{tjh Ebu Enes Omer

.... ... ll .... . .,

r 1 4{_41t.t t:,_

I I Z A M 3

Definicija lizma

i'ah u arapskom jeziku znai partija, sekta ili pristalica. Voditi partiju ili sektu podrazumijeva imati svoje sljedbenike i pomonike. Svi ljudi istoznano shvataju rije pristalica. To je svaki onaj koji pomae drugog istomiljenika i ue u njegovu stranku.1

Terminoloka znaenje ove rijei: i'ah je naziv za svakog onoga koji je uvjeren da je Poslanik . odredio Aliju za svog nasljednka.2

Ovo je temelj i sutina iizma.3 Shvatanje iizma se vremenom mijenjalo i

proiivalo. Tako je na poetku islama znailo davanje prednosti Aliji J>.s

4 I I Z A M

Zatim se stvar postepeno poveala i pojavila se la na Osmana, Zubejra, Talhu i Muaviju, te ih poee psovati.

Tada se iizam udruio sa pristalicama Abdullaha ibn i Sebe', kada heretici iskoristi e priliku da pokrenu talas ljubavi obinog svijeta za Ali Bejtom, ne bi li tako iz osjeaja samilosti sa njima, napravili meu istim tim narodom novu vjeru poinjui od izraavanja neprijateljstva prema ashabima Boijeg Poslanika . nastojei to vie iskriviti i napraviti suprotnosti u ovoj istoj vjeri, to emo spomenuti kasnije. Danas imamo veliki broj iitskih sekti, ali mi pravimo poseban osvrt na dvanestoimamije - tj, d'aferije iz dva osnovna razloga.

Prvo: Oni su danas najbrojnija i najrairenija iitska sekta.

Drugo: Njihova sekta predstavlja rijeku u koju se ulijevaju ostale pritoke tj, iitske sekte.

Stav llja u vezi muslimanskih izvora Stav prema Kur'anu

Islamska ulema se sloila u pogledu ouvanja Kur'ana i njegove nepatvorenosti, kao i nemogunosti njegove izmjene. Ako bi to neko makar i pokuao smatra se dalekim od islama i da je njegov neprijatelj, bez obzira kakvim se imenom nazivao. Kae Uzvieni: "Mi smo objavili Opomenu (Knjigu) l Ml emo je uvat/!'6

Pogledajmo ta ije kau o tome:

5 Suretui-Hidr, ajet 9

I I Z A M 5

Husein Et-Tabersi je napisao knjigu "Faslul-hitab" koja govori o iskrivljenosti Kur'ana, pa kae u uvodu: "Ovo je jedna divna knjiga o potvrdi iskrivljenosti Kur'ana i sramote ubaene od strane neprijatelja i tirana".

Ova knjiga je tampana sa ogranienim brojem primjeraka 1298 g.H, u Iranu sa peatom iranske drave. Pisac je postigao veliki ugled kod ija, tako da njegovu drugu knjigu "Mustedrekul-vesail" smatraju jednim od izvora hadisa. Kako govore, ovo djelo se ubraja u njihove najvjerodostojnije hadiske zbirke novijeg doba.6

Sve te predaje je Ni'metullah ei-Dezairi prebrojao, te kae da njihov broj prelazi dvije hiljade.?

EI-Havi je jedan od vjerskih izvora ija u Iraku, pa i ire. On kae da mnogobrojnost rivajeta o iskrivljenosti Kur'ana nalae da neki potiu od "nepogrjeivih" to im slui kao zadovoljavajua injenica.

Prenosi EI-Kulejni u djelu El-Kati (634/2), koje slovi kao najpouzdanija knjiga kod njih od Ebu Abdullaha da: "Kur'an s kojim je doao Dibril Muhammedu ima sedamnaest hiljada ajeta", a broj ajeta u Ku'anu, kao to je poznato, je neto vie od est hiljada. EI-Kulejni je napisao posebno poglavlje u svojoj knjizi i nazvao ga "Niko nije sabrao Kur'an osim imama". Tu spominje est rivajeta, od kojih je rivajet i D'afera ei-D'afija koji kae da je uo Ebu D'afera da kae: "Niko osim laca nee tvrditi da je sabrao cijeli Kur'an i niko ga nije sabrao niti upamtio onako kako

6 "Mir'atu-ukul", 2/531 7 "Faslul-hitab", str. 1 25

6 I I Z A M

ga je Allah objavio, osim Alije ibni Ebi Taliba i imama poslije njega."s

Kae Ahmed Et-Tabersi prema izmiljenom rivajetu od Ebu Zerra ei-Gifarija: "Kada je Poslanik . preselio, Alija je sabrao Kur'an i odnio muhadirima i ensarijama, te im ga pokazao, jer ga je Poslanik . time zaduio." Tada je Ebu Bekr otvorio prvu stranicu na kojoj se pojavie ajeti o sramotama i skandalima ljudi. Omer je tada skoio i rekao: "O Alija, vrati ga, on nam ne treba!" Alija ga uze i ode. Poslije toga dovedee Zejda ibni Sabita, a on je bio poznati ua i pisar Objave. Omer mu kaza: -Alija nam je donio Kur'an u kome su izloene sramote muhadira i ensarija. Smatramo da treba napisati novi Kur'an koji e prikriti njihovu sramotu i bruku. Zejd mu odgovori:

-1 kada bih ja uradio to to traite, a zna se da je Alija pokazao Kur'an koji je sabrao, vaa namjera bi bila uzaludna.

-ta je rjeenje? -upita Omer. -Vi to bolje znate. - odgovori Zejd. -Nema drugog rjeenja osim da ga ubijemo i da

ga se na taj nain rijeimo! - ree Omer. Potom se pripremao za Alijino ubistvo uz pomo Halida ibni Velida, ali mu to nije uspjelo. Kada je Omer preuzeo hilafet traio je od Alije da mu da Kur'an ne bi li prepravili ono to je u njemu i ree:

-0 oe Hasanov, kada bi nam donio Kur'an s kojim si dolazio Ebu Bekru mi bi ga svi priznali. Tada Alija ree:

a "EI-Kafi", 1 /228

I I Z A M 7

-Daleko je to! Donio sam ga Ebu Bekru samo da bi bio dokaz protiv vas kako ne biste rekli na Sudnjem danu: "Nismo znali ili nisi nam ga donio !" Kur'an koji je kod mene mogu dodirniti samo oni koji su isti i moji nasljednici ! Omer ree:

-Da li je poznat datum kada e se on pojaviti? Ree Alija:

-Da, kada doe jedan od mojih nasljednika koji e ga ljudima prenijeti i po njemu e se postupati.9

Jedan od njihovih imama je Ahmed et-Tabersi. Njegove rivajete su svrstavali u rivajete iz prvog hidretskog stoljea, a on je ivio u estom stoljeu po Hidri. U uvodu svoje knjige on kae: "Veina predaja koje navodimo je bez lanaca prenosilaca zbog toga to ih sva ulema priznaje i to su ti lanci poznati u ivotopisima i knjigama kako kod onih koji ih prihvataju, tako i kod onih koji ih ne prihvataju."1o

Ove bajke je izmislio neko ko nema smisla za izmiljotine, jer bi Alija iznio na svjetlo dana taj Kur'an kada je preuzeo hilafet, ovo je samo skrivanje istine pred vjernicima. Jedan od najperfidnijih odgovora na ovaj problem je odgovor njihova uenjaka Ni'metullah ei-Dezairija za kojeg se kae da je bio najvei uenjak novijeg doba i najcjenjeniji po svom znanju: "Kada je Alija preuzeo hilafet nije bio u mogunosti da pokae taj Kur'an i skrivao ga je da ne bi otkrio sramotu i bruku svojih prethodnika."

9 Et-Tabersi u knjizi "EI-Ihtidad", 1 /225-228; Biharui-Envar, 8/436 10 Str.40

8 I I Z A M

Prenosi se od Ebu Abdullaha da je rekao: "Da se proui Kur'an onako kako je objavljen u stvarnosti, naili bi smo na pojedinano prozvane osobe."1 1

Od Ebu D'afera se prenosi: "Da nije oduzeto od Allahove knjige, ne bi bila skrivena dunost prema nama."12

Ovdje se krije drugi razlog koji stoji iza ove dvije navedene izmiljotine, a to je: lmamet, koga smatraju dijelom poslanstva, i imami o kojima se danas mnogo pria. Vjerovanje u njih je kao vjerovanje u dunost obavljanja namaza, zekata, posta, a ko zanijee bar i jednog od tih imama kao da je zanijekao Poslanika $ ili bilo kojeg vjerovjesnika prije njega, kao to emo vidjeti kasnije. O ovome nema ni pomena u Allahovoj Knjizi, to slui kao ozbiljan dokaz za pobijanje temelja njihovog vjerovanja i razbijanja lanog jedinstva zasnovanog na tome. Kada govore o imametu spominju i iskrivljenost Kur'ana. Zato je EI-Medlisi rekao: "Predaje o iskrivljenosti Kur'ana su u ovisnosti o predajama o imametu. Ako nema iskrivljenosti Kur'ana, nema ni imameta". Pa pogodio je! Kur'an nije iskrivljen zato i nema ni imameta .

. Dragi brate, proitaj sada primjere pokuaja dokazivanja iskrivljenosti Kur'ana:

Prenosi EI-Kulejni sa senedom od Ebu-D'afera da je rekao: "Doao je Dibril Poslaniku sa ovim ajetom: "Ako sumnjate u ono to smo objavili naem robu Aliji, donesite slinu suru objavljenu njemu."

Komentator Kur'ana EI-Abbasi u svom tefsiru ovako tumai sljedei ajet za kojeg kae da ga prenosi

11 "El-Bihar", 1 9/30; "EI-Bejan " - EI-Huvti, 30 12 "El-Bihar", 1 0/30: EI-Abbasi, 1 / 1 3

I I Z A M 9

od Dabira ei-Da'fija a on od Muhammada ibni Alije: Ovaj ajet je ovako objavljen: 0 J 0 JI y t -"Jesi li vidio tog i tog?", mislei na Ebu Bekra i Omera koji susretoe Ammara i Aliju i rekoe im: "Ebu Sufjan i Abdullah ibni Amir i stanovnici Mekke se okupljaju radi vas, treba da ih se priuvate!' Meutim, njima je to samo uvrstilo vjerovanje. Rekli su: "Allah nam je dovoljan i divan li je On pomagal"1 3

ak su poeli izmiljati neke nove sure tvrdei da su izbaene iz Kur'ana. Njihov ejh Et-Tebersi kae: "Nedostaju sure, a to je sasvim tano, kao sura EI-Hikd, sura EI-Ha'l i sura EI-Vilaje."14

On prenosi i tekst jedne od ovih izmiljenih sura U ime Boga, Milostivog Samilosnog

"O vjernici, vjerujte u dva svjetla koja poslasmo, koji vam itaju ajete Moje i upozoravaju vas na patnju Dana velikog. Dva svjetla, oni su jedno od drugog, a ja sam Onaj koji sve uje i sve zna. One koji dre dato obeanje i Poslanik Njegov u ajetima (tako stoji) njih ekaju rajske blagodati. A oni koji postanu nevjernici poslije svoga vjerovanja i koji ujedno kre obeanje svoje i ono to su Poslaniku kao zavjet dali, past e u vatru. Oni su sami sebi nasilje poinili i usprotivili se Opunomoitelju, Poslaniku. Kljualom vodom oni e biti napajani."

l tako dalje se nastavlja ova la na isti nain. Stilom rijeju, nJeCI ove "sure" podsjeaju na Musejlemine prie bez povezanog znaenja, gotovo nerazumljivo i bez jasnog konteksta. Kao da ju je pisao neki nearap sa slabim poznavanjem arapskog jezika.

