SIGURNOST RACUNARSKIH SISTEMA (I KOLOKVIJ)

SIGURNOST RACUNARSKIH SISTEMA

SIGURNOST (Security)Sigurnost je proces odravanja prihvatljivog nivoa rizika. Znai, sigurnostje proces, a ne zavrno stanje, tj. Nije konani proizvod.Kada se govori o sigurnosti i zatiti informacionih sistema i mrea, nekoliko principa danas vae kao osnovni postulati: Sigurnost je proces. Sigurnost nije proizvod, usluga ili procedura, ve skup koji ih sadri-uz jo mnogo elemenata i mjera koje se stalno sprovode. Ne postoji apsolutna sigurnost. Uz razliite metode zatite, treba imati u vidu i ljudski faktor, sa svim slabostima.

PRIJETNJA / NAPADNapad na sigurnost (engl. security attack) bilo koja akcija koja ugroava sigurnost informacija.Sigurnosni mehanizam(engl. security mechanism) mehanizam koji treba da detektuje i predupredi napad ili da sistem oporavi od napada.Sigurnosna usluga(engl. security service) usluga koja poveava sigurnost sistema za obradu i prenospodataka. Sigurnosna usluga podrazumeva upotrebu jednog ili vie sigurnosnih mehanizama.KATEGORIJE NAPADA:U osnovi, napadi su akcije koje su usmerene na ugroavanje sigurnosti informacija, raunarskih sistema i mrea. Postoje razliite vrste napada, ali se oni generalno mogu klasifikovati u etiri osnovne kategorije:a) Presjecanje,prekidanje(engl. interruption)b) Presretanje(engl. interception)c) Izmjena(engl. modification)d) Proizvodnja, fabrikovanje(engl. fabrication)

Prijetnja(engl. threat) je protivnik, situacija ili splet okolnosti sa mogunou i/ili namerama da eksploatie ranjivost. Prijetnja sigurnosti nekog informacijskog sustava je svaki dogaaj koji moe ishoditi naruavanjem integriteta, pouzdanosti i dostupnosti podataka. Takoer, vano je spomenuti da svaka prijetnja i neovlateni pristup informacijskom sustavu, imaju razliite posljedice, npr. unitavanje podataka (tonosti, dostupnosti, itd.) ili naruavanje ispravnog rada cijelog informacijskog sustavaPasivne i aktivne pretnjePasivne prijetnje su one koje ne utiu neposredno na ponaanje sistema i njihovo funkcionisanje. U pasivne pretnje spadaju otkrivanje sadraja poruka (na primer, prislukivanje) i analiza saobraaja.Aktivne prijetnje mogu uticati na ponaanje i funkcionisanje sistema ili na sadraj podataka. U aktivne pretnje spadaju: maskiranje, tj. pretvaranje, lairanje (engl. masquerade), reprodukcija, tj. ponavljanje mrenog lairanje (engl. masquerade), reprodukcija, tj. ponavljanje mrenog saobraaja (engl. replay), izmena sadraja poruke i odbijanje usluge.

Prema klasifikaciji NIST-a (National Institute of Standards and Technology) prijetnje informacijskim sustavima se mogu podijeliti na:1. Greske i kvarovi2. Prijevare i krae3. Sabotaa od strane zaposlenih4. Gubitak fizicke i infrastrukturne podrske5. Zlonamjerni programi6. Hakeri7. Prijetnje privatnosti korisnika

Takoer, vrijedno je spomenuti i klasifikaciju prema ISO/IEC 17799:2000 standardu (Code of Practice for Information Security Management) koji definira ispravne i sigurne naine upravljanja nekim informacijskim sustavom. Prijetnje su podijeljene obzirom na uzroke nastanka:1. Prirodne katastrofe2. Tehnicki uzorci3. Nenamjerne ljudske radnje4. Namjerne ljudske radnjeComputer Security Institute (nadalje CSI) je naveo vrlo jednostavnu klasifikaciju prijetnji, obzirom na poziciju prijetnje u odnosu na poziciju informacijskog sustava, tj. prijetnje je podijelio na unutarnje i vanjske. Unutarnjim prijetnjama smatraju se sve namjerne i nenamjerne radnje korisnika koji imaju izravan pristup informacijskom sustavu. Vanjske prijetnje su definirane kao svi pokuaji nanoenja bilo kakvog oblika tete udaljenim napadima ili ubacivanjem zlonamjernih programa u informacijski sustav sa udaljenih lokacija.

DOS I DDOS NAPADI

**DOS

DoS (eng. Denial of Service) napad ili napad uskraivanja usluga je pokuaj napadaa da uini nedostupnim raunalo korisnicima kojima su namijenjene njegove usluge. Iako naini, motivi i ciljevi DOS napada mogu varirati, openito napad se sastoji od napora jedne ili vie osoba kako bi trajno ili privremeno sprijeila efikasno funkcioniranje Internet stranice ili usluge. Poinitelji DoS napada obino ciljaju lokacije ili usluge web posluitelja kao to su banke i DNS posluitelji. DoS napad je implementiran kako bi prisilio raunalo da iskoristi resurse tako da ne moe pruiti usluge namijenjene korisnicima. Izvoenje denial-of-service napada smatra se krenjem Internet Proper Use Policy pravila, ali takoer oznaava i krenje zakona pojedinih nacija.

United States Computer Emergency Readiness Team definira simptome DoS napada kao: neuobiajena sporost mree (prilikom otvaranja datoteke ili pristupanja web stranicama), nedostupnost odreene web stranice, nemogunost pristupa bilo kojoj web stranici, drastino poveanje broja primljenih spam poruka elektronike pote (ovaj tip DoS napada se naziva "Mail-Bomb").

DoS napad karakterizira eksplicitan pokuaj napadaa da sprijei legitimnim korisnicima usluga koritenje tih usluga. Napadi mogu biti usmjereni na bilo koji mreni ureaj, ukljuujui usmjerivae, posluitelje elektronike pote ili DNS (eng. Domain Name System) posluitelje. DoS napad moe biti poinjen na razliite naine, a pet osnovnih tipova napada su: 1. Potronja raunalnih resursa, kao to su komunikacijski kapacitet, diskovni prostor, ili procesorsko vrijeme. 2. Poremeaj konfiguracijskih podataka, kao to je usmjeravanje informacija. 3. Poremeaj informacija o stanju (eng. state information), kao to je neeljeno ponovno postavljanje (eng. reset) TCP veze. 4. Poremeaj fizike komponente mree. 5. Prekid komunikacije izmeu legitimnih korisnika, tako da oni vie ne mogu komunicirati na odgovarajui nain.

DoS napad moe ukljuivati izvrenje zlonamjernih programa namijenih za: maksimalno koritenje procesora kako bi se spreavala bilo koja operacija, pokretanje pogreke u mikroprocesoru, pokretanje pogreke u redoslijedu naredbi kako bi raunalo prelo u nestabilno stanje, iskoritavanje pogreke u operacijskom sustavu da bi se uzrokovalo izgladnjivanje (eng. resource starvation) tj. koritenje svih dostupnih objekata tako da pravi posao ne moe biti zavren, ruenje samog operacijskog sustava, pokretanje posebno oblikovanih HTML datoteka koje navode korisnika da posjete web stranice mnogo puta sve dok se ne prekorai doputeni komunikacijski kapacitet.

