Size Predavanja - CETVRTI DIO

7/23/2019 Size Predavanja - CETVRTI DIO

1/65

SADRAJ OSNOVNIHFINANSIJSKIH IZVJETAJA(BILANS STANJA I BILANS

USPJEHA)ETVRTI DIO


2/65

Ciljevi iz!"v"#j"

$%P&j"' i "*+"j ,&-,#&. e-" /#"#ij0i1 izvje2-"j" 3%Bil"# -"#j"4,&j"' z#"!"j i "-"vlj"#je 5il"#" 6%V*e#&v"#je 5il"##i1 ,&zi7ij" i v*-e 5il"#" 8%Bil"# ,je1"4,&j"'9"*+"j i "-"vlj"#je 5il"#"9 ,&vez"#&- 5il"#" -"#j" i 5il"#" ,je1" :%K&',e#-e 5il"#" ,je1" l+#i1 i -*.&vi#0i1

,*"v#i1 &&5"


3/65

$;% POJA< FINANSIJSKIH IZVJETAJA

Finansijski izvjetaji proizvod su raunovodstva, a namijenjeni su unutarnjim i vanj skim korisnicimaFinansijski izvjetaji predstav!jaju strukturni prikaz "nansijsko# po!o$aja i "nansijske uspjenosti pravne oso%e&i!j je "nansijski' izvjetaja op(e namjene osi#urati in)ormacije o "nansijskom po!o$aju, "nansijskojuspjenosti i novanim tokovima pravne oso%e, koje su va$ne irokom kru#u korisnika za donoenjeekonomski' od!uka Finansijski izvjetaji, tako*er, prikazuju rezu!tate koje je ostvario menad$ment uuprav!janju resursima koji su mu povjereni Radi ispunjenja ti' ci!jeva "nansijski izvjetaji pravne oso%etre%aju pru$iti in)ormacije o+

a sredstvima,

% o%avezama,c v!astitom kapita!u,

d pri'odima i ras'odima, uk!juuju(i do%itke i #u%itke,

e osta!im promjenama u kapita!u, te

) novanim tokovima -.R/ 0 1 2rezentiranje "nancijski' izvjetaja, taka 3 2otpuni set "nansijski'izvjetaja uk!juuje+

%i!ans stanja 1 izvjetaj o "nansijskom po!o$aju na kraju razdo%!ja4

5i!ans uspje'a 1 izvjetaj o sveo%u'vatnoj do%iti razdo%!ja4 izvjetaj o promjenama u kapita!u tokom razdo%!ja4 izvjetaj o novanim tokovima tokom razdo%!ja4 %i!jeke koje uk!juuju kratak pre#!ed raunovodstveni' po!itika i dru#a o%janjenja4 izvjetaj o "nansijskom po!o$aju na poetku najnovije# uporedno# razdo%!ja ako pravna oso%a neku

raunovodstvenu po!itiku primjenjuje retroaktivno i!i ako retroaktivno preprav!ja stavke u svojim"nancijskim izvjetajima i!i ako stavke u "nancijskim izvjetajima rek!asi"cira -.R/ 0, taka 06


4/65

/vaki od navedeni' osnovni' "nansijski' izvjetaja predstav!ja odre*enu cje!inu, izme*unji' postoji vrsta me*uzavisnost jer su me*uso%no povezani, a i me*uso%no senadopunjuju i pru$aju kva!itetne podatke i in)ormacije korisnicima Finansijske izvjetajetre%a prezentovati najmanje jedanput #odinje 7ada se mijenja kraj izvjetajno# razdo%!japravne oso%e i kada se "nansijski izvjetaji prezentuju za razdo%!je du$e i!i kra(e od jedne#odine, pravna oso%a tre%a o%javiti, pored razdo%!ja na koje se odnose "nansijskiizvjetaji, i+

a raz!o# za koritenje du$e#, odnosno kra(e# razdo%!ja i

% injenicu da iznosi prezentirani u "nancijskim izvjetajima nisu usporedivi upotpunosti -.R/ 0, taka 89



5/65

: nastavku predstav!jamo osnovne "nansijske izvjetaje, koje su pravne oso%edu$ne sastav!jati, prezentovati i o%jav!jivati



6/65

/ o%zirom na znaenje %i!ansa, mno#i autori su se %avi!i %i!ansom i %i!ansiranjem : tom smis!u, dominiraju(e %i!ansne teorije predstav!jaju statika i dinamika teorija

;avest (emo neke de"nicije+

1


7/65

2orijek!o rijei bilans ne zna se tano me*utim, pretpostav!ja se da do!azi od!atinski' rijei strane, tj izme*u sredstava prema pojavnim o%!icima i sredstava premaporijek!u, odnosno izvora sredstava

2rema tome, osnovna raunovodstvena jednakost -jednaina pri!ikomsastav!janja %i!ansa #!asi+

