Udruga Sindikat Biciklista

info@sindikatbiciklista.hr

Vladimir Halgota, 091 510 6955

Zagreb, 24.12.2014.

MINISTARSTVO POMORSTVA,

PROMETA I INFRASTRUKTURE

Prisavlje 14, 10000 Zagreb

Predmet: Prijedlozi i primjedbe u postupku javnog savjetovanja na Nacrt prijedloga pravilnika o uvjetima za projektiranje i izgradnju biciklistike infrastrukture na cestama

Potovani,

Sukladno smjernicama za iznoenje prijedloga, kritika i primjedbi na Pravilnik, uz Obrazac registra sudionika i Obrazac primjedbi aljemo vam priloene prijedloge za izmjenu i dopunu.

Predloeni naslov: PRAVILNIK O UVJETIMA ZA PROJEKTIRANJE I IZGRADNJU BICIKLISTIKE PROMETNE INFRASTRUKTURE.

Naslov pravilnika predlaemo djelomino promijeniti iz "biciklistike infrastrukture na cestama" u "biciklistike prometne infrastrukture". Naime, biciklistiku infrastrukturu u smislu ovog pravilnika ine biciklistike prometne povrine (biciklistike trake i staze), prometna signalizacija i oprema, parkiraline povrine i sustavi i spremita za pohranu bicikala, dakle njime se oito obuhvaa ira materija od samo biciklistike infrastrukture na cestama. Osim toga, biciklistike staze same po sebi mogu biti izgraene uz ceste, ali i posve odvojeno od njih. Predlaemo da se nazivu doda opis "prometne" da bi se razlikovalo od rekreativne biciklistike infrastrukture (biciklistiki i skate parkovi i poligoni, staze u prirodi, krune piste i sl.). Takoer, ovakav naziv naglaava i biciklistiki promet kao jedan od prihvaenih vidova prometa.

I. OPE ODREDBE

lanak 1.

Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti za projektiranje i izgradnju biciklistike prometne infrastrukture infrastrukture na cestama, prometna signalizacija i oprema, parkiraline povrine i sustavi i spremita za pohranu bicikala

Obrazloenje u prvom dijelu isto kao za izmjenu naziva pravilnika. Dodaje se dio opisa sadraja pravilnika sukladno tekstu iz samog obrazloenja o razlozima donoenju pravilnika na stranicama MPPI.

lanak 3.

lanak 3 je potrebno dopuniti konkretnijim opisima i mjerljivim pokazateljima (primjeri u stavkama 2 i 3).

Planiranjem, projektiranjem i graenjem biciklistike infrastrukture potrebno je osigurati:

1. Sigurnost prometovanja;

2. Cjelovitost mree; Povezanost i cjelovitost mree biciklistikih prometnih povrina kroz povezivanje s ostatkom okolne prometne infrastrukture i ukljuivanje u mreu glavnih biciklistikih pravaca

3. Izravnost putovanja kroz omoguavanje direktne veze do odredita izbjegavanjem obilaznih pravaca kao i smanjenjem nepotrebnog ekanja; pokazatelji izravnosti su faktor zaobilaska od toke polaska do odredita kao i broj zaustavljanja po kilometru (npr. broj krianja na kojima biciklist nema prednost)

4. Udobnost prometnih povrina kroz izmjetanje barijera poput stupova i rubnjaka, osiguranjem visoke kvalitete podloge na kojoj se nee zadravati voda, jasnoom signalizacije, omoguavanjem ienja snijega i slino

5. Voenje kroz zanimljiv i privlaan okoli zanimljivu i privlanu okolinu.

lanak 4.

Biciklistika traka se izvodi na cestama na kojima brzina kretanja motornih vozila ne prelazi 50 km/h.

Obrazloenje: Ova odredba naizgled djeluje kao opravdana briga za sigurnost vozaa bicikala na otvorenim cestama s veom doputenom brzinom od 50 km/h te je djelomino u skladu s inozemnim praksama. Ipak, realnost u Hrvatskoj je da brojne meugradske prometnice poput dravnih i

upanijskih cesta nemaju nikakvu biciklistiku infrastrukturu niti nogostupe, a ipak imaju odreene razine lokalnog i turistikog biciklistikog prometa (npr. "Stara karlovaka"). U svrhu omoguavanja da se postojee lokalne bicikliste koji koriste takve ceste barem minimalno zatiti od prometovanja na kolnicima za mjeoviti promet i ogranienjima brzine esto i preko 70 km/h, smatramo ovakvu odredbu tetnom. Na takvim prometnicama je mnogo lake napraviti proirenje kolnika i izgradnju biciklistikih traka nego ekati "bolja vremena" za izdvajanje vee povrine i izgradnju skupljih biciklistikih staza odvojenih rubnjacima ili zelenom povrinom. U sluaju mogunosti izbora, jasno da se treba odluiti za kvalitetnije rjeenje u obliku biciklistikih staza, ali smatramo tetnim da se ovakvom odredbom onemogui vrlo korisno i jednostavno proirenje kolnika za izgradnju biciklistikih traka unato veem ogranienju brzine od 50 km/h. Zato predlaemo brisanje ovog stavka.