METODE DOS NAPADA:

ICMP fwuds ICMP fwuds se odnosi na napade poplavljivanjem, slanjem velikog broja paketa na posluitelje kako bi se iskoristili svi raspoloivi resursi. Smurf napad je jedna posebna inaica poplavljujuih (eng. flooding) DoS napada na javni Internet. On iskoritava loe konfigurirane mrene ureaje koji omoguuju slanje paketa na sve posluitelje odreene mree putem adrese razailjanja (eng. broadcast). Mrea tada slui kao smurf pojaalo. U tom napadu, poinitelji alju veliki broj IP paketa s izvorinih adresa koje su lairane da bi izgledale kao adresa rtve. Komunikacijski kapacitet mree se brzo iskoristi to spreava legitimne pakete da stiu do svog odredita.Ping poplavljivanje temelji se na slanju mnogo ping paketa, obino koristei "ping -f" naredbu.Vrlo se jednostavno pokree, a primarni uvjet je da napada ima pristup veoj irini pojasa negortva.Prilikom SYN poplavljivanja alje se niz TCP / SYN paketa, esto s lairanom adresom poiljatelja.Svaki od tih zahtjeva rtva tretira kao zahtjev za vezu, to uzrokuje napola otvorene veze slanjemnatrag TCP / SYN-ACK paketa te ekanjem paketa s adrese poiljatelja. Meutim, budui da jeadresa poiljatelja lana, odgovor nikad ne dolazi.

Teardrop napad Teardrop napad ukljuuje slanje oteenih IP fragmenata s preklapanjem (eng. overlapping) na ciljano raunalo. Nedostatak u kodu za TCP / IP fragmentaciju u brojnim operacijskim sustavima uzrokuje nepravilno rukovanje fragmentima te pad sustava kao rezultat toga. IP paket koji je preveliki za usmjeritelj dijeli se na fragmente. U fragmente paketa upisuje se udaljenost od poetka prvog paketa, to omoguuje ponovno sastavljanje paketa na drugoj strani. U ovom napadu napada postavlja zbunjujuu udaljenost u jedan od fragmenata. Ako posluitelj koji prima takav paket nema plan za takav sluaj rezultat e biti pad sustava. Stalni DoS napadi (PDoS Permanent Denial of Service) je napad koji oteti sustav tako jako da zahtijeva zamjenu ili ponovnu instalaciju fizikih komponenti raunala (eng. hardware). PDoS napad iskoritava sigurnosne nedostatke na udaljenim upravljakim sueljima bilo da su to usmjerivai, pisai ili drugo mreno sklopovlje. Za razliku od DDoS napada, koji je usmjeren na uskraivanje usluga ili rada web stranica, PDoS je usmjeren izravno na unitavanje raunalnih komponenti. Razvio ga je tim programera pod vodstvom jednog od zaposlenika Hewlett-Packard-Systems Security Lab-a Rich Smitha. Takoer, razvili su i alat PhlashDance koji se koristi za detekciju i prikaz PDoS ranjivosti.

Poplavljivanje na razini aplikacijeRazne ranjivosti koje omoguuju DoS stanja, kao to je prepisivanje spremnika (eng. buffer overflow), mogu uzrokovati zauzee prostora na disku ili zauzimanje svih raspoloivih resursa memorije ili CPU vremena. Neke vrste DoS napada se oslanjaju prvenstveno na brute force napad, poplavljujui cilj s tokom paketa te zasiujui vezu ili preoptereujui resurse raunala. Poplavljivanje zasiivanjem resursa oslanja se na injenicu da napada ima na raspolaganju veu irinu pojasa od rtve. est nain postizanja ovog napada danas je distribuirani DoS napad koritenjem botnet-a. Botnet je izraz koji se koristi za skupinu ugroenih raunala (zvanih Zombi raunala) na kojima je pokrenut zlonamjerni kod. Ostala poplavljivanja mogu koristiti odreene vrste zahtjeva da bi zasitili resurse, na primjer, okupiranje maksimalnog broja otvorenih veza ili punjenje rtvinog diskovnog prostora. "Banana napad je jo jedan posebni tip DoS napada, a ukljuuje preusmjeravanje odlaznih korisniinih poruka natrag klijentu, spreavanje vanjskog pristupa, kao i poplavljivanje klijenta poslanim paketima. 'Pulsing zombie' je izraz koji se odnosi na posebnu vrstu DoS napada kada je mrea podvrgnuta viestrukim ping porukama. Takvo stanje rezultira degradiranom kvalitetom usluga i poveanim koritenjem resursa. Ovu vrstu napada je teko otkriti.

**DDOSIzraz DDoS (eng. Distributed Denial of Service) oznaava oblik napada uskraivanjem usluga u kojem su izvori mrenog prometa (napada) distribuirani na vie mjesta diljem Interneta. Ta raunala iz kojih se obavlja napad nisu u vlasnitvu napadaa, ve neka rtva koja u pravilu i nije svjesna da se njeno raunalo koristi za napade protiv drugih raunala i sustava. Najee se radi o raunalima koja sadre neku ranjivost to omoguuje napadau razbijanje sustava zatite te irenje zlonamjernog koda. Nakon toga raunalo je u vlasti napadaa koji jednom naredbom pokree DDoS napad s mnogih provaljenih raunala na ciljano raunalo. Postoje razni alati koji omoguavaju automatizirano izvoenje napada, ali i alati koji slue u svrhu zatite od takvih napada.

DDoS napadi ukljuuju provaljivanje u stotine ili tisue raunala putem Interneta. Nakon toga, napada instalira DDoS program na sve njih, ime dobije kontrolu nad njima za pokretanje koordiniranog napada na krajnju rtvu. Ti napadi obino iskoritavaju kapacitet usmjerivaa ili mrene resurse to prekida povezanost mree i korisnika.

Da bi pokrenuo DDoS napad, zlonamjerni korisnik prvo mora izgraditi mreu raunala koja e se koristiti za stvaranje velikog prometa koji je potreban da bi se onemoguila usluga legitimnim korisnicima. Da bi stvorili ovu mreu, napadai otkrivaju ranjive aplikacije (kao to su npr. web stranice) ili posluitelje. Napadai iskoritavaju takve ranjivosti posluitelja kako bi dobili pristup. Sljedei korak napadaa je instaliranje novih programa (alati za izvravanje napada) na ugroene posluitelje. Posluitelji u kojima su pokrenuti takvi alati za izvravanje napada nazivaju se zombi raunala (eng. zombies), a mogu obaviti svaki napad koji im naredi napada. napad poinje probijanjem u slabo osigurana raunala, koristei poznate greke u standardnim mrenim uslunim programima te slabu konfiguraciju u operacijskim sustavima. Na svakom sustavu, nakon provale, napada obavlja neke dodatne korake. Prvi korak je instaliranje programa kako bi se prikrila provala u sustav te kako bi se sakrili svi tragovi njegovih naknadnih aktivnosti. Na primjer, standardne naredbe za prikazivanje procesa koji su pokrenuti su zamijenjeni inaicom koja ne prikazuje procese napadaa. Svi ti alati imaju zajedniki naziv rootkit, jer nakon instalacije preuzimaju administratorske ovlasti. Tada se instalira poseban proces koji se koristi za udaljenu kontrolu raunala. Ovaj proces prima naredbe preko Interneta i kao odgovor na ove naredbe pokree napad putem Interneta prema odreenoj rtvi. Rezultat ovoga automatiziranog procesa je stvaranje mree koja se sastoji od rukovoditeljskih (eng. master) i posrednikih (eng. daemon) strojeva. Svaki napada mora raditi s adrese koja se najee ipak moe povezati s njegovim identitetom. Stoga e oprezni napada poeti razbijanje sa samo nekoliko raunala, a zatim ih koristiti za razbijanje vie novih raunala te ponavljanjem ovog ciklusa smanjiti mogunost da bude otkriven. Vrijeme napada za napadaa traje samo jednu naredbu koja pokree pakete naredbi da svi zarobljeni strojevi pokrenu odreeni napad na odreeni cilj. Takoer, i kada napada odlui prekinuti napad on treba poslati samo jednu naredbu.

