Sindikalni LIST NE HVALI SE DANOM SUTRA©NJIM JER NE ZNA

NE HVALI SE DANOM SUTRA©NJIM

JER NE ZNA© ©TO DANAS

MOÆE DONIJETI

IIII.. vveelliikkaa SSaalloommoonnoovvaa zzbbiirrkkaa iizzrreekkaa,, BBiibblliijjaa

ISSN 1331 1 1379

Glasilo Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika Republike Hrvatske

HHRRVVAATTSSKKIIHH SSLLUUÆÆBBEENNIIKKAA II NNAAMMJJEE©©TTEENNIIKKAA

Godina X. • Zagreb • 7. studenoga 2005. • Broj 43

LISTSindikalni

E u r o p s k i s u d z a l j u d s k a p r a v a u S t r a s b o u r g u

Zaprimljene tuæbe hrvatskih sluæbenikaEuropski sud za ljudska prava u Strasbourgu obavijestio je Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH o primitku pedeset

prvih tuæbi hrvatskih sluæbenika zbog potraæivanja boæiÊnice i dara za djecu za 2000. godinu. Temelj je tuæbe - nejednakost hrvatskih gra-ana pred zakonom!

str.6.

II nn tt ee rr vv ii ee ww

Antun PalariÊ, dræavni tajnik Srediπnjeg dræavnog uredaza upravu:

Preispitivanje poloæajasluæbenika i namjeπtenikaSluæbenici i namjeπtenici u javnim sluæbama imaju veÊaprava od dræavnih sluæbenika i namjeπtenika

str. 4.-5.

REFORMA DRÆAVNE UPRAVE

PPRROOFFEESSIIOONNAALLIIZZAACCIIJJAA,, DDEEPPOOLLIITTIIZZAACCIIJJAA,, RRAACCIIOONNAALLIIZZAACCIIJJAA II UU»»IINNKKOOVVIITTOOSSTT

U organizaciji SDLSN-a i Srediπnjega dræavnogureda za upravu, u Domu grafiËara u Zagrebu 3.stu-denoga 2005.godine, za sindikalne povjerenikeSDLSN-a u tijelima dræavne uprave, odræan je semi-nar o Zakonu o dræavnim sluæbenicima. O reformidræavne uprave govorili su Zoran PiËuljan, zamjenikdræavnoga tajnika i Sanda PipuniÊ, naËelnica Odjelaza pravna pitanja sluæbeniËkog sustava.

str.3.

ovodom poËetka pregovora oËlanstvu Hrvatske u EU, pre-dsjednik Nezavisnih hrvat-

skih sindikata KKrreeππiimmiirr SSeevveerr, upu-tio je Ëestitke predsjedniku Republi-ke SSttjjeeppaannuu MMeessiiÊÊuu i predsjednikuVlade IIvvii SSaannaaddeerruu.

-Teπke su i mukotrpne godine izaRepublike Hrvatske u kojima je pro-πla ratna razaranja i pustoπenja div-ljom pretvorbom i privatizacijom.Mnoge su reforme iza nas, ali nammnoge tek predstoje. Hrvatska je nadobrome putu, ali demokratizacijajednoga druπtva, jedne zemlje nijenikada do kraja zavrπen proces. Pi-tanje ulaska Hrvatske u Europskuuniju pitanje je zauzimanja mjestakoje Hrvatskoj po samoj naravistvari pripada. Ona tu pripada svo-jim povijesnim i kulturnim naslje-

em, svojom tradicijom i svojim sr-cem. Dugo smo Ëekali ovaj poËetakpregovora i svjesni smo kako je vri-jeme tek za malo radosti, a nikakoza velika slavlja jer je joπ puno pos-la pred Republikom Hrvatskom ipred svima nama - piπe, meu osta-lim, u Severovoj Ëestitki predsjedni-ku MesiÊu, uz spominjanje Pred-sjednikova djelovanja i zauzetosti, upromicanju interesa i æelja Hrvatskeza punopravnim Ëlanstvom u Eu-ropskoj uniji.

-U Hrvatskoj su se mijenjale vla-de, dolazili i odlazili politiËari, ali suopredjeljenje i osjeÊaj pripadnostirazvijenim zemljama zapadnogaeuropskoga kruga jednako trajni.No to nije samo pitanje politike, veÊprije svega povijesnoga i kulturnoganasljea, pitanje gospodarskih i so-

cijalnih vrednota, uopÊe pitanje pri-padnosti i stoljetne tradicije. Tek ne-koliko dana uoËi velikog dræavnogblagdana - Dana neovisnosti, Hrvat-ska je dobila posebno vrijednu Ëes-titku Europske unije upravo ovimzapoËinjanjem pregovora za puno-pravno Ëlanstvo. To nije dar, veÊzasluæeni i oËekivani slijed dogaa-nja za suvremenu, demokratsku isamostalnu Republiku Hrvatsku.Mnogima pripadaju zasluge za po-Ëetak ovih pregovora, ali nije niti vri-jeme niti mjesto za njihovo pobraja-nje, a meu ostalim i zbog toga πtosu svi zapravo to Ëinili u sluæbi inte-resa svoje zemlje i svojega naroda,a ne da bi im to bilo ubrojeno u po-sebne zasluge i Ëasti -istiËe Sever,meu ostalim, u Ëestitki upuÊenojdr. Ivi Sanaderu.

Godina X. • Zagreb • 7. studenoga 2005. • Broj 43 Sindikalni list hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika2

AKTIVNOSTI NHS-a

Početak pregovora o članstvu Hrvatske u EU

NHS »ESTITAO MESI∆U I SANADERU

Na sastanku predsjednika sred-njoeuropskih dræava, πto je sredi-nom listopada odræan u Zagrebu,govorio je i KKrreeππiimmiirr SSeevveerr, pred-sjednik Nezavisnih hrvatskih sindi-kata.

-Posebno se zahvaljujem Pred-sjedniku RH πto me je, kao sindika-listu, pozvao na skup i dao mi prigo-du obratiti vam se - kazao je Severna poËetku, a u nastavku naglasioje, meu ostalim:

- Europskim radnicima posebnoje vaæno jedinstveno opredjeljenjeEurope, svih njezinih zemalja zapoπtivanje slobode udruæivanja iprava na kolektivno pregovaranje i,naravno, poπtivanje kolektivnihugovora i ne daljnje poveÊavanjeradnoga vremena i radnoga vijeka.To je posebno vaæno ustanoviti kaojedinstvenu vrednotu i obvezu zbog

sve veÊega utjecaja i snage moÊnihmultinacionalnih kompanija kojeËesto daju razliËita prava radnicimau raznim zemljama u kojima poslu-ju.

Za rastuÊi problem sive ekonomi-je i unutar nje crnog træiπta rada, eu-ropske zemlje hitno moraju zajed-niËki traæiti rjeπenje. To mora bitidogovoreno zajedniËko djelovanjeprotiv neformalne ekonomije, dogo-varanje zajedniËkih politika i zako-nodavstava i mjera koje iz toga pro-izlaze. Tu Êe se dobrim dijelom pro-naÊi rjeπenje i za mnogobrojne mi-grante kojih mnoπtvo obespravljenoradi upravo u tim podruËjima. Na tose veæu i zajedniËke politike zastvaranje πto boljih radnih uvjeta izaπtitu na radu, od jedinstvenih za-kona i mjera do sredstava zaπtite.To Êe ujedno smanjiti broj nesreÊa

na radu, bolesti uzrokovanih radomi bolovanja, odnosno ostvariti uπte-de u zdravstvu i poslodavcu, te ko-naËno znaËiti zdravijeg radnika.Preventivno ulaganje u zdravljeradnika mora biti sastavni dio tihprocesa.

Jednako je vaæno i stvaranje svi-jesti o zdravoj Ëovjekovoj okolini,ulaganje u njezinu zaπtitu i proiz-vodnje koje neÊe pridonositi zaga-enju prirode, a time i naruπavanjuËovjekova zdravlja.

Zagrebački sastanak predsjednika srednjoeuropskih država

Govorio Kreπimir Sever

P

3 Sindikalni list hrvatskih sluæbenika i namjeπtenikaGodina X. • Zagreb • 7. studenoga 2005. • Broj 43

DOGA–AJI

organizaciji Sindikata dræavnih ilokalnih sluæbenika i namjeπtenikaRH i Srediπnjeg dræavnog ureda

za upravu, u Domu grafiËara u Zagrebu 3.studenoga odræan je seminar o Zakonu odræavnim sluæbenicima za sindikalne pov-jerenike SDLSN u tijelima dræavne uprave.

Zamjenik dræavnog tajnika ZZoorraann PPiiËËuu--lljjaann i naËelnica Odjela za pravna pitanjasluæbeniËkog sustava SSaannddaa PPiippuunniiÊÊ in-formirali su nazoËne o reformi dræavneuprave i novinama koje donosi Zakon odræavnim sluæbenicima.

OČEKIVANJA I PRIBOJAVANJA

Zakon od kojeg dræavni sluæbenici mno-go oËekuju, ali ga se i mnogi pribojavaju,dio je cjelovita projekta modernizacije dræ-avne uprave, rekao je u uvodnome izlaga-nju Zoran PiËuljan, dodavπi kako je terminmodernizacija primjereniji od reforme, ko-ja kod sluæbenika, kao rijeË kojom maπesvaka nova vlast, ima negativan odjek.

Cilj nam nije, rekao je PiËuljan, stalnokretati ispoËetka, veÊ zadræati ono πto jedobro i iÊi naprijed kako bismo osiguraliprovedbu Ëetiri temeljna naËela na kojimapoËiva reforma dræavne uprave, a to suprofesionalizacija, depolitizacija, racionali-zacija i uËinkovitost.

Korist za dræavne sluæbenike trebala bibiti u vraÊanju digniteta dræavnoj sluæbi,kao radnom okruæenju koje potiËe kvalite-

tu rada i kompetentnost, atraktivnom zamlade i struËne ljude koji Êe posao u dræ-avnoj sluæbi odabrati kao æivotnu karijeru.

Da bi se to postiglo, smatra PiËuljan,potrebno je harmonizirati javne i dræavnesluæbe, a u tome procesu dræavni bi sluæ-benici, kao najslabije plaÊeni i vrednovanidio onoga πto se u svijetu naziva javnomupravom, trebali samo profitirati.

U 2006. godini oËekuju se rezultati fun-kcionalne analize rada svih ministarstavai institucija koje su izravno odgovorne Vla-di, kako bi se utvrdilo πto se i kako radi iima li preklapanja u funkcijama, u svrhuracionalnog i uËinkovitog organiziranjaposlova dræavne uprave.

VEĆA TRANSPARENTNOST

KADROVSKE POLITIKE

Sanda PipuniÊ, naËelnica Odjela zapravna pitanja sluæbeniËkog sustava uSrediπnjem dræavnom uredu za upravu,naglasila je novine i kvalitativne razlikerjeπenja koje predvia Zakon o dræavnimsluæbenicima.Jedna od njih je da se nanamjeπtenike primjenjuje Zakon o radu,osim za klasifikaciju radnih mjesta i plaÊe,koje se ureuju uredbom Vlade.

Zakon viπe pozornosti posveÊuje i odred-bama kojima se regulira pitanje sukoba in-teresa, a novina je i u tome πto se veÊi zna-Ëaj posveÊuje prijamu u dræavnu sluæbu, priËemu se slobodna radna mjesta prvo popu-

njavaju premjeπtajem iz redova dræavnihsluæbenika, a ako to nije moguÊe - javnimnatjeËajem, πto je preduvjet za veÊu mobil-nost struËnih kadrova Ëime se otvara pros-tor za njihovo napredovanje.

Obveza donoπenja i objavljivanja godiπ-njih planova prijama u sluæbu trebala biomoguÊiti veÊu transparentnost kadrov-ske politike, a standardizirani postupcitestiranja i ocjenjivanja vrednovanje njiho-ve struËnosti i uËinkovitosti.

Novine su i uvoenje Odbora za dræav-nu upravu kao drugostupanjskog tijela uæalbenom postupku i institucije posredni-ka u sporovima izmeu sluæbenika i nad-reenih sluæbenika.