Osim toga, ovkav stavak bi radi jasnoe i preglednosti pravilnika trebao stajati meu lancima koji opisuju kriterije za izbor biciklistike povrine i nain njihove izvedbe.

lanak 5.

Biciklistika staza je prometna povrina namijenjena za promet bicikala, izgraena odvojeno od kolnika, oznaena odgovarajuom prometnom signalizacijom (slika 2.).

Drugi od tri grafika priloga u "Slici 2" zapravo je potpuna kopija biciklistiko-pjeake staze na "slici 3" u lanku 6. Da bi se iste razlikovale potrebno ih je razliito i vizualno definirati. Predlaemo brisanje ove slike.

Umjesto ove, predlaemo skicu biciklistike staze koja e jasno vizualizirati visinsko odvajanje biciklistike staze od kolnika kao i od pjeake povrine. Primjer takve skice dajemo ovdje (preuzeto iz prirunika grada Nantesa), no predlaemo izradu nove verzije koja e biti stilom ujednaena kao ostale skice u ovom pravilniku.

Nadalje, u lanku 5. prve dvije skice na "Slici 2" imaju ucrtane kote (0,75 m) za zatitnu irinu u odnosu spram kolnika. Kako se kasnije u pravilniku i naim komentarima spominju razliiti iznosi, predlaemo da na skici bude ucrtana varijabilna kota s oznakom 0,30-0,75 m.

Biciklistika staza izvodi se, u odnosu na kolnik, kao jednosmjerna (s obje strane kolnika) ili dvosmjerna (s jedne strane kolnika).

Obrazloenje: Ovu odredbu predlaemo brisati na ovom mjestu, budui da se ta tematika kasnije podrobnije ureuje lankom 18.

lanak 6.

Biciklistiko - pjeaka povrina uz kolnik namijenjena je za kretanje bicikala i pjeaka, gdje svaka nije staza zasebno obiljeena

Obrazloenje: Preporuamo brisati ovaj lanak i samu predloenu kategoriju "pjeako-biciklistike staze". Biciklistika staza definirana je kao povrina fiziki odvojena od kolnika. Samom definicijom biciklistike staze se doputa da bude izvedena uz pjeake povrine ili posve odvojene od njih. Ako se ovaj lanak zadrava u finalnoj verziji potrebna je jasna i nedvosmislena razlika u definiranju i projektiranju biciklistike staze u odnosu na pjeako-biciklistike staze. Takoer, ova vrsta staze nije kategorizirana u lanku 2 ovog pravilnika.

Ove staze izvode se s niveletom povienom u odnosu na kolnik.

Obrazloenje: Ovu odredbu treba prebaciti u lanak kasnije (usp. lanak 22 za biciklistiku stazu).

III. IZBOR VRSTE BICIKLISTIKE PROMETNE POVRINE

lanak 7.

Izbor vrste biciklistike prometne povrine vri se na osnovu brzine kretanja motornih vozila V85% i vrnog prometa biciklista motornih vozila uz biciklistiku infrastrukturu, prema dijagramu na slici 4.

Obrazloenje: U ovom lanku je oigledna ogromna pogreka u prijevodu koja drastino odstupa od izvornog znaenja. Navedeni dijagram je preuzet iz slovenskih "Smjernica za projektiranje biciklistikih povrina" odnosno njemakih prirunika za projektiranje biciklistike prometne infrastrukture. U originalu se jasno istie da izbor vrste biciklistike prometne povrine ovisi o koliini i brzini motornog prometa, a ne o koliini prometa biciklista. Ovako napisana odredba kakva sada stoji u prijedlogu MPPI-a trajno bi usporila ili ak onemoguila izgradnju biciklistikih staza i traka na prometnicama s vrlo visokim koliinama motornog prometa, to je potpuno suprotno od izvornog smisla ovog dijagrama. Smatramo izuzetno vanim ispravak ove pogreke u prijevodu i prilagoavanju inozemnih propisa. Sam izbor biciklistike prometne povrine dakle mora ovisiti o okolnom motornom prometu u vrnom satu ili openito prema PGDP u drugaijem grafu.