Metode DDoS napada DDoS napad moemo podijeliti u dvije osnovne grupe: tipini i reflektirani DDoS napad. Peer-to-peer napad Napadai su otkrili nain iskoritavanja nekoliko nedostataka u peer-to-peer (veza jedan-na-jedan) posluiteljima za pokretanje DDoS napada. Prilikom izvoenja napada, napada nalae klijentima velikih peer-to-peer vorita za dijeljenje datoteka da se iskljue iz svojih peer-to-peer mrea i spoje na rtvino raunalo. Kao rezultat toga, nekoliko tisua raunala moe se agresivno pokuati povezati s ciljanim raunalom. Iako tipini web posluitelj moe obraivati nekoliko stotina veza u sekundi prije nego to mu performanse ponu opadati, veina web posluitelja pada gotovo odmah pri pet ili est tisua veza / sec. Prilikom peer-to-peer napada web stranica moe biti pogoena sa 750.000 veza u kratkom vremenu.

DNS Backbone DDoS napadDNS Backbone DDoS napad je napad u kojem se zlonamjerni korisnik koristi DDoS napadom kako bi razbio jedan ili vie DNS posluitelja. DNS (eng. Domain Name System) posluitelj slui za prevoenje tekstualnih imena posluitelja u IP adrese. Izvoenje ovog napada moe biti vrlotetno jer dolazi do velikog gubitka prometa. Napad se izvodi kao i obini DDoS napad samo to seusmjerava protiv DNS posluitelja.

Tipini DDoS napad U tipinom DDoS napadu vojska napadaa se sastoji od zombi gospodara i zombi robova. Posluitelji su komprimirani ureaji koji su nastali tijekom procesa skeniranja i sadre zlonamjerni kod. Napada koordinira i nareuje gospodaru koji zatim proslijedi naredbu robovima. Konkretnije, napada alje naredbu za napad gospodaru i aktivira sve procese napada na tim ureajima, koji su u stanju hibernacije, ekanja na odgovarajuu naredbu da se probude i ponu napad. Zatim gospodari, potaknuti ovim procesima, alju naredbe za napad robovima nareujui im da ponu DDoS napad na ciljani ureaj. Na taj nain, robovi poinju slati veliki obujam paketa na ciljani ureaj, poplavljujui svoje sustave beskorisnim optereenjem i iskoritavaju svoje resurse.DRDoS napad DRDoS (eng. distributed reflected denial of service) ukljuuje slanje lanih zahtjeva na vrlo velik broj raunala koja odgovaraju na njih. Izvorina adresa unutar zahtjeva postavljena je tako da svi odgovori idu na ciljano raunalo. Time dolazi do iskoritavanja resursa te uskraivanja usluga. DRDoS napad generira istu koliinu prometa kao i DDoS napad, ali koristi efikasniju metodu za postizanje toga. Slika 5 prikazuje korake DRDoS napada. Kada posluitelj prima SYN paket odgovora SYN / ACK paketom to su prva dva koraka za uspostavu veze. Pri napadu alje se SYN paket bilo kojem od javno dostupnih posluitelja s lairanom izvornom IP adresom koja pokazuje na ciljanu rtvu napada. Primatelj SYN paketa generira SYN / ACK i alje ga rtvi. Na ovaj nain posluitelj se koristi da bi odraavao pakete na ciljanu mreu, a ne za slanje paketa izravno na cilj kao to je sluaj u DDoS. Slino kao i kod DDoS napada koristi se velik broj posluitelja za slanje SYN paketa koji zatim generiraju veliku koliinu prometa. U odnosu na DDoS napad, DRDoS je napad koji moe uzrokovati vie tete s manjim brojem posluitelja. Posluitelji koji reflektiraju ne moraju biti ranjivi, tj. na njih ne treba provaljivati pa se za napad moe koristiti veliki broj posluitelja koji su inae dobro zatieni.Jedna od mogunosti zatite sustava od DRDoS napada je filtriranje SYN/ACK paketa. Ako se pretpostavi da je ciljano raunalo zapravo posluitelj ono nema razloga primati SYN/ACK pakete (posluitelji primaju samo SYN i ACK pakete). Ipak takvim postupkom filtriranja paketa mogue je odbaciti neke korisne pakete.

Usporedba DoS i DDoS napada Vrlo je vano primijetiti razliku izmeu DoS i DDoS napada. Ako napada izvodi napad iz jednog posluitelja taj napad e biti klasificiran kao DoS napad. U biti, bilo koji napad na uporabljivost bi se trebao klasificirati kao DoS napad. S druge strane, ako je jedan napada koristi hiljadu zombi sistema za istovremeno pokretanje napada taj napad e biti klasificiran kao DDoS napad. Znai, DoS napad se provodi s jedne te iste IP adrese, dok pri DDoS napadu radi se o vie IP adresa.

Jo jedna vana razlika izmeu DoS i DDoS napada je u tome to kod DDoS napada postoji mogunost da vlasnik nekog raunala ne zna da sudjeluje u napadu. Takva raunala nazivamo gospodari, a oni upravljaju robovima.

DDoS napad moe napraviti daleko vie tete mrenim operatorima, davateljima usluga, ali i obinim korisnicima Internet usluga. Svakim novim prikljuivanjem raunala na Internet javlja se mogunost stvaranja novog gospodara ili roba.

Glavne prednosti napadaa koji koristi DDoS napad su: vie raunala moe generirati vie prometa od jednog, vie napada raznih raunala tee je otkloniti od napada jednog raunala, ponaanje svakog raunala koje napada moe biti upravljano sa nekim od alata zaautomatizaciju napada to je tee pronai i otkloniti.

CIA TROKUT

Tri temeljna zahtjeva, tzv. CIA trojka 1. povjerljivost (engl. confidentiality), tajnost(engl. secrecy) razmijenjene poruke trebaju biti razumljive samo poiljatelju i namjeravanom primatelju; zatita komunikacije ili pohranjenih informacija od uvida neovlatenim korisnicima SA VJEZBI: osigurati podatke od neovlastenog pristupa

2. cjelovitost, integritet(engl. integrity) jamstvo da su informacije poslane, primljene ili pohranjene u izvornom i nepromijenjenom obliku SA VJEZBI: podatke ne bi smjeli mjenjati ljudi koji nisu autorizovani za to, a i takvi imaju granice

3. raspoloivost(engl. availability) informacije moraju biti raspoloive, a sustavi i usluge u operativnom stanju, usprkos moguim neoekivanim i nepredvidljivim dogaajima, primjerice nestanku struje, prirodnim nepogodama, nesreama i zlonamjernim napadimaSA VJEZBI:da podaci budu dostupni osobama pravovremeno

U skup moguih zahtjeva dodaju se jo autentinost i neporecivost. Meutim nisu toliko prihvaeni kao prethodna tri .autentinost(engl. authenticity) potvrda identiteta korisnika; ovjera vjerodostojnosti (autentifikacija) sudionika komunikacije neporecivost(engl. nonrepudiation) sudionici ne mogu porei akciju u kojoj su sudjelovali, npr. nemogunost naknadnog odricanja odaslane poruke

VRSTE NAPADA NA SISTEM (PREKIDANJE, PRESRETANJE, IZMJENA, FABRIKACIJA)

Presretanje(engl. interception) iliPrislukivanje(engl. evesdropping) iliPrislukivanje na vodu (engl. wiretapping)

-elektronika komunikacija se presree i preuzima informacija -Potencijalne tete : Neovlatena uporaba podataka Potencijalno naruavanje privatnosti

