Sidil Mostarskog kadije fragmenti iz 1765.-1769.Zanimljivo je spomenuti dva iskaza krana na sudu. U prvom sluaju se radi o Vidaku koji jami za svog brata Marijana Botuna da nee initi nikakvu tetu Ismailu Golou. Kao svijedoci javljaju se ugledni muslimani bae i mule. Drugi je iskaz jedne kranke spomenute samo po prezimenu u ijem se vlasnitvu nalazi stoka jednog umrlog bae. Izdvaja se i zapis o izvrenju oporuke gospoe Saime. Interesantno je vidjeti da se meu svijedocima nalaze kranke Jasna ki Mitrova i Duja ki Mitra Horoza. Nalazimo i na naredbu bosanskog valije upuenu mostarskom kadiji i dizdaru tvrave u Poitelju. Nareuje im se da podsredstvom suda i u sporazumu s mubairom spale amac onih koji u njemu gone prehrambene artikle u neprijateljsku zemlju i da se oni koji se bave nedozvoljenim poslom zatvore. Ukoliko se ovi ne pokore nareeno je njihovo vijeanje. Zatim slijede brojna svijedoenja o sklapanju braka pred kadijom. meri muedel se kree od 1000 do preko 40.000 aki. Pazi se na to da svijedoci budu ugledni ljudi efendije,hadije ,bae, age, dizdari. Uglavnom su zabiljeena muslimanska vijenanja. Vrijedi izdvojiti sluaj vijenavanja kranina Ilije koji se vjenava preko zastupnika Omer hode sa Despom koju zastupa Lazar . Svijedoci su Lala Mustafa i Hasan. i prilikom ovog vijenanja odreen je mehri muedel od 3000 aki.Zatim je prireen prijepis carskog berata kojim se Omeru nakon smrti njegova brata Abdulaha mustafiza blagajske tvrave dodijeljuje na uivanje gedik timar od 1.400 aki u Donjim Zijemljama u mostarskom kadiluku. Nije prolo ni 29 dana od uruenja timara, a dizdar blagajske tvrave je predstavkom zatraio da se navedeni timar urui Mustafagi, navodei da je spomenuti Omer napustio dunost vezanu za ovaj timar. Omer na ovo podnosi albu bosanskom timar defterdaru Muhamedu i timar teskerediji Hasanu koji su naredili da se Mustafa svrgne i timar urui Omeru. U naredbi je naglaeno da Omer mora stanovati u tvravi ili blioj okolini.Nalazimo i na ferman upuen svim vezirima ,naibima i kadijama orta kola Rumelije. Izdaje se naredba o mobilizaciji svih rodova vojske jer poetkom proljea osmanlije kreu na pohod protiv Rusije. Nareeno je i da se oduzme svo oruje od raje bilo da ga skriva po kuama i crkvama i proda vojsci. Napomenuto je da raja mora biti razoruana. Napominje se da se raji ima isplatiti prodano oruje i da joj se nikakvo nasilje ne smije poiniti. Zanimljiva je i Bujruldija valije upuena mostarskom naibu kojim se on obavijetava da je vlasnik malikane Sulejmanbeg u cijelosti prikupio ucijelosti zimski taksit i predao ga blagajni bosanskog valije. Strogo se zabranjuje ponovno razrezivanje taksita i traenje i jedne ake od siromane raje u ime taksita. Kanije vidimo da se ta ista raja ali i upuuje Arzuhal bosanskom valiji gdje navode da iako je skupljen taksit naib im ponovo trai plaanje istog. Oni prijete da e se radi toga morati raseliti. Mole da se to zabrani .Imamo i nareenje bosanskog valije bivem mutesarifu klikog sandaka Mehmed-pai Taslidaku da mora poi u rat protiv Crne Gore. Autor donosi i spisak doprinosa koje treba prikupiti pod sredstvom suda od stanovnika na ime salijane i ukonaenja bosanskog valije . Spisak sadri trokove konaka, serdarluka, za kiriju konja, za ishranu konja, za konak tufekdiji i doek ostale pratnje koje je jako mnogo. Ponovo imamo mobilizaciju vojske zbog rata sa Rusima kako se navodi vijeitim neprijateljima Islama. Naveden je i spisak hrane koji su duni dati stanovnici na ime ukonaenja paine vojske koja ratuje protiv Crne Gore . Spisak je podugaak i sadri spisak prehrambenih proizvoda za vojsku i konje, te sapuna. Ferman upuen veziru Mahmud-pai kojom se on postavlja za mutesarifa bosanskog ejaleta kojem je prikljuen i Hercegovaki sandak (1769.). Interesantna je i Bujuruldija bosanskog valije kadijama u Hercegovinikojom se nareuje da ako u jednom kadiluku umre ajan da nasljednika bira narod jednoglasno. Napominje da se onaj koji nije jednoglasno izabran od naroda ne smije postavljati za ajana.O moralu govori prijepis carskog berata gdje je tema Alija glavni majstor graevinara u Mostaru koji se konstantno opija i na taj nain teti svom esnafu. lanovi esnafa trae njegovu smijenu i postavljanje Mehmed halife ovijeka koji je po njihovom u svemu ispravan. Ovo postavljanje je i beratom potvreno. Imamo i bujruldije kojima se nareje kadijama hercegovakog sandaka da osiguravaju klance jer e se odmetnici u proljee povui u brda i oni su duni osigurati raji mir. Imamo i nareenja rada ljudi i njihove stoke na izgradnji tvrave u Novom i Ostrovici.Ferman upuen bosanskom valiji Ahmed-pai upriliu i kapetanima i agama tvrave u Bosanskom ejaletu kojim se nareuje da u svim tvravama koje se nalaze u pograninom podruju budu stalno pohranjene potrebne kolinine prosa. Zanimljiva je i bujruldija bosanskog valije upena kadijama Duvna,Ostatka Imotskog ,Mostara, Blagaja, kapetanima tvrava, agama ,zabitima ,ajanima Vilajeta i slubenicima kojom se pomenute obavijetava da je na carskom dvoru roen princ te im se nareuje da po obiaju u svim damijama proue dove i da se 5 dana vesele i pucaju iz topova i puaka. Arzuhal ulsume i kerke joj Pae upuen bosanskom valiji. One se ale da su Ibrahim Kapi i Salih ati uinili njoj i kerki joj Pai veliku nepravdu prilikom prenosa nasljedstva na njih iza umrlog joj mua Saliha. Oni su ovu nepravdu uinili uz pomo i pod zatitom kadije. Ona moli da se za njenog zakonskom zastupnika postavi raniji kadija Ahmed-ef koji je poznat kao ispravan i religiozan ovjek.Arzuhal Boka, upuen Bosanskom divanu. On kae da je njegov sin Petar putovao trgovakim poslom po mostarskom kadiluku i da ga je Omer anti tom prilikom pozvao u svoju kuu, opljakao i ubio. On moli da se na bosanski divan dovedu sljedei i po zakonu kazne: Salih Salinovi, Alija Oegovi i Mihalo Goli, Ilija Krei i Tadija.Imamo i Bujruldije bosanskog valije upuene hercegovakim kadijama. Ovdje se kae da su za Bosanski ejalet od davnina postojale skele samo u Dubrovniku, Splitu i Stonu. Nekoliko puta vam je nareeno da ne idete i ne gonite robu u zatvorene skele u Novom.Risnu,Neretvi,Gabeli,Makarskoj i Vidu, ali niste po tim naredbama postupili. Prodajom stoke i robe na ovim mijestima ini se teta starim skelama i carskoj miriji. Nareuje se kanjavanje svih koji ne postupaju po nareenju.Imamo i albu Ahemdbega koji se ali da njegovu ispau u blizini Mostara koriste Ivan i Mate Rozi i stanovnici okolnih sela,a ne plaaju mu nikakvu odtetu. Arz mostarskog kadije Hafiz Mehmeda upuen bosanskom valiji gdje se kae da je Sui Lovro idui od svoje kue ka guvnu napadnut od Durakovia Osmana, Omera i Ahmeda koji su ga napali kamenicama i 3 zuba izbili. Kadija kae da su njima nekoliko puta slate mursele , ali se oni nisu pojavili na sudu ,te se trai njihovo dovoenje pod sredstvom mubaira na sud i kaenjavanje.Zabiljeeno je i vijenanje starih gdje se Hadi Mehmed Spahi vjenao preko Zastupnika sina mu Ibrahima sa udovicom Fatimom. Mehri muedel je iznosio ak 40.000 aki.Arzuhal mostarske sirotinje upuen bosanskom valiji. ale se da neki pekulanti prenose penicu ,itarice ,ovnove,masnoe i druge ivene namirnice u neprijateljsku zemljui tamo prodaju po sklupljim cijenama i na taj nain prouzrokuju da se osijea oskudica hrane u naem kraju. Moli se da se ovi pohvataju i dovedu na na bosanski divan. Imamo i pismo bosanskog serturnadije Abdurahmana upueno mostarskom kadiji,ulemi janiarima i drugim slubenicima . Po gradovima Bosne od davnina ivi vei broj uleme i dobrih ljudi kao i svi rodovi vojske