

Documents

SHVATANJE I KARAKTERISTIKE PREDUZETNIŠTVACiljevi predavanja •Predstaviti studentkinjama i studentima ciljeve, predmet izučavanja, strukturu i način rada i ocjenjivanja na Preduzetničkoj