Prekidanje(engl. interruption) prekidanje normalnog tijeka komunikacije, usluge ili aplikacije iliUskraivanje usluge(engl. denial ofservice) onemoguavanje usluge izazivanjem preoptereenja mree ili umreenog sustava

Izmjena (engl. modification, tampering) promjena ili unitenje informacije kanjenje moe izazvati isti uinak informacija postaje nevanaOva forma napada jo se zove ovjek u sredini (engl. manin themiddle, MITM)

Fabrikacija (engl. fabrication) ubacivanje zlonamjerne informacije Ponavljanje(engl. replay) ubacivanje informacije prethodno preuzete presretanjem

Lano predstavljanje maskiranje (engl. masquerade) utjelovljenje (engl. impersonation) - preuzimanje identiteta i uloge korisnika

esto se u kontekstu komunikacija govori o napadu ovjek u sredini engl. Man in the Middle, MITM To je situacija u kojoj su prisutne sve prethodno spomenute prijetnje Kako bi sve navedene prijetnje bile ostvarive napada se mora nalaziti negdje na putu kojim se prenose podaci

4 PROCESA SIGURNOSTI (PROCJENA, ZASTITA, OTKRIVANJE, ODGOVOR)

BOTNET ,

BotNet oznaava mreu zaraenih raunara na Internetu. Termin je nastao spajanjem rei BOT (od Robot) i NET, koja znai mrea.Botnet je skup raunala koja su zaraena zlonamjernim programom koji omoguava osobi koja ga je stvorila odreenu kontrolu nad zaraenim raunalima. Pri tome korisnik zaraenog raunala nije ni svjestan da mu je raunalo zaraeno i da sudjeluje u raznim, obino zlonamjernim aktivnostima. Zaraeno raunalno postaje zombi ili bot koji eka instrukcije od glavnog raunala (engl. Bot master). Od samog poetka pojave botneta vidljiv je njihov razvoj i napredak, pa tako danas imamo dvije glavne podjele botneta: centralizirane i peer to peer. Sve sa svrhom da se botneti tee detektiraju i iskorijene. U samim poecima razvoja botneta njihova glavna svrha je bila irenje spam poruka, dok su danas uglavnom usmjereni na krae osobnih podataka i brojeva bankovnih rauna, slanje spam poruka, provoenje napada uskraivanjem usluge i posluivanje zlonamjernog kda i phishing stranica.Nain rada botneta Prilikom zaraze zlonamjernim programom na raunalo se instalira backdoor ili program koji omoguava vlasniku botnet mree komunikaciju i kontrolu nad zaraenim raunalom. Nakon instalacije backdoora jako je teko isti maknuti s raunala, ak i nakon instaliranja najnovijih sigurnosnih auriranja. Nakon zaraze raunalo pokuava komunicirati s vlasnikom botneta. Zaraeno raunalo moe poslati hrpu informacija o raunalu, ukljuujui vlastitu IP adresu, verziju operacijskog sustava, popis instaliranih zakrpa i mnoge druge. Jednom zaraeno raunalo spremno je izvravati akcije koje mu vlasnik mree naredi.Postoje razni naini na koji se raunala mogu zaraziti i postati dio botneta:-Drive-by downloads: Najjednostavniji nain zaraze raunala je posjeivanje zaraene web stranice s raunala koja nema instalirana najnovija auriranja na sebi.-Email: Stariji, ali jo uvijek popularan nain zaraze je otvaranjem elektronike pote sa zlonamjernim sadrajem.-Piratski programi: Zlonamjerni programeri esto kriju zlonamjerni kd u sklopu programa. Korisnici preuzimaju te programe, instaliraju ih na raunalo i nisu svjesni da su s piratiziranim programom dobili i zlonamjerni program.Vrste:Centralizirani botneti su vrsta botneta u kojoj su svi botovi povezani s jednim slojem komandnih i kontrolnih centara (engl. Command and control centar - C&C). C&C stalno oslukuje i eka na nova zaraena raunala. Kad se ostvari komunikacija s novim botom on ga registrira u svojoj bazi, prati njegov status i alje naredbe koje treba izvriti. Upravitelj botneta komunicira s C&C-om i na taj nain upravlja cijelom mreom.-Decentralizirani (P2P) botneti P2P botneti se temelje na ideji da su svi botovi jednako vani kako bi se uklonila potreba za centralnim posluiteljem. Raunala koja se nalaze iza NAT-a, vatrozida ili posrednikih posluitelja ne mogu prihvatiti dolazne konekcije, ali zato mogu inicirati komunikaciju.

STUXNET...Za razliku od veine raunalnih virusa koji su dizajnirani za tetu raunalnih sustava, Stuxnet crv je stvoren kako bi zarazio industrijske sustave i napravljen je od istog koda. Bio je iznimno uspjean u svojoj misiji. Unazad godinu dana ovaj opasan i vrlo sposoban virusa gotovo je sabotirao iranski nuklearni program.Industrijski sustavi kontrole se sastoje od programabilnih logikih kontrolera (PLC), koji se mogu shvatiti kao mini-raunala i programirati iz sustava Windows. Programeri koriste softver (npr. na Windows PC-u) za stvaranje koda koji kontrolira automatizaciju industrijskih procesa, a zatim postavljaju svoj kod u PLC. Stuxnet ima sposobnost da se sakrije i umetne u kod koji se nalazi upravo na PLC-u.Stuxnet je prvi crv koji je stvoren da bi napao kljunu infrastrukturu elektrana ili elektrinih mrea. Re je o neverovatno sofisticiranom malwareu koji ima jasno definisanu metu. Ako se, na primer, on bude naao na vaem kompjuteru, nikakva teta ne bi bila nainjena, osim ako va PC nije povezan sa specifinim SCADA sistemom (u pitanju je platforma koja se koristi za kontrolu i nadzor industrijskih procesa od jednostavnije komande nad mainama na proizvodnoj traci pa sve do neverovatno sloenih operacija povezanih sa sigurnim funkcionisanjem nuklearnih reaktora). Meutim, ako ne obogaujete uranijum koristei se Siemensovim mainama, prosean trojanac predstavljao bi vam veu muku od Stuxneta.

Ovaj crv je, dakle, neverovatno precizan. Njegova jedina eljena meta je Siemensov sistem SCADA, jo preciznije deo njegovog koda poznatiji kao Operacioni blok 35. Ta komponenta odgovorna je za kontrolu procesa koji zahteva brzinu odgovora od 100 milisekundi. Najmanja izmena mogla bi, kako istie jedan od vodeih strunjaka za industrijsku sigurnost Ralf Langner, da dovede do katastrofalne eksplozije. Jasno je da Stuxnet predstavlja pravu cyber raketu, lansiranu pre otprilike godinu i po dana s namerom da pogodi jasno definisan cilj.

Stuxnet je prvi put otkriven u junu ove godine, i to od strane kompanije VirusBlokAda iz Belorusije koja se bavi bezbednou i sigurnou. Odmah je bilo jasno da se radi o neem posebnom: Stuxnet je bio vei od pola megabajta, to je nezapameno kod malicioznog softvera. Jo okantnija bila je injenica da je to prvi crv koji dolazi sa PLC rootkitom. PLC se odnosi na programmable logic controllers, tj. na posebne kompjutere koji se koriste za automatizovanje elektromehanikih procesa u industriji (kontrolu robota). Ovo obuhvata irok spektar razliitih ureaja koji se koriste u proizvodnji ili obezbeivanju stabilnosti i sigurnosti rada, ali se kasnije ustanovilo da Stuxnet gaa specifian Siemensov sistem.