koji su od davnina potivali odredbe erijeta. Posebno raji i siromanima je potrebno obezbijediti potpuni mir i zatitu. Obavijeteni smo da neki sa podruja mostarskog kadiluka nisu na svom mijestu i da povodei se za svojim strastima , bespravno uznemiruju i napadaju potene ljude, starce i sirotinju i ine im razna nasilja. Trai se slanje izvijetaja o svim zlikovcima i detaljan opis svih generalija o njima.Bujruldija bosanskog valije upuena kadijama i slubenicima u Hercegovini kojom se ovi obavijetavaju da je sa Mleanima sklopljeno primirje. Zabranjuje se izdavanje propusnice kako bi se prelo na mletaki teritorij i inila nasilja u njemu. Ukoliko bi se to dogodilo bit e oduzeta plata kapetanima,agma i zabitima u ijem se dematu to dogodilo kao poruka i opomena drugima. Slian dokument ima i za prelaz u Austrijski teritorij s kojima osmanlinje tada imaju ugovor o ne napadanju. Zabiljeeno je da su neki janiari prelazili iz Bosne u Austriju te se trai njihovo najstroije kanjavanje.Zanimljiv je spisak koliine hrane ,konja i vodia koje treba obezbijediti za valinu svitu kada bude putova iz Travnika za Crnu Goru 1768. gdine. Na spisku stoji : hljeb crni i bijeli, pirina, bungara, ovije meso, maslo,med, bijelo brano, nieste, nohut, suho groe, eer,kahva, biber, jogurt, miljeko, sir ,sire,jagnjad,kokoi,jaja, crveni luk, zelen, sapun, vosak,loj,jeam za konje,sijeno,lu,kleve za adore, dva,konje vodie za konje,vodie za vojsku i tegljae.Mahmud, sin Mehmedov iz trebina vjenao se preko svoga zastupnika Arslana,sina abanova iz Trebinja sa cigankom Razijom kerkom Ismailovom iz Liana.Iz imovine Nadije i Zejnebe , malodobne dijece umrlog Saliha Karagha uzeo je u zajam 200 groa Mehmed-baa Kuki . On se obavezao da e godinje davati 25 groa.Zatim imamo razne kuporodajne ugovore. Traenje svog prava prvoodkupa kao najblii komija odreenom dobru, zapisi kojim majka sinu poklanja odreeno dobro i slinoAko govorimo o optoj slici koju moe dati sidil, kao i o nekim elementima, onda to jesu sljedece stavke: Privatni problemi seljaka i ostalih podanika ( jer su sve albe zapisivane u ovaj dokument ), zatim prema visini mehra prilikom vjenanja moemo okvirno sagledati i njihovu ekonomsku mo, a najupeatljiviji su popisi svih nameta kojim su bili optereceni podanici. Radi se o irokom spisku poreza i nameta koje su morali plaati. Takoe, moe se odrediti odnos snaga muslimana i nemuslimana na sudu i prilikom suenja. Zanimljiva je i alba mostarske sirotinje koju su uputili bosanskom valiji. Navode da neki pekulanti prenose namirnice, odnosno: penicu, itarice, ovnove, masnoe i dr. u neprijateljsku zemlju i tamo je prodaju po veoj cijeni, i na taj nain prouzrokuju da se osjea oskudica hrane u njihovom kraju. Mole da se posredstvom suda i mubaira svi dovedu na bosanski divan. Dakle, uzrok nevolja i patnje stanovnista nije morao uvijek biti vanjske prirode, tj. od strane vladinih slubenika, nego je mogao biti i meu njima samima. Naravno, najvei teret je bio porez, meu ostalim i skupljanje zimskog taksita bila je njihova obaveza, npr. za 1767. godinu morali su skupiti 1966, 5 groa. Postoje i primjeri da je stanovnitvo uzimalo pravdu u svoje ruke. Tako su u granicama Mostarskog kadiluka ubijeni Ahmed i Mustafa, odmetnici iz Rujita. Alibeg, otac spomenutog Ahmeda, sumnjii raju ostatka Imotskog i to Juru Bariia, Bou Bariia, Marjana Duranovia, i Andriju sina Bikolije. Nakon to je podnio arzuhal bosanskom divanu, imenovan je odgovorni mubair koji e stvar ispitati i pronai ubice. O tome je izdata bujuruldija bosanskog divana. Nakon to su uz pomo imenovanog mubaira privedeni i ispitani stanovnici navedenih sela, ustanovljeno je da su oni zaista ubice, te su uz pomo mubaira i privedeni sudu. Ali beg je sa svojim prijateljima i