PipuniÊ je istaknula doprinos SDLSN uoblikovanju Zakona kroz konstruktivneprimjedbe, a jedan od prihvaÊenih prijed-loga bio je i onaj o ograniËavanju moguÊ-nosti angaæiranja vanjskih pruæateljastruËnih usluga za obavljanje informatiË-kih, opÊih i administrativnih poslova,planskih, materijalno-financijskih i raËu-novodstvenih poslova.

Predlagatelj Zakona prihvatio je i prijed-log SDLSN da se na poËetak i tijek raspo-laganja odgovarajuÊe primjenjuju odred-be Zakona o radu, Ëime su dræavni sluæ-benici konaËno izjednaËeni s namjeπteni-cima i radnicima u gospodarstvu glede Ëi-njenica koje onemoguÊavaju ili zaustav-ljaju trajanje raspolaganja.

REFORMA DRŽAVNE UPRAVE

Profesionalizacija, depolitizacija, racionalizacija i uËinkovitostU Zagrebu odræan seminar o Zakonu o dræavnim sluæbenicima u organizaciji Sindikata iSrediπnjeg dræavnog ureda za upravu

U

PPrreeggoovvaarraaËËkkii ooddbboorrii VVllaaddee ii ssiinnddiikkaattaa ddrrææ--aavvnniihh sslluuææbbii ppoottppiissaallii ssuu 77.. ssttuuddeennooggaa PPrroottoo--kkooll oo kkoolleekkttiivvnniimm pprreeggoovvoorriimmaa..

ZZaa rraazzlliikkuu oodd sslliiËËnnoogg pprroottookkoollaa iizzmmeeuuVVllaaddee ii ssiinnddiikkaattaa jjaavvnniihh sslluuææbbii,, ssiinnddiikkaattii ddrrææ--aavvnniihh sslluuææbbii nniissuu nnaaggllaassaakk ssttaavviillii nnaa ppoovvee--ÊÊaannjjee oossnnoovviiccee zzaa iizzrraaËËuunn ppllaaÊÊaa,, vveeÊÊ mmjjeerreezzaa uukkllaannjjaannjjee zzaaoossttaajjaannjjaa ppllaaÊÊaa uu ddrrææaavvnniimmsslluuææbbaammaa zzaa ppllaaÊÊaammaa jjaavvnniihh sslluuææbbeenniikkaa iizzaappoosslleenniikkaa uu jjaavvnniimm ppoodduuzzeeÊÊiimmaa..

SSiinnddiikkaattii ddrrææaavvnniihh sslluuææbbii oodd VVllaaddee ttrraaææee

ddiiffeerreenncciirraannii pprriissttuupp uu rraassppooddjjeellii 992299 mmiilliijjuu--nnaa kkuunnaa ppoovveeÊÊaannjjaa mmaassee ssrreeddssttaavvaa zzaa ppllaa--ÊÊee uu ddrrææaavvnniimm ii jjaavvnniimm sslluuææbbaammaa,, ooddnnoossnnoopprreeddllooææeennoo lliinneeaarrnnoo ppoovveeÊÊaannjjee oossnnoovviiccee zzaaiizzrraaËËuunn ppllaaÊÊaa oodd 33 ppoossttoo ssmmaattrraajjuu nneepprraa--vveeddnniimm..

VVllaaddii jjee pprreeddbbaaËËeennoo kkaakkoo iimmaa nneejjeeddnnaakkaammjjeerriillaa kkaadd ssuu uu ppiittaannjjuu jjaavvnnee ii ddrrææaavvnnee sslluuææ--bbee,, ππttoo jjee iilluussttrriirraannoo ËËiinnjjeenniiccoomm ddaa ddjjeellaattnniikkppiissaarrnniiccee uu zzddrraavvssttvvuu iimmaa zzaa 11 ppoossttoo vveeÊÊiiddooddaattaakk zzaa ““ppoosseebbnnee”” uuvvjjeettee rraaddaa oodd sslluuææ--

bbeenniikkaa uu MMOORRHH--uu kkoojjii pprreevvoozzii eekksspplloozziivv..VVllaaddaa jjee ooddbbaacciillaa pprriijjeeddlloogg ssiinnddiikkaattaa zzaa

ppoovveeÊÊaannjjeemm iizznnoossaa ddaarraa zzaa ddjjeeccuu,, bbooææiiÊÊnnii--ccee ii rreeggrreessaa,, nnaavvooddeeÊÊii kkaakkoo ssee rraaddii oossrreeddssttvviimmaa kkoojjaa ssuu uuttvvrreennaa pprroorraaËËuunnoomm zzaa22000055.. ggooddiinnuu nnaa tteemmeelljjuu iizznnoossaa kkoojjii ssuu iissppllaa--ÊÊeennii uu 22000044.. ggooddiinnii..

DDvviijjee ssuu ssttrraannee ddooggoovvoorriillee nnoovvii ssaassttaannaakk1144.. ssttuuddeennooggaa,, ddoo kkaaddaa bbii zzaajjeeddnniiËËkkaa rraaddnnaasskkuuppiinnaa ttrreebbaallaa uuttvvrrddiittii pprriijjeeddllooggee rrjjeeππeennjjaazzaa ppiittaannjjaa kkoojjaa ssuu pprreeddmmeettoomm pprreeggoovvoorraa..

Potpisan Protokol o kolektivnim pregovorimaZADNJA VIJEST


INTERVIEW

KKoojjee ssuu nnaajjvvaaæænniijjee nnoovviinnee kkoojjee ddoonnoo--ssii ZZaakkoonn oo ddrrææaavvnniimm sslluuææbbeenniicciimmaa uurreegguulliirraannjjuu ssttaattuussaa ddrrææaavvnniihh sslluuææbbeennii--kkaa ii ttrreebbaajjuu llii sslluuææbbeenniiccii ssttrraahhoovvaattii zzaassvvoojjaa rraaddnnaa mmjjeessttaa??

-Novi Zakon o dræavnim sluæbenici-ma, πto ga je Hrvatski sabor donio nasjednici 15. srpnja 2005. godine (Zakonje objavljen u “Narodnim novinama” broj92/05, a stupa na snagu 1. sijeËnja2006. godine), temelj je za provedbureforme sluæbeniËkog sustava sukladnostandardima EU, koja Êe uslijediti krozdonoπenje podzakonskih akata u ovompodruËju (10 uredbi, etiËki kodeks i dvapravilnika Ëelnika srediπnjeg tijela dræav-ne uprave nadleænog za sluæbeniËkeodnose) te novi zakon kojim Êe se ure-diti plaÊe dræavnih sluæbenika.

Novi Zakon o dræavnim sluæbenicimadonosi niz znaËajnih novina. Prije sve-ga, prijam u dræavnu sluæbu i napredo-vanje u karijeri temeljit Êe se na tzv.“merit sistemu” (“sistem zasluga”), aznaËi da se prijam u dræavnu sluæbu inapredovanje u karijeri (na viπe radnomjesto) temelje na znanju, sposobnos-tima i vjeπtinama, koje su steËene nesamo formalnim obrazovanjem, nego ipraktiËnim iskustvom (radom), πto Êese utvrivati obveznim testiranjimakandidata kod prijama u dræavnu sluæ-bu i napredovanja sluæbenika, te krozostvarene rezultate u dosadaπnjem ra-du (preporuke ranijih poslodavaca, oc-jene uËinkovitosti rada i dr.). Za karijer-no napredovanje, barem za napredo-vanje u viπu kategoriju radnoga mjes-ta, bit Êe obvezni uvjet i odgovarajuÊaedukacija sluæbenika.

Osim toga, novim Zakonom se ustro-java Odbor za dræavnu sluæbu kao po-sebno neovisno tijelo za odluËivanje oæalbama protiv rjeπenja iz sluæbeniËkihodnosa, dakle rjeπenja kojima Ëelnikdræavnog tijela odluËuje o prijamu udræavnu sluæbu, pravima i obvezama

dræavnih sluæbenika te prestanku dræ-avne sluæbe. Time se uvodi stvarnodrugostupanjsko tijelo za odluËivanje otim pitanjima, za razliku od vaæeÊegaZakona o dræavnim sluæbenicima i na-mjeπtenicima, prema kojemu Ëelnik tije-la u drugome stupnju, po prigovorusluæbenika, zapravo preispituje svojerjeπenje doneseno u prvome stupnju.

Jedna od novina Zakona o dræavnimsluæbenicima je i uvoenje posrednikau dræavnoj sluæbi, za razrjeπenje spor-nih situacija i odnosa izmeu podree-nih i nadreenih sluæbenika, odnosnodrugih sluæbenika, Ëime Êe se vjerojat-no izbjeÊi brojni sporovi (pred Odboromza dræavnu sluæbu, Upravnim sudomRepublike Hrvatske ili redovnim sudomopÊe nadleænosti).

Takoer bih istaknuo vaænu uloguposebnih ustrojstvenih jedinica za raz-voj i upravljanje kadrovima (jedinice zaljudske resurse) u svim dræavnim tijeli-ma u kojima je zaposleno preko 50sluæbenika i namjeπtenika, koje Êe sebrinuti o upravljanju i razvoju kadrova.

Novim Zakonom uvodi se obveznostplaniranja prijama u dræavnu sluæbu,kroz godiπnje planove prijama, na dræ-avnoj razini (Srediπnji dræavni ured zaupravu donosit Êe plan prijama za svatijela dræavne uprave, Ministarstvo pra-vosua za pravosudna tijela, a za osta-la dræavna tijela te planove donosit Êenjihovi Ëelnici). Prijam u dræavnu sluæbubit Êe moguÊ samo u skladu sa utvre-nim planom prijama. Time Êe se omo-guÊiti politika zapoπljavanja sukladnosa potrebama dræavnih tijela i financij-skim moguÊnostima dræavnog proraËu-na, a pod nadzorom Srediπnjeg dræav-nog ureda za upravu.

Nadalje, novim Zakonom uspostavljase cjeloviti sustav izobrazbe dræavnihsluæbenika, s osobitim naglaskom naosnivanje Centra za struËno osposob-ljavanje i usavrπavanje dræavnih sluæ-benika (svojevrsne upravne akademije

za stalnu izobrazbu zaposlenika unutardræavne uprave).

ZnaËajna novina Zakona o dræavnimsluæbenicima je πto se napredovanje ukarijeri (na viπe radno mjesto) vezuje uzdobre ocjene rada i edukaciju (trening)dræavnih sluæbenika radi stjecanja no-vih/dodatnih sposobnosti i vjeπtina, od-nosno zbog upoznavanja sa novim pro-pisima, novom tehnologijom ili novimnaËinom rada. Time Êe sluæbenici bitimotivirani za daljnje usavrπavanje i bol-ji rad, jer to u konaËnici znaËi kako Êesluæbenici, koji su proπli dodatnu edu-kaciju i imaju dobre ocjene rada, moÊinapredovati na viπe radno mjesto (boljeplaÊeno), a ako nema slobodnog rad-nog mjesta na koje se mogu napredo-vanjem rasporediti, predvia se moguÊ-nost poviπica plaÊe.

Napomenuo bih kako sluæbenici netrebaju strahovati za svoja radna mjes-ta, jer intencija Vlade kod predlaganjaovog Zakona nije bila smanjiti broj rad-nih mjesta u dræavnim tijelima, nego po-boljπati poloæaj dræavnih sluæbenika, alii kvalitetu njihovog rada.

UU kkoojjeemmuu vvrreemmeennsskkoommee rraazzddoobblljjuu ii uukkoojjoojj mmjjeerrii bbii ssee nnaavveeddeennee nnoovviinnee ttrree--bbaallee ooddrraazziittii nnaa ppllaaÊÊee ii uuvvjjeettee rraaddaasslluuææbbeenniikkaa??

-Priprema se novi zakon kojim Êe seurediti plaÊe i druga materijalna pravadræavnih sluæbenika, a njegovo dono-πenje predvia se u 2006. godini.

VVrraaÊÊaajjuu llii ssee ppllaattnnii rraazzrreeddii??