13 Str. 300, 1 /206 14 "Faslui-Hitab", 24

10 I I Z A M

itanje ovoga na nain kako se ita Kur'an je gotovo nemogue. Postavlja se neminovno pitanje: Da li sve ije vjeruju u ovo izloeno?

Njihov e j h EI-Mufid (um. 413), koga smatraju temeljem islamske nauke i Allahovim udom "Ajatullah" kae: "Sloie se imamije da su voe zablude (neiijiski imami) zastranili u pitanju kodifikacije Kur'ana i predvidjeli su povode Objave i sunneta Poslanika Mu'tezile, Haridije i Zejdije u ovom pitanju su u suprotnosti imamijama."15

EI-Mufid nije spomenuo svog uitelja lbni Babuja ei-Kummija poznatijeg kao Es-Sadu k (um. 381 ), koji se u svom djelu "Risaletul-i'tikad" otro suprostavio i kritikovao one koji zagovaraju postojanje iskrivljenosti Kur'ana i one koji to prihvataju kao to su EI-Murteda i Et-Tabersi, iako su bili njegovi uenici.

Et-Tabersi se nije suprostavio teoriji iskrivljenosti Kur'ana, prihvatio je miljenje ostalih ija i pisac je knjige "Medme'ui-Bejan".

Takoe, spominjanje predaja o opovrgavanju i patvorenosti Kur'ana je uticalo na pojedine iitske uenjaka da kau da postoje drugi kur'anski tekstovi.16

l nisu ovdje zastali, ve poee namjerno iskrivljavati i tumaenje pojedinih ajeta tvrdei da postoji neko "unutranje" tumaenje koje nije kao tumaenje naih prethodnika. Medlisi je napisao posebno poglavlje u djelu "Biharul-envar" u kome kae: "Oni su (tj, imami) namaz, zekat, post i ostali ibadeti, a njihovi neprijatelji su runa djela i nepokornost u samoj sutini Kur'ana."17

1 5 " Evailul-mekalat", 51 16 " Biharu-envar", En-Na'manijet, 2/357 17 24/286-304

I I Z A M ll

Mnoge kur'anske ajete su protumaili imametom, a spomenu imama u Kur'anu gotovo da nema kraja to prelazi granice razuma i vodi ka idiotizmu i tupoglavosti. Sve ovo nije nita drugo do pokuaj izigravanja i ismijavanja Allahove Objave. Imami se spominju kao pele:

"l tvoj Gospodar pelama objavi. .. " "Oni su propast za kafire"1 8 Oni su dani i mjeseci: 19

Oni su sinovi Israilovi u ajetu: "O sinovi lsrailovi. .. "20

Oni su Allahova lijepa imena: "l Allah ima svoja lijepa imena"

Oni su pokraj Allaha i oni su Njegov duh, Njegova ruka. 21

Oni su voda izvorska, bunarevi naputeni, dvorci izgraeni, oblaci, kia, voe, Allahove svjetiljke, Allahove rijei, Allahovi pisari, Allahu privreni. .2

Tako su pojedine Allahove ajete podesili za proglaavanje ashaba nevjernicima i licemjerima. EIKulejni u djelu: "Furu'ui-Kafi" prenosi tumaenje sljedeeg ajeta: "Boe, pokai nam tu dvojicu od dina i ljudi koji nas zavodie!", kae: (Rekao je dvojicu, a jedan od njih je bio (dinn) ejtan.23

Kae EI-Medlisi: "Dvojica, tj. Ebu Bekr i Omer, a "neko" asocira na Omera tj. dinn koji se spominje u

1s "El-Bihar", 24/1 1 O 1 9 "Biharul-envar", str. 230, 24/338 20 "EI-Abbasi" , 1 /44 21 "Biharul-envar", 24/1 91 22 "Biharul-envar", 24/1 OO 23 4/416

12 I I Z A M

ajetu je Omer i nazvan je tako zato to je dijete proizala iz bluda ili zato to u svojim zavjerama i prevarama slii ejtanu.24 Boe sauvaj!

O Allahovom govoru: "Ima sedam vrata ... " EI-Abbasi prenosi od D'afera ibni Muhammeda da je rekao: "Dehennem e imati sedam vrata, prva vrata e biti data nasilniku Zurejku (Ebu Bekru), druga Omeru, trea Osmanu, etvrta Muaviji, peta Abdui-Meliku, esta Askeru ibni Havseru, sedma Ebu Selami i oni e biti ta sedmera vrata za dehennem za one koji su ih slijedili". 25

Prenosi se od Ebu D'afera ovako tumaenje o slijedeem ajetu: "l zabranjuje razvrat, runa djela i nepravdu." Razvrat je Ebu Bekr, runa djela su Omer i nepravda je Osman!?"26

Ovo su samo neki primjeri pokuaja zavjere protiv islama i skrojenog plana za gaenje Allahove upute, a to je, nema sumnje, otvoreno nevjerstvo.

Kae Uzvieni: "A oni koji ne vjeruju u dokaze Nae nisu Nam skriveni. " 27

Kae lbni Abbas: "Nevjernik je onaj koji Allahov govor mijenja ili ga pogreno tumai."28

l kae: "U knjizi "EI-Iklil" se nalazi odgovor za one koji tumae Kur'an sa onim to ne vodi pravom i istom znaenju, kao to to rade Batinije, panteisti i nevjernici. "29

24 "Mir'atul-ukul", 4/61 4 25 2/242 26 4/268 27 Suretu Fussilet, ajet 40 28 Et-Tabresi 24/123, EI-Aiusi - (Ruhul-meani), 24/26 29 229

I I Z A M 13

Tvrdnja o sputanju Boanske Objave imamima

Orginalne iitske knjige sadre duga pojanjenja o sputanju objave imamima. Neke od tih objava su:

-Fatimin mushaf Prenosi EI-Kulejni od Ebu Abdullaha da je rekao:

"Mi imamo Fatimin mushaf." Ebu Beir upita: "Kakav je to mushaf?" "Taj mushaf je kao ova tri vaa Kur'ana, u njemu nema ni slova iz vaeg Kur'ana! "30

Da li ima potrebe za Fatiminim mushafom koji nije nikada vien, uz Kur'ani-Kerim: "Nije ll im dovoljno to smo ti objavili Knjigu koja im se ita. " Ove bajke su kontradiktorne. Ponekad emo vidjeti kako EIKulejni od Ebu Abdullaha prenosi objanjavajui sadraj tog mushafa, pa kae: "U njemu (tj. Fatiminom mushafu) nema ni halala ni harama, u njemu je znanje o budunosti." Dok na drugom mjestu prenosi da je Ebu Abdullah rekao: "Smatram da se u tom mushafu nalazi Kur'an i ono to je ljudima potrebno. Nemaju potrebe ni za im drugim. Taj mushaf ima povez, i pola poveza, i etvrtinu poveza i naknadu za okaljani ugled." Ovdje govori o poglavljima u tom mushafu.31

l pored oite kontradiktornosti u ova dva citata, oni pokuavaju podii ugled imamima tvrdnjom o poznavanju gajba i optubom osnovnog izvora islama za nepotpunost.

U knjizi "Delailul-imame" se kae da se u Fatiminom mushafu nalazi ono to je bilo i ta e biti sve do Sudnjeg dana, zatim vijesti o svim nebesima, imena svih Allahovih stvorenja, bili oni kafiri ili vjernici,

30 "EI-Kafi", 1 /230 31 "EI-Kafi", 1 /240

14 I I Z A M

sve od prvih generacija, te opis stanovnika Denneta i broj onih koji e u njega ui. U tom mushafu je i znanje o Kur'anu kao to je uistinu objavljen, znanje o Tevratu kao to je objavljen, znanje o lndilu kao to je objavljen i znanje o Zeburu. U njemu je i broj svog drvea i bogatstva svih drava. l sve ovo se nalazi na prve dvije stranice!!? Kae njihov imam: "Nisam ti rekao ta je poslije na treoj stranici niti sam slova od toga spomenuo. "32

Potom opet dolaze rivajeti puni kontradiktornosti. EI-Kulejni prenosi nain objave ovog mushafa od Ebu Abdullaha: "Fatima je pala u ocaJ nakon smrti Poslanika, zatim joj je Allah poslao meleka da joj odagna bol i utjei je. Ona to ree Aliji, a on joj kaza: "Kada to osjeti i uje glas reci mi!" Ja sam govorila to sam ula a on je sve pisao i tako je nastao mushaf."

Pisac djela "Delailul-imame" spominje da je ovaj mushaf odjedanput objavljen posredstvom tri meleka: Dibrila, lsrafila i Mikaila. Oni su zatekli Fatimu kako klanja i stajali su kraj nje sve dok nije zavrila namaz. Poselamili su je i rekli: "Es-Selam (Allahovo ime) te selami, i stavie joj mushaf u krilo."

Stav iija prema Sunnetu

ije se od Ehli Sunneta razlikuju po slijedeim stavovima: 1-Vjerovanje u nepogrjeivost imama:

32 "Ed-Delail", 27/28

I I Z A M 1 5

Kae Homeini: "Uenje imama je kao i Kur'ansko uenje i dunost ga je iriti i pridobijati sljedbenike."33

Kae njihov uenjak EI-Mazindrani: "Svaki hadis preneen od istih imama je kao Allahov govor. Nema kontradiktornosti u njihovu govoru kao to je nema ni u govoru Uzvienog."

ija Abdullah ibni Kajjad kae: "Uvjerenje o nepogrijeivosti imama je dovelo do toga da su hadisi koji se prenose od imama potpuno vjerodostojni. Ne uvjetuje se povezanost lanca prenosilaca do Poslanika kao to je sluaj kod Ehlis-Sunneta. "34

Kae EI-Mazindrani: "Dovoljno je onome koji je uo hadis od Ebu Abdullaha da ga prenese rijeima "od njega" ili "od jednog od njegovih prethodnika", ak mu je dozvoljeno da kae "rekao je Allah .. 35

Ovo se kod iija zasniva na dva temelja: 1 -Znanje imamima dolazi putem objave

Prvo: Inspiracije u srcima su nadahnue a apat u uima je zapovjed meleka urnog36.