Slovenski original ("Navodila za nartovanje kolesarskih povrin" 2012):

Osim ovog grafa, postoji i slian u engleskom dokumentu London Cycling Design Standards kakav se takoer moe preuzeti i prilagoditi naem kontekstu. Prednost ovog grafa je naglaavanje mogunosti

i uinkovitosti mjera za usporavanje odnosno smirivanje prometa, ime se uklanja potreba za izgradnju odvojenih biciklistikih povrina.

Prilaemo jo jedan grafiki prilog koji konkretnije objanjava izbor vrste biciklistike povrine (preuzet iz europskih Presto smjernica, odnosno nizozemskog Crow-a), koji se takoer moe prilagoditi domaem kontekstu:

lanak 8.

Ako biciklistika ruta mora slijediti trasu ceste, na postojeem kolniku moe se uspostaviti biciklistika traka samo ako je osigurana dovoljna prolazna irina za promet motornih vozila i biciklista.

Izmjena lanka: Ako biciklistika ruta slijedi trasu prometnice, mora se osigurati kontinuitet jasnog i sigurnog voenja biciklistikog prometa izgradnjom biciklistike staze, proirenjem kolnika za uspostavljanje biciklistike trake, prenamjenom prometne trake za motorna vozila odnosno parkirnih povrina, preusmjeravanjem dijela motornog prometa, smanjenjem dozvoljene brzine motornog prometa ili drugim mjerama.

Obrazloenje: Izvorni prijedlog lanka 8 ograniavao je mogunost jasnog i sigurnog voenja biciklistikog prometa u zavisnosti od zateenih irina postojeeg kolnika i traka za motorni promet. Time bi se usporilo i onemoguilo graenje biciklistikih povrina ako bi to znailo suavanje prometnih traka na kolniku ili proirenje kolnika za izgradnju biciklistikih traka, to je posve neprihvatljivo iz gledita sigurnosti prometovanja. Takoer, u izvornom prijedlogu nije definirano to je to "dovoljna" prolazna irina za promet motornih vozila i biciklista.

lanak 9.

Biciklistiki promet vodi se zajedno s prometom motornih vozila na istoj prometnoj povrini (cesti) kad, zbog prostornih ili drugih razloga, nije mogue izvesti samostalnu biciklistiku prometnu povrinu.

Takvi se sluajevi primjenjuju na cestama s manjim prometnim optereenjem motornog prometa i manjim udjelom tekih teretnih vozila (manje od 10% udjela), cestama s malim uzdunim nagibom, na prometnicama s ogranienjem brzine do 30 km/h i u zonama smirenog prometa.

Obrazloenje: Gornji stavak mijenja se i nadopunjuje. Biciklistiki promet je takoer promet, dakle "prometno optereenje" je neprecizan izraz u ovom kontekstu. Dodaju se podrobnije odredbe za definiranje graninog udjela tekih teretnih vozila te za ukljuivanje zona 30 u podruja na kojima u pravilu nije neophodno graditi odvojene biciklistike povrine. Ceste, odnosno povrine sa zajednikim prometom motornih vozila i bicikala moraju biti propisno obiljeene vertikalnom i horizontalnom prometnom signalizacijom. U nastavku navodimo neke od mogunosti zajednikog voenja biciklistikog i motornog prometa na ulicama s manjim optereenjem motornog prometa, kakve takoer treba predvidjeti ovim pravilnikom. (Preuzeto iz smjernica grada Nantesa.)

IV. DIMENZIONIRANJE BICIKLISTIKIH PROMETNIH POVRINA

Prometni i slobodni profil

lanak 10.

Dimenzije biciklistikih prometnih povrina odreene su irinom bicikla (B), manevarskim prostorom bicikla (MP) i zatitnom irinom (Z).

Dodaju se konkretnije odredbe: irina bicikla (B) iznosi 80 cm, manevarski prostor (MP) sa svake strane iznosi minimalno po 20 cm. U irinu MP ne ulazi rubna crta niti rubni kamen. Zatitna irina (Z) u odnosu na barijere uz slobodni profil iznosi najmanje 30 cm, a uz barijere vie od 80 cm preporua se Z od 50 i vie cm.

Predvien ukupni profil biciklistikih prometnih povrina mora biti raspoloiv cijelom duinom prometnice i ne smije biti ugroen suenjima, preprekama, terasama kafia, parkiranim vozilima, kioscima, stupovima i slino.