-PlaÊe dræavnih sluæbenika uredit Êese posebnim zakonom, Ëije se donoπe-nje, kako sam ranije spomenuo, planiraiduÊe godine. Tim zakonom, dakle, ure-dit Êe se naËin utvrivanja plaÊa dræav-nih sluæbenika. Meutim, izvjesno jekako se neÊe vratiti “Ëvrsti” platni razre-di (koji znaËe obvezno promaknuÊe

Antun Palarić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu:

Preispitivanje poloæaja sl


sluæbenika u viπi platni razred navrπa-vanjem odreenih godina radnogstaæa), kakvi su bili prema Zakonu odræavnim sluæbenicima i namjeπtenici-ma i o plaÊama nositelja pravosudnihduænosti iz 1994. godine, jer u protivno-me ne bi imale smisla odredbe ovogaZakona o ocjenjivanju uËinkovitosti ra-da, izobrazbi dræavnih sluæbenika te na-predovanju. Moæe se govoriti o moder-nijem vidu platnih razreda, vezanom uzklasifikaciju, napredovanje na viπe rad-no mjesto, te promicanje kroz dobiva-nje poviπica plaÊe.

PPrrii ddoonnooππeennjjuu ZZaakkoonnaa uu HHrrvvaattsskkoommeessaabboorruu ËËuullii ssuu ssee zzaahhttjjeevvii zzaa ppoosseebbnniimmuurreeeennjjeemm ssttaattuussaa sslluuææbbeenniikkaa uu SSaa--bboorruu,, VVllaaddii ii ssuuddssttvvuu.. NNaarruuππaavvaa llii ssee ttii--mmee jjeeddiinnssttvveennii sslluuææbbeenniiËËkkii ssuusstav?

-Nema razloga za izdvajanje iz Zako-na o dræavnim sluæbenicima struËnihsluæbi Hrvatskoga sabora, Ustavnogasuda Republike Hrvatske, Vlade, od-nosno pravosudnih tijela, jer nema raz-like u obavljanju poslova izmeu sluæ-benika koji rade u tim sluæbama i osta-lih dræavnih sluæbenika, jer se radi o

obavljanju administrativnih, informatiË-kih, raËunovodstvenih, financijsko-plan-skih i drugih struËnih poslova, koji seobavljaju na jednak naËin u svim tijeli-ma (tzv. administracija). Stoga Vladanije prihvatila amandman na KonaËniprijedlog zakona, kojim se predlagaloizdvajanje sluæbenika navedenih sluæbiiz Zakona. Naravno, manje posebnostiodreenih sluæbi (obrana, MUP i sl.)mogu se urediti posebnim zakonom.

NNaammjjeeππtteenniiccii ssuu ““iissppaallii”” iizz ZZaakkoonnaa ooddrrææaavvnniimm sslluuææbbeenniicciimmaa ii nnaa nnjjiihh ÊÊee sseepprriimmjjeennjjiivvaattii ooddrreeddbbee ZZaakkoonnaa oo rraadduu..SSiinnddiikkaatt jjee,, ppoouuËËeenn llooππiimm iisskkuussttvviimmaapprriivvaattiizzaacciijjee uu MMiinniissttaarrssttvvuu ppoommoorrssttvvaa,,pprroommeettaa ii vveezzaa,, pprreeddllaaggaaoo uussppoossttaavvuuppoosseebbnnoogg uurreeddaa kkoojjii bbii oobbjjeeddiinnjjaavvaaoossvvee ttaakkvvee sslluuææbbee ((vvoozzaaËËee,, ËËiiππÊÊeennjjee,,ooddrrææaavvaannjjee ii ssll..)),, nnoo uu pprraakkssii ssee nnaammjjeeππ--tteenniikkee gguurraa uu pprriivvaattnnee ttvvrrttkkee kkrroozz ““oouutt--ssoouurrcciinngg””.. IImmaa llii VVllaaddaa ssttaavv kkaakkoo ddaalljjeess ttzzvv.. ppoommooÊÊnnoo--tteehhnniiËËkkiimm sslluuææbbaammaa??

-Zakon slijedi europske standarde, stim da Êe Vlada preispitati najbolji modelza redoviti angaæman namjeπtenika udræavnim tijelima. Sveobuhvatan odgo-

vor moÊi Êe se dati za nekoliko mjeseci,jer se predvia utvrivanje nove klasifi-kacije radnih mjesta namjeπtenika.

KKaakkoo ooccjjeennjjuujjeettee ppoollooææaajj ddrrææaavvnniihhsslluuææbbeenniikkaa ii nnaammjjeeππtteenniikkaa uu ooddnnoossuunnaa zzaappoosslleenniikkee jjaavvnniihh sslluuææbbii??

-Sluæbenici i namjeπtenici u javnimsluæbama imaju veÊa prava od dræav-nih sluæbenika i namjeπtenika - ured-bom imaju utvrene veÊe koeficijentesloæenosti poslova (za radna mjesta is-te ili pribliæne sloæenosti) te pojedinejavne sluæbe, prema svojim kolektivnimugovorima, imaju odreene dodatke naplaÊu i druga prava koja nemaju dræav-ni sluæbenici i namjeπtenici. SljedeÊiVladin korak bit Êe preispitivanje polo-æaja sluæbenika i namjeπtenika u javnimsluæbama. Jedan od Vladinih projekataje usklaivanje odnosno pribliæavanjeta dva sluæbeniËka sustava - dræavnesluæbe, s jedne strane i javnih sluæbi, sdruge strane.

DDrrææaavvnnii ttaajjnniikk SSrreeddiiππnnjjeegg uurreeddaa zzaauupprraavvuu kkaaoo rreessoorrnnii ““mmiinniissttaarr ssvviihhsslluuææbbeenniikkaa”” iimmaa ssppeecciiffiiËËnnuu ooddggoovvoorr--nnoosstt ii zzaaddaaÊÊuu uu oommoogguuÊÊaavvaannjjuu pprroo--vveeddbbee pprroojjeekkaattaa VVllaaddee,, jjeerr oo uuËËiinnkkoovvii--ttoossttii sslluuææbbeenniiËËkkoogg ssuussttaavvaa mmnnooggoo ttoo--ggaa oovviissii.. UUææiivvaattee llii ppoottppoorruu ii rraazzuummiijjee--vvaannjjee pprreemmiijjeerraa ii mmiinniissttaarraa uu pprroovveedd--bbii rreeffoorrmmee sslluuææbbeenniiËËkkoogg ssuussttaavvaa??

-Da.

SSiinnddiikkaatt ssaa SSrreeddiiππnnjjiimm ddrrææaavvnniimm uurree--ddoomm zzaa uupprraavvuu rraazzggoovvaarraa iizzrraavvnnoo iippuutteemm pprriiooppÊÊeennjjaa ii kkoommeennttaarraa.. KKaakkaavvjjee oossjjeeÊÊaajj bbiittii nnaa ““mmeettii”” SSiinnddiikkaattaa??

-Normalan je to osjeÊaj u demokrat-skoj dræavi. Meutim, plediram, samoza odnose u granicama dobroga ukusate uzajamnog uvaæavanja i povjerenja.

Siniπa Kuhar

uæbenika i namjeπtenika

Sluæbenici i namjeπtenici u javnim sluæbama imaju veÊa prava oddræavnih sluæbenika i namjeπtenika


uropski sud za ljudska pravapotkraj rujna obavijestio jeSindikat dræavnih i lokalnih

sluæbenika i namjeπtenika RepublikeHrvatske o primitku prvih 50-tak tu-æbi hrvatskih sluæbenika u predmetupotraæivanja boæiÊnice i dara za dje-cu za 2000. godinu. Kao temelj zatuæbu Sindikat je naveo diskrimina-ciju po osnovi regionalne (podruËne)pripadnosti, odnosno nejednakostihrvatskih graana pred zakonom,buduÊi da su dræavni sluæbenici i na-mjeπtenici prigodom utuæivanja citi-ranih prava iz kolektivnog ugovorasuoËeni sa sudskom praksom kojaje razliËita od æupanije do æupanije,

premda su zaposlenici istog poslo-davca (Vlade RH), a prava koja po-traæuju zajamËena su kolektivnimugovorom koji pokriva jedinstvenopodruËje dræavnih sluæbi.

Sindikat se na ovaj korak odluËionevoljko, nakon πto su iscrpljenasva postojeÊa pravna sredstva uRH, ukljuËujuÊi i obraÊanje Ustav-nom sudu koji se proglasio nenadle-ænim u pitanju ujednaËavanja sud-ske prakse.

OËekuje se kako Êe na Europ-skom sudu za ljudska prava biti za-primljene tuæbe za oko 2500 zapos-lenika dræavnih sluæbi koji su imalinesreÊu da im pravdu kroje æupanij-

ski sudovi u Osijeku, Bjelovaru, Ko-privnici, Zadru, Slavonskom Brodu,Splitu, a odnedavna i u Karlovcu,koji je isprva pozitivno rjeπavao zah-tjeve.

Neovisno o tome kakva Êe biti pre-suda Europskog suda za ljudskaprava, dræavni sluæbenici i namjeπte-nici osjeÊaju se dvostruko prevare-nima - prvi put kada im Vlada premi-jera IIvviiccee RRaaËËaannaa nije priznala ko-lektivnim ugovorom predvieno pra-vo, a drugi put kada su saznali da topravo ne mogu ostvariti sudskim pu-tem na cijelome podruËju RepublikeHrvatske.

a u dræavi u kojoj 70 posto sudo-va priznaje pravo na boæiÊnicu i

dar za djecu dræavnim sluæbenicima inamjeπtenicima, a 30 posto ne, po ko-lektivnom ugovoru koji vrijedi za jedin-stveno podruËje dræavnih sluæbi u Re-publici Hrvatskoj, neπto ne πtima, jas-no je svima koji su Ëuli za naËelo jed-nakosti graana pred zakonom.

Na æalost, u Hrvatskoj su togasvjesni i na Ustavnom i Vrhovnom su-du, Ëiji su predsjednici u viπe navratahrvatsku javnost i Sabor upozorili naneujednaËenu sudsku praksu i manj-kave propise koji onemoguÊavaju nje-zino ujednaËavanje zbog male vrijed-nosti sudskoga spora.

NEJEDNAKI TRETMAN

Posljedica je sudske prakse, u kojojæupanijski sudovi kroje pravdu od æu-panije do æupanije, pri Ëemu na nekimsudovima isti suci jednom sude u ko-

rist, drugi put protiv zahtjeva dræavnihsluæbenika za isplatu boæiÊnice i daraza djecu po kolektivnom ugovoru iz2000. godine, ta da Êe o nesposob-nosti hrvatskoga pravosua u omogu-Êavanju jednaka tretmana pred sudomi zakonom odluËivati Meunarodni sudza ljudska prava u Strasbourgu.

Stoga se Sindikat 21. listopada po-novno obratio predsjedniku Vlade RH,dr. Ivi Sanaderu, da izvansudskom na-godbom sa Sindikatom sprijeËi sramo-Êenje Republike Hrvatske zbog 1000kuna boæiÊnice i 400 kuna dara za dje-cu.

Mnogi dræavni sluæbenici i namjeπte-nici povodom ovih postupaka izgubilisu vjeru u hrvatsko pravosue, u Vla-du kao poslodavca, u pravnu sigur-nost i jednakost sviju, pred sudom izakonom. Sindikat se nada kako Êe ipredsjednik Sanader ovo smatrati za-brinjavajuÊim i sprijeËiti daljnju sramo-

tu za Vladu Republike Hrvatske kojase spori sa svojim sluæbenicima.

U svojemu pismu Sanaderu, pred-sjednik SDLSN IIvviiccaa IIhhaass poruËuje:

“Sigurni smo kako ne trebamo po-sebno isticati da dræavni sluæbenici inamjeπtenici, koji su prevareni i poniæ-eni u postupcima potraæivanja i zaπtitesvojih ugovorenih prava, vjerojatnoneÊe s istom marnoπÊu i samoprijego-rom dati svoj doprinos reformskimnastojanjima Vlade RH na svim podru-Ëjima.

Stoga Vas pozivamo da ponovnorazmotrite moguÊnost nagodbe veza-no za ove postupke, kako ovo pitanjeviπe ne bi optereÊivalo ni hrvatske nimeunarodne pravne institucije, a za-poslenima u dræavnim sluæbama po-kazalo da Vlada RH, osim europskihintegracija, vodi raËuna i o pravimasvojih graana i onda kad se radi onjezinim sluæbenicima”.