EI-Kulejni je napisao posebno poglavlje u svojoj knjizi : "U kue imama dolaze meleki sa ajetima, potpuno predani. "37

O ovome spominje na vie od etiri rivajeta u djelu "Biharui-Envar" da bi se kasnije broj tih rivajeta u poglavlju "Dolaze im meleki na njihove postelje, a oni ih vide", poveao na dvadeset i est.38

33 "EI-Hukumetul-islamijje" , str. 13 34 "Tarihul-imamijje", str. 1 40 35 "Akaidul-imamijje", 66 36 "El-Kati", 9/264 37 "El-Kati", 1/393 38 "El-Kati" , 26/355

16 I I Z A M

Oni od Allaha imaju duh koji ih titi. U djelu "ElKati" postoji poglavlje "Duh kojim Allah titi imame."39

Spominje est rivajeta a jedan od njih je i od Ebu Besira koji kae: "Upitah Ebu Abdullaha o Allahovom govoru: b yoi If l> .J_) l ..,i ..!.lJ .).S' ./1 "Na takav nain Mi i tebi objavljujemo ono to ti se objavljuje."40 On ree: "Jedno od Allahovih stvorenja (tj, rije "ruh" u orginalnom kur'anskom tekstu), velianstvenije od Dibrila i Mikaila, bio je sa Poslanikom donosio vijesti i savjetovao ga, a poslije njega je bio i sa imamima. Spomenut mu je i drugi rivajet gdje se kae da je D'afer rekao o vrstama objave imamima: "Nekima od nas se objava recituje na uho, nekima dolazi u snu, a neko uje neto kao zveckanje lanaca u posudi, a nekome dolaze likovi velianstveniji od Dibrila i Mi kai la. "41

Preko svetog duha znaju sve to se nalazi izmeu podnoja Ara.42 Oni ak idu i do Ara! Spominje se u El-Katiju od Ebu Jahja-a da je rekao: "Rekao mi je Ebu Abdullah: "Mi u noi svakog petka imamo neto." Pa rekoh: "rtvovao bih se za tebe, ta je to?" Ree: "Pozivaju se due mrtvih poslanika i due mrtvih imama i dua oporuitelja koji je izmeu vas, te se uzdiu ka nebesima sve dok ne dou do Ara. Oko njega tavaf uine i klanjaju po dva rekata kod svakog stuba Ara, zatim se vraaju u tijela u kojima su bile. Vjerovjesnici oporuitelji tako bivaju ispunjeni

39 "El-Kati", 1 /273 40 Suretu-u'ara, ajet 52 41 "Biharul-envar", 26/358 42 "El-Kati", 1 /272

I I Z A M 17

ushienjem. Takoer, nasljedniku koji se nalazi meu vama, se dodaje neizmjerno znanje."43

Ovo znanje po njima ovisi o volji imama. EIKulejni je napisao sljedee poglavlje u svojoj knjizi: "Imami kada ele da neto znaju, oni to znaju. '44

Objava imamima kod njih ovisi o njihovoj volji, a ne o Allahovoj kao to je sluaj kod Poslanika.

Pohranjivanje znanja i ostavljanje Allahovog zakonika

Prenose da je Alija 4k> rekao: "Poduio me je Poslanik hiljadi poglavlja znanja. Iz svakog tog poglavlja mi se otvara hiljadu novih poglavlja."45

Kae iitski uenjak Muhammad Husejn Alu-Kaif el-Gita: "Mudrost zakonodavstva zahtjeva obznanjivanje jednog propisa i skrivanje drugog dijela, ali je "neka je selam na njega" to pohranio kod svojih nasljednika. Svaki nasljednik to prenosi drugome da bi otkrili te propise u odgovarajuem vremenu, shodno potrebi, odreenim ili neodreenim ljudima, naznano ili cjelovito, oito ili tome slino."46

Njihov ejh iz ovog vremena "Bahrul-ulum", kae: "Allahova knjiga sadri ope propise, bez ulaska u tamaenja i podrobna objanjenja, te su osjetili potrebu za sunnetom Poslanika - Sunnetom se ne moe dopuniti erijat, jer mnogi od novijih dogaaja se nisu zbili u njegovo. doba. Zato je bilo nuno da pohrane

43 "El-Kati", 1 /253 44 1 /258 45 "Usulul-fikh", Muhammad EI-Muzafer, 3/51 46 "Usulu-i'ah", 77

18 I I Z A M

znanje o tim dogaajima kod svojih nasljednika da bi ih umjesto njega sproveli kada doe vrijeme za to."47

EI-Kulejni je u svojoj knjizi naslovio sljedee poglavlje: "Allah nije poslao ni jednog poslanika bez Alijina znanja, a on je Njegov ortak u znanju". Primjer njihovih hadisa na kojima poiva ovo opasno pravilo je i rivajet EI-Kulejnija od Hajsema koji kae: "Rekao mi je Ebu Abdullah: "O Hajseme, mi smo stablo vjerovjesnitva, kua milosti, kljuevi mudrosti, riznice znanja, mjesto Objave, mjesto dolaska i odlaska meleka, mjesto Allahove tajne, mi smo Allahova oporuka Njegovim robovima, mi smo velika Allahova svetinja, mi smo pod Allahovim jamstvom, mi smo Allahovo obeanje, a ko ispuni nae obeanje ispunio je i Allahovo, ko nas titi uao je pod Allahovu zatiti i jamstvo, a ko prekri ugovor s nama prekrio je ugovor sa Allahom i izaao iz Njegove zatite." Takoe tvrdi da imaju sposobnost proricanja budunosti i savrenstva.48

Ove spomenute osobine imama nisu nita drugo do puste fantazije, pa ak ako se neke od tvrdnji i istinite, raznolikost datiranja i suprotnosti tih tvrdnji u ovom pitanju oteavaju normiranje tih osobina. Osnove njihove akide, da su Allahova Knjiga i Sunnet Poslanika , nesvrsishodni i da Allahov zakonik nije upotpunjen smru Poslanika . su u istoj suprotnosti sa Allahovim govorim: "Danas sam usavrio vau vjeru . .. " Isto tako, iitska tvrdnja da je Poslanik . krio dio svog znanja, je u suprotnosti sa kur'anskim ajetom: "O Poslan/e, prenesi ono to ti se objavljuje, ako to ne uradi nisi dostavio Allahovu poruku ... "

47 "Mesabihul-usul", str. 4 48 "EIKafi", 1 /238

I I Z A M 1 9

Postavljajui ovakve teze oni svojim imamima daju pravo da pojanjavaju odreuju openito navedene ajete u Kur'anu i pripisuju im funkcuju zakonodavaca, jer su oni po njima nepogrjeivi i ne govore iz neznanja. Sve spomenuto vodi vjerovanju u poslanike poslije Poslanika $ kao pokuaj izmjene naela ove nepatvorene vjere pod izgovorom da je to pravo imama.

A mi pitamo: Gdje su izvori te vjere danas? ta eka taj dugo oekivani, to ne izae sa njima pred ljude? Da li ljudi imaju potrebe za njima? Ako imaju, zato je na islamski ummet ostao daleko od upute evo ve etrnest stoljea? Kakav je to grijeh svih prolih i sadanjih generacija, pa nisu imali pristupa tom skrivenom blagu? Pa kada ummet nema potrebe za njima, emu onda tolike izmiljotine i pozivi koji se kose sa zdravim razumom i ljudskom prirodom?

Same ije prenose od D'afera es-Sadika da je rekao: "Allah Sf; je u Kur'anu dao objanjenje za svaku stvar. Tako mi Allaha, nije nita izostavio to je ljudima potrebno, tako da ovjek ne moe rei: "Da je ovo objavljeno u Kur'anu." Allah je sve objavio."49

Ovako kae i imam afija: "Ne desi se ni jedna nesrea u Allahovoj vjeri a da nema rjeenja u Allahovoj knjizi koja vodi na ispravan put. "50

U tefsiru Safija stoji da je Alija upitan da li imaju od Poslanika ita od objave pored Kur'ana, pa je rekao: "Ne, tako mi Onoga koji je stvorio Dennet i

49 "El-Kati", 1 /50 so "Er-Risale", 20

20 I I Z A M

stvorio ovjeka, osim da svome robu da razumijevanje Njegove knjige."51

D'afer es-Sadik, se odrekao Ebu Hitaba i njegovih lai i tvrdnji o poznavanju skrivenog i kae: "udni li su ljudi koji tvrde da znamo skriveno, a skriveno (gajb) ne poznaje niko osim Allaha. Htjedoh iibati jednu od svojih slukinja, pa ona pobjee od mene i nisam znao u koju se prostoriju sakrila. "52

ije kau da je Husejn otiao do stanovnika Kufe da bi ih pomirio i da je njegovo ubistvo uzrokom otpadnitva svih ljudi osim trojice. Da je znao da e oni otii u otpadnitvo, ne bi im iao! iitski uenjaci su izmislili dva vjerovanja kao izlaz iz gore navedenog: prikriveno vjerovanje i otvoreno vjerovanje. Pa kad imam kae istinu (npr, gornji citat D'afera es-Sidika) kau: "To je tekijja" (skrivanje istine pred neiijama), a ako govori o neemu i doe do razilaenja kau: "Allahu se obejanilo (neto drugo). "

Vrata uspostavljanja novog zakonodavstava kod ija su i danas otvorena, ak i poslije smrti skrivenog imama. To se naziva "teorijama izvan vjerskog aspekta", tj. citati skrivenog Mehdije.

En-Nuri et-Tubrusi je napisao knjigu i nazvao je "Dennet kao utoite onome koji uspije sresti Mehdija i njegova uda u velikom odsustvu". Slabost ovih tvrdnji stoji izmeu dvoga: l li je la, ili neznanje sa ejtanskim udjelom.

Kae ejhul-lslami: "Isto tako i oekivani Mehdija kod ija, neki ga vide, a ustvari to je dinn."53

51 "EsSafi", 1 /191 52 "EI-Kafi", 1 /257 53 "EI-Kafi", 1 3/95

I I Z A M 21

Predaje od ashaba kod ija

Uope ih ne prihvataju... Kae Muhammad Husejn ei-Kaif el-Gita: "ije ne prihvataju nita od sunneta osim onoga to je vjerodostojno preneseno od Ehli Bejta. Ono to prenosi Ebu Hurejre, Semure ibni Dundub, Amr ibni As i njima slini, kod imamija nema vrijednost ni obine muice. "54

Ono to se ne prenosi od imama je bezvrijedno. 55

udno je to ije smatraju da e sasvim sigurno vidjeti oekivanog Mehdiju, koji uope nije postojao. Kae EI-Memkani, koji je za njih jedno od Allahovih iareta ovog stoljea: "ast je za svakog ovjeka vidjeti Mehdiju, da Allah ubrza njegovu pojavu i uini nam ga za svaku nedau zatitom. Svjedoimo da je poslije svog nestanka na veem stupnju od neporonosti."56

Pogledaj i udi se kako ovjek moe oekivati da vidi osobu koja ne postoji. Poznato je da je ovaj dokaz potpuna la koja kalja ugled drugova Poslanika - lmamije prihvataju rivajete sekti Feftahija, Vakifija, Navasija, kao to potvruje i njihov ejh EI-Hurr ei-Amili, uprkos tome to one negiraju i kritikuju njihove imame. Prenosi se da za njih kau: "Vakifije ive u nedoumici i umiru kao heretici. nS?

ije prihvataju ove predaje samo iz razloga potpore usamljenih i lanih predaja, a odbijaju predaje ashaba koje je Allah & blagoslovio. Zar ovo nije oita suprotnost? Sve ove sekte iz istog razloga negiraju

54 "Aslu-i'ah ve usuluha", 79 55 "Usului-Kafi", 1 /399 56 "Tenkihu-e'akal" , 1 /2 1 1 57 "Usuli-i'ah", 1 /249-350