Obrazloenje: S obzirom da se za projektiranje cestovnih povrina, raskra i zavoja kao osnova koriste referentna vozila poput autobusa ili kamiona s prikolicom, a ne obian automobil, potrebno je da se za dimenzioniranje biciklistikih prometnih povrina kao referentno vozilo ne uzima obian bicikl minimalnih dimenzija. injenica je da je Zakonom o sigurnosti prometa na cestama doputena irina tereta na biciklu 50 centimetara sa svake strane, a zakonski doputena irina prikolice za bicikl je 80 centimetara. Smatramo zato nunim da se radi mogunosti manevriranja teretnim biciklom i/ili prikolicom za bicikl mora osigurati upotrebljiva vozna povrina (B + MP) koja mora biti iroka najmanje 1,20 m na ravnom dijelu.

Na zavojima se irina biciklistikih prometnih povrina treba poveavati sukladno pravilima cestogradnje i projektnoj brzini od 20 km/h, a ovaj Pravilnik treba u tom smislu konkretno nadopuniti detaljnijim izraunima i skicama.

Najvea doputena duljina bicikla nije zakonski propisana, no predlaemo da se kao referentnu duljinu bicikla uzme 3 metra za bicikl s prikolicom, odnosno 2,5 metara za tandem bicikl.

Primjer iz prirunika Walesa:

Takoer, u pravilnik treba dodati sliku koja prikazuje irinu teretnog bicikla, primjerice:

Biciklistika traka

lanak 11.

Biciklistika traka na dvosmjernim cestama izvodi se, preporuljivo, kao jednosmjerna s obje strane kolnika, a moe se izvoditi i kao dvosmjerna jednostrana.

lanak 12.

irina biciklistike trake odreuje se prema tablici 1.:

Predlae se izmjena predloenih irina (m):

Optimalna 1,60 / Minimalna 1,20

Za dvosmjerne biciklistike trake: 2,50 / 2,00

Obrazloenje:

U prijedlogu Pravilnika nije predviena dvosmjerna biciklistika traka, a one u stvarnosti postoje i dokazano slue svrsi pa ih je potrebno uvrstiti u Pravilnik za budue primjene.

lanak 15.

Minimalni razmak prometnog profila biciklistike trake od trake za uzduno parkiranje vozila iznosi 0,75 m (slika 10.).

Iznimno, minimalni razmak moe biti suen na najmanje 0,3 m u sluaju biciklistike trake koja je poloena u suprotnom smjeru u odnosu na uzduno parkirana vozila.

Minimalni razmak prometnog profila biciklistike trake od povrine za koso ili okomito parkiranje vozila iznosi 0,5 metara.

Obrazloenje: U prijedlogu pravilnika nisu primjereno obraene sve situacije niti su predviene potrebne zatitne irine.

Biciklistika staza

lanak 16.

Biciklistika staza se izvodi odvojeno od prometnih povrina za motorna vozila.

Brie se. Nepotrebno ponavljanje same definicije biciklistike staze.

irina jednog prometnog traka za bicikliste je 1,0 m.

Brie se. Nepotrebno navoenje odredbe koja je podrobnije ureena lankom 19.

Biciklistike staze smiju se izvesti uz prometne trakove za motorni promet, ali samo ako su denivelirane rubnjakom i na sigurnosnoj udaljenosti od najmanje 0,75 m od ruba prometnog profila.

Brie se. Nepotrebno se ponavlja definicija biciklistike staze. Zatitne udaljenosti se ponovno obrauju u lanku 20. i preporuuje se radi preglednosti navoenje svih odrednica u navedenom lanku.

Kada se biciklistika staza izvodi uz javnu pjeaku povrinu, potrebno je izvesti razgranienje od javne pjeake povrine denivelacijom od najmanje 3 cm, zelenom povrinom, tipskim elementom ili sl.

Dodaje se stavak: Zbog sigurnosti biciklista u sluaju zaprijeenosti biciklistike staze, uzduni rubni kamen prema pjeakoj povrini treba biti izveden ukoeno, a ne okomito.

Naprijed navedeno primjenjuje se kod izgradnje novih prometnica i biciklistikih staza.

Brie se. Odredbe o primjeni i razdoblju za prilagodbu zateenog stanja navode se u kasnijem lanku i vrijede za cijeli pravilnik, a ne samo jedan lanak.

U podruju raskrija, prijelaza biciklistike staze na povrinu za mjeoviti promet, u podruju autobusnih stajalita i biciklistikih prijelaza prijelaza biciklistike staze preko kolnika, prometna povrina biciklistike staze ili trake mora se obojiti crvenom bojom.