Rootkit je dizajniran da ovom crvu omogui neometen apsolutni pristup kompjuteru tako to e ga zamaskirati kao legitiman proces. Zbog toga je za otkrivanje ove digitalne bolesti bilo potrebno vie vremena nego to je to uobiajeno za ostale crve. Ubrzo poto je VirusBlokAda obelodanila postojanje ovog virusa, Kaspersky Labs je izdao saoptenje u kojem se navodi da je re o funkcionalnom i zastraujuem prototipu cyberoruja koje e dovesti do nove vrste trke za naoruanjem u svetu. Kao jedino reenje da se zaustavi novi digitalni rat Kaspersky Labs je, nekako ironino, predloio drastinu meru da se prekine sa korienjem Microsoftovog softvera. Istraivanje kolega iz Symanteca pokazalo je da je 60 odsto inficiranih kompjutera locirano u Iranu.

Stuxnet napada sve Windows operativne sisteme poev od verzije 2000. On za svoje delovanje koristi ak etiri razliite ranjive take u Windowsu. To je takoe dosad nevieno. Pretpostavlja se da je Stuxnet stigao u iranske nuklearne elektrane na USB stiku. Ovakav pristup je neophodan zato tu su kompjuteri koji se koriste za platformu SCADA deo lokalne mree u iranskim postrojenjima i nisu povezani na Internet. Tu upravo uskae prvi zero-day attack ili iskoriavanje ranjivih taaka u Windowsu.

Stuxnet se infiltrira u operativni sistem tako to se njegov trojanski deo, koji se sastoji od dva maliciozna drajvera mrxnet.sys i mrxcls.sys, kopira u direktorijum System32\drivers. Rootkit komponenta zaduena je za stealth segment. Pomou nje Stuxnet ostaje neidentifikovan. Nakon toga, nastupa drugi zero-day attack, tj. ranjivost vezana za lokalne mree. Stuxnet se iri od kompjutera do kompjutera i na svakom proverava ima li SCADA sistema.

MALVERI

Stroga i precizna definicija zlonamernog programa ne postoji. U zlonameran softver (engl. malware, malicious software) ubraja se svaki program napravljen u nameri da na bilo koji nain oteti umreen ili neumreen raunar, i/ili otea ili onemogui njegovo korienje.Ponekad se programi, koji inae slue u korisne (dobronamerne) svrhe, mogu upotrebiti u zlonamerne svrhe, to oteava raspoznavanje i zatitu.

Podjela po kriterijumu: da li zahtevaju nosioca?

Zahtevaju nosioca, tj. program u kome e biti sakriveni(trojanskikonji, virusi),

Samostalni, tj. one koji ne zahtevaju nosioca(crvi, pijunskiprogrami).

Podjela po kriterijum: da li se repliciraju?

Oni koji se repliciraju(virusi, crvi)

Oni koji se ne repliciraju(trojanskikonji, logikebombe).

Trojanski konji(engl. Trojan horses) ili krae, trojanci zlonamerni su programi koji se maskiraju i reklamiraju kao korisni programi kako bi se korisnici prevarili, tj. natjerali da te programe pokrenu(drutveni inenjering na dijelu). Trojanski konji su zlonamjerni programi koji na raunalu korisnika ostvaruju mogunost krae podataka ili ak preuzimanja nadzora nad raunalom. Trojanski se konji najee sastoje od dvadijela: posluitelja - dio koji se postavlja na raunalo korisnika. Pokretanjem posluitelja napada je u mogunosti izvesti napad. klijenta - program kojim napada stjee mogunosti otuivanja podataka na raunalurtve.Napada mora poznavati IP adresu rtve kako bi mogao pristupiti raunalu. Veina trojanskihkonja nakon zaraze zapisuje IP adresu rtve, te je prosljeuje napadau. Najei nain zarazeraunala trojanskim konjima je preuzimanje neke krivotvorene datoteke ili programa s Interneta,pri emu se trojanski konj predstavlja korisniku kao koristan program. Trojanski konji imaju razliitenamjene, od unitavanje podataka pa sve do pokretanja drugih vrsta zlonamjernih napada.Trojanac koji otvara zadnja vrata je program koji omoguava udaljenom korisniku da pristupi inficiranom raunaru, i to najee tako da vlasnik raunara nije ni svestan posetioca.

Primjer: Back Orifice 2K (BO2K)Postoji nekoliko vrsta trojanaca i to su:

1. Dropper- omogucava naseljavanja virus na zarazeni racunar.2. Backdoor- je naziv za razlicite postupke koje drugi korisnik moze da izvrsava na zarazenom racunaru. Trojanac i Backdoor se cesto spominju zajedno. Vlasnik racunara pokrene neku aplikaciju sa misljenjem da je veoma korisna i dok koristi tu aplikaciju, trojanac ubaci Backdoor u racunar.3. Downloader- koji pristupa razlicitim internet stranicama kako bi sa njih skinuo odredjene fajlove, obicno zlocudne i pokrece ih.

Logika bomba(engl. logical bomb) je zlonameran kod ugraen u neki koristan program koji e se aktivirati kada se ispune odgovarajui uslovi na primjer, u odreeno vreme ili odreenog datuma, ukoliko na disku postoji odreena datoteka ili ako se na sistem prijavi odreeni korisnik.

Crvi(engl. worms) su samostalni (engl. stand-alone) programi koji se ire s jednog raunara na drugi.Uobiajene metode prenoenja na rtvu esu upotreba elektronske pote i Internet servisa(FTP, HTTP). Crvi (eng. worm) su zlonamjerni programi koji se upisuju u radnu memoriju raunala i u njoj ostajuaktivni (eng. memory resident). Crvi se ire iskoritavanjem propusta u TCP/IP stogu operacijskih sustava ili programa postavljenih na operacijskom sustavu. Ova vrsta zlonamjernih programa se uitava u radnu memoriju raunala sa udaljene lokacije, te se na taj nain iri na velik broj raunala bez da se zapisuje na tvrdi disk raunala. Za razliku od virusa, crvima nisu potrebni programi posrednici kako bi se proirili na to vei broj programa, datoteka, a naposljetku i raunala.

Crvi se ire postavljanjem svojih jednakih kopija na druga raunala, pa stoga mogu u kratkomvremenu zaraziti velik broj raunala. Opseg mogue tete se kree od uzrokovanja tete na operacijskom sustavu, gaenja raunala ili usporavanja rada sa mrenim resursima.Crvima je obino namjena preuzeti kontrolu nadraunaromi omoguiti udaljenu kontrolu ak i nakon primjenesigurnosnih zakrpa. Ovo postiu otvaranjem takozvanih "stranjih vrata" (backdoor) kroz koja autor moe izdavati naredbe vaem raunaru bez vaeg znanja. Veina dananjih crva dolazi na nae raunare putem e-maila ili mrenih servisa. Mreni su opasniji jer u pravilu ne zahtijevaju interakciju s korisnikom, ve samostalno preuzimaju kontrolu nad raunarom i nastavljaju irenje. Crvi imaju 3 dijela: Oznaka Mehanizam infekcije Teret Okidac