grupom od 50 mostarskih odmetnika tajno doao i napao mehkemu, na islu uzeo spomenute zimije i odveo upravcu Mostara. Protivno bujuruldji, kojom je nareeno da se zimijama ne smije nista desiti, i protivno zakonu, spomenuta dvojica zimija Marjan Duranovi i Andrija sin Bikolije zadavljeni su na putu i ubijeni, a Bariii su dovedeni u Mostar. Vlasti su vie puta izdavale dokumente i naredbe kojima je trebalo biti zatieno obino stanovnitvo. Tako je i pismo bosanskog seturnarije upueno mostarskom kadiji, ulemi, dobrim ljudima, imamima, hatibima, agama,baeskijama, slubenicima, i svim jenierima. Po gradovima Bosne od davnina zivi vei broj uleme i dobrih ljudi. Oni, razni rodovi vojske, kao i svi stanovnici koji ive po perifernim nahijama, stalno su potivali odredbe erijata i zakona i u svakom pogledu su bili lojalni. POSEBNO RAJI slabima i siromanima treba obezbjediti potpuni mir i zatitu. Obavjeteni smo da neki sa podruja vaeg kadiluka nisu na svom mjestu i da, povodei se za svojim strastima, bespravno uznemiruju i napadaju na potene ljude, starce i sirotinju i da im ine razne vrste nasilja. Poaljite nam odmah izvjetaj o svim zlikovcima, u izvketaju detalno opiite sve generalije o njima. ( 1767. godina ). Dakle, obaveza onih koji obnaaju silu, uglednicima i dobrim ljudima jeste zatita raje, slabih i nemonih. Zatita raje je vjerovatno zbog poznate zlouptrebe koja je vezana za ubiranje poreza. I carski fermani su vodili brigu o zatiti raje, a raunali su ak i na smrtne kazne. Jedan ferman kae sljedee: Prijepis carskog fermana upuen bosankom valiji, kadijama i naibima kadiluka bosanskog ajaleta, zabitima jeniara. Nreuje im da odmah, strogo i bezuvjetno, zabrane i sprijee prolazak grupa ( ete ) na teritorij susjedne drave koji prelaze da pljakaju i ine nasilja raji. Sve ove pohvatajte, zatvorite i prema teini uinjenog djela odmah i bez oklijevanja po erijatu kaznite. Opljakane i i bespravno oduzete stvari povratite njihovim vlasnicima. Upozorite sve zabite, starjeine i sve slubenike da savjesno vre svoje dunosti. Ako se utvrdi da neko nije esvoju dunost savjesno vrio treba ga odmah svrgnuti sa poloaja i odstraniti iz slube. Ako neko vrei svoju dunost poini neto, zato je po erijatu predviena smrtna kazna, treba ga ubiti. Dakle, sistem zatite ne odnosi se samo na kazne onima koji poine neko djelo, naprave prekraj, nego se prijeti smrtnom kaznom i onima koji prave propuste u obavljanju dunosti koje su im povjerene, a vezane su za sigurnost raje.Za gradnju novih tvrava, stanovnitvo je bilo duno da obezbjedi radnu snagu, uglavnom su to bili majstori zidari. O tome postoji vie naredbi.Nemuslimani su esto bili meta muslimana razbojnika, a imali su pravo obraanja bosanskom divanu u sluaju da im je nanesena teta. O tome govori i sljedei ARZ: Arz Omera, kadije Stoca u zamjeni. U selu Davidovii u kadiluku Nevesinje, stanovnik sela zimija arenac Andrija doao je i izjavio da je nad njim i njegovim bratom Ljubiom poinjeno nasilje. Moj brat, Mitar akovi, iz Kadiluka Cernica, Luka Duman i sedam osam drugova na putu, u kadiluku Blagaj, smo svratili u kafanu da neto popijemo. Kada smo svi zajedno stigli u selo Rotimlja, neki su ostali uz svoje konje, a moj brat s jednim-dvojicom saputnika doli su do kafane u spomenutom selu. Kad su htjeli da uu u kafanu, u njoj su vidjeli Omera i njegovog brata Mahmuda, Mustafu ehaju i Abdulaha Komaria, razbojnike iz Mostara. Poto su ih vidjeli u mejhani, vratili su se svojim saputnicima. Kada smo, u blizini esme u spomenutom selu, htjeli uzjahati konje, napali su nas orujem, uplaili i rastjerali. Moj brat Ljubia nije pobjegao. Spomenuti razbojnici su ga napali i porijedili u glavu i desnu ruku. U namjeri da izlijei rane, u povratku prema Blagaju, u kasabi