EUROPSKI SUD ZA LJUDSKA PRAVA U STRASBOURGU

ZAPRIMLJENE PRVE TUÆBEHRVATSKIH SLUÆBENIKA

Ustavni sud proglasio se nenadleænim u pitanju ujednaËavanja sudske prakse !?

SramoÊenje zbog 1000 kn boæiÊnice i 400 kn dara za djecu

E

DOGA–AJI

PORUKA SINDIKATA PREMIJERU IVI SANADERU

D

KOMENTAR

Hrvatska se sramoti u Strasbourgu!


NEZADOVOLJSTVO SUDSKIH SLUŽBENIKA MALIM PLAćAMA

redstavnici SDLSN-a pot-kraj rujna upoznali su mi-nistricu pravosua VVeessnnuu

©©kkaarree--OOææbboolltt s nezadovoljstvomsudskih sluæbenika malim plaÊa-ma.

“PlaÊe sudskih sluæbenika saSSS u rasponu od 2.500 do 2.900kuna sramotne su, a i plaÊe sluæ-benika s V©S i VSS daleko su is-pod prosjeËne plaÊe isplaÊene uRH”, rekao je IIvviiccaa IIhhaass, dodavπikako su posljednje izmjene koefi-cijenata, kojima su poveÊani koe-ficijenti ovlaπtenih zemljiπnoknjiæ-nih referenata, samo aktualiziraleproblem potplaÊenih dræavnihsluæbenika.

Ihas je ministricu pravosuaupozorio na pojavu parcijalnogarjeπavanja problema malih plaÊadræavnih sluæbenika i namjeπteni-ka u pojedinim dræavnim tijelima,ovisno o politiËkom utjecaju poje-dinih dræavnih duænosnika, uspr-kos naporima Sindikata da se topitanje rjeπava kroz korekciju koe-ficijenta na razini jedinstvenog po-druËja dræavnih sluæbi.

Prvi je problemmalih plaÊa dræ-avnih sluæbenikazapoËeo parcijal-no rjeπavati Pred-sjednik RepublikeOdlukom o izmje-nama i dopunamaOdluke o Uredupredsjednika Re-publike Hrvatske,a ovih Êe danaVlada raspravljatii o prijedloguUredbe o nazivi-ma radnih mjestai koeficijentima

sloæenosti poslova, dodatku nauvjete rada te kriterijima i najvi-πem moguÊem iznosu dodatka zanatprosjeËne rezultate u radu zasluæbenike Porezne uprave.

“Ovakvom se politikom diferen-ciranog rasta plaÊa sluæbenika popojedinim resorima otvara prostorza razgovor o korekciji koeficije-nata za zaposlenike u pravosuu,posebice s obzirom na veliki ne-srazmjer plaÊa izmeu sudaca isudskih sluæbenika”, rekao jeIhas.

“Miπljenja smo da Vi, kao minis-trica pravosua, u nastalim okol-nostima imate dovoljno argume-nata i politiËke snage zatraæiti iz-dvojeno rjeπavanje statusa sluæ-benika u pravosuu, uz potporuSindikata kao socijalnog partne-ra”, naglasio je Ihas, i dodao: “Sin-dikat joπ uvijek smatra kako je naj-bolje rjeπenje ovoga problema ko-rekcija koeficijenata na razini dræ-avne uprave, ali ako je to jedininaËin, borit Êemo se za poveÊanjeplaÊa dræavnih sluæbenika i na-mjeπtenika od ministarstva do mi-

nistarstva” rekao je Ihas.

MOGUĆE INDUSTRIJSKE

AKCIJE

Ministrica Vesna ©kare- Oæboltodgovorila je kako se na razini Mi-nistarstva pravosua itekako vodiraËuna o poloæaju sudskih sluæbe-nika, te da je Ministarstvo u tomsmislu veÊ napravilo iskorak krozkorekciju koeficijenata za radnamjesta s poveÊanim ovlastima iodgovornoπÊu, dodavπi kako seu Ministarstvu redovito isplaÊuju inaknade za prekovremeni rad.

Vesna ©kare - Oæbolt smatrakako se pitanje malih plaÊa dræav-nih sluæbenika treba rjeπavati nadræavnoj razini i zbog toga dræi ka-ko o tome treba inicirati raspravuna Gospodarsko-socijalnom vije-Êu.

ReplicirajuÊi , Ihas je rekao kakose na razini dræavne uprave inzis-tira na principijelnosti, premda po-loæaj dræavnih sluæbenika naruπa-vaju sami ministri koji sa sindikati-ma javnih sluæbi potpisuju kolek-tivne ugovore u kojima im priznajudodatke na nepostojeÊe uvjete ra-da, a istodobno ne poduzimajuniπta kako bi poveÊali plaÊe dræav-nih sluæbenika u tijelima kojima suna Ëelu.

”Nezadovoljstvo dræavnih sluæ-benika i namjeπtenika, ukljuËujuÊii one u pravosuu, naraslo je do temjere da Sindikatu, u sluËaju ne-povoljnog ishoda predstojeÊih ko-lektivnih pregovora s Vladom, nepreostaje niπta nego da interesesvojega Ëlanstva brani industrij-skim akcijama”, zakljuËio je Ihas,ukazavπi na moguÊe posljediceobustave rada sudskih sluæbenikapo sustav pravosua.

Ihasovo upozorenje ministrici pravosua

Neprihvatljivoparcijalnorjeπavanjeproblemamalih plaÊa

P


oËetkom svibnja u Zatonu kod Zadra sveËano subili otvoreni 11. πportski sureti Sindikata dræavnihi lokalnih sluæbenika i namjeπtenika RH, uz na-

zoËnost pripadnika lokalnih i dræavnih vlasti.Okupljene sluæbenike i namjeπtenike pozdravili su

predstavnici æupanije i lokalne samouprave, a oddræavnih duænosnika dræavna tajnica Ministarstvapravosua Snjeæana BagiÊ u pratnji ravnatelja Upra-ve za zatvorski sustav Ivana DamjanoviÊa i dræavni

tajnik Srediπnjeg dræavnog ureda za upravu AntunPalariÊ.

Susrete je otvorio predsjednik Sindikata Ivica Ihas os-vrnuvπi se na idiliËan nazdraviËarski ton prethodnih go-vornika, istaknuvπi kako se u Sindikatu razmatra i mo-guÊnost okupljanja jednakog ili veÊeg broja sluæbenika inamjeπtenika na Markovu trgu, zamjerivπi Vladi na “kila-vim” pregovorima o reviziji koeficijenata.

U ime predstavnika sindikata iz Maarske, Makedoni-

MALI NOGOMETPolicijska postaja GraËac Grad Osijek, JPVP Zatvor ZagrebNNaajjbboolljjii ssttrriijjeellaacc:: Goran ZubiÊ, ZatvorZagrebNajbolji igraË malonogometnog turnira:Drago Protega, Dræ. uprava ©ibenik

PIKADOEEKKIIPPNNII PPOORREEDDAAKK -- ÆÆOpÊina Jasenovac, SisaËko-moslavaËka æupanija ©ibensko-kninska æupanija Grad Sisak IIIPPOOJJEEDDIINNAA»»NNII PPOORREEDDAAKK -- ÆÆMirela LuËev, ©ibensko-kninska æupanija

Jadranka JergoviÊ, Istarska æupanija IV Vesna Nikolozo, SisaËko-moslavaËkaæupanija IEEKKIIPPNNII PPOORREEDDAAKK -- MMPrimorsko-goranska æupanija II Grad Sisak III Porezna uprava ©ibenikPPOOJJEEDDIINNAA»»NNII PPOORREEDDAAKK -- MMSiniπa RepaniÊ, HZZ Split Davor Ranteπ, Kaznionica Lepoglava I Zoran BurojeviÊ, SisaËko-moslavaËkaæupanija III - JUNA»INE

©AHVatrogasci Zadar Hrvatski sabor Meimurska æupanija

STRELJA©TVO

EEKKIIPPNNII PPOORREEDDAAKK -- ÆÆEENNEEGrad »akovec Grad Sisak Dræavni zavod za statistikuPPOOJJEEDDIINNAA»»NNII PPOORREEDDAAKK -- ÆÆMira GrgiÊ, SisaËko-moslavaËkaæupanija - Uprava Anuca Pastrovicchio, Istarska æupanijaRovinj Vesna Reep, Grad –urevacEEKKIIPPNNII PPOORREEDDAAKK -- MMUU©©KKAARRCCIIPrimorsko-goranska æupanija Varaædinska æupanija, KaznionicaLepoglava Grad »akovecPPOOJJEEDDIINNAA»»NNII PPOORREEDDAAKK -- MMZvonimir Turk, Grad »akovec Branislav MatkoviÊ, Vatrogasci Zadar Dragan VukoviÊ, Primorsko-goranskaæupanija

SJEĆANJA NA 11. ŠPOR

SreÊa se nasmijeπila SisaËkP

EKIPNI I P

U Zatonu i 2006. godineOOrrggaanniizzaacciijjsskkii ooddbboorr 1122.. ©©ppoorrttsskkiihh ssuussrreettaa SSiinnddiikkaattaa ppoonnoovvnnoo jjee,, iizzmmeeuu nneekkoolliikkoo

pprriissppjjeelliihh ppoonnuuddaa,, ooddaabbrraaoo ttuurriissttiiËËkkoo nnaasseelljjee ZZaattoonn kkrraajj ZZaaddrraa zzaa mmjjeessttoo ooddrrææaavvaannjjaaSSuussrreettaa 22000066.. ggooddiinnee.. KKaaoo ii mmnnooggoo ppuuttaa ddoossaadd,, ooddlluuËËuujjuuÊÊii ssuu bbiillii ssmmjjeeππttaajjnnii uuvvjjeettii kkoojjiioommoogguuÊÊaavvaajjuu kkoonncceennttrraacciijjuu ssvviihh ssuuddiioonniikkaa nnaa jjeeddnnoommee mmjjeessttuu ii nnaajjbboolljjee mmoogguuÊÊnnoossttiizzaa ddrruuææeennjjee,, zzaabbaavvuu ii ooddrrææaavvaannjjee ππppoorrttsskkiihh nnaattjjeeccaannjjaa..

SSuussrreettii ÊÊee ssee ooddrrææaattii oodd 1100.. ddoo 1144.. ssvviibbnnjjaa 22000066.. ggooddiinnee..CCiijjeennaa ssmmjjeeππttaajjaa ppoo ddaannuu ii oossoobbii iizznnoossii 220000,,0000 kkuunnaa,, ooddnnoossnnoo 880000,,0000 kkuunnaa zzaa ËËeettiirrii

ddaannaa.. PPrreeddvviiaa ssee ddoollaazzaakk 1100.. ssvviibbnnjjaa,, aa ssvvii oossttaallii uuvvjjeettii bbiitt ÊÊee kkaaoo pprrooππllee ggooddiinnee..SSiinnddiikkaallnniimm ppoovvjjeerreenniicciimmaa pprreeppoorruuËËaa ssee oottppooËËeettii ss oobbrrooËËnniimm pprriikkuupplljjaannjjeemm ssrreeddssttaa--

vvaa zzaa ssmmjjeeππttaajj ppootteenncciijjaallnniihh ssuuddiioonniikkaa,, kkaakkoo bbii ssee llaakkππee ppooddnniioo ttrrooππaakk ssuuddjjeelloovvaannjjaa..

Godina X. • Zagreb • 7. studenoga 2005. • Broj 43 9 Sindikalni list hrvatskih sluæbenika i namjeπtenika

je i BiH prisutne je pozdravio VanËo Muratovski.Oko 1.000 sluæbenika i namjeπtenika natjecalo se u

malom nogometu, potezanju uæeta, kuglanju, streljaπtvu,pikadu, stolnom tenisu, tenisu, πahu, belotu i odbojci napijesku.

U Ëetiri dana trajanja susreta u apartmanskom naseljuZaton, feπtalo se od sumraka do zore, uz pjesmu iz svihkrajeva Lijepe naπe.

Kako sve lijepo ima svoj zavrπetak, tako su se i sudio-

nici Susreta morali rastati do ponovnog okupljanja iduÊegodine.