22 I I Z A M

predaje ashaba, a to je negiranje i odbacivanje imameta. U iitskim knjigama se prenosi od Ebu Hazima da je upitao Ebu Abdullaha da li su ashabi govorili istinu o Poslaniku ili su lagali. Ebu Abdullah je odgovorio: "Govorili su istinu."58

Ashabi nemaju potrebe, nakon to ih je Allah i Njegov Poslanik pohvalio, za ovakvom pohvalom. To iznosimo samo kao potvrdu da ije odstupaju ak i od onog to dolazi od njihovih imama u knjigama ako se slae sa Kur'anom i Sunnetom. Pristali su na . put slijeenja varalica i laova koji su lagali na imame i koji su i same iitske knjige osudili za la, kao to emo vidjeti kasnije. Izuavanjem se uoilo da njihove etiri knjige iz novijeg doba tj. jedanaestog stoljea i kasnije, a zadnja te sadrine je knjiga En-Nurija et-Tubrusija (320), sadre dvadeset i tri hiljade predaja od iitskih imama.59

Veina njih nije bila poznata ranije, napisane su stotinama godina nakon smrti imama. Oni navode te hadise sa svojim lancima prenosilaca, ali kako pametan i razborit ovjek moe vjerovati u ispravnost rivajeta koji nije nigdje zapisan tokom jedanaest ili trinaest stoljea? Ako su ti hadisi bili zabiljeeni u knjigama, gdje su bile do sada i zato su se pojavile tek u zadnja dva-tri stoljea? Postavljamo pitanje: Gdje su ove knjige i kolika je njihova nauna vrijednost? Kae Aga Bezrek et-Tahrani u knjizi "Mustedrekui-Vesail" iji je pisac EnNuri et-Tabersi: "Osnovni motiv koji je potakao EtTubrusija na pisanje ove knjige jeste pronalazak vanih knjiga koje nisu prije bile zabiljeene kao iitski izvori."60

5B "Usului-Kafi", 1 /65 59 "Ez-Zeri'ah", 7/21 so "Ez-Zeri'ah", 7/21

I I Z A M 23

Za dostizanje stepena idtihada uslovljavaju poznavanje ovih hadisa. Ni jedan dokaz nije potpun bez njih.61

Da li ovo znai da prije pisanja ovih hadisa nisu imali dokaz, dok postoji stalna mogunost otkrivanja knjiga i rivajeta? Njihove prve etiri knjige nisu bile bez propusta i dodataka. Dokaz ovoga je 'Tehzibul-ahkam" od Tubrusija koji dostie trinaest hiljada i devesto pedeset hadisa, kao to spominje Aga Bezrek et-Tahrani i Muhsin ei-Amili,62 i drugi savremenici. Dok sam ejh Et-Tusi kae u knjizi "lddetul-usul" da broj hadisa u knizi "Tehzibul-ahkam" iznosi od pet do est hiljada. Kako je mogue da se kasnije broj hadisa vie nego udvostruio!? Njihov ejh Husejn ei-Kereki ei-Amili (u.1 076) kae: "Djelo EI-Kafi ima pedeset knjiga (tj. veih poglavlja) sa lancem prenosilaca za svaki hadis sve do imama."63

Dok ejh Et-Tusi kae: "EI-Kafi ima trideset knjiga ijim nas je rivajetima poduio sam ejh."64

Iz samih tekstova ovih predaja izbija oita disharmonija. Et-Tu si je dobro razmislio i izuio ove hadise, a onda se desilo slijedee: "Kada dooe do njega ovi meusobno suprotni hadisi, tako da se gotovo ni jedna predaja ne slae sa drugom, osim ako se ona koja joj se suprostavlja odbaci, i kada vidje da nema ni jednog hadisa a da ne stoji njemu suprotan, priznao je tada da je ovaj razlog bio poticaj za mnoge ije da ostave iizam. ''65

61 "Ez-Zeri'ah", 2/1 1 1 62 "E'ajanu-i'ah", 1 /288; "Ez-Zeri'ah", 4/504 63 "Revdatul-dennat". 2/1 1 8 1 76 64 "EI-Fehreset", 1 61 es "Tehzibul-ahkam", 1 /203

24 I I Z A M

Tada je uc1mo bezuspjean pokuaj smanjivanja i zatakavanja kontradiktornosti. Taj njegov pokuaj je samo dolio ulje na vatru, s obzirom da je za pokrivanje kontraverznih hadisa koristio tekijju bez ikakvih dokaza, i bez obzira na to to odreena predaja odgovara predajama na koje se oslanja Ehlis-Sunnet. Svojim izmiljenim stvarima je uvrstio temelje ove sekte i sprijeio im dolazak do istine i dobra.

iitski ejh EI-Fajd ei-Keani, pisac knjige "ElVati", se ali na ovu pojavu, pa kae: "Vidite li ih da se razilaze u jednom pitanju na dvadeset, trideset ili vie razliitih miljenja. Ako hoe mogu rei da nema nijednog sporednog pitanja,a da se nisu razili u njemu, ili bar u nekim popratnim podacima. "66

Uoava se da je osnovno razilaenje u hadisima, a ne u izvlaenju pravila iz njih. To je znak neispravnosti i potvorenosti. ' da je Kur'an od nekog pored Allaha, nali bl u njemu dosta razllaienja. " 67

Pojedinim predajama, koje se sasvim protivrjee, on dodade lai na imame. Tako je EI-Fajd ei-Muhtar Ebu-Abdullahu rekao sljedee: "Kakvo je ovo razilaenje meu naim pristalicama? Ja sam u Kufi i gotovo da posumnjam u hadis zbog njihova razilaenja." Ebu Abdullah mu odgovori: "Ono to si rekao Fajde, je opijenost laju od strane ljudi. Oni ne trae hadis s ljubavlju prema onome to je kod Allaha, kao to to mi inimo, oni samo ele dunjaluk i svaki od njih izravno izraava svoje pretenzije. "68

Mnogobrojne su pritube i kritike imama na one koji su lagali na njih, naroito na D'afera es-Sadika. To

oo "El-Vati", str. 9 67 Suretun-Nisa', ajet 52 68 "Ridalui-Kei", 1 35; "El-Bihar", 2/246

I I Z A M 25

je bila grupa otpadnika, profitera prevaranata. Doekivali su delegacije iz islamskog svijeta jedui njihove imetke i lano se pozivajui na imame. Davali su im falsifikovane potpise i irili neistinite prie o imamima. Za njih je la na imame bila tekijje.

Postoje po njima vjerodostojne predaje, kojima se kori i proklinje grupa laaca na ijim se, opet, predajama izgradila iitska vjera. iitski ejhovi nisu prihvatili ove predaje iz razloga to bi otkrili pred EhlisSunnetom svoje slabosti i morali bi se odrei svojih nastranosti. Tada su kao i obino pribjegli ienju ovih kritika, a to nije nita drugo do protivljenje imamu. Pa ako je onaj ko se protivi imamu, u iitskom mezhebu, kafir znai da su svi oni na taj nain direktno izali iz iitske vjere. Njihov savremeni ejh Muhammad Rida eiMuzafer je priznao da su njihovi najbolji poznavaoci hadisa kritikovani od strane imama. Ovo prenose iitske knjige. Tu se govori i o kritikama i na Hiama eiDuvejkija i sramotama koje su saznali. Takoe, govori o velikim pomagaima Ehli Bejta, njihovim povjerljivim prijateljima, a zatim je kao i uvijek pribjegao tekijji.69

Veliki broj ovih lanih hadisa zdrava pamet ne moe prihvatiti. Zbog toga su ije izmislili hadise koje su pripisali imamu i kojima nareuju rad po ovim hadisima, pa makar bio potpuno udan i neshvatljiv, pravdajui se time da su hadisi imama teki za shvatanje. U knjizi "Biharul-envar" (1 /241) se kae da je Sufjan es-Semat rekao: "Rekoh Ebu Abdullahu: rtvovau se za tebe, dolazio nam je ovjek prije vas i bio je poznat po lai. Priao je hadis, a mi smo osjeali lai i podvalu. Pa je Ebu Abdullah rekao: "Da li

69 "El-l mamu Es-Sadik". str. 1 78

26 I I Z A M

ti kae za no da je dan, a za dan da je no?" Rekoh: Ne. "Ako ti kae da sam ja to rekao ne mogu ga optuivati za la, u protivnom e mene optuiti za la."

Medlisi spominje stotinu i esnaest hadisa sa ovim znaenjem. Svaki od tih hadisa nareuje gaenje pameti pred ovim rivajetima (predajama), bez ikakve analize.

iije se, u pogledu ovih predaja, djele na dvije grupe: -Grupa koja ih apsulutno priznaje: -Grupa koja u njima vidi slabost. la i podvalu. Ovi su pali u nedoumicu tvrdei da su ove prve

etiri knjige uzete iz osnova izloenih imamima. EI-Kafi je napisan u doba "malog odsustva " oekivanog imama, tvrdei da je pokazan Mehdiju koji je rekao: "Ova knjiga je dovoljna naim ijama." Tako je pisac knjige "Men la jahduruhul-fekih" (Homeini), bio vie od dvadeset godina u odsustvu.70

Zato se imamije nisu usprotivili ovim apokrifnostima? Pisac knjige "Kefui-Gita" nije naao odgovor, nego je "naravno" upotrijebio tekijju, kao to je obiaj prilikom zapadanja u kripac.71

Oni nisu imali knjige o prenosiocima hadisa iz kojih su mogli utvrditi stepen dotinog hadisa sve do etvrtog hidretskog stoljea. Zatim je EI-Kei napisao knjigu skraenog oblika koja gotovo da nema svoje vrijednosti. Podaci o slabostima i pozitivnim osobinama prenosilaca su u potpunoj kontraverzi. Nekolicinu prenosilaca hadisa, koje je on htio, je ocjenio negativno.

70 "E-i'ah", 180 71 "Keful-gita", 40

I I Z A M 27

Kae EI-Mimhani: "U mnogim lancima ima greaka i sumnjivih imena ljudi, njihovih oeva, nadimaka i imena po djeci."72

Nauka o hadisu kod ija je bila nepoznata sve do dolaska Zejnuddina ei-Amilija, poznatijeg kao "Drugi ehid" (u. 965 H), koji je napisao knjigu o hadiskoj nauci po ugledu na Ehlis-Sunnet. Takoe, podjela hadisa na sahih i daif kod njih nije bila poznata sve do sedmog hidretskog stoljea. Osnovni razlog za ovo je razilaenje, protivurjenost u knjigama i rivajetima, a to je bio povod za pokuaj stiavanja kontraverzi prema opravdanim primjedbama uenjaka Ehlis-Sunneta. Kae EI-Amili: "U svojoj hadiskoj nauci kao i obino imaju sasvim udna pravila; Predaja dola od imamije se prima, pa taman bio i kritikovan od strane imama."