Dodaju se odredbe: Biciklistika staza mora se voditi u kontinuitetu i bez prekida. Prijelaz izmeu biciklistike trake ili povrine za mjeoviti promet i poetka ili zavretka biciklistike staze mora biti izveden bez ometanja i usporavanja biciklistikog prometa.

Biciklistika staza mora voditi u kontinuitetu s oznaenim prijelazima preko svih kolnika na krianjima i potpuno uputenim rubnjacima.

Semaforska regulacija biciklistikog prometa na krianjima mora biti organizirana tako da se zeleno svjetlo za prelazak bicikala preko krianja pali istovremeno kada i autima za odgovarajui smjer ili neto ranije, radi poveanja sigurnosti biciklista. Semaforska regulacija za bicikle mora biti izvedena tako da se zeleno svjetlo pali bez posebnog zahtjeva (zaustavljanja i pritiskanja tipkala) i da je raskrije mogue proi u jednom koraku.

Biciklistika staza vodi se izmeu kolnika i pjeakih povrina.

lanak 17.

lanak se mijenja: Profil, vrsta i strana ceste na kojoj se izvodi biciklistika staza Strana ceste kojom se vodi biciklistiki promet ne smije se esto mijenjati zbog sigurnosti biciklista. Izabire se rjeenje koje je mogue izvesti na duljem potezu.

Ova odredba pripada u ope odredbe (npr. lanak 8 ili 9), a ne u segment samo o biciklistikim stazama.

lanak 18.

Biciklistika staza izvodi se kao jednosmjerna s obje strane kolnika, a iznimno, zbog prostornih ili drugih ogranienja, kao jednostrana dvosmjerna.

Dodaje se odredba: Preporuljivo je izgraditi dvosmjerne staze sa svake strane kolnika na cestama namijenjenim iskljuivo prometu motornih vozila, na cestama s po najmanje dvije vozne trake za svaki smjer prometa, na cestama s odvojenim kolnicima, na dionicama gdje izmeu dva obiljeena prijelaza ima vie od 200 metara te cestama s PGDP veim od 7000 vozila.

lanak 20.

lanak se mijenja: Minimalna irina zatitnog pojasa izmeu jednosmjerne biciklistike staze i kolnika (slika 11.) iznosi minimalno 0,30 m, a dvosmjerne biciklistike staze i kolnika (slika 12.) u naselju iznosi minimalno 0,75 0,50 m.

Obrazloenje: predloene zatitne irine su pretjerane iz perspektive izvodivosti i mogunosti koritenja gradskih povrina. Predlau se realnije zatitne irine u pogledu minimuma, mada se zadrava mogunost veih zatitnih irina.

lanak 21.

Minimalna irina zatitnog pojasa izmeu biciklistike staze u naselju i trake povrine za uzduno parkiranje iznosi 0,75 m (slika 13.), osim u sluaju biciklistike staze u smjeru suprotnom od smjera parkiranih automobila, kada irina zatitnog pojasa moe iznositi 0,30 m.

Minimalna irina zatitnog pojasa izmeu biciklistike staze od povrine za koso ili okomito parkiranje vozila iznosi 0,5 metara ako nisu postavljeni stupii ili druge mjere kojima se onemoguava vozilima da izlaze iz okvira parkiralinog mjesta.

Obrazloenje: dodaju se odredbe za situacije koje nedostaju.

lanak 22.

Ako je biciklistika staza asfaltirana ili betonirana, umjesto zatitnog pojasa moe se izvesti i asfaltni hrbat ili betonski rubnjak, koji mora biti nadvien u odnosu na kolnik 10 do 13 cm, a u odnosu na biciklistiku stazu najvie 7 cm, odnosno toliko da, prilikom vonje bicikla, ne doe do kontakta pedala s nadvienjem ili rubnjakom.

Biciklistika staza moe se izvoditi u razini kolnika ako je odvojena rubnjakom ili tipskim elementom i zatitnim pojasom od najmanje 0,30 m.

Najvia visina ovih elemenata razgranienja je 7 cm, odnosno tolika da, prilikom vonje bicikla, ne doe do kontakta pedale s nadvienjem ili rubnjakom.

lanak 23.

Biciklistika stazu je izvan naselja razdvaja preporuljivo od kolnika razdvojiti zelenim zatitnim pojasom (slika 14.).

Iznimno se, zbog nedostatka prostora, biciklistika staza izvan naselja osigurava elinom zatitnom ogradom.