VirusiVirusi su zlonamjerni programi koji zaraze raunalo korisnika bez njegovog znanja ili pristanka sciljem uzrokovanja tete(brisanje i unitavanje podataka, programa i operacijskih sustava) nakorisnikovom raunalu. Meutim, rijetki su virusi kojima je cilj nanijeti tetu korisniku u smislukrae identiteta ili osobnih informacija. Smatra se da napadai nemaju namjeru ugroziti pojedinca ikao takvog ga izloiti opasnostima materijalne ili bilo kakve druge tete, ve jednostavno zaraziti im vei broj raunala virusom. Za razliku od crva, virusi ne koriste mrene resurse za irenje, ali se mogu iriti preko mree kao dio nekog crva.Zlonamjeranprogramkoji nazivamo virusima prepoznajemo po mogunosti samoumnoavanja. Kada se izvre na raunaru, meu prvim koracima nastoje pronai sljedeu rtvu i njoj poslati vlastitu kopiju. Virusi se od crva razlikuju po tome to "inficiraju" neku datoteku, odnosno svoj kod dodaju na neki ve postojei, ekajui da se ta datoteka upotrijebi kako bi se ponovno aktivirali. Neke viruse su zamijenili crvi koji svoj kod u cijelosti pohranjuju u stalnu memoriju, na to skrovitije mjesto.U pravilu, dodaci u e-mail-ovima za koje niste potpuno sigurni da dolaze iz povjerljivog izvora i da ih oekujete zasluuju sumnju. Ukoliko su jo uz to i izvrni (prilikom pregleda postaju aktivni, odnosno upravljaju vaim raunarom), sumnja postaje nunost. Izvrni privici mogu se pojaviti u obliku mnotva nastavaka, a najuestaliji su: bat, exe, pif, scr, cmd, vbs i js.Dobar nain procjene radi li se o opasnom dodatku je razmisliti od koga nam dolazi taj dodatak, jesmo li ga zatraili i znamo li emu slue datoteke s primljenim nastavkom. Ukoliko nam je nastavak nepoznat, trebamo postupiti oprezno i provjeriti da li nam je poruka poslana od nekoga kome vjerujemo.

Svaki virus ima 3 dijela:-mehanizam infekcije (infection) nacin na koji se virus siri-teret (payload) ono sto zapravo virus radi-okidac (triggel) mehanizam koji odredjuje kad ce virus se aktiviratiPrema ponasanju, virusi mogu biti: Stalni (resident) ceka da neki drugi program pristupi tom dijelu Nestalni nonresident( - traze odmah drugog domacina (host,program))Virusi ovog tipa za svoje irenje koriste jednu ili vie vrsta sistema datoteka. Najvei broj ovih virusa inficira izvrne datoteke. Prema metodama inficiranja, virusi ovog tipa mogu se podijeliti na: prepisujue viruse, tj. viruse koji prepisuju postojei kd(engl. overwriting), parazitske viruse(engl. parasitic), pridruujue viruse(engl. companion), viruse startnog zapisa(engl. boot-sector).

Makro virusi najee su napisani i ugraeni u dokumente koji se otvaraju onim aplikacijama iz paketa Microsoft Office koje koriste tehnologiju povezivanja i ugraivanja objekata OLE2 (Object Linking and Embedding).Skript virusi su podskup virusa koji napadaju sisteme datoteka, pisani u skript jezicima (VBS, JavaScript, BAT, PHP). Skript virusi su sposobni da inficiraju datoteke u drugom formatu, kao to je HTM, ukoliko datoteke tog formata omoguavaju i dozvoljavaju izvravanje skriptova.

DialeriNaziv ovog oblika zlonamjernogkodadolazi od engleske rijeidial, to u danom kontekstu znai birati broj (natelefonu). Dialeri nam esto dolaze jednakim putevima kao i trojanski konji. Njihova je zadaa u trenutku aktiviranja prekinuti postojeu vezu s Internetom i uz pomo modema birati broj u nekoj dalekoj zemlji kako bi ostvarili dobit autoru kroz astronomske cijene poziva. Ako se na ispisu vaeg telefonskog rauna pojave udni meunarodni brojevi, vrlo vjerovatno imate dialer na raunaru. Uklanjanjem dialera obino se bave alati za uklanjanje neeljenih aplikacija. Svakako takoer provjerite postoje li neoekivani unosi u postavkamaDial-Up NetworkingiliNetwork Connections. Ove programe najee dobijete posjeivanjem lanih stranica ili stranica sa pornografskim sadrajem.

Spyware

Spyware programi su zlonamjerni programi koji ciljano prikupljaju podatke o korisniku, te ih alju na unaprijed definirano odredite bez znanja ili pristanka korisnika. Ovakvi su programi velika prijetnja privatnosti korisnika, podacima na njegovom raunalu, a mogu uzrokovati i materijalnu tetu. Tvrtke (rjee pojedinci) izrauju spyware programe kako bi prikupile im vei broj podataka o korisnicima i njihovim navikama. Takve informacije imaju vrlo veliku vrijednost u marketinkoj industriji koja iskoritava dobivene podatke u svrhu oglaavanja raznih proizvoda, usluga, itd.Kao i od svakog zlonamjernog programa, tako i od spyware programa se mogue zatititi. Programi za zatitu od spyware-a nude niz funkcionalnosti koje e korisnikovo raunalo u veini sluajeva obraniti od napada ili oistiti od zaraze.Kratke definicije:Spyware programi su: zlonamjerni programi koji nadgledaju i prikupljaju korisnike podatke u razliite svrhe. zlonamjerni programi koji alju korisnike podatke treoj osobi bez znanja ili pristankakorisnika.Veina korisnika pod terminom spyware podrazumijeva zlonamjerne programe za neeljenooglaavanje, krau podataka i mnoge druge aktivnosti. Meutim, Spyware programe esto koristei administratori mrenih sustava pri npr. nadgledanju aktivnosti korisnika u sustavu kako bi sesustav zatitilo od zlonamjernog djelovanja korisnika.VRSTE: legalni spyware programi (eng. Domestic Spyware) i komercijalni spyware programi (eng. Commercial Spyware) ilegalni zlonamjerni programiAdwareje suprotan od spywarea i koristi se prikupljenim podacima kako bi vam u to veem broju i to nametljivije prikazivao reklame vezane uz vae navike. Obino se pojavljuje u obliku bezbrojnih iskauih prozora (pop-up windows) koji se pojavljuju niotkuda dok koristite web-preglednik ili vam jednostavno prikazuje stranice koje reklamira umjesto onih koje ste traili.Najvei izvor spywarea i adwarea su stranice vezane uz pornografsku i kockarsku industriju, mada to danas nije pravilo. Koristei se propustima u vaem web-pregledniku i mamei korisnika da zaobie sigurnosne dijaloge, instalira se na va raunar bez vaeg eksplicitnog pristanka, te je u ovom sluaju najranjiviji web-preglednikInternet Explorer. Zbog toga se preporuuje koritenje alternativnog web-preglednika, kao to jeMozilla FirefoxiliOperaROOTKITRootkit je komplet (engl. kit) koji se sastoji od malih i korisnih programa koji omoguavaju napadau da odrava pristup rootu, korisniku sa najveim privilegijama na sistemu. Drugim reima, rootkit je skup programa i koda koji omoguava permanentno i/ili konzistentno, neprimeeno (neotkriveno) prisustvo u sistemu (raunaru) "undetectable" dizajniran da sakrije programski kod i podatke na sistemu.

obino za udaljeni pristup i prislukivanje (engl. eavesdropping) npr. Za njukanje paketa sa mree.

prvenstveno bio namenjen za korisne primene (recimo udaljeno administriranje), nije nuno lo tj. nije uvek koriten od stane loih momaka rootkitje, u stvari, korisna tehnologija koja moe biti zloupotrebljena i time vrlo opasnaRootkit je kolekcija programa koje haker koristi kako bi izbegao otkrivanje tokom pokuaja neovlaenog pristupa kompjuteru. To se moe ostvariti ili zamenom sistemskih fajlova ili biblioteka podataka, ili instalacijom kernel modula. Haker instalira rootkit posle ostvarivanja korisnikog pristupa sistemu: obino se to postie krakovanjem ifre ili iskoriavanjem ranjivosti. Potom se to koristi za prikupljanje drugih korisnikovih identifikacionih podataka sve dok se haker ne domogne root-a, ili administratorskog pristupa sistemu.Tipovi:-user-mode root kit- kernel mode root kit- bootkit- Hypervisor rootkit- Hardware/firmware rootkit