Kae lbni Mutahher ei-Halli da slabost prenosioca u vjeri ne znai slabost i u hadisu!?73

Ako bi primjenili odreena pravila kasnijih iitskih uenjaka, od njihova hadisa ne bi ostalo nita. To je priznao i njihov uenjak Jusuf el-Sahrani: "Obaveza nam je uzeti ove predaje po kojima su radili nai uenjaci prvenci, ili uzeti neku drugu vjeru pored ove ili drugi zakonik pored ovog."74

Osnovni motiv ove izjave je to prenose la na svoje imame, na ijim pleima je nastao iizam, kao to su Dabir i Ebu Besire ibni Zurare ibni E'ajun. Sa sigurnou se moe rei da veina njihovih prenosilaca nosi na sebi sumnju nevjerstva u Allaha i Budui svijet, i kranstva preruenog u iijsku odoru. D'afer es-Sidik je za mnoge od njih rekao da su laci i taj zakljuak je

72 "Tenkihul-mekal", 1 /177 73 "Ridalui-Hali", 137 74 "Lu'lu'etui-Bahrejn", 47

28 I I Z A M

donio na osnovu izuavanja njihovih knjiga. On kae: "Prenose lai koje nisam rekao pripisuju nas Ehli Bejtu."75

ejh Et-Tusi, pisac dviju od etiri knjige iz hadisa te pisac dva ili tri djela od etiri kod njih priznata, a koja se bave razmatranjem i kritikom prenosilaca, ukratko je o prenosiocima iznio veoma vaan podatak za nas. Allah je dao da ga prizna: "Mnogi nai pisci se pripisuju zalutalim pravcima." - spominjui njihove autentine knjige. 76

Glavni od spomenutih laaca je Dabir koji prenosi milion i sto etrdeset iitskih hadisa, od koji je sedamdeset hiljada preneeno od Bakira.77

Prenosi se u knjizi "Ridalui-Kei" od Zurare ibni E'ajuna da je rekao: "Nisam ga vidio kod svog oca, tj. Muhammada el-Bakira, osim jedanput, a meni nije nikada doao." (191) Pa kako onda prenosi ovoliki broj hadisa od Bakira!? En-Nedai kae da je Dabir mijeao hadise zbog senilnosti, a Haim, jedan od savremenih alima, kae: "Dabir ei-Dafi je jedan od najpoznatijih i najvrijednijih prenosilaca kod veine pisaca o prenosiocima had isa. "78

Kae En-Nedai, a on je inae iijski strunjak za prenosioce hadisa: "Malo se prenosi od Dabira o halalu i haramu."

Dok EI-Havni kae: "Ima veliki broj predaja od njega koje govore o halalu.'>79

75 "Et-tuhaf lisnej aerijje", str. 97 76 "EI-Fehreset", 24-25 n "Vesaul-i'ah", 15/151 78 "EI-mevdu'at fil-asari vel-ahbari", 234 79 "Mu'dem ridalil-hadis", 4/26

I I Z A M 29

Sva ova kontradiktornost ukazuje na jednu clnJenicu, a to je da ovjeka koji lae brani jo vie laaca. En-Nedai je rekao: "On je jedan od najvjetijih sihirbaza i maioniara, pa makar to ti i ne priznao!"80

Spomenuti Dabir je laov koji je govorio o manjkavosti Kur'ana i prvi je ovjek koji je uveo unutranje znaenje Allahova govora. Uenjaci EhlisSunneta ga dobro poznaju i tvrde da je Dabir laac. Kae Ebu Hanife: "Ne vidjeh veeg laca od Dabira."81

iitski ejh EI-Kudami je opisao grupu ekstremista i naveo njihove predaje i iz tog razloga ih stari uenjaci ne prihvataju. udna li je tvrdnja koja kae da se mezheb stalno mjenja i napreduje shodno vremenu. Tako je ono to se kod starih iitskih uenjaka smatralo prevarom i lai, kod novih postalo temeljom iitske vjere. Ovo je pojasnio njihov uenjak EI-Megani.B2

ldma'a - konsenzus uenjaka - kod iija

Glavni dokaz kod njih je miljenje nepogrijeivog imama. Stoga konsenzus uenjaka kod njih ne postoji. ak kau da je u suprostavljanju konsenzusu spas muslimana i uputa. Tako je suprostavljanje kod njih postalo jednim od glavnih temelja prilikom odluivanja. EI-Kulejni spominje da je rije imama rjeenje za proturjene predaje: "Ostavite ono oko ega se ostali slau, pravi put je u suprostavljanju njima."83

Kae EI-Hurr ei-Amili: "Od znakova Allahove blagodati ovoj skupini (ijama) je to je ostale

BO "EI-Kei", 1 94-1 95 a1 "EI-Ukajli", 1 /1 96 a2 "Tenkihul-mekal" , 3/23 83 "Hutbetul-kitab". 8

30 I I Z A M

(neiitske) uenjake prepustio u ruke ejtana koji ih je odveo u zabludu u svim teoretskim pitanjima. Tako je pree i bolje uzeti ono to im proturjei. Primjer toga su ene: Saraujte sa njima, ali im kontrirajte!"84

Kae Ulumi: "Suprostavljanje Ehlis-Sunnetu, koji slijede Poslanika . uinie temeljem spasa. Pa kada god Ehlis-Sunnet neto uradi oni to ostave, a kada EhliSunet neto ostavi oni to uine. Time direktno izaoe iz vjere. Ovo je oita zabluda i sigurna propast.B5

Ovi heretici koji ele podijeliti ovaj umet zavaravaju svoje slijedbenike koji su izgubili mo razmiljanja nakon to im se due napunie ljubavlju za Ehli Bejtom i mozgovi opie velikim sevabom koji ih eka samo zbog ljubavi prema Ehli Bejtu. Kau im: "Osnova ovog naela je da su ashabi pitali Aliju o neemu to nisu znali, pa kada im on da fetvu, radili su suprotno da bi ljude zbunili. n86

l pored ovoga kau da je Omer konsultovao Aliju i u najveem i u najmanjem problemu. Prihvatao je njegove rijei i radio po njegovim fetvama i da su se ashabi njemu obraali za svoje probleme i da je Omer rekao: " Ne ivim sa narodom kod kojeg ja nisam, Ebu Husejne, zasluan" .87

Pa ta od ovoga prihvatiti? ta potvrdi istinitim? Osobenost ovih laaca je izazivanje kontradikcije kao ploda lai. Ono to izaziva uenje jeste da grupa iitskih pravnika odobrava i dokazuje postojanost konsenzusa pod uslovom skrivenosti njegova porijekla.

84 "Menakib Alijj ibni Ebi Talib", 1 /392-393 85 "Kefu gajahibildehelat". 9 86 "l leu-era'ia", Ibn i Babu je, str. 1/1 35 87 "EI-Ikazu minel-hedah", str.70

I I Z A M 31

Kau da konsenzus sa ovim dobiva svoju punu formu, a anonimnost tj. skrivenost porijekla vodi ka uputi.

udno je da iitski uenjaci tvrde da se Alja nije odvajao od ashaba, nego kako kae EI-Murteda: "Zajedno je sa njima razmiljao, klanjao za njima, uzimao poklone od njih, enio se njihovim kerima, savjetovao se s njima.ss

Ovdje zavravamo govor o temeljima i izvorima iizma, a poinjemo s temeljima njihove vjere, sa onim to se naziva "Tewhidul-uluhije" ije znaenje je:

Allah je Jedini koji se oboava, jer to On jedini zasluuje. On nema sudruga i Njemu se iskreno

posveuje, zabranjeno je bilo koga drugog osim Njega oboavati.

U ovo vjerovanje pozivae i poslanici: "Svakom narodu poslanika poslasmo da bi Allaha oboavali i kumira se klonili. " 89 "Ne poslasmo ni jednog poslanika prije tebe a da mi nismo objavili da nema drugog boga osim Mene, pa Me oboavajte!" 90

Ovi ajeti predstavljaju temelj spasa i osnova su za ispravan i primljen ibadet kod Allaha i,.

"Allah nee oprostiti da Mu se drug pripisuje . . 91 A da li su ije uvale osnove ove iste vjere? Doi da pogledamo!

Prvo: Tekstove koje govore o tewhidu (islamskom moneteizmu) su stavili pod jurisdikciju svojih imama. Kae Allah : "On je tebi i onima prije tebe objavio:

sa "Tenzihul-enbija"- EI-Murteda, 1 32 89 Suretun-Nahl, ajet 36 90 Suretui-Enbija', ajet 25 91 Suretun-Nisa', ajet 48

32 I I Z A M

Ako bude Njemu druga pripisao, djela tvoja e propasti i gubitnik e b/tl. 192 U El-Katiju pie: "Ako pripie druga vladavini osim njegove."93

U Fehijevom tefsiru stoji sljedee: . "Ako pripie Alijinoj vladavini drugu vladavinu, djela e tvoja propasti. "94

Povod objave ovog ajeta kod ija je: "Kada je Allah objavio Poslaniku /3, o Aliji, priao mu je Mu'az ibni Debel i rekao: "Ukljui u Alijinu vladavinu Prvog i Drugog (tj. Ebu Bekra i Omera) da bi ljudi bili zadovoljni tvojom odlukom i potvrdili tvoj sud." Tada je Allah navodno objavio ajet: "O Vjerovjesnie, prenesi ono to ti se objavljuje od Gospodara svoga, a ako to ne uini onda nisi dostavio poslanicu svoju . . :95 i tada se Poslanik poalio Dibrilu govorei: "Ljudi me u la utjeruju i ne pri hvataju nita od mene!", zatim je Allah objavio: "Ako bude Njemu sudruga pripisao propast e djela tvoja i gubitnik e biti !"- ("Njemu" znai Aliji)96

Slinih predaja ima dosta, pa pogledajmo ta Allah kae: Reci: "Zar mi nareujete da nekog drugog osim Allaha oboavam, o neznalice. On je tebi objavio i onima prije tebe objavio: 'i4ko bude druge Allahu ravnim smatrao, tvoja djela e, sigurno, propasti, a ti e izgubljen biti. " Nego, Allahu se jedino klanjaj i budi od zahvalnih. " 97

Znaenje ovog ajeta je potpuno jasno: Allah nareuje svome Poslaniku, nakon to su ga murici

92 Suretuz-Zumer, ajet 65 93 "El-Kati", 1 /427 94 2/251 95 Suretui-Ma'ideh, ajet 67 96 "EI-Burhan", 4/83 97 Suretuz-Zumer, ajet 64-66

I I Z A M 33

pozvali u oboavanje kipova i rekli: "Ovo je tvoja vjera i vjera tvojih oeva", da im odgovori: "Zar mi nareujete da nekog drugog osim Allaha oboavam, o vi koji nita o Allahu ne znate. lbadet drugome pored Njega nije ispravan." Prozvao ih je imenom kojeg zasluuju "O neznalice." Nakon toga Al lah objanjava da je Poslaniku $ i poslanicima prije njega objavio da se uvaju irka, pa kae: "Samo Allaha oboavaj. . Ovaj ajet je iz mekkanskog perioda dok je Alija bio jo momuljak.

Nakane ove zalutale skupine su izneene na vidjelo i otvoreno se pokazao cilj, a to je pokuaj pronalska oslonca na pozivanje u imamet. Moje miljenje je da se meu njima nalaze ljudi koji namjerno postavljaju ovakve teze kako bi ije zajedno sa njihovim voama odveli to dalje od Islama, jer kada oni uvide iskrivljenost ovih teza koje zdrav razum ne prihvata, te budu vjerovali da je to islam, rodie im se sumnja i sve to je uistinu islamsko. Jedan od osnovnih ciljeva ove zalutale skupine je unitenje iste vjere Islama.