Na prigodnoj sveËanosti u diskoteci Saturnus progla-πeni su pobjednici u pojedinim πportskim disciplinama, ana kraju i ukupni pobjednik 11. πportskih susreta, SisaË-ko-moslavaËka æupanija.

Uslijedio ples i izvlaËenje bogate tombole. Najsretnijisu iz Zatona otiπli s vrijednim nagradama,a svi i s lijepim uspomenama.

RTSKE SUSRETE SDLSN

ko-moslavaËkoj æupaniji

POJEDINA»NI SLAVODOBITNICIPOTEZANJE UÆETAPoæeπko-slavonska æupanija SisaËko-moslavaËka æupanija Istarska æupanija

STOLNI TENIS - ÆÆOpÊinski sud ZapreπiÊ Dræavni zavod za statistiku I Istarska æupanija RovinjMMUU©©KKAARRCCIICI GoriËan, Meimurska æupanija SisaËko-moslavaËka æupanija I Dræavni zavod za statistiku

TENIS - ÆÆViπnja KukiÊ, SisaËko-moslavaËkaæupanija Ana Dvornik, Splitsko-dalmatinskaæupanija Ankica Æitnjak, SisaËko-moslavaËkaæupanijaMMUU©©KKAARRCCII DDOO 4455 GGOODDIINNAAIgor Deranja, Grad Dubrovnik

Vinko MajstoroviÊ, Vukovarsko-srijems-ka æupanija Edvard GeleπiÊ, SisaËko-moslavaËkaæupanijaMMUU©©KKAARRCCII PPRREEKKOO 4455 GGOODDIINNAAIvan BariπiÊ, Poæeπko-slavonskaæupanija Mirko SoËo, Splitsko-dalmatinskaæupanija Damir BoriÊ, SisaËko-moslavaËkaæupanija

KUGLANJEEEKKIIPPNNII PPOORREEDDAAKK -- ÆÆKrapinsko-zagorska æupanija II SisaËko-moslavaËka æupanija II Primorsko-goranska æupanija IIPPOOJJEEDDIINNAA»»NNII PPOORREEDDAAKK -- ÆÆNada Horvat, Krapinsko-zagorskaæupanija I Vesna IvanπËak, SisaËko-moslavaËkaæupanija I Damjanka PaviÊ, Grad Æupanja

EEKKIIPPNNII PPOORREEDDAAKK -- MMZagreb I Zagreb II Dræavni zavod za statistikuPPOOJJEEDDIINNAA»»NNII PPOORREEDDAAKK -- MMIve »elina, Zagreb II Miroslav NovakoviÊ, Dræavni zavod zastatistiku Pero IviËeviÊ, Zagreb I

BELOT (izvan sluæbenog dijela natjecanja)Damir Jambrek i Novak KljaiÊ Ljubomir Svalina i Zoran PeroviÊ Josip IliÊ i Ivan Budimir

USPJEH PO ÆUPANIJAMASisaËko-moslavaËka æupanija Grad Zagreb Meimurska æupanija


ri sindikata dræavnihsluæbenika i namjeπteni-ka koji djeluju u MORH-

u sastali su se 19.listopada sministrom obrane BBeerriissllaavvoommRRoonnËËeevviiÊÊeemm i njegovim surad-nicima kako bi raspravili planizdvajanja osoblja za 2005. go-dinu i organizacijsko izdvajanjeSluæbe za gospodarenje ne-kretninama.

Meutim, premda se to izneutralne formulacije dnevnogreda ne moæe jasno razluËiti,radi se o tekuÊem i planiranom otka-zu dræavne sluæbe za oko 400 dræav-nih sluæbenika i namjeπtenika koji suostali nerasporeeni u sustavu obra-ne do 31. listopada, ali i oko 1000 za-poslenih u Sluæbi za gospodarenjenekretninama Ëiji status Êe se rjeπa-vati u 2006. godini.

POTICAJNE OTPREMNINE ZA SVE

Iako se velik broj sluæbenika izjas-nio za dragovoljni prestanak sluæbetemeljem Odluke o visini otpremnineza dræavne sluæbenike i namjeπteni-ke MORH i OSRH kojima sluæbaprestane zbog preustroja ili smanje-nja snaga, kako bi dobili poticajnu ot-premninu za izlazak iz sustava, pred-sjednik SDLSN IIvviiccaa IIhhaass ukazao jena Ëinjenicu da poticajnim otpremni-nama nisu obuhvaÊeni sluæbenici sV©S i VSS, premda je i dio njih stav-ljen na raspolaganje tijekom preus-troja.

Ihas smatra da i njima treba omogu-Êiti izlazak iz sustava pod povoljnijimuvjetima, buduÊi da se uglavnom radio starijim osobama koje su, bez obzi-ra na V©S i VSS, teπko zapoπljive.

Povjerenik SDLSN VVjjeekkoossllaavv MMaajj--nnaarriiÊÊ upozorio je na posebno teπku si-tuaciju u istoËnoj Slavoniji u kojoj seoËekuje 300-tinjak otkaza sluæbenici-ma, zatraæivπi da se pri izradi novogustroja MORH-a vodi raËuna o tim lju-dima.

MajnariÊ je istaknuo kako je uglav-nom rijeË o hrvatskim braniteljima idragovoljcima Domovinskog rata kojiÊe se preko noÊi naÊi u bezizlaznoj si-tuaciji i ukazao na moguÊnost da ljudireagiraju impulzivno i emotivno nauruËenje rjeπenja o raspolaganju.

Kako se smanjenje sluæbenika oËe-kuje i u uredima za obranu povjerenikSDLSN u Upravi za obranu ZagrebVlado Varat zatraæio je da se i njimaomoguÊi izlazak iz sustava primje-nom instituta poticajnih otpremnina,ali i na Ëinjenicu da je izjaπnjavanje odragovoljnom izlasku traæeno u rokuod tri dana, πto je premalo za donoπ-enje takve vaæne æivotne odluke.

Tajnik SDLSN SSiinniiππaa KKuuhhaarr zatra-æio je od ministra RonËeviÊa da svojekolege u Vladi i osobno zamoli dakod prijama u dræavnu sluæbu novihkadrova uzmu u obzir nerasporee-ne sluæbenike iz sustava obrane, bu-duÊi da zbog nepostojanja interneburze rada u dræavnim sluæbamasustav raspolaganja nije djelotvoran,pa se dogaa da dræavna tijela otpu-πtaju jedne, a druga zapoπljavaju dru-ge sluæbenike.

VIŠAK 2000 SLUŽBENIKA!?

Ministar RonËeviÊ izjavio je kakoÊe se, ukoliko se tijekom izrade pri-jedloga novog ustroja MORH-a uka-æe potreba za sluæbenicima koji sustavljeni na raspolaganje, dio njih

ponovno rasporedi u sustav,dok Êe se onim sluæbenicimakoji imaju Ëinove priËuvnihËasnika omoguÊiti prevoenjeu djelatne vojne osobe. Zaone koji nemaju Ëin moguÊeje prevoenje do 35 godinastarosti uz uvjet da posjedujuV©S i VSS, sukladno vaæe-Êim propisima.

Sluæbenici i namjeπtenici do27 godina æivota koji udovo-ljavaju zdravstvenim uvjetimamogu postati vojnici uz potpi-

sivanje ugovora na 3 godine.OdgovarajuÊi na zahtjev predsjed-

nika Ihasa da se sluæbenicima s V©Si VSS omoguÊi izlazak iz sustava uzuvjete koji su ponueni onima saSSS, RonËeviÊ je naglasio kako seradi o manjem broju sluæbenika kojiÊe tijekom roka raspolaganja od 6mjeseci biti rasporeeni na drugaradna mjesta u sustavu.

Ministar je rekao kako se u iduÊojgodini ne predviaju znatnija izdva-janja za otpremnine, πto znaËi da Êeoni koji u 2006. godini budu stavljenina raspolaganje sve do predvienogbroja od 2000 dræavnih sluæbenika inamjeπtenika to moÊi pod uvjetimakoji vrijede za sluæbenike u drugimdræavnim tijelima.

GovoreÊi o izdvajanju Sluæbe zagospodarenje nekretninama ministarRonËeviÊ i pomoÊnik ministra za fi-nancije JJoossiipp BBuuddiimmiirr informirali supredstavnike sindikata da Êe se iz-dvajanje obaviti temeljem studije ko-ju je izradio Ekonomski institut, te daÊe se kao rjeπenje preferirati modelzadræavanja nekretnina u vlasniπtvudræave, a privatizirali bi se posloviSluæbe na naËin da bi se putem jav-nog natjeËaja najboljim ponuditelji-ma davale koncesije uz uvjet zapoπ-ljavanja postojeÊih zaposlenika.

Budimir je rekao kako Êe studiju oizdvajanju dostaviti sindikatima naoËitovanje.

SINDIKATI S MINISTROM RONČEVIĆEM

O otkazima u MORH-uT

SINDIKAT TRAÆI OMOGU∆AVANJE DOKUPA MIROVINE ZA DRÆAVNESLUÆBENIKE

indikat dræavnih sluæbenika i namjeπtenika Hrvatske, po-taknut predstojeÊim valom otkaza u dræavnim sluæbama,

zatraæio je 27. listopada da Vlada omoguÊi dokup mirovinesluæbenicima koji ispunjavaju uvjete za odlazak u starosnu iliprijevremenu mirovinu.

RijeË je o modelu kojim se, umjesto jednostranog otkaza uzotpremninu, radnicima nudi sporazumni prestanak ugovora oradu uz dokup mirovine.Radi se o dodatnoj mirovini koju omo-guÊava poslodavac u iznosu u kojem je mirovina umanjenazbog ranijeg odlaska u mirovinu, πto znaËi da umirovljenik pri-ma dvije mirovine, za πto su stimulirani i poslodavci oslobaa-njem od plaÊanja poreza.

Sindikat podsjeÊa da je u MORH-u u tijeku podjela rjeπenjao stavljanju na raspolaganje za 400-tinjak sluæbenika, a iduÊihse godina predvia daljnje smanjenje njihova broja sa sadaπ-njih 6.800 na 2.000 zaposlenih.

SliËno je u Dræavnoj upravi za zaπtitu i spaπavanje u kojojprestanak sluæbe ove godine oËekuje 65, a u iduÊe dvije godi-ne joπ 140 djelatnika.

Potencijalni kandidati su i zaposlenici Sluæbe za gospodare-nje nekretninama MORH-a u kojoj je Studijom o preustroju iz-meu 1.000 zaposlenika identificirano 52-oje s prosjeËnim rad-nim staæem od 30 i viπe godina.

Dokup mirovine kao izvorni hrvatski proizvod Royal mirovin-skog osiguranja, temeljem kojeg je zbrinuto oko 300 zaposle-nika HT-a, 200 Ine, 500 Luke Rijeka i dr., nedavno je pohvalioi premijer Ivo Sanader, kaæe se u priopÊenju.

Sindikat istiËe da je u suradnji s Royal osiguranjem u posto-jeÊi kolektivni ugovor za dræavne sluæbenike i namjeπtenikeugraena odredba o moguÊnosti dokupa mirovine.

Stoga se sindikat nada da Êe ministri i Ëelnici dræavnih tijelaprihvatiti poziv premijera Sanadera i promovirati institut doku-pa mirovine. (Hina)

ZBRINJAVANJE DRÆAVNIHSLUÆBENIKA U MORH-u

indikat dræavnih sluæbenika i namjeπtenika zatraæio je31.listopada od mjerodavnih dræavnih tijela odgovorno i

socijalno prihvatljivo zbrinjavanje dræavnih sluæbenika i na-mjeπtenika u Ministarstvu obrane (MORH) i Oruæanim snaga-ma (OSRH) koji Êe u sklopu preustroja biti proglaπeni viπkom.

Predvieno je smanjenje broja djelatnih vojnih osoba sa sa-daπnjih 18.961 na 16.000 i dræavnih sluæbenika i namjeπtenikau MORH-u i OSRH-u sa 6.853 na 2.000, no u okolnostima ko-je se mogu okarakterizirati kao diskriminirajuÊe, nehumane inedovoljno promiπljene, kaæe se u priopÊenju sindikata.