BACKDOORBackdoor je program koji je instaliran od strane virusa, crva ili trojanskog konja (bez znanja vlasnika) i koji treim osobama omoguava nesmetan i od vlasnika neovlaten pristup raunaru. Backdoor koristi slabosti operativnog ili zatitnih sistema (firewall-a ili antivirus programa).Imamo: kripto back door aplikacijski backdoor sistemski backdoor

OSTALI NAPADI NA SIGURNOST SISTEMASniffingJedna od najeih metoda krae podataka. Sniffing je presretanje i posmatranje podataka koji se nalaze u saobraaju mreom. Sniffing moe biti lokalni, kada presreemo podatke koji su upueni naem raunaru i daljinski ili remote kada presreemo podatke upuene nekom drugom raunaru na naoj mrei. Posmatranje podataka neke druge mree je neto tee, no za iskusnije nije problem, potrebno je mreu natjerati da va raunar vidi kao jedan svoj dio. Jedna od koritenih metoda bila je i upad u raunar koji se nalazi u ciljanoj mrei koristei postojee propuste u NetBIOSU. U to sluaju i va raunar postaje dio mree i potrebno je samo pokrenuti program... Programi za sniffing su brojni, mogu se skinuti sa razliitih lokacija na Internetu, prije svega na stranama posveenim hackingu. Opasnost ne bi bila tolika kada se podaci poput korisnikog imena i lozinke ne bi slali serveru u formatu istog teksta, kao to je negdje sluaj.. Naravno, to je samo jedna od mogunosti, podaci koji se mogu sniffovati su brojni, a naini njihove zloupotrebe raznovrsni.SpoofingSpoofing je jedna od metoda za zamjenu IP adresa, ona dozvoljava nekom hostu da se maskira kao drugi host. Maskirati adresu moemo na vie naina. Jedan od poznatijih je korienje Wingatea... Wingate je program koji se koristi najee u LAN mreama. Recimo da imate etiri raunara, od kojih samo jedan ima modem. Koristei Wingate ostali raunari izlaze na Internet koristei modem prvog. Naravno, zajedno sa tim dobijaju i IP adresu raunara na kome se Wingate nalazi. Ako napada ima brzu konekciju on moe da se spoji na veliki broj Wingatea, to je broj vei, tee je ui u trag pravoj adresi. Spaja se prvo na jedan, a zatim na drugi, pa preko njega na trei... u sluaju napada na neku stranicu ona e zabiljeiti IP adresu poslednjeg na kojeg se konektovao. Spoofing IP adrese je mnogo tei nego pre par godina, jer svi ozbiljniji serveri redovno preuzimaju nove patcheve i nove sigurnosne metode za ije je zaobilaenje potrebno puno vie od prosjenog poznavanja sistema_mrea. Spoofing se ogleda i u preuzimanju tue e-mail adrese, to se vrlo lako moe obaviti konektovanjem na neki SMTP server na kome imamo otvoren nalog uz pomo programa Telnet, a zatim koristei naredbuSMTP MAIL FROM:ispisati adresu koju elimo da prisvojimo. Jo laki nain je onaj koji prua mail program poput Outlooka, gdje pri otvaranju novog accounta moemo uneti koju god adresu elimo... Naravno, ovakvim mailovima je lako ui u trag i saznati stvarnu adresu sa koje dolaze, meutim dovoljno je da zavaraju primaoca na trenutak da pomisli kako je paket od poznate i prijateljske osobe i, ne sumnjajui, pokrene attachment, koji vrlo lako moe biti virus...

Phising Phishing napadi podrazumijevaju aktivnosti kojima neovlateni korisnici koritenjem lairanih poruka elektronike pote i lairanih Web stranica financijskih organizacija pokuavaju korisnika navesti na otkrivanje povjerljivih osobnih podataka. Pritom se prvenstveno misli na podatke kao to brojevi kreditnih kartica, korisnika imena i zaporke, PIN kodovi i sl., iako postoje i druge alternativePhishingilimrena kraa identiteta, vrsta jeprijevareputemelektronike poteodnosno elektronike poruke. Poiljatelj navodi rtvu otkriti osobne informacije (obino financijske) upisivanjem istih na lairanoj internetskoj stranici ija je poveznica dana u poruci. Adresa i sadraj te lairane stranice vrlo su slini adresi i sadraju neke autentine stranice. Odatle i engleski naziv "phishing" koji je iskrivljeni oblik rijei "fishing" (engl. pecanje) - obje rijei se izgovaraju isto iako se piu razliito.Phishing se moe iskoristiti tako da se osobi ukrade novac ili nanese neka druga teta (primjerice, provala u rtvin raun elektronike pote).Poruka moe izgledati kao obavijest iz banke, internetske trgovine i sl., te se rtvu navodi kliknuti na poveznicu koja je "udica" na kojoj poinitelj internetskog zloina izvlai traene podatke od rtava. rtve potom na njoj upiu osobne informacije (u poruci se esto navodi da korisnik treba potvrditi ili promijeniti podatke). Kad korisnik upie podatke na lairanoj stranici, informacije dolaze do vlasnika lairane stranice.Lana internetska stranica izgleda skoro identino autentinoj stranici, ali je URL u adresnoj traci drukiji.Korisniku koji je postao rtva krae identiteta moe pomoi ako promijeni lozinku ili PIN za pristup na svoj korisniki odnosno bankarski raun ili u krajnjem sluaju da zatvori raun kod davatelja usluge.Tehnike provoenja napada: Maskiranje URL adresa () Man in the Middle napadi (Presretanje komunikacije izmeu klijenta i posluitelja jedna je od najeih tehnika dolaska do povjerljivih korisnikih informacija. Ubacivanjem u komunikacijski kanal uspostavljen izmeu klijenta i posluitelja napada je u mogunosti analizirati kompletni promet koji se razmjenjuje izmeu ove dvije toke, ak i onda kada se koristi kriptirana komunikacija. Samim time, primjena Man in the Middle (MITM) napada gotovo je idealna za provoenje phishing napada. Za uspjenu realizaciju napada, klijenta je potrebno preusmjeriti na malicioznu adresu putem koje e se promet dalje preusmjerivati na legitimne Web posluitelje financijske ustanove koja se eli lano prikazati. Napadaevo raunalo u tom sluaju obavlja funkciju proxy posluitelja, pri emu biljei sve podatke koji su neophodni za daljnje provoenje napada. Na sljedeoj slici prikazan je osnovni koncept MITM napada.) Cross Site Scripting (XSS) BufferBuffer overflow napadi mijenjaju ili onemoguuju tok izvoenja aplikacijskih procesa na nain da prebriu odreene dijelove memorije. Buffer overflow je u biti obino programsko ugroavanje memorijskog spremnika koje rezultira pojavom greke unutar programa, odnosno Web aplikacije. Ova greka nastupa kada podatak upisan u memoriju pree alociranu veliinu memorije spremnika. Poto je spremnik preliven, susjedne memorijske adrese su prebrisane i uzrokuju kvar programa. Ukoliko se napravi propust prilikom dizajniranja Web aplikacije, tada postoji mogunost da se posebno skrojenim ulaznim podacima izazoveBuffer overflow i narui sigurnost Web aplikacije. Buffer overflow napad se najee koristi kao DoS napad koji uzrokuje kvar i ruenje Web aplikacije. Takoer, Buffer overflow napad moe promijeniti tok izvoenja same aplikacije i uzrokovati neeljene akcije. Ovo se moe realizirati ukoliko se promijene adrese pokazivaa stoga ili vrijednosti programskih varijabli, odnosno promjeni tok izvoenja programa kako bi se izvrile razliite tetne naredbe. Ova napadaka tehnika se uestalo koristila za ruenje Web posluitelja. Na svu sreu, vrlo rijetko ugroava Web aplikacije. Razlog tomu je to napada mora detaljno analizirati izvorni kod same aplikacije kako bi otkrio potencijalnu ranjivost, pa se veina napada uglavnom svodi na slijepe napade koji su rijetko uspjeni. Buffer overflow ranjivosti se najee javljaju u CGI aplikacijama pisanim u C ili C++ programskom jeziku.