Obrazloenje: zatitne ograde treba izbjegavati budui da predstavljaju dodatnu opasnost za pad, kao i ozljedu prilikom pada biciklista. Ako se zadravaju, potrebno je jasno definirati koje vrste ograda nisu primjenjive.

lanak 24.

elina zatitna ograda postavlja se na cestama s ogranienjem brzine od najmanje 60 km/h uz biciklistiku stazu ako je:

1. udaljenost izmeu vanjskog ruba bankine ceste i biciklistike staze manja od 1,5 m,

Postojea biciklistiko-pjeaka infrastruktura izvan naselja i u ruralnim podrujima izgraena je u profilu kolnika iz sigurnosnih razloga, a zbog toga to ne postoji dovoljna irina za izgradnju odvojenog pjeako-biciklistikog profila. Ako se takvo rjeenje u potpunosti onemogui, upitna je sigurnost pjeaka (a posebno djece na putu do kole u ruralnim podrujima gdje uz kolnik ne postoji pjeako-biciklistika staza niti prostor za njezinu izgradnju zbog kanala za odvodnju ili ostalih prepreka). Stoga je preporuljivo ostaviti mogunost izgradnje pjeako-biciklistike povrine uz rub kolnika, razdijeljene rubnikom, ali bez zatitnog pojasa od 0.75 m u sluaju da ne postoji prostor za osiguravanje istog.

V. KRIANJE BICIKLISTIKE STAZE S DRUGIM PROMETNIM POVRINAMA

lanak 32.

- jasno, kontinuirano i nedvosmisleno voenje biciklistikog prometa,

Slike 22, 23 i 24 potrebno je aurirati prema doraenom tekstu (barem dodati trokute za skretanje s glavne ceste)

Prijelaz biciklistike staze preko kolnika treba izvesti uputanjem rubnjaka do razine kolnika, kako je prikazano na slici. Prijelaze biciklistikih staza preko ulaza na parkiralita, kolne ulaze i prometnice s niskim prometnim optereenjem treba izvesti u ravnini biciklistike staze, tj. potrebno je zadrati niveletu biciklistike staze.

lanak 34. (slika 24.).

Slika mora sadravati trokute izmeu glavne ceste i biciklistikog prijelaza. Oznaka na cesti mora odraavati injenicu iz Zakona da vozai koji skreu moraju propustiti bicikliste koji nastavljaju ravno.

lanak 35.

Osnovni naini voenja biciklistikog prometa preko raskrija, kao sastavni dio projektnog ureenja raskrija, prikazani su na slici 25.

S obzirom da matrica prikazanih krianja nita zapravo ne rjeava, predlaemo njeno izbacivanje. Originalni slovenski prirunik sadri slinu matricu, ali u kojoj primjerice postoji jasna razlika izmeu prvog i treeg stupca koje u ovoj okljatrenoj verziji nema. Matrica se brie ili se nadomjeta izvornom matricom iz slovenskog prirunika.

Ovakvim lankom bi se trebalo jasnije predvidjeti naini projektiranja vie situacija na krianjima i naina voenja prometa:

1) pripremna povrina za skretanje ulijevo biciklom s biciklistike trake biciklistike staze

2) neposredno lijevo skretanje (ukljueno u izvornom slovenskom priruniku)

Neposredni lijevi zavoj moe se koristiti samo onda, kada biciklistika staza ispred zavoja prijee u biciklistiku traku odnosno u mijeanu prometnu povrinu i kada se biciklisti zbog rijetkog prometa (PGDP manje od 1000 vozila dnevno) nesmetano uvrtavaju meu vozila koja skreu ulijevo.

3) nain voenja biciklistikog prometa u situacijama gdje prilaze raskrima kreui se povrinom za mijeani promet, a prilikom skretanja trebaju prijei na biciklistiku stazu;

lanak 36.

Pri prijelazu biciklistike staze preko ceste koja skree udesno i koja je prometnim znakom oznaena kao cesta s prednou prolaska, biciklistima koji se kreu biciklistikom stazom oduzima se prednost prolaska (slika 26).

U ostalim sluajevima biciklisti imaju prednost prolaska.

lanak 40.

Biciklistika staza izvodi se u krunom raskriju na udaljenosti oko 5,0 m od vanjskog ruba raskrija i njome je preporueno biciklistiki promet voditi jednosmjerno. Biciklisti imaju prednost prolaska pred vozilima koja se ukljuuju u raskrije (slika 30.) i koja izlaze iz krunog toka.

Udaljenost prijelaza biciklistike staze preko kolnika u blizini krunog raskrija ovisi o veliini i oblikovanju samog raskrija.

VI. KOLNIKA KONSTRUKCIJA

lanak 41.