Za sluæbenike i namjeπtenike srednje i niæe struËne spremekojima sluæba prestaje zbog preustroja ili smanjenja snagapredvieno je uveÊanje otpremnina.

Oni koji se izjasne za dragovoljni prestanak sluæbe do 31. lis-topada ove godine otpremnina se uveÊava za 100 posto, a oni-ma koji se za to izjasne do 31. prosinca za 50 posto. Po poda-

cima sindikata, takvim otpremninama bit Êe obuhvaÊeno 1.089sluæbenika i namjeπtenika srednje i niæe struËne spreme, dokse tijekom 2006. predvia izlazak iz sustava obrane pod uvje-tima koji vrijede za ostale dræavne sluæbenike i namjeπtenike.

Sindikat istiËe da preustroj MORH-a i OSRH zbog broja od4.900 sluæbenika i namjeπtenika viπka iziskuje poseban pro-gram zbrinjavanja koji ne moæe vrijediti samo za ovu godinu.

Ta se situacija izravno odræava na socijalni i gospodarskistatus 10 - 15.000 Ëlanova njihovih obitelji, a uglavnom je ri-jeË o osobama koje imaju status dragovoljaca i branitelja Do-movinskog rata. Za sindikat je neprihvatljivo da se meusluæbenicima kojima Êe prestati dræavna sluæba zbog preus-troja prave razlike po osnovi struËne spreme, dinamike pre-ustroja i datuma, odnosno godine u kojoj im prestaje dræavnasluæba. (Hina)


ŠUKEROV KUĆNI SINDIKAT

Kruha i igaraPPoozziicciijjaa mmiinniissttrraa ffiinnaanncciijjaa ttaakkvvaa jjee ddaa

ssvvoojjiimm ppoossttuuppcciimmaa nnee ssmmiijjee ffaavvoorriizziirraattiisslluuææbbeenniikkee ii nnaammjjeeππtteenniikkee ddrrææaavvnnoogg ttiijjeellaakkoojjeemm jjee nnaa ËËeelluu ooddnnoossnnoo ËËllaannoovvee ooddrree--eenniihh ssiinnddiikkaattaa kkoojjii ddjjeelluujjuu uu MMiinniissttaarrssttvvuuffiinnaanncciijjaa,, bbuudduuÊÊii ddaa rraassppoollaaææee pprroorraaËËuunn--sskkiimm ssrreeddssttvviimmaa nnaammiijjeennjjeenniimm ssvviimm zzaa--ppoosslleenniicciimmaa ddrrææaavvnniihh ii jjaavvnniihh sslluuææbbii,, kkaakkoonnee bbii uu oobbnnaaππaannjjuu dduuæænnoossttii mmiinniissttrraa ffii--nnaanncciijjaa ddoovveeoo uu nneeppoovvoolljjnniijjii ppoollooææaajj ddrruu--ggee sslluuææbbeenniikkee ii nnaammjjeeππtteenniikkee..

MMeeuuttiimm,, mmiinniissttaarr ffiinnaanncciijjaa IIvvaann ©©uukkeerr ii rraavvnnaatteelljj PPoorreezznneeuupprraavvee IIvviiccaa MMllaaddiinneeoo ooddlluuËËiillii ssuu vviiππee oodd ppoollaa mmiilliijjuunnaa kkuunnaa pprroo--rraaËËuunnsskkiihh ssrreeddssttaavvaa uuttrrooππiittii nnaa ππppoorrttsskkuu rreekkrreeaacciijjuu jjeeddnnooggaa ddiijjeellaasslluuææbbeenniikkaa ii nnaammjjeeππtteenniikkaa PPoorreezznnee uupprraavvee,, ffaavvoorriizziirraajjuuÊÊii pprrii ttoommeeSSiinnddiikkaatt PPoorreezznnee uupprraavvee HHrrvvaattsskkee ((SSPPUUHH)) ii nnjjeeggoovvee ËËllaannoovvee..

NNaaiimmee,, MMiinniissttaarrssttvvoo ffiinnaanncciijjaa uu cciijjeelloossttii ssppoonnzzoorriirraa IIII.. ©©ppoorrtt--sskkee iiggrree ddjjeellaattnniikkaa PPoorreezznnee uupprraavvee,, aa nnjjiihhoovvaa oorrggaanniizzaacciijjaa ppoovv--jjeerreennaa jjee SSiinnddiikkaattuu PPoorreezznnee uupprraavvee HHrrvvaattsskkee,, pprreemmddaa jjee rriijjeeËË oojjeeddnnoomm oodd ddvvaa ssiinnddiikkaattaa kkoojjii ddjjeelluujjuu uu PPoorreezznnoojj uupprraavvii..

RRaavvnnaatteelljj PPoorreezznnee uupprraavvee IIvviiccaa MMllaaddiinneeoo uu ssvvoojjeemm jjee ddooppiissuunnaavveeoo kkaakkoo pprraavvoo ssuuddjjeelloovvaannjjaa nnaa iiggrraammaa iimmaajjuu ssvvii ddjjeellaattnniicciiPPoorreezznnee uupprraavvee,, bbeezz oobbzziirraa nnaa ËËllaannssttvvoo uu ssiinnddiikkaattuu,, nnoo oovvaakkvvuummoogguuÊÊnnoosstt jjaassnnoo jjee oottkklloonniioo oorrggaanniizzaattoorr ©©ppoorrttsskkiihh ssuussrreettaa --SSPPUUHH,, kkoojjii jjee uu oobbaavviijjeessttii ssvvoojjiimm ËËllaannoovviimmaa oodd 44.. kkoolloovvoozzaa nnaa--vveeoo:: ““MMoolliimm ËËllaannoovvee SSiinnddiikkaattaa PPoorreezznnee uupprraavvee ddaa pprriilliikkoomm pprrii--jjaavvaa uuppoozzoorree sslluuææbbeenniikkee kkoojjii ssuu ËËllaannoovvii SSiinnddiikkaattaa ddrrææaavvnniihh sslluuææ--bbeenniikkaa ii nnaammjjeeππtteenniikkaa aakkoo ÊÊee eevveennttuuaallnnoo ssuuddjjeelloovvaallii uu ssppoorrtt--sskkiimm iiggrraammaa ttooggaa SSiinnddiikkaattaa,, nneemmaajjuu pprraavvoo uu iissttoojj ggooddiinnii kkoorriissttii--ttii sslloobbooddnnee ddaannee ppoo ËËllaannkkuu 2277.. kkoolleekkttiivvnnoogg uuggoovvoorraa,, ttee ddaa ssee nneemmoogguu pprriijjaavvlljjiivvaattii ii nnaa oovvee ssppoorrttsskkee iiggrree””..

OOssttaajjee nneejjaassnnoo zzbboogg ËËeeggaa ssee ËËllaannoovvii SSDDLLSSNN,, kkoojjii ssuu bbiillii nnaaXXII.. ©©ppoorrttsskkiimm ssuussrreettiimmaa SSDDLLSSNN ,, nnee bbii mmooggllii pprriijjaavviittii ii nnaa IIII..©©ppoorrttsskkee ssuussrreettee PPoorreezznnee uupprraavvee nnaa nnaaËËiinn ddaa kkoorriissttee ddaannee ggoo--ddiiππnnjjeegg ooddmmoorraa..

NNaajjiinnttrriiggaannttnniijjee uu cciijjeelloommee sslluuËËaajjuu jjee-- kkoojjaa jjee ttoo ttaajjnnaa vveezzaa iizz--mmeeuu mmiinniissttrraa ffiinnaanncciijjaa,, rraavvnnaatteelljjaa PPoorreezznnee uupprraavvee ii SSiinnddiikkaattaaPPoorreezznnee uupprraavvee HHrrvvaattsskkee kkoojjaa jjee ddoovveellaa ddoo ttooggaa ddaa ssee ππppoorrttsskkiissuussrreettii PPoorreezznnee uupprraavvee uu cciijjeelloossttii ffiinnaanncciirraajjuu pprroorraaËËuunnsskkiimmssrreeddssttvviimmaa uu iizznnoossuu vveeÊÊeemm oodd ppoollaa mmiilliijjuunnaa kkuunnaa??

S

S


Opatija

GradonaËelnik Muzur“izgrauje” socijalnopartnerstvo!?

a vrijeme stanke, potkraj listopada, u 11 sati 35 djelat-nika Grada okupilo se na adresi Marπala Tita 6, Opati-ja, ali ne, kako bi to ime “druga” Tita moglo sugerirati, s

ciljem osnivanja partijske Êelije, veÊ sindikalnog organiziranja iudruæivanja u Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika i namjeπ-tenika Republike Hrvatske.

NovopeËeni Ëlanovi sindikata na osnivaËkoj skupπtini uteme-ljili su sindikalnu podruænicu Grada Opatije, kojoj su, osim Ëla-nova, nazoËili i æupanijska povjerenica SDLSN za Primorsko -goransku æupaniju SSllaavviiccaa JJuurraanniiÊÊ i pravnica Nezavisnih hrvat-skih sindikata NNaattaaππaa MMaallnnaarr.

MUZUR NAJAVLJUJE “ČISTKE”

Najviπe zasluga za osnivanje nove sindikalne podruæniceSDLSN ima gradonaËelnik Opatije AAmmiirr MMuuzzuurr koji je prije de-setak dana u “Novom listu” najavio “Ëistku” u gradskoj upravi ismanjenje plaÊa zaposlenih za desetak posto.

Smanjenje plaÊa Muzur je objasnio potrebom angaæiranjanovih ljudi na razvojnim projektima Grada Opatije, a u novins-kom Ëlanku zaposlenici su mogli proËitati kako u krojenju vlas-tite sudbine neÊe moÊi sudjelovati jer nisu sindikalno organizi-rani. Pa eto, nastavljajuÊi igru asocijacija s poËetka teksta,moæemo parafrazirati naslov romana GGaabbrriijjeellaa GGaarrcciijjee MMaarr--qquueessaa i reËi kako GradonaËelniku ima “tko da piπe” i zahvalitimu se na doprinosu u promicanju sindikalnog aktivizma.

OBJEKTI LOKALNIH POLITIČKIH ELITA

Na samoj se osnivaËkoj skupπtini moglo saznati da djelatni-ke najviπe smeta spoznaja da su za smanjenje plaÊa moralisaznali iz dnevnog tiska. Smanjenje plaÊe znatno bi osjetili dje-latnici srednje i niæe struËne spreme, koji i inaËe imaju maleplaÊe. U razgovoru je naglaπen velik raspon u plaÊama niæe ivisoke struËne spreme. Dio djelatnika smatra da plaÊe ne tre-ba smanjiti svima, nego predlaæu ujednaËavanje razlike izme-u plaÊa rukovodeÊeg kadra i “obiËnih djelatnika”. Takoer jenaglaπen problem neisplate prekovremenih a odraenih sati,jer pismeni nalog o odraivanju ne postoji “a poslovi su se mo-rali odraditi”.

Socijalni dijalog s gradonaËelnikom Muzurom u ime Ëetrde-setak (od 52 zaposlenika) sindikalno organiziranih djelatnikagradske uprave trebali bi voditi sindikalni povjerenik SlobodanJuriËiÊ i njegova zamjenica MMiirrttaa TToommuulliiÊÊ, uz podrπku povjere-niπtva podruænice koje, osim sindikalnog povjerenika i zamjeni-ce Ëine SSaaππaa DDuunnaattoovv, JJaassnnaa LLoovvrroovviiÊÊ -- KKiirriinnËËiiÊÊ, MMiirrkkoo SSuuππaa iVVjjeekkoossllaavv OOssoojjnnaakk.

»lanovi sindikata svjesni su kako ih oËekuje veliki posao idug put od izrade, dogovaranja i pregovaranja te potpisivanjakolektivnog ugovora, ali su spremni odraditi svoj dio posla i uzpodrπku struËne sluæbe Sindikata pokrenuti socijalni dijalog.

Stoga Êe novi sindikalni povjerenik ovih dana pokucati na vra-ta gradonaËelnika Muzura i upoznati ga s namjerom zaposleni-ka Gradske uprave da o svojoj sudbini odluËuju u sklopu demo-kratskih steËevina socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja.