NAPADI NA WEB APLIKACIJEOWSAPThe Open Web Application Security Project (OWASP) je otvorena zajednica posveena tome da omogui organizacijama razvijanje, kupnju i odravanje aplikacija koje se mogu smatrati sigurnima. OWASP svake tri godine izrauje dokument kojem je cilj ojaati svijest o vanosti sigurnosti web aplikacija. OWASP Top Ten predstavlja iroki konsenzus o tome koji su najkritiniji sigurnosni propusti web aplikacija. Suradnici na projektu su razni sigurnosni strunjaci iz cijelog svijeta koji su podijelili svoje znanje za izradu ovog popisa. Usvajanje savjeta iz dokumenta OWASP Top Ten je moda najuinkovitiji prvi korak prema promjeni kulture razvoja aplikacija unutar organizacije u onu koja proizvodi siguran kd. Na OWASP-ovom popisu deset najveih ranjivosti iz 2010. godine su: A1. Umetanje A2. Cross-site scripting A3. Loa autentifikacija i upravljanje sjednicama A4. Nesigurne reference na objekte A5. Krivotvorenje zahtjeva na drugom sjeditu A6. Pogreno postavljene sigurnosne postavke A7. Nesigurna pohrana ifriranih podataka A8. Nezatieni pristup URL-ovima A9. Nedovoljna zatita na transportnom sloju A10. Neprovjerena preusmjeravanja i proslijeivanja

XSS Cross-site scripting (XSS) Cross-Site Scripting (XSS)jedan je od najeih oblika hakerskih napada na internetu. XSS napadi ee pogaaju korisnike, npr. njihove browser-e, a ree skripte na strani servera. XSS napadi oslanjaju se na manipulaciju skriptama veb aplikacije koje se izvravaju na nain na koji to eli neko ko je zlonameran. Takva manipulacija moe biti postavljanje skripte na strani koja se potom izvrava svaki put kada se stranica uitava.XSS je danas najea ranjivost u bezbednosti softvera iako to ne bi trebalo da bude tako s obzirom da je XSS lako otkriti i popraviti. XSS ranjivosti mogu za posledicu imati manipulaciju podacima kao i njihovu krau.Kljune odlike XSS napada XSS napadi se odvijaju na ranjivim veb aplikacijama U XSS napadima rtva je korisnik a ne aplikacija U XSS napadima zlonamerni sadraj isporuuje se korisnicima pomou JavaScript-aXSS ranjivost nastaje kada veb aplikacije uzmu podatke od korisnika i dinamiki ih ukljuuju u veb stranice bez prethodne valjane provere podataka. XSS ranjivosti omoguavaju napadau da izvrava proizvoljne komande i prikazuje proizvoljni sadraj u browser-u napadnutog korisnika. Uspean XSS napad dovodi do toga da napada preuzima kontrolu nad browser-om ili nalogom za ranjivu veb aplikaciju. Iako je XSS napad omoguen ranjivostima u veb aplikaciji, rtve takvih napada su korisnici aplikacije, a ne aplikacija sama po sebi. Potencijal XSS ranjivosti lei u injenici da se zlonamerni kod izvrava u sklopu sesije korisnika, omoguavajui da napada zaobie normalna zatitna ogranienja.Definicja sa +CERTa:Za dolazak do povjerljivih korisnikih podataka napada moe iskoristiti i sigurnosne propuste unutarWeb aplikacije ustanove iji se korisnici ele kompromitirati. Ukoliko je aplikacija ranjiva na Cross SiteScripting (XSS) napade, napadau se otvaraju dodatne mogunosti za provoenje napada.Za one itatelje koji nisu upoznati sa Cross Site Scripting napadima, potrebno je rei da je to ajeeJava Script ili VBS Script), koji e napadau omoguiti realizaciju zlonamjernih postupaka. XSSranjivost najee se javlja kao posljedica nedovoljnog filtriranja sadraja koje aplikacija ispisuje naWeb stranice. Ukoliko aplikacija bez ikakve provjere na stranicu ispisuje podatke koje korisnik moeproizvoljno ureivati, vrlo je velika vjerojatnost da je aplikacija ranjiva na XSS napad. Ukoliko korisnikaplikaciji, umjesto legitimnih podataka prenese maliciozni skriptni kod koji e aplikacija bez provjereispisati unutar stranice, taj e se kod izvriti unutar Web preglednika krajnjeg korisnika.Na sljedeoj slici prikazan je osnovni koncept XSS napada (Slika 2).

U prvom koraku legitimni se korisnik prijavljuje u sustav koritenjem odgovarajueg Web suelja inastavlja sa radom unutar aplikacije. U tom trenutku napada istom korisniku prosljeuje malicioznuporuku elektronike pote u kojoj je sadrana URL adresa s ugraenim malicioznim skriptnim kodom,koji se eli izvriti na korisnikovom raunalu. Maliciozni kod izvrava se unutar korisnikog Webpreglednika (korak 3) te izvrava maliciozne radnje odreene uitanim kodom (u ovom sluaju kraaWeb kolaia u kojem je sadran identifikator sjednice za pristup sustavu). U koracima 4 i 5 napada pomou prikupljenih podataka ostvaruje pristup sustavu.

Vrste XSS napadaRefleksivni XSS napadiIma mnogo naina na koje napada moe da podstakne rtvu da pokrene ovakav XSS zahtev. Na primer, napada moe da poalje email rtvi sa linkom koji sadri zlonamerni JavaScript. Ukoliko korisnik klikne na link, njegov browser inicira HTTP zahtev i alje ga ranjivoj veb aplikaciji. Maliciozni JavaScript se reflektuje u browser-u korisnika gde se izvrava u sklopu korisnikove sesije.Perzistentni XSS napadiOva vrsta XSS napada oslanja se na veb aplikaciju koja omoguava napadau da unese neki podatak, na primer korisniko ime koje se prikazuje na profilnoj stranici svakog korisnika. Aplikacija uva svako korisniko ime u lokalnoj bazi podataka. Napada, koji uoi da veb aplikacija ne proverava dobro sadraj unetog polja, ubacuje maliciozni JavaScript kod u to polje, recimo kao deo korisnikog imena. Kada drugi korisnici pregledaju napadaevu profilnu stranicu, zlonamerni kod se automatski izvrava u sklopu njihove sesije.Uinak XSS napadaKada napadai uspeno koriste XSS ranjivosti, oni ostvaruju pristup poverljivim podacima potrebnim za prijavljivanje na nalog. Oni takoe mogu distribuirati internet crve ili pristupiti korisnikovom raunaru i pregledati istoriju korisnikovog browser-a ili kontrolisati browser sa daljine. Nakon ostvarivanja kontrole nad sistemom korisnika, napadai isto tako mogu analizirati i koristiti druge intranet aplikacije.Iskoriavanjem XSS ranjivosti, napadai mogu izvoditi zlonamerne i opasne aktivnosti, kao to su: Preotimanje naloga irenje internet crva Pristup istoriji browser-a i sauvanog sadraja Kontrola browser-a sa daljine Pregled i iskoriavanje intranet ureaja i aplikacija

SQL INJECTION