Nedostaje odredba o odabiru i nainu postavljanja ahtova, odnosno definiranje postavljanja odvodnih kanala u urbanim podrujima na nain da se ne nalaze posred biciklistike povrine i time smanjuju sigurnost kretanja, te da reetke za odvodnju moraju biti postavljene okomito na pravac kretanja zbog sigurnosti biciklista (orijentiraju se tako da kota ne upada u reetke).

Postojei ahtovi; postupno se zamjenjuju takvima u kojima nema mogunosti da kota upadne guma u reetke (uski i ukoeni prorezi...); na novim cestama se ahtovi rade van ruba kolnika tako da se preko njih ne vozi.

VII .DETALJI

lanak 42.

Na zavretku biciklistikih prometnih povrina postavljaju se odgovarajui graninici koji onemoguuju iznenadno ukljuivanje biciklista u promet motornih vozila (slika 32.).

Brie se. lanak je u kontradikciji s osnovnim naelom br. 2 - Cjelovitost mree - iz lanka 3.

Cjelovitost mree znai da se bicikli moraju moi kretati neprekinuto.

lanak 44. opisuje kako se izvode prijelazi na cestu i to mora biti izvedeno na taj nain. Biciklistika staza ili traka prema osnovnom naelu cjelovitosti mora imati svoj kontinuitet u izlasku na cestu.

lanak 44.

Prijelaz biciklistike staze u biciklistiku traku moe se zatiti gumenim graninicima ili drugim odgovarajuim elementima na nain koji ne ometa kretanje vozaa bicikla.

Duljina prijelazne zone (slika 35, 36, 37) moe se skratiti na polovicu navedene duljine ako postoji prostorno ogranienje, ali uz nuno zadravanje zone preglednosti.

Uvoenje biciklistike staze na kolnik moe se izvesti i na kolnik irine 2,75 m ili iri.

lanak 45.

Dodaje se odredba: Preporuljiva je izgradnja biciklistikih rampa u svim pothodnicima, a obavezna u onima koji slue za prijelaz glavnih prometnica i avenija.

Osim rampi, pravilnikom treba predvidjeti i izgradnju kanalica za guranje bicikala.

lanak 46.

Voenje biciklistikih traka i staza u podruju autobusnih stajalita izvodi se na nain kako je prikazano na slikama 38., 39., 40. i 41..

U podruju autobusnih stajalita prometna povrina biciklistike staze mora biti obojana crvenom bojom. Boja treba biti protuklizna.

lanak 48.

U originalu s kojeg je pravilnik preveden lanak ima smisla samo zato to se odnosi na problematiku voenja u suprotnom smjeru - zato smo dodali frazu kojom pojanjavamo da je ovdje ideja da se radi o voenju biciklistikog prometa u suprotnom smjeru.

Na cestama s jednosmjernim prometom nije doputeno voditi biciklistiki promet u suprotnom smjeru zajedno s motornim vozilima istom prometnom povrinom. Potrebno je izvesti biciklistiku traku ili biciklistiku stazu (slika 43.). Ako se izvodi biciklistika traka u suprotnom smjeru, takvo je rjeenje mogue samo na jednosmjernoj cesti s ogranienom brzinom kretanja motornih vozila do 50 km/h.

Pravo suprotnog smjera za bicikliste u jednosmjernim ulicama omoguuje biciklistima izravne prometne veze kojima motorna vozila nemaju pristup. To im uglavnom omoguava da zaobiu brze i prometne ceste. Preporuljivo je uvoenje u svim jednosmjernim ulicama ako je osigurana dovoljna prolazna irina za promet motornih vozila i biciklista.

Objanjenje: Pravo na vonju u suprotnom smjeru za bicikliste doprinosi opoj razini sigurnosti u prometu, i nigdje jo nije dovelo do porasta stope prometnih nesrea. U mnogim su gradovima pri uvoenju takve prakse isprva nametnute vrlo stroge mjere sigurnosti, koje su se s vremenom pokazale nepotrebnima ([CROW], [PRESTO], [Bypad], [Mobile 2020])

Iznimno, na cestama s jednim kolnikim trakom s jednosmjernim prometom na kojima je ograniena brzina do 30 km/h mogue je voditi biciklistiki promet u suprotnom smjeru na istoj prometnoj povrini uz obaveznu vertikalnu i horizontalnu prometnu signalizaciju koja upozorava vozae motornih vozila na bicikliste iz suprotnog smjera.

U sluaju irine kolnika ue od 3 metra, znakovima se upuuje vozae bicikala koji dolaze iz suprotnog smjera da nemaju prednost prolaska nego su duni propustiti vozila iz glavnog smjera.