BuduÊi da dijele æelju za prosperitetom Opatije kao hrvat-skog turistiËkog bisera, uËinit Êe sve kako bi i na podruËju so-cijalnog partnerstva i ureenja zaposleniËkih prava Opatija za-blistala u punom sjaju.

Za nadati se kako Êe opatijska priËa imati sretan zavrπetak.No, ona je upozorenje zaposlenicima lokalne samouprave dasvoj status trebaju utvrditi kolektivnim ugovorima, kako ne bi bi-li objekti lokalnih politiËkih elita.

Z

Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić razgovarao s predstavnicima Sindikata

Bez razgovoranema dogovora

Sindikatu dræavnih i lokalnih sluæbenika i namje-πtenika 13. listopada odræan je sastanak izmeu

predstavnika Grada Zagreba i Sindikata dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika RH, na kojemu je dogovorensadræaj i dinamika kolektivnih pregovora za zakljuËenjenovog kolektivnog ugovora za zaposlene u Gradskoj upraviGrada Zagreba.

GradonaËelnik Grada Zagreba MMiillaann BBaannddiiÊÊ istaknuo jekako je spremno prihvatio poziv Sindikata za pregovore onovom kolektivnom ugovoru jer “bez razgovora nemadogovora”, a on je itekako potreban izmeu socijalnih part-nera o Ëijoj suradnji ovisi uËinkovitost gradskih sluæbi i osig-uranje kvalitetnog administrativnog servisa za graanehrvatske metropole.

BandiÊ je joπ jednomnaglasio kako Gradskopoglavarstvo i gradskisluæbenici i namjeπtenicisjede na istoj grani i zatraæiood predstavnika Gradskogpoglavarstva koji sudjeluju upregovorima da u iduÊa dvatjedna, odnosno do 1. studenoga, s pregovaraËkim odboromSindikata “sjednu i pregovaraju dok se ne dogovore” ipripreme novi kolektivni ugovor za zaposlene u Gradskojupravi Grada Zagreba za potpisivanje.

ZagrebaËki gradonaËelnik je sklapanje kolektivnog ugovo-ra ocijenio prioritetnim, nakon Ëega treba otvoriti novi krugrazgovora, ovaj put oko naslijeenog duga prema gradskimsluæbenicima. BandiÊ smatra da se i ovo pitanje moæe rijeπitidogovorno, na obostrano zadovoljstvo dviju strana.

Predsjednik sindikata IIvviiccaa IIhhaass i sindikalni povjerenikzagrebaËke podruænice SDLSN IIvvaann KKaattaalleenniiÊÊ pozdravili sudugo oËekivani poËetak kolektivnih pregovora i grado-naËelnika BandiÊa ukratko upoznali sa sindikalnim prijedlo-gom novog kolektivnog ugovora, do Ëijeg sklapanja dosadnije doπlo iako su njegove odredbe u viπe navrata “bruπene”na sastancima pregovaraËkih odbora.

Sada, kada postoji i politiËka volja za zakljuËenje novogkolektivnog ugovora, koji bi pitanje plaÊa gradskih sluæbeni-ka trebao rijeπiti na naËin koji neÊe izazivati sudske spo-rove, nadamo se da Êe se pregovori uspjeπno okonËati udogovorenom roku, zakljuËio je Ihas.

U


usret predstavnika Sindikata dræavnih i lokalnih sluæbeni-ka i namjeπtenika Republike Hrvatske i krapinskoga gra-donaËelnika JJoossiippaa HHoorrvvaattaa, do kojega je doπlo na inici-

jativu glavnog vatrogasnog zapovjednika Dræavne uprave zazaπtitu i spaπavanje MMllaaddeennaa JJuurriinnee u ponedjeljak 24. listopada,na kojem su iznesena stajaliπta dviju strana glede provedbe pra-vomoÊne sudske presude kojom je utvrena obveza isplate840.000,00 kuna zaposlenicima JVP Grada Krapine zbog viπe-godiπnjeg nezakonitog umanjenja plaÊe, odræan je u negostolju-bivu ozraËju.

Naime, gradonaËelnik Horvat je sastanak, izgleda, shvatio kaopriliku da u pitanje dovede ispunjenje pravomoÊne sudske pre-sude, pa Ëak i da relativizira iznos dugovanja prema zaposleni-cima utvren u presudi. Otvorivπi sastanak na naËin koji je viπeliËio na informativni razgovor u policijskoj postaji, prvi Ëovjek Kra-pine poËeo je ispitivati predstavnike Sindikata o tome jesu liupoznati s pojedinim odlukama Upravnog vijeÊa JVP, dijelovimasudske presude, pa Ëak i disciplinskim prekrπajima pojedinih va-trogasaca za koje su oni odavna odgovarali.

SUPROTNO EUROPSKOME DUHU

Ovakvu je isljedniËku retoriku prekinuo predsjednik SDLSNIvica Ihas, upozorivπi gradonaËelnika na notornu Ëinjenicu pos-tojanja pravomoÊne sudske presude koja se odnosi na dugova-nje JVP, odnosno Grada kao njezina osnivaËa prema zaposleni-cima, te da se diskusija moæe voditi jedino u sklopu Ëinjenica ut-vrenih sudskom presudom.

Dodao je kako je na sastanku predstavnika Sindikata i Minis-tarstva financija utvrena obveza jedinica lokalne samouprave,kao osnivaËa JVP, da osiguraju financijska sredstava po pravo-

moÊnim sudskim presudama, ko-ja zatim mogu potraæivati od Mi-nistarstva financija.

Meutim, gradonaËelnik Horvatuporno je pokuπavao u pitanjedovesti iznos duga prema vatro-gascima, a time i samu sudskupresudu, najavivπi reviziju dugovanja, te konaËno predloæivπi iz-nos od 400.000,00 kuna kao ponudu Grada oko koje bi se dvijestrane trebale nagoditi.

Sindikalna strana ponudu je primila na znanje i obeÊala grado-naËelniku dostaviti odgovor u pisanome obliku, πto je, u meuv-remenu, i uËinjeno. Djelatnici su gradonaËelnika obavijestili ospremnosti na isplatu punog iznosa utvrenog u sudskom sporuod 840.000,00 kuna, ali u tri obroka, koji bi se, zbog uvaæavanjaobjektivnih teπkoÊa pri isplati dosuenog iznosa, otegli na tri pro-raËunske godine. Prvi obrok od 35 posto iznosa dospio bi na na-platu do 31. prosinca 2005. godine, drugi obrok od 35 posto iz-nosa do 30. lipnja 2006. godine, a treÊi i posljednji obrok od 30posto do 31. sijeËnja 2007. godine.

Ukoliko gradonaËelnik prihvati predloæenu dinamiku, a o iznosuzaposlenici JVP nisu spremni razgovarati nakon dugogodiπnjegsuenja i pokuπaja da se problem rijeπi dijalogom, dvije strane Êeo svemu zakljuËiti sporazum ili Êe Gradsko poglavarstvo o ovomedonijeti odgovarajuÊu odluku.

U protivnom Êe uslijediti ovrha i blokada raËuna JVP, te spuπ-tanje zaπtite od poæara na razinu dobrovoljnih vatrogasnih druπ-tava. Ako je to politika novog krapinskog poglavarstva onda semoæe konstatirati kako bjeæanje od sudskim putem utvrene od-govornosti nije u europskom duhu sluæbene hrvatske politike.

S

VATROGASCI KRAPINSKOME GRADONAČELNIKU JOSIPU HORVATU DOSTAVILI PRIJEDLOG NAGODBE O ISPLATI DUGA ZAPOSLENIMA

Negostoljubivo ozraËje NNeeppoojjmmlljjiivvoo - gradonaËelnik se ponaπao poput policijskoga isljednika

redstavnici Sindikata dræavnih i lokalnihsluæbenika i namjeπtenika, Odbora pro-

fesionalnih vatrogasaca, nedavno su ugostilikolege iz Nezavisnog sindikata maarskih pro-fesionalnih vatrogasaca.

Razlog posjetu je zamolba maarskih sindi-kalista za solidarnu potporu zbog smanjenjavelikog mjeseËnog fonda radnih sati maarskihvatrogasaca od 240-264 sati.

Tako visok broj odraenih radnih sati neodraæava se i u odgovarajuÊim plaÊama vatro-gasaca, koje iznose tek 350-450 eura, od ËegaznaËajan dio otpada na razne dodatke.

Zbog nemoguÊnosti da kroz socijalni dijalogs maarskom vladom rijeπe svoj problem, od-luËili su se obratiti za pomoÊ Europskom parla-mentu od kojega Êe zatraæiti da utjeËe na ma-arsku vladu kako bi provela direktive EU koje

se odnose na smanjenje radnog vremena.Na put prema Bruxellesu sindikalni

predstavnici maarskih vatrogasaca krenuli sutrima rutama i na svome Êe putu nastojati pri-dobiti podrπku kolega u dræavama kojima ÊeproÊi, pa su tako doπli i u Hrvatsku.

U Zagrebu je odræana tiskovna konferencijana kojoj su predstavnici Nezavisnog sindikatamaaraskih profesionalnih vatrogasaca ukrat-ko obrazloæili svoje zahtjeve i zahvalili se nasolidarnoj potpori koju su im pruæili hrvatski va-trogasci, Ëlanovi SDLSN.

Tom je prigodom predsjednik Odbora profe-sionalnih vatrogasaca SDLSN MMllaaddeenn MMaaggddiiÊÊpotpisao pismo potpore zahtjevu maarskihvatrogasaca i naglasio kako hrvatski vatrogas-ci, bez obzira na Ëinjenicu πto Hrvatska joπ nijeËlanica EU, imaju mjeseËni fond od 168 do184

radnih sati, πto mogu zahvaliti upravo svojimsindikalnim predstavnicima, ali i stupnju socijal-nog dijaloga u Hrvatskoj.

SDLSN na potporu maarskim kolegamaobvezuje i sporazum o suradnji izmeu dvajusindikata koji su SDLSN i NSMPV potpisali usvibju ove godine, rekao je MagdiÊ.

Nakon tiskovne konferencije Maari su pos-jetili Javnu vatrogasnu postrojbu u Karlovcu iupoznali se s uvjetima rada i postignuÊima hr-vatskih vatrogasaca.

SOLIDARNA POTPORA MA–ARSKIM VATROGASCIMA

P


Sindikati ne bi trebali biti izvan sus-tava MUP-a, veÊ bi se trebali maksi-malno ukljuËiti u rad policije, jer sa-mo zajedniËki moæemo raditi za do-brobit svakog pojedinog policajca,kazao je ministar IIvviiccaa KKiirriinn na po-Ëetku redovnog sastanka, 14. listo-pada, sa svim predstavnicima sindi-kata koji djeluju u MUP-u.

Predloæio je, a sindikalni predstav-nici sloæili se, kako se svi problemikoji nastaju trebaju rijeπiti dijalogom idogovorom, a ne meusobnim pre-pucavanjima preko medija.

POŠTIVANJE KOLEKTIVNOG

UGOVORA

Na sastanku su najavljeni neki pri-oriteti. Tako je ministar Kirin najavio

kako Êe, πto se novËanih ulaganja ti-Ëe, u iduÊemu razdoblju prioritet bitiulaganje u materijalno-tehniËka sred-stava za policiju, πto ukljuËuje obno-

vu postojeÊeg naoruæanja, nabavunovih vozila i zaπtitnih prsluka i dr., anakon toga Êe se poduzeti konkretnikoraci koji Êe za cilj imati poveÊanjestandarda policijskih sluæbenika.

Predstavnici sindikata su, kao je-dan od problema, istaknuli potrebuda se unutar MUP-a odrede osobekoje mogu biti u stalnom kontaktu sasindikatima s Ëim su se predstavniciMUP-a suglasili.

Takoer, skrenuli su pozornost napoπtivanje kolektivnog ugovora, po-sebice u onome dijelu koji se odnosina obavjeπtavanja sindikata o bitnimstvarima koje su od interesa za Ëla-nove sindikata. Ministar je kazao ka-ko se kolektivni ugovor poπtuje u ci-jelosti i tako Êe biti i u buduÊe.

Meutim, ministar Kirin upozorio jekako uz ta prava moraju iÊi i odgo-vornosti. Od sindikata je zatraæiopotporu u obraËunu s onima koji svo-jim djelima blate odoru koju nose.