AKTIVA > PASIVA, odnosno

SREDSTVA > IZVORI SREDSTAVA, odnosnoSREDSTVA > KAPITAL ? OBAVEZE

$;%$% BILANS = BILANSA STANJA


8/65

Da %i ita!ac razumio raunovodstvenu jednakost -jednainu, mora %iti pot> punojasno znaenje o%je strane %i!ansa One se mo#u o%jasniti sa dva osnovna staja!ita,pri emu je i jedan i dru#i nain ispravan

a) Stajalite resursa i potraivanja

Ekonomski resursi su%jekta nazivaju se sredstva 2otra$ivanja kreditora, tj svi' osimv!asnika pravne oso%e, nazivaju se o%avezama potra$ivanja v!asnika pravne oso%eprema sredstvima nazivaju se v!astiti kapita! -v!asnika #!avnica

$;%$% BILANS = BILANSA STANJA


9/65

b) Stajalite sredstava i izvora sredstva

2rema ovom staja!itu osnovna raunovodstvena jednakost zasniva se na


10/65

2ri unoenju pojedini' %i!ansni' pozicija u %i!ansu stanja, postoje odre*enezakonitosti pri sastav!janju %i!ansa stanja redos!ijed unoenja pojedini' %i!ansni'pozicija ovisi od principa koji' se pridr$avamo pri!ikom sastav!janja %i!ansa stanja

Tako su poznati+

a princip !ikvidnosti i

% princip )unkciona!nosti 2rincip !ikvidnosti za'tijeva da se u aktivu %i!ansa stanja sredstva unose prema

stepenu unovivosti, odnosno stepenu pretvaranja osta!i' pojavni' o%!ika sredstavau novani o%!ik /tepen !ikvidnosti mo$e %iti dvojak+ opadaju(i i rastu(i, ovisno odto#a po!azi !i se od naj!ikvidnije# sredstva -novca pa se ide prema manje !ikvidnomsredstvu, i!i o%ratno : pasivi se pozicije unose prema ronosti -dospje!osti o%avezaOvdje se, tako*er, mo$e postupiti na dva naina+ najprije unijeti teku(e -kratkoroneo%aveze, zatim du#orone o%aveze, i, na kraju, kapita!, a mo$e se postupiti i

o%ratno, te poeti prvo sa unosom kapita!a, pa i(i do teku(i' -kratkoroni' o%aveza 2rincip )unkciona!nosti suprotan je principu !ikvidnosti, jer se u aktivu najprije unosesta!na sredstva -zem!jite, #ra*evinski o%jekti, oprema i s! za!i'e, pa se na krajuunose naj!ikvidnija sredstva, odnosno novac : pasivi se prvo unosi kapita!, padu#orone i, na kraju, teku(e -kratkorone o%aveze

$;%$%$% P*i#7i,i #&2e#j" 5il"##i1 ,&zi7ij"


11/65

2rije ne#o to se pristupi sastav!janju %i!ansa, potre%no je provesti inventuru, dak!e

popis sredstava i o%aveza inventura se provodi da %i se usk!adi!o knji#ovodstvenostanje sredstava i o%aveza sa stvarnim stanjem, u ci!ju rea!no# i istinito# sastav!janja%i!ansa 5i!ans se sastav!ja na osnovu rauna -konta #!avne knji#e, na kojima seiskazuju sredstva, o%aveze i kapita!, i na kojima -raunima postoji sa!do, odnosnostanje

$;%$%$% P*i#7i,i #&2e#j" 5il"##i1 ,&zi7ij"


12/65

2rema tome, na teme!ju #odinje# %i!ansa 80 0C teku(e pos!ovne #odine, odnosnopoetno# %i!ansa 60 60 naredne pos!ovne #odine, provodi se otvaranje konta#!avne knji#e, to, u stvari, predstav!ja ra!anjivanje %i!ansa i poetna stanja unarednoj pos!ovnoj #odini 5i!ans, odnosno %i!ans stanja mo$e se prikazati'orizonta!no, tj u o%!iku dvo> strano# rauna i vertika!nim prikazom, tj u o%!iku

jednostrano# rauna

$;%$%$% P*i#7i,i #&2e#j" 5il"##i1 ,&zi7ij"


13/65

$;%$%3% S"-"vlj"#je i "*+"j 5il"#" -"#j"

S*e-v" > K",i-"l ?pa s!ijedi

K",i-"l > S*e-v" @ O


14/65

Da %i se neki pos!ovni do#a*aj mo#ao evidentirati u raunovodstvu, a time i priznati u%i!ansu, znaajne su s!ijede(e raunovodstvene in)ormacije+

0 kriterij k!asi"kacije pojedini' komponenata pos!ovno# do#a*aja -pro%!emk!asi"kacije4

C odre*ivanje vremena kada se pos!ovni do#a*aj desio -pro%!em priznavanja4

8 novani iznos koji tre%a dodije!iti pos!ovnom do#a*aju -pro%!em mjerenja, odnosnovrednovanja

2rema .R/ 0, pravne oso%e koje izvjetavaju u sk!adu sa ./FI>om pri!ikom

prezentovanja %i!ansa imaju iz%or izme*u a!ternativa+

1 odvojeno prezentirati neteku(a i teku(a sredstva i o%aveze -kriterij vijekaupotre%e i dospije(a, i!i