. Nesumnjivo je da e u prethodno izloenom njihovom govoru nai potvoru na Poslanika . i nai e da mu se pripisuju kontradiktornosti s obzirom na njegovu veliku vrijednost kod Allaha . Poslanik . je na manjem poloaju i manje vrijednosti kod ija koji su pretjerali u pozivanju na nepogrijeivost imama, a pripisati ovako neto bilo kojem Poslaniku predstavlja otvoreni kufr (nevjerstvo).98

U njihovim knjigama postoje izjave koje pobijaju gore reene tvrdnje. U tefsiru EI-Burhan pie: "Prenosi se od Hubejba ibni Ma'la da je rekao: "Spomenuo sam

98 "Redd aler-Rafide"- Muhammed Abdui-Vehhab, 2/429

34 I I Z A M

Ebu Abdullahu ono to ree Ebu Hitab o Allahovu govoru:" "Kada se samo Allah spomene . . :: to se odnosi na vou pravovjernih (Alija ). ':.4 kada se spomene drugi osim Njega . . - to je taj i taj. Zatim Ebu Abdullah ree ponavljajui tri puta: "Ko ovo kae on je murik (mnogoboac), Allahu se od takvih utjeem i u Ime Njegovo ih se odriem. Ovim ajetom Allah govori o sebi." Zatim je Hubejb spomenuo drugi ajet: "Tako vam je , i kad se samo Allahovo ime pozove, vi nevjerujete. ' ponovo tvrdei da se ovaj ajet odnosi na Aliju, a Ebu Abdullah mu isto odgovori kao i prvi put."99

Kur'an je tewhid uinio temeljem ispravnosti ibadeta, a irk uzrokom propasti ibadeta: ':Allah nee oprostiti da mu se drug pripisuje, a oprostie manje od toga . . :' 1 oo

ije i ovo stavie pod upravu i volju svojih imama. Kau: "Onaj ko prizna nau vladavinu i potom umre, primljen mu je namaz, post, zekat, hadd. Ako to ne bi priznao pred Allahom, Allah mu ne bi primio ni jedno djelo."1 01

Kau: "Rekao je Poslanik : "Dennet pripada onome ko je volio Aliju, pa makar i bio nepokoran Poslaniku. Vatra je pripremljena za one koji su prezirali Aliju, pa makar bili posluni Poslaniku!"102

"Da ovjek doe na Sudnji dan sa djelima vrijednosti sedamdeset poslanika, Allah mu to nee

99 "EI-Burhan", 4/78 1 00 Suretun-Nisa', ajet 48 101 "EsSidik" , 1 54 1 o2 " Risaletul-islam vel-mu'dize", 276; "EI-Hisal" , 1 /41

I I Z A M 35

primiti sve dok ga ne provjeri pitanjem moje vladavine i vladavine Ehli Bejta!"t 03

ilje tvrde da je vladavina (tj.vilaje) vea i vanija od namaza i ostalih temelja vjere. Allah je jasnim rijeima spomenuo namaz na vie od osamdeset mjesta u Kur'anu, a iitsko vilaje nije spomenuto nijedanput. Pa da li Allah eli dovesti svoje robove u zabludu? Slava nek' Ti je Gospodaru, ovo je otvorena potvora!

Uobiajeno u njihovim knjigama susreemo kontraverzne predaje. U Feratovom tefsiru stoji: "Kae Alija ibni Ebi Talib: "uo sam Poslanika $ nakon to je objavljen ajet : "Reci, ne traim vam od toga nikakvu nagradu, osim ljubav prema blinjima. " 1 04, da je rekao da mu je doao Dibril i kazao: "O Muhammede, svaka vjera ima svoje pristalice, pomonike, gradove i utvrde. Sljedbenici ove vjere i njeni pomonici su "La ilahe illellah", a njeni gradovi i utvrde su vaa ljubav i prijateljstvo prema Ehli Bejtu shodno istini u koju su pozvali." 105

Pripadnost islamskoj vjeri se oituje tewhidom a ne vilajetom, ljubav prema Ehli Bejtu je sporedna u odnosu na tewhid, a uvjetovana je njihovim potvrivanjem istine pozivanjem njoj. Zatim su posegnuli za mnogobotvom iz predislamskog dahilijjeta. Murici su govorili: "Oboavamo ih (tj.kipove) samo zato da bi nas Allahu pribliili. "106 Kae EI-Helebi (iitski alim) o imamima: "Oni su Gospodarev zastor posrednici izmeu Njega i Njegovih stvorenja." t o7

1 03 "El-Bihar", 17/27 104 Suretu-ura, ajet 23 1 05 "Furat", 148; "El-Bihar", 23/247 106 Suretuz-Zumer, ajet 3 1 01 "El-Bihar", 23/97

36 I I Z A M

Prenosi se od Ebu Abdullaha da je rekao: "Mi smo posrednici izmeu vas Allaha -"1oa

Ne'uzubillah! Svi muslimani priznaju da su poslanici posrednici

izmeu Allaha i ljudi samo u prenoenju Objave i propisa. Dvanestoimamije vjeruju da ta zasluga pripada imamima od kojih pojedini, kako oni tvrde, ak primaju objavu od Allaha - Tako su im pripisane karakteristike tewhida s obzirom da uputa svih stvorenja ovisi kod njih o imamima. Nijedno djelo nee biti primljeno ,kod Allaha osim sa imenima njihovih imama. Od njih se pomo trai, njima se u ast hodoasti i to hodoae je vrijednije od propisanog hadda. Kerbela je za njih vrijednija od Ka'be. Na Kerbeli ije obavljaju posebne obrede, tu imaju posebna pravila ponaanja pod nazivom "Obredi Meheda". Evo ti nekih primjera:

Uputa: Kae Ebu D'afer: "Pomou nas se Allah

oboava, pomou nas je On spoznat, pomou nas se vjeruje u Njega kao Jednog." 109

Ovo dokazuju Allahovim govorom: "Reci, ovo je moj put u koji otvoreno pozivam ja i oni koji me slijede " 1 10,

- znai da uputa nije potpuna osim sa nekim od nepogrjeivih imama to predstavlja otvoreni napad na Allaha -

Dova: U predajama se spominje: "Ko moli Allaha preko

nas, on je uspio, a ko moli Allaha sa drugim osim nas propao je i u propast vodi."111 Usuuju se da kau:

1 08 23/97 1 09 "Biharul-envar", 23/ 1 03 1 1 0 Suretu Jusuf, ajet 108 1 1 1 "El-Bihar", 23/1 03

I I Z A M 37

"Dova Poslanika je usliana bez posredstva i traenje efa'ata." 1 1 2

Postoje mnogobrojne sline predaje. Ove opasne tvrdnje su zavjera koja vodi oboavanju imama. Imami su prema njima utoite bijednima, nada tunima, utjeha bojaljivim, kibla onima koji dove ine. Dove se ne usliavaju osim pomenom njihovih imena. Reci mi brate, ima li razlike izmeu ovoga i murikog vjerovanja u posrednitvo kipova? Da, ima razlike!? Murici su u tekim trenucima i pril ikom nesrea dove upuivali samo Allahu : kad se na lau popnu, Allaha iskreno mole " 1 13, a ije ine irk i u dobru i u zlu duboko uvjereni da nesrea nee otii osim spomenom njihovih imena.

Prenosi Er-Rida'a: "Kada su Nuha ponijeli valovi prilikom potopa, molio je Allaha naim posredstvom i Allah ga je sauvao potopa. Kada je Ibrahim baen u vatru molio je Al laha naim posredstvom, pa je Allah tu vatru uinio hladnom i spasonosnom. Kada je Musa'u otvoren put preko mora, molio je Allaha naim posredstvom, te je Allah taj put suhim uinio. Kada su idovi htjeli ubiti lsa'a on je molio Allaha naim posredstvom, pa ga je Allah sauvao ubitstva i sebi ga uzdigao. "1 1 4

Po njima sve to se dogaalo prijanjim poslanicima bilo je s odobrenjem imama: "Kada je Allah dao Ademu Dennet za boravite, prikazali su mu se Vjerovjesnik . Alija i Husejn, pa ih je Adem porekao. Zatim mu je prikazana vladavina (vilaje) i nju

112 "El-Bihar", 26/3 1 9 J J 3 Suretui-Ankebut, ajet 65 114 "El-Bihar", 26/325

38 I I Z A M

je porekao. Tada ga je Dennet poeo gaati svojim listovima. Zatim se Adem pokajao Allahu zbog izreene mrnje, i priznao vladavinu (vilaje), i priznao petoro: Muhammeda, Aliju, Fatimu, Hasana i Husejna - Allah im se smilovao. To je spomenuto u Kur'anu: "/ primi Adem od Gospodara svoga rijei neke. ' 1 5

Kau da je Junusa Allah zadrao u velikoj ribi zato to je nijekao Alijinu vladavinu i nije puten dok je nije priznao.1 1 6

Allah kae: "Allah ima svoja lijepa imena, pa ga njime zovite. " 1 1 71 kae: "/ kae Gospodar va: "Zovite Me, odazvat u vam se. " A Allah nije rekao:

Zovite Me imenima imama. Ovo nije nita drugo do oboavanje imama. O tome jasno govore njihove predaje. Prenosi se u knjizi "Biharul-envar" da je neki ija napisao svome imamu da mu pripada koliko i Allahu pa mu doe odgovor na to pismo: "Ako ima potrebu pokreni usne i doi e ti traeno."1 1a

Traenje pomoi od imama

Svaki imam po njima ima svoju specijalnu funkciju. U predajama stoji: "to se tie Alije, sina Husejnova, on je spas od vladara i ejtanskih spletki. Muhammed ibni Alija i D'afer ibni Muhammad su za Budui svijet i ono emu tei od pokornosti Allahu . Musa ibni D'afer je da moli za Allahov oprost, Alija

1 1 5 "El-Bihar", 26/326 1 1 6 "El-Bihar", 26/333 1 1 7 Suretui-E'araf, ajet 1 1 7 1 18 22/93

I I Z A M 39

ibni Musa da trai spas i na kopnu i na moru, a preko Muhammeda ibni Alija trai od Allaha da ti spusti opskrbu. Alija ibni Muhammed je za nafile, dobroinstvo prema brai i ono to eli iz pokornosti Allahu. A to se tie naeg savremenika, koji e doi kao uspjeni osvaja, sa njim osobno spas trai."1 19

Postoje hamajlije koje stavljaju na kaburove imama ili ih bacaju u rijeku. Posebno se upuuju savremeniku (tj.Mehdiji) koji nije u stanju izai u javnost i tvrde da je to zbog bojazni od ubistva!?

Hodoae mjestima pogibije ehida

"Hadd" na Kerbelu i posjeta kaburova imama je vrijednija kod ija od hadda sa Poslanikom

.. Mekki i Kabi dvadeset do osamdeset, pa i do sto puta. U svom hiperbolisanju spominju ak i hiljade puta. Kao da se vjera sastoji od pukog stajanja pored kaburova i turbeta.