Ministar je iskoristio priliku za naja-vu kako Êe MUP vrlo skoro pripremitijasan sustav napredovanja u policiji ukojemu Êe oni koji viπe rade i koji seposebno istiËu, bræe napredovati i zasvoj trud biti adekvatno plaÊeni.

Na kraju, dogovoreno je da Êe u iz-radama svih iduÊih zakonskih i pod-zakonskih akata sudjelovati i sindi-kati.

Obljetnica poljske Solidarnosti

U Gdanjsku, na proslavi 25. obljetnice legen-darne poljske sindikalne srediπnjice NSZZ “So-lidarnoπÊ”, po pozivu, meu gostima i uzvanici-ma, kao jedini predstavnik hrvatskih sindikata,bio je KKrreeππiimmiirr SSeevveerr, predsjednik NHS-a.

SveËani, 18. kongres i dogaanja oko njega,obiljeæja NSZZ “SolidarnoπÊ”, gotovo na sva-kom koraku sveËarski okiÊenog, ponosnog Gdanjska pokazuju kako i danas,u suvremenoj Poljskoj, taj simbol “SolidarnoπÊ” i dalje æivi.

Teπko je pronaÊi bilo koga tko se pri spomenu Poljske neÊe gotovo auto-matski prisjetiti legendarne sindikalne udruge iz 80-tih godina proπloga stolje-Êa i njezine uloge u stvaranju nove, od partijskog jednoumlja slobodne Polj-ske. Tijekom godina bila je simbol borbe poljskoga radniπtva za solidarnost,slobodu i socijalnu pravdu. Bilo je to vrijeme kada su u poljskom narodu suæ-ivjele krilatice. “Nema dostojanstva bez “SolidarnoπÊi”. Nema slobode bez“SolidarnoπÊi”. Nema solidarnosti bez “SolidarnoπÊi”. Uz asocijacije na NSZZ“SolidarnoπÊ” svakako ide i lik njezina legendarnog sindikalnog voe, LLeecchhaaWWaalleessee..

-Susret sa Lechom Walesom i mnogim drugima svakako je poseban doga-aj. Predati im darove i uputiti iskrene Ëestitke u ime Nezavisnih hrvatskih sindi-kata i udruæenih sindikata, bila je posebna Ëast i zadovoljstvo - kaæe Sever.

MMIINNIISSTTAARR KKIIRRIINN SSAA SSIINNDDIIKKAALLIISSTTIIMMAA

ZAJEDNI»KI ZA DOBROBITSVAKOGA POLICAJCA

SINDIKALNI JUBILEJI


Loπa vijest preduvjet za interes novinara!?SDLSN pravodobno je obavijestio MUP i Dræavno odvjetniπtvo

o onoj novinarskoj kako je najbolja vijest loπa vijest, poËetkomlistopada u elektronskim medijima i tisku SDLSN je “zavrijedio”svojih pet minuta medijske pozornosti na naËin koji nije æelio,

niti traæio.Povod je, na æalost, kriminal i to sa sindikalnim predznakom. JJaass--

nnaa MMaarriiÊÊ, bivπa sindikalna povjerenica SDLSN-a u podruænici Trgo-vaËkoga suda u Zagrebu, koja je nakon razrjeπenja sa duænosti sin-dikalne povjerenice osnovala Sindikat pravosua, uprave i lokalnesamouprave (SPULS), uhiÊena je zbog sumnje da je oπtetila viπe ba-naka i tvrtki za oko 7,5 milijuna kuna na ime podignutih kredita i ro-be, koji nikad nisu plaÊeni.

Ne mogavπi uÊi u trag Ëlanovima SPULS-a i suoËeni sa πutnjomUdruge radniËkih sindikata Hrvatske Ëiji je SPULS bio Ëlan ili kandi-dat za Ëlanstvo, a buduÊi da Jasni MariÊ, iz razumljivih razloga, u prit-voru nije bilo omoguÊeno davati izjave novinarima, oni su se obratiliSDLSN-u.

Predsjednik sindikata Ivica Ihas ogradio se od “sindikalnog podu-zetniπtva” Jasne MariÊ i posebno istaknuo Ëinjenicu da su krediti i ro-ba podizani u ime SPULS-a, te da je naπ Sindikat, nakon πto su muse poËele obraÊati pravne osobe koje nisu mogle naplatiti svoja po-traæivanja, o svemu obavijestio MUP i Dræavno odvjetniπtvo.

SSDDLLSSNN iimmaa ddookkaazzee©to se tiËe Dræavnoga odvjetniπtva SDLSN ima dokaze, dopis od

14. veljaËe 2003. godine, a πto se tiËe MUP- a samo rijeË kako je usjediπtu Sindikata o sluËaju Jasne MariÊ s predstavnicima Sindikata

razgovarao naËelnik MUP-a AAnnttee DDeelliippeettaarr.Na æalost, MUP je demantirao navode Sindikata

da je bio upozoren na aktivnosti Jasne MariÊ i navo-di kako su za njezine prijevare saznali tek nakon πtoim se obratio predstavnik jedne oπteÊene tvrtke.

Sindikat se tako naπao u poziciji iznoπenja neisti-na, pa javnost moæe steÊi dojam kako se u tomsmislu Sindikat pokuπava “oprati” od odgovornostiza kriminal s kojim nema nikakve veze.

Na kraju, gorËinu izaziva Ëinjenica da se dræavnisluæbenici i namjeπtenici i njihovi sindikati u mediji-ma mogu naÊi tek ako se neπto zlo ili loπe dogodi.Ubijeni policajci, guæve na granici, kriminal pod krin-kom sindikata ili naprosto “lijenost, nerad i nestruË-nost birokracije” jedini su preduvjet da se javnostipruæi informacija o segmentu druπtva u kojemu radeneËije æene i muæevi, majke i oËevi, braÊa i sestre,roaci i prijatelji, a koji u veÊoj ili manjoj mjeri dijelesivu svakodnevnicu s drugim zaposlenim graani-ma u Hrvatskoj.

ProËitajte stoga πto se i kako pisalo o gi MariÊ ipokuπajte to usporediti s napisima koji se mogu pro-Ëitati u medijima kad Sindikat ukazuje na stanje udræavnoj upravi, male plaÊe zaposlenika ili nezako-nito postupanje pojedinih Ëelnika.

Pokuπajte to usporediti i s “kriminalom” koji supoËinili dræavni duænosnici koji su potpisivali ili ot-kazivali kolektivne ugovore i svojim lakonskim od-lukama prouzroËili milijarde kuna πtete svima gra-anima Hrvatske koji su porezni obveznici. Njiho-va se imena znaju, ali se njihova odgovornost vje-rojatno nikad neÊe utvrditi, a za svoje Êe “zaslu-ge” biti nagraeni novim, javnosti manje izloæenimpoloæajima. Kad se rulet vlasti ponovno okrenemoæda Êe opet biti u prilici napraviti neku novu πtetu za dobrosvih nas.

hiÊena je JJaassnnaa MMaarriiÊÊ, predsjednica Sindikata pravosua,uprave i lokalne samouprave, za koji se u priruËniku Hrvat-

ska 2005. navodi da je Ëlan Udruge radniËkih sindikata Hrvatske.Ne radi se o represiji hrvatskih vlasti prema sindikatima, veÊ

o najobiËnijem kriminalu kojem je “sindikalka” Jasna, izgleda,bila sklona.

Moæda je upravo njezina sklonost mutnim poslovima i bilapresudna za izlazak iz SDLSN-a u kojemu je bila, prije pet go-dina, sindikalna povjerenica TrgovaËkog suda u Zagrebu irazlog osnivanju sindikata zvuËna imena, malobrojnog Ëlan-stva i sumnjivog ugleda - Sindikata pravosua, uprave i lokal-ne samouprave (SPULS).

Ubrzo nakon osnivanja SPULS-a u Sindikat su poËele stiza-ti opomene zbog neplaÊenih kredita navodnih zaposlenikaSPULS-a, o Ëemu je SDLSN u nekoliko navrata obavijestio iDræavno odvjetniπtvo.

U proteklih nekoliko godina gotovo da nije bilo tjedna, a dase Sindikatu nije obratila neka tvrtka kod koje je predsjednica

SPULS-a Jasna MariÊ naruËila robu πirokenamjene, od prπuta do prijenosnih raËuna-la. Oni koji su se pravodobno obratili, bilisu upozoreni kako je rijeË o sumnjivim i ris-kantnim poslovnim dogaajima, ali neki surobu isporuËili, pa smo ih samo mogli uputiti na inspektoricuIII. Policijske postaje u Zagrebu, s kojom smo veÊ ranije podi-jelili saznanja o aktivnostima Jasne MariÊ.

Na æalost, ovakvi “sindikalni aktivisti”, osim materijalne πtetekoju nanose svojim kriminalnim postupcima, bacaju ruænosvjetlo na sve one koji u svom sindikalnom radu promiËu de-mokratske vrijednosti socijalnog dijaloga i partnerstva.

Istodobno, to je i upozorenje zaposlenicima koji su Ëlanovisindikata ili Êe to moæda tek postati, da ne nasjedaju siren-skom zovu novopeËenih sindikalnih Ëelnika koji nude brda idoline preko noÊi, garnirane s ponudama koje obeÊavaju brzui laku materijalnu dobit.

SSiinniiππaa KKuuhhaarr

MEDIJI

UhiÊena Jasna MariÊBila je maπtovita u narudæbama - od prπuta do prijenosnih raËunala

U

P

Dobro raspoloæeno druπtvo, njih 69, okupilose prohladne rujanske veËeri na osjeËkome Zri-njevcu, odakle se autobusom krenulo put Ve-necije, a u venecijansku luku stigli smo drugo ju-tro u 11,00 sati.

Brod dugaËak 200 i πirok 26 metara, a visokkao osmerokatnica, ulijevao je povjerenje i naj-plaπljivijima. U njegovu “utrobu” stane 180 auto-busa i 680 osobnih vozila, a putnika na brod -1500!

Pri odlasku u 14,00 sati s luksuznog broda po-sebno je bio dojmljiv pogled na Veneciju sa pu-Ëine. Nakon trideset sati plovidbe i prijeenih1500 kilometara, stigli smo do Patrasa, gdje smo napus-tili brod i autobusom nastavili voænju do hotela.

TreÊega dana impresivnoga putovanja obiπli smo pro-roËiπte Delfe i razgledali Apolonov hram, a predveËer sti-

glo smo u Atenu.IduÊi je dan protekao u upoznavanju s antiËkim zna-

menitostima grËke metropole (prvi olimpijski stadion nakojemu se pali olimpijska baklja, grob neznanog junaka,Akropola, Partenon...). Zatim i luka Pirej i veËera uz si-rtaki, buzuki i grËki folklor. Peti dan proveli smo na Gli-fadi u cjelodnevnu kupanju u vruÊem Egejskom moru.Odvezli smo se i do rta Sounion, najjuænije toËke Bal-kanskog poluotoka, te do Posejdonovog hrama, gdje je,prema vjerovanju, Egej okonËao æivot bacivπi se u mo-re. ©estoga dana - Peloponez, Korintski kanal, pa nas-tavak puta prema Patrasu.

Nakon prijeenih 1300 kilometara kopnom, ponovnose ukrcavamo na brod, te dvije noÊi i dan putujemo doVenecije.

Darko Lesar

Nakladnik:Sindikat dræavnih i lokalnih sluæbenika

i namjeπtenika Republike Hrvatske

Za nakladnika:Ivica Ihas, predsjednik Sindikata

Adresa uredniπtva:Zagreb, Trg kralja Petra Kreπimira IV. br. 2

Tel: 01/46 28 200, 46 55 111/171Fax: 01/46 28 218, 46 55 092

E-mail: [email protected]

GrafiËka priprema: Grafem d.o.o. ZagrebTisak: Tiskara PetraviÊ, Strmec

IZLET »LANOVA SINDIKALNE PODRUÆNICE OP∆INSKOGA SUDA U OSIJEKU

BRODOM ODVENECIJE...

...DO GR»KE

Documents

Sindikalni LIST NE HVALI SE DANOM SUTRA©NJIM JER NE ZNA