Stolac, svratili smo kod naih aga, Husejn bega i Topi age. S tim u vezi, trai se da se nasilnici privedu bosansom divanu radi pravde.Ovaj siromah je lino doao i nakon to je uzeta izjava, pregledane su i kontrolirane rane na vrhu glave, n obrvi i rana od maa na desnoj ruci. O spomenutom je podneen izvjetaj, te se o tome moli izdavanje fermana. ( 1768. godina ). Dakle, hriani su imali povjerenje prema divanu, da oni mogu i hoe rijeiti ovaj, ali i druge njihove probleme.I ako je carskom narebom definisana zabrana progonjenja stoke i raznih vrsta namirnica u neprijateljsku zemlju, oni koji su eljeli da se obogate i dalje nisu marili za te zabrane. S tim u vezi je i Bujuruldija koju je 1768. godine bosanki valija uputio kadijama Foe, Cernice, Ostatka Novog, Ljubinja, Nevesinja, Blagaja, Stoca, Mostara, kapetanima, ajanima, zabitima i slubenicima. Navodi im se da su neki iz njihovih kadiluka u cilju bogaenja i alje pregonili ovnove, drugu stoku i razne vrste namirnica u neprijateljsku zemlju i tamo prodavali po skupljim cijenama. Oni na raj nain ine tetu domaim stanovnicima, posebno sirotinji. Nareuje im se da posredstvom suda i u dogovoru sa mubairom, ovo dobro ispitaju i popiu sve one koji se bave ovim poslovima. Sve one koji se usude ovo i dalje initi trebalo je egzemplarno kazniti. Dakle, rije je o biznisu na granici koji nije bio legalan, bio je u sukobu sa zakonom.Sljedei arzuhal govori o zatiti imovine manastira i samog manastira, za to se takoe obraalo valiji, ak ako su napadi, zloupotrebe ili pljake naneseni od strane hriana: Arzuhal kaluera manastira itomislii upuen bosanskom valiji. Po naredbi vladike zabranjeno je da iko nadzire rad itomislikog manastira. Knezovi: Jovan, Ato i Nikola iz Mostara, sa svojom poslugom doli su u na samostan u itomislie, uzeli neke stvari i novac, a ostalo sve ispreturali. Zamolili su da im se posredstvom mubaira sve navedene stvari vrate. Vratiemo se na pitanje vjenanja, odnosno jo navesti da su hriani davali manji iznos mehri muedela u odnosu na muslimane. Najnii iznos u njihovom sluaju bio je 600 aki a najvei 3. 000 aki. Veina je plaala 1000 aki mehra. Svjedoci i zastupnici kod ovih vjenanja bili su muslimani. I kod zavoenja dugova u sidil, svjedoci su bili muslimani, i u sluaju kada su hriani bilo dunici a i kada se dugovalo njima. Dakle, moe se rei da su nemuslimani u tom sluaju zapostavljeni, da su u podreenom poloaju u odnosu na muslimane. Oni su esto imali i meusobnih pravnih poslova, obaveza. Npr. posuivali su jedni drugima novac, a kasnije je dolazilo do problema vezanih za povrat duga, to je opet ilo na sud radi konane presude. Na sudu su registrovali i traili i svoja prava, o tome govori i sljedei dokument: Na sud je doao Omer paa enanovi i izjavio: U mahali Fatime-kadun posjednik sam tri djela kue zvane Havrum Vuke. Vlasnica etvrtog dijela je ena Vuke. Svoju etvrtinu spomenuta je prodala Hasanu za 3. 000 aki. Doao sam na sud da se registruje da ja imam pravo prvokupa etvrtog dijela i traim kupovinu. Svjedoci: Korkut zade, Omer-baa, Hadi Hasan umurija, Mehmed baa. ( Svi muslimani, o emu je bilo rijei ). U ovom sluaju pojedinac osigurava svoje pravo na sudu, kao instanci koja ima autoritet u sluaju ako bi imao problema vezanih za otkup svog dijela kue.Amir Nesimovi PS: Profesor je naglasio da e u fokusu biti odnos muslimana i nemuslimana na sudu, to se tie sidila. Pored zakljuka da su nemuslimani uglavnom dobijali pravo obraanja sudu i kadiji, treba rei da su bili u podreenom poloaju jer nisu imaali pravo da budu svjedoci suda, barem u veini sluajeva, jer smo naveli neke situacije gdje se i hriani pojavljuju kao svjedoci. O irem pojanjenju ovog pitanja sigurno e priati i profesor, pa treba obratiti panju na osnovne zakljuke.