U knjizi "Vesailu-ia'h" se prenosi od Ebu D'afera: "Da ljudi znaju kolika je vrijednost posjete Husejnova mezara, umrli bi od zanosa i due bi im se cijepale iz elje da ga posjete." Upitan je: "A kakva je to vrijednost?" "Ko ga posjeti i tavaf uini (ne'uzubillah) Allah e mu upisati hiljadu primljenih haddeva i umri. Upisat e mu nagradu hiljadu ehida Bedra, nagradu hiljadu postaa i sevape od hiljadu primljenih sadaka i nagradu hiljadu Allahu pokornih ljudi. Te godine e biti neprestano uvan i od najmanje nesree, za njega e biti odabran poseban melek koji e se brinuti o njemu i tititi ga sprijeda i sazada i zdesna i slijeva i iznad

119 "EIBihar", 33/94

40 I I Z A M

glave i ispod stopala. Ako umre te godine doi e mu melek Milostivog koji e ga okupati i staviti u etine, za njega e traiti oprost, staviti ga u kabur i napravit mu u njemu prostor koliko god njegov pogled dosee, te ga zatititi od kaburske patnje. Munkir i Nekir e ga tititi i otvorit e mu se vrata ka Dennetu, i dat e mu se njegova knjiga djela u desnu ruku na Sudnjem danu. Ovo eka onoga ko posjeti Husejna iz ljubavi. Dodjelit e mu svjetlo koje e obasjavati prostor izmeu istoka i zapada te e biti reeno: Nee biti ovjeka na Sudnjem danu koji nee poeljeti da je posjetio Husejna."1 20

Neki rivajeti spominju da ovo hodoae vrijedi hiljadu hiljada haddeva i umri, te hiljadu hiljada vojnih pohoda. Nagrada za svaki obavljeni hadd i umru, i vojni pohod je jednaka nagradi onoga koji je obavio hadd, umru i uestovao u vojnim pohodima zajedno sa Poslanikom i imamima.1 21

Zato se spominje hadd na toliko mjesta u Kur'anu, a nema ni najmanje slutnje o spomenu kaburova imama!? Kada bi ije pokuale ostaviti ove bajke koje ih dre u tami i makar na trenutak razmiljali o ovim laima, zamrzili bi taj duboki irk koji ih tjera da zaborave svog Stvoritelja, da oboavaju grobove robova koji im ne mogu ni korist ni tetu donijeti. "One koje molite pored Allaha su robovi kao i vi. "

Ovim ije namjeravaju odvratiti ljude od Allahove kue o emu neki rivajeti otvoreno govore. "Kae" njihov D'afer: "Kada bih vam rekao kolika je vrijednost hodoaa i vrijednost njegova mezara, ostavili bi ste hadd i niko ga od vas ne bi obavljao. Zar ne zna

120 "Buharul-envar". 18/101 121 "El-Bihar", 290/101

I I Z A M 4 1

da je Allah Kerbelu uinio sigurnim blagoslovljenim svetitem jo prije Mekke!?1 22

Kau: "Allah pogleda one koji posjeuju grob Husejna sina Alijinog, prije nego to pogleda u ostale ljude." Kae prenosilac: "Zato to meu njima ima djece bluda, a meu prvima nema."

Djeca bluda kod ija su svi muslimani osim njihove sekte. Iz tog razloga e se svi ljudi, osim ija, na Sudnjem danu prozivati po svojim majkama.1 23

Postoje poglavlja o posjeti Husejnovog kabura kao najboljem djelu.1 24

U iitskim bajkama se govori o dijalogu koji se odvijao izmeu Ka'be i Allaha . iz ega vidimo da oni koji su izmiljali ovakve prie nemaju ni trunke pameti niti ikakve vjere. Kae njihov D'afer: "Ree zemlja na kojoj se nalazi Ka'ba: "Ko je kao ja! Na meni je izgraena Allahova kua, narod mi dolazi sa svih strana, uinjena sam Allahovim svetitem i sigurnim mjestom." Allah joj ree: "Neka ti je dovoljno i raduj se onome ime si odlikovana. Tvoja vrijednost u odnosu na Kerbelu, koju sam odlikovao veim stupnjem, je koliko igla ponese na sebi morske vode kada se zamoi u more. l da nije zemlje Kerbele, ne bih ni tebe odlikovao, i da nije onoga koji je u njoj (Husejn), ne bih te stvorio i ne bih na tebi stvorio Ka'bu kojom se ponosi. Raduj se i budi ponizna zemlji Kerbeli bez zanovijetanja i oholosti prema njoj, u protivnom u se razljutiti i sruiti te u vatru dehennemsku."125 Ali je Ka'ba postupila nepromiljeno, na svoju volju, i zato je

122 "Biharul-envar". 33/101 1 23 "Biharul-envar", 7/237 iz hadisa 1 24 "El-Bihar", 49/101 12s "El-Bihar", 101 /1 09

42 I I Z A M

bila kanjena. Allah ju je podredio mnogobocima i Zemzemu poslao slanu vodu, to je pokvarilo njegov ukus."1 26

Po njima posjeticima Husejna dolaze meleki. Kae njihov D'afer: "Ko izape iz kue elei posjetiti Husejna, Allah mu za svaki korak upie dobro djelo . . . Kada zavri svoje obrede doe mu melek i kae: "Ja sam Allahov izaslanik. Tvoj ti Gospodar selam alje i poruuje ti da jo obavlja ove obrede i oprata ti sve ranije grijehe."1 27

Allah osobno onome koji ponovi ove obrede kae: "Pitaj Me dau ti, moli Me odazvat u ti se!"128

Nisu se zadovoljili samo sa ovim pa kau: "Njegov kabur posjeuje Allah sa melekima, te poslanici i vjernici." 1 29

Teko onome ko ga ne posjeti ! . .. Gore navedeni pisac je napisao posebno poglavlje s nazivom "Posjet je stroga obaveza zbog onoga to je navedeno kao kazna i ukor onome ko to ne uradi."1 30

U knjizi "Vesailu-i'ah" se kae da je Ebu Abdullah upitan o onome koji ostavi posjet Husejnova kabura bez razloga, pa je odgovorio: "To je stanovnik vatre."1 31

iitski ejhovi su napisali posebne knjige o nainima obavljanja obreda na Kerbeli, pod naslovom

1 26 El-Bihar, 1 09/1 01 1 27 "Vesailu-i'ah" , 1 0/341 -342 1 2e "Vesailu-i'ah", 1 0/342 1 29 "EI-Bihar"-Medlisi, 1 00/225 1 30 "EI-Bihar"-Medlisi, 1 - 1 1 /1 01 1 31 1 0/339

I I Z A M 43

"Menasikui-Meahid". Broj ovih knjiga danas iznosi oko ezdeset. 1 32

Ovo je neto predaja o mnogobotvu i suprostavljanju ispravnom strane stoji mutevatir hadis u mesdidima.

vjerovanju, dok, s druge o zabrani gradnje kaburova

Po obiaju postoje i kod ija predaje koje to zabranjuju, kao to je govor imama: "Ne pripisuj mi ono to nisam uinio! - Ne obilazi oko kabura!" Medlisi je uloio veliki trud da bi ovo na svoj iitski nain protumaio: "Zabrana se odnosi na posebno tranje kojim se obilazi oko Ka'be."1 33

Ovaj temelj njihova vjerovanja je bio povod da se kod ija napravi kua irka koju nazivaju "Meahid". To je bio uzrok ruenja kue moneteizma, a to su damije do dana dananjeg.

Pojedina naela vjerovanja karakteristina iijama l mamet

lmamet je kod iija osnovni temelj. Priznaju da je Abdullah ibni Sebe' prvi ovjek koji je govorio o Alijinom imametu. Porijeklom je bio idov i smatra se da je bio potomak Hudova ili Musaova naroda. Kada je prividno prihvatio islam javno je govorio o Alijinom imametu. 1 34

Dovoljno . je znati da ne postoje drugi lanci prenosi laca o imametu osim od Abdullaha ibn i Sebe'. lmamet je kod njih na veem stepenu od poslanstva

132 "Usulu mezhebi-i'ah", 2/467 133 "El-Bihar", 467; str. 1 26 1 34 "Ridalui-Kei" , 108-1 09; "EI-mukalat vel-firkah" - EI-Kummi, str. 20

44 I I Z A M

kao to ree EI-Hadi et-Tahrani, jedan od iitskih "Ajatullaha" savremenog doba. Prenosi EI-Kulejni sa lancem iz Kafija: "Islam je izgraen na pet temelja namazu, zekatu, postu, haddu i vilajetu."1 35

Sasvim se jasno vidi da su izbacili ehadet i na njegovo mjesto stavili vilajet. lbni Sebe' je pripisivao imamet samo Aliji, ali poslije njega dooe pojedinci koji su ga proirili na Alijine sinove i potomke. iitsko jezgro je tada radilo u tajnosti i poneka od ovih izmiljenih lai bi stigla do Ehli Bejta koji su to odmah negirali. Iz tog razloga su ije izmislile tekijju kao olakanje za irenje svojih ideja sa lanim pozivanjem na okrilje istog Ali Bejta. lmamije govore o imametu dvanaest imama, a njihove knjige, kao EI-Kafi, govore da ih je trinaest.

Prenosi EI-Kulejni od Ebu D'afera da je rekao Poslanik : "Ja i dvanaest imama od mog potomstva, i ti , o Alija ... "136

Et-Tusi je u knjizi "EI-Gajb" promijenio ovaj tekst, pa kae: "Ja i jedanaest mojih potomaka."137

U knjizi "Nedhui-Belaga", koja se smatra najvjerodostojnijom iitskom knjigom, a sabrana je tek u etvrtom stoljeu bez povjerljivih prenosilaca od Alije pie da kada su ljudi htjeli da mu daju prisegu, Alija je rekao: "Ostavite me i traite nekoga drugog osim mene. Pred nama je dogaaj (koji ljudi vide) sa vie aspekata, a Irak... ako me ostavite bit u jednak vama, vas u sluati i vama se pokoravati."1 3B

135 2/18 1 36 "Usului-Kafi", 1/534 1 37 "EI-Gajbeh", str. 92 1 38 "Nehdui-Belaga" , 136

I I Z A M 45

Kae EI-Mufid: Uenjaci su zapamtili govor Alije : "Doposte mi i rekoste: "Prisegu dajemo!" l rekoh: "Neu to" , - pa rekoste: "Uinit e to." "Ne, te stisnuh svoju, a vi mi je otvoriste, pa pomislih da e te me ubiti i da ete se meusobno pobiti. Pruih ruku i vi mi prisegu daste." 1 39

lbni Mutahher ei-Halili tvrdi da onaj koji trai opoziv nije imam, a ako je imam to mu nije dozvoljeno. 140

iitska sekta "Kamilijje" je uzela ovo kao dokaz da je Alija izaao iz vjere. Gdje je imamet u Allahovoj Knjizi? Gdje se to spominje Alija u borbi protiv ostalih vjernika? Je li Husejn bio pri istoj svijesti kada je predao hilafet Muaviji? ije su ovim pitanjima pomijeali islam i nevjerstvo.