Uvoenje NOVIH ZNAKOVA

- Zabrana prometa, osim za bicikle

- Jednosmjerno za motorni promet, dvosmjerno za bicikle

lanak 52.

- na jae optereenim cestama i cestama na kojima je doputena brzina kretanja vozila vea od 60 km/h: 20 cm.

Nejasnoa: kontradikcija u odnosu na odredbu da se trake rade samo na cestama s ogranienje 50 km/h. Kako bi se onda moglo dogoditi da neka oznaka spada u ovu kategoriju 20 cm?

lanak 57. (slika 45.).

Rubnjaci koji su postavljeni okomito na smjer vonje biciklista moraju biti uputeni do razine cestovne povrine, tako da biciklistima ne predstavljaju prepreku.

lanak 58.

Biciklistiki prijelazi preko raskrija trebaju se u pravilu izvoditi kao dvosmjerni.

Obrazloenje: Zbog poloaja biciklistike trake ili staze uz desni rub kolnika biciklima je jedina mogunost da skrenu lijevo prelazak preko dva kolnika. Ukoliko su prelasci jednosmjerni, to znatno usporava prolaz raskrija. Nadalje, zbog istog razloga - poloaj uz desni rub kolnika - biciklima je esto jedini siguran nain prijelaza ceste na drugu stranu tako da dou do sljedeeg krianja i tamo prijeu cestu na semaforu i vrate se komad puta natrag. U sluaju jednosmjernih prijelaza kolnika na etverokrakom krianju morali bi prijei 3 kolnika umjesto jednog, a to ih takoer znatno nepotrebno usporava ili provocira na nesigurne manevre ili prekraj. Ova odredba ne treba se primjenjivati u sluaju biciklistikih povrina uz jednosmjerne ceste.

lanak 62.

Piktogram bicikla iscrtan na biciklistikim povrinama slui za jedinstveno oznaavanje biciklistike prometne povrine (slika 48.).

Predlae se piktogram koji uz simbol bicikla sadri i dvije strelice koje oznaavaju smjer kretanja bicikla (1).

Dimenzioniranje parkiraline povrine

lanak 63. Minimalni kapacitet biciklistike parkiraline povrine ovisi o vrsti objekta uz koji se nalazi i odreuje se prema tablici 7.:

Vrsta objekta Minimalni broj potrebnih parkiralinih mjesta za bicikle (pmb) Poslovna djelatnost 1 pmb/100 m2 bruto povrine (za zaposlene) Trgovaki centar 5 pmb/100 m2 bruto povrine (za posjetitelje) Obrazovna ustanova 1 pmb/5 uenika (za posjetitelje)

1 pmb/10 zaposlenih (za zaposlene) 2 pmb/10 zaposlenih

Obrazloenje: projektirano prema ciljanom, ne postojeem udjelu biciklistikog prometa Rekreacijski centar/sportska dvorana 10 pmb/100 sjedala (za posjetitelje) Kazalite i kino dvorana 10 pmb/100 sjedala (za posjetitelje) Autobusni i eljezniki kolodvor Nosai za 10% dnevnih putnika na kolodvoru Bolnica 10 pmb/100 kreveta (za posjetitelje) Poslovna djelatnost: 2 pmb/10 zaposlenika aki i studentski domovi: 6 pmb/10 korisnika

lanak 64. Lokacija biciklistike parkiraline povrine mora zadovoljiti sljedee uvjete:

neposredna blizini odredita (

- parkiralina konstrukcija je sigurno uvrena za tlo

Primjer izvedbe parkiralita koji zadovoljava uvjete sigurnosti i praktinosti:

Za parkiralita na javnim povrinama predlae se izvedba koja ini jedinstvenu cjelinu "na tranicama", koja manje oteuje podlogu te se jednostavnije postavlja i uklanja (slika).

lanak 67. Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.

Dodaje se odredba: Odredbe ovog pravilnika primjenjuju se kod izgradnje svih novih prometnica i biciklistikih staza, kao i rekonstrukcije postojeih prometnih povrina.

PRESTO Cycling Policy Guide General Framework, Dirk Dufour, Ligtermoet & Partners, the Netherlands, 2010

CROW Design Manual for Bicycle Traffic

London Cycle Design Standards: https://consultations.tfl.gov.uk/cycling/draft-london-cycling-design-standards/user_uploads/draft-lcds---all-chapters.pdf

Wales Cycle infrastructure design (LTN 2/08): https://www.gov.uk/government/uploads/system/uploads/attachment_data/file/329150/ltn-2-08_Cycle_infrastructure_design.pdf