Prenosi EI-Mufid govorei o nevjerstvu islamskog Ummeta: "lmamije su slone na tome da onaj ko nijee imamet ili bar jednog od imama ili porekne ono to je Allah objavio o pokornosti, direktno izlazi iz vjere. On je zalutao i zasluuje vjenu vatru." 141

Zato su proglasili gotovo sve ashabe nevjernicima, a posebno gnjev iznose na prvu trojicu halifa: Ebu Bekra, Omera i Osmana, neka je Allahova milost i spas na njih. Medlisi, koga su stariji uenjaci smatrali jednim od riznica znanja, je napisao poglavlje: "lblis je na veem stepenu u vatri nego Omer." 142

Od ashaba su ostavili samo sedmoricu. ak su neke lanove Ehli Bejta proglasili nevjernicima, kao to je Abbas . amida Poslanikov . i tvrde da se na

139 "EI-Ehar", str. 1 30 1 40 "Minhadul-kerameh", 1 95 1 41 "EI-Mesail" - EI-Mufid ; "El-Bihar" - EIMedlisi, 8/366 1 42 "EI-Mealimuz-zulfa", 324

46 I I Z A M

njega odnosi slijedei ajet: ' ko je u ovome slijep . . . '' 43

U "El-Katiju" postoji poglavlje o vjerodostojnosti Lejletul-kadra u kome navode hadis kojim ele dokazati da je lbni Abbas bio nevjernik bez pameti.1 44

l kerke Poslanika izazivaju srdbu ija. Meutim, uzroke njihova nevjerstva uopte ne spominju, a neki ak negiraju mogunost da su one bile njegove keri, naravno osim Fatime.1 45

Tako su i ene Poslaika . i Majke vjernika proglasili nevjernicama ne izostavljajui ak ni jednu od njih. Aia i Hafsa kod njih zasluuju otru kritiku, proklestvo i nevjerstvo. Aiu, Majku pravovjernih, su ak osumnjiili za blud!?1 46

Razmisli dragi brate, da li Poslanik voli da mu iko kalja ugled. ta misli dragi brate, kada bi negativno svi ili veina uenjaka jednog uitelja ili uiteljice pali i samo mali dio njih proao, zar to ne bila oita slabost i nedostatak kole i njenih uitelja?? Upravo hoe to rei strunjaci iizma. l ne zadovoljavaju se nevjerstvom prethodno spomenutih, nego za nevjerstvo optuuju svakog onog ko nije ija.

Prenosi EI-Kulejni od Ebu Abdullaha da je rekao: "Stanovnici ama su gori od Vizantinaca. Stanovnici Medine su gori od stanovnika Mekke, a stanovnici Mekke su otvoreni nevjernici u Allaha!?"1 47

1 43 "Ridalui-Kei" , str. 53 144 "Usului-Kafi", 1 /247 1 45 "Keful-gita" - D'afer En-Nedeti, 5; "E-i'ah" - Dairetul-me'arif, 1 /27 1 46 EI-Kummi, 2/337 1 47 "Usului-Kafi", 2/400

I I Z A M 47

Kau da su stanovnici Egipta prokleti jezikom Davuda i Allah ih je uinio majmunima i svinjama!?14B

Ovim izjavama su cijeli islamski Ummet okrivili za nevjerstvo, osumnjiili ga za razbojnitva. Tvrde da smo djeca bluda i zato emo na Sudnjem danu biti prozivani samo po imenima naih majki, jer nam se za oeve ne zna. Na Ummet, po njihovim tvrdnjama, je degenerisan i nismo ljudi nego majmuni, svinje i psil?149

Pogledaj, potovani brate, kako su se idovski prsti upetljali u iitsku vjeru! Presudi i ocjeni sam svojom pameu l Pogledaj ta Allah kae o ovome Ummetu: "Vi ste najbolja generacija ljudi . . . "150

Uporedi njihove tvrdnje i ono to Allah kae o ashabima na ijim pleima je podignut islam: "Allah je zadovoljan prvencima od muhadira i Ensarija i onima koji ih slijede a oni su Njime zadovoljni. Pripremio im je bae ispod kojih teku rijeke. Vjeno e u njemu biti. To je uspjeh veliki. " 1 51 Kae lbni Kesir u tumaenju ovog ajeta: "Pa teko li onome ko ih mrzi i psuje, pa ak i neke od njih, a naroito vou ashaba poslije Poslanika . najboljeg i najvrijednijeg od njih - velikog halifu Ebu Bekra ibni Ebi Kuhafe es-Siddika Propala grupa rafidija izraavaju neprijateljstvo prema ovom ashabu, a mrze i sve druge. Allahu se utjeemo od toga! Ovo ukazuje na ijske deformisane mozgove i prevrtljiva srca. Daleko su oni od vjerovanja u Kur'an kada psuju one kojima je Allah zadovoljan." 152

1 48 "Biharul-envar", 60/208 1 49 "El-Bihar", 30/27 1 50 Suretu Ali lmran, ajet 1 1 O 1 5 1 Suretu-Tevbeh, ajet 200 1 52 2/41 0

48 I I Z A M

Kae Uzvieni: "Muhammed je Allahov poslanik, a oni uz njega su strogi prema nevjernicima, samilosni meu sobom, vidi ih kako se klanjaju i licem na tle padaju elei Allahovu nagradu i zadovoljstvo, na licima su im znaci, tragovi od padanja na tle. Tako su opisani u Tevratu. A u lndilu - oni su kao biljka kad izdanak svoj izbaci pa ga onda uvrsti, i on ojaa, i ispravi se na svojoj stabiljci izazivajui divljenje sijaa, da bi On sa vjern1c1ma najedio nevjernike. A onima koji vjeruju i dobra djela ine Allah obeava oprost i nagradu veliku. "153

Allah objanjava da onaj koji u svom srcu ima imalo netrpeljivosti prema ashabima je nevjernik. Ajeti i hadisi o asnim ashabima su mnogobrojni. Po obiaju, u knjigama ija nalazimo ono to pobija njihove tvrdnje. U knjizi "El-Bihar" (305/22) se kae da je Poslanik . rekao: "Blago onome ko me vidi, blago onome ko vidi onoga ko me je vidio, i blago onome koji vidi onog koji je vidio onog koji je mene vidio." U knjizi "Nedhui-Belaga" kae Alija o Omeru ili Ebu Bekru (razilaze se njihovi ejhovi): "Allah je iskuao "nekoga"; u poetku je pravedno postupio i tajio svoje nakane, odrao je sunnet i otiao iste odjee, bez mahane. Radio je po njemu i klonio se zla, Allahu je pokoran ostao i u ime Njega bogobojazan bio."154

ije kau da je ovo tekijje. 155 Najvei dokaz protiv ija jeste da je Alija udao

svoju kerku za Omera . Kako je to mogao uiniti, podrediti svoju ast onome koji je "vei nevjernik od

153 Suretui-Feth, ajet 29 1 54 "Nehdui-Belaga" 1 55 "erhu Nehdil-belaga " EI-Bahrani, 4/97

I I Z A M 49

Iblisa?" iitska ulema je zato izmislila predaje od imama u kojima kau: "Ta ena nam je nasilno oduzeta."1 56

Tako su napravili potpunu pometnju predstavivi Aliju kao neljubomorno bie koje ne titi svoju ast i dozvoljava razvrat u SVOJOJ porodici. Svaki, pa i najbjedniji Arap ulae veliki trud za zatitu svog ugleda i superiornosti a kamoli sinovi Haimovi kao arapski prvenci najplemenitijeg roda, ljudskosti i urednosti. Kako onda mogu izjavljivati ovako podle izjave o Aliji koji je bio snaan i neustraiv lav, poznat na Istoku i na Zapadu. 157

Nekima se nije svidjelo ovakvo objanjenje pa su izmislili jo udnije, te tvde da Ummu Kulsum nije bila Alijina ki, nego dinnica koja se prikazala u njenom liku.1 58

Alija, Hasan i Husejn su nazivali neku od svoje djece imenima Ebu Bekra i Omera, pa da li bi iko podnio da danju i nou slua imena svojih neprijatelja u vlastitoj kui.

Teki lie

Tekijje je infinitiv glagola (ltteka) 159 i znai: uvati se, bojati se, biti oprezan. Kae lbni Hader: "Tekijje znai oprez da se ne kae drugoj osobi ono to se nalazi kao duboko uvjerenje u dui."1 60

Tekijje u islamu je olakica i izuzetak za otklanjanje postojee opasnosti od strane neprijatelja.

156 "Furuu'I-Kafi", 2/1 0 1 57 "Mu'temer En-Nedef" - Es-Suvejdi, str. 86 1ss "EI-Envarun-nu'manije", 1 /83 1 59 "Lisanui-Arab" 1 60 "EI-Feth", 1 2/341

50 I I Z A M

Kae Et-Taberi : - "olA:i lp ) l" - "To inite jedino da bi ste se od njih sauvali."

Tekijja koja se spominje u ovoj izjavi je tekijja koja podrazumjeva uvanje od nevjernika, a ne od drugih."161

Allah je zabranio vjernicima da uzimaju nevjernike za prisne prijatelje i u povodu toga je izrekao veliku prijetnju: ' onoga ko to uradi Allah nee tititi", a zatim je rekao: "To uinite jedino da bi ste se sauvali od njih. "

Ovo se odnosi na onu osobu koja se boji za svoj opstanak od strane vlasti, ili se boji da bi mogla doivjeti neprilike. Ta osoba ima pravo da prilikom prisile to prividno prihvati, ali ne da prihvati svojim srcem ili javno to deklarie.1 62

Ulema se sloila da tekijja oznaava olakicu u situaciji prisile. lbni Munzir kae: "Sloie se da onaj koji je prisiljen da kae rijei nevjerstva bojei se za svoj opstanak, te izjavi nevjerstvo, pod uslovom da njegovo srce bude smireno i zadovoljno vjerom islamom, takav se ne smatra nevjernikom."163

Ali ostati ustrajan u istini je bolje. Kae lbni Munzir: "Sloie se (ulema) da onaj koji bude prisiljen na nevjerstvo, odabere ubistvo, ima veliku nagradu kod Allaha."164

Tekijja je kod ija jedan od glavnih osnova vjere. lbni Babuje kae: "Vjerujemo da je tekijja vadib, ko je ostavi kao da je ostavio namaz."165

1 61 "Tahkiku aakir", 6/316 1 62 lbni Kesir, 1 1 /37 1 63 "EI-Feth", 1 2/31 4 1 64 "EI-Feth", 1 2/3 1 7 1 65 "EI-I' itikadaat", str. 1 1 4; " El-Bihar", 75/41 2

I I Z A M 5 1

Zatim su znaenje tekijje uveliali i pripisali Ebu Abdullahu da je rekao: "Devet desetina vjere je u tekijji i nije vjernik ko se ne slui tekijjom."166

Molimo Uzvienog Allaha da nas sauva svih stranputica i da ojaa na iman uinivi nas svojim

iskrenim vjernicima. Amin!

1 66 "Usului-Kafi" 2/2 1 7

52 I I Z A M

S A D R A J

Red. Str. broj

1. Definicija iizma 3 2. Stav iija u vezi muslimanskih izvora - Stav

prema Kur'anu 4 3. Tvrdnja o sputanju Boanske Objave

imami ma

4. Stav iija prema Sunnetu 5. Pohranjivanje znanja i ostavljanje Allahovog

zakonika

13 14

17 6. Predaje od ashaba kod iija 21 7. ldma'a - konsenzus uenjaka - kod iija 29 8. Allah W je Jedini koji se oboava... 31 9. Uputa 36

10. Dova 36 11 . Traenje pomoi od imama 38 12. Hodoae mjestima pogibije ehida 39 13. Pojedina naela vjerovanja karakteristina

iijama - lmamet

14. Tekijje 1 5. Sadraj

43 49 52