1 ako se ne usvoji kriterij vijeka upotre%e za sredstva i dospije(a, odnosno rokapodmirenja za o%aveze, tada sredstva i o%aveze tre%a odvojeno pre> zentirati uci!ju ocjene !ikvidnosti

$;%$%6% P*&5le' v*e#&v"#j" 5il"##i1 ,&zi7ij"


15/65

2ro%!em priznavanja odnosi se na donoenje pravi!ne od!uke menad$era o tomekada tre%a neki pos!ovni do#a*aj evidentirati

Respektuju(i raunovodstvenu tradiciju, transakcija se evidentira kada posjed nadsredstvom pre*e sa prodavca na kupca, stvaraju(i o%aveze p!a(anja

$;%$%6% P*&5le' v*e#&v"#j" 5il"##i1 ,&zi7ij"


16/65

.etode vrednovanja sredstava i o%aveza, i to+

1 troak na%avke -'istorijski i!i na%avni troak,1 teku(i troak -cijena,1 troak zamjene,1 tr$ina vrijednost,1 netovrijednost koja se mo$e rea!izovati,1 nadoknadivi iznos,1 sadanja vrijednost,1 )er vrijednost,

1 vrijednost podmirenja

!edaju(i uop(eno, sredstva mo$emo vrednovati po svim navedenim metodama, dok seo%aveze mo#u vrednovati po+ troku na%ave, teku(em troku, sadanjoj vrijednosti, )ervrijednosti i vrijednosti podmirenja

$;%$%6% P*&5le' v*e#&v"#j" 5il"##i1 ,&zi7ij"


17/65

2ri!ikom osnivanja pravne oso%e, kompanije preduze(a, sastav!ja se poetniinventar koji predstav!ja popis sredstava i izvora sredstava ;a osnovu poetno#inventara sainjava se poetni %i!ans, tj poetni %i!ans stanja prvi pos!ovnido#a*aji u pravi!u se jav!jaju odma' po osnivanju, tj nastanku pravne oso%e 1preduze(a

Rauni kao instrumenti sistematizacije s!u$e za sistematino evidentiranjepos!ovni' do#a*aja prema tome, i rauni za evidentiranje stanja i promjene naosnovnim kate#orijama moraju se otvoriti odma' nakon osnivanja pravne oso%e/am postupak otvaranja rauna nije nita dru#o do ra!anjivanje %i!ansa nasastavne dije!ove 2retpostavimo da imamo skra(eni i pojednostav!jeni %i!ans i daimamo s!ijede(i prikaz imovine u %i!ansu+

$;%$%6% P*&5le' v*e#&v"#j" 5il"##i1 ,&zi7ij"

$; $ 6 P 5l j 5il i1 i ij


18/65

$;%$%6% P*&5le' v*e#&v"#j" 5il"##i1 ,&zi7ij"


19/65

7ao to je prikazano na s!ici, svaka pozicija aktive upisuje se kao poetno stanje nadu#ovnoj strani od#ovaraju(e# rauna -sredstva, a svaka pozicija pasive napotra$noj strani rauna -o%aveza i v!asniko# kapita!a za one pozicije koje (e se

pojaviti kasnije u toku pos!ovne #odine rauni se otvaraju na osnovu vjerodostojno#dokumenta -isprave o nastanku prvo# takvo# pos!ovno# do#a*aja Dak!e, na raunuse evidentira poetno stanje i svi nasta!i pos!ovni do#a*aji -pos!ovne promjene, tjpromet u toku neko# o%raunsko# razdo%!ja : pravi!u, uo%iajeno pos!ovno razdo%!jeje jedna pos!ovna #odina, u sk!adu sa pozitivnim zakonskim propisima

$;%$%6% P*&5le' v*e#&v"#j" 5il"##i1 ,&zi7ij"


20/65

;avedeno je ve( da pravna oso%a u o%av!janju svoje )unkcije izaziva pos!ovnepromjene, odnosno pos!ovne do#a*aje koji dje!uju na sredstva, o%aveze ikapita! 7ako nakon svake pos!ovne promjene mo$emo sastaviti %i!ans, rea!no

je da svaki knji#ovodstveno>pos!ovni do#a*aj utjee na promjenu stanja

imovine i da se sta!no odvija trans)ormacija imovine 2ostoje mno#o%rojnipos!ovni do#a*aji koji su predmet evidentiranja u knji#ovodstvu

.e*utim, %ez o%zira na 'etero#enost i uesta!ost do#a*aja, sve te pos!ovnedo#a*aje mo$emo speci"cirati i sumirati u tipine knji#ovodstvene do#a*ajekoji izazivaju i etiri osnovne %i!ansne promjene, a to su+

a pove(anje aktive i pove(anje pasive za isti iznos,

% pove(anje aktive uz istovremeno smanjenje aktive za isti iznos -%ezpromjena u pasivi,

c smanjenje aktive i smanjenje pasive za isti iznos,

d pove(anje pasive uz istovremeno smanjenje pasive -%ez promjena uaktivi

$;%$%8% O#&v#e 5il"##e ,*&'je#e


21/65

10.1.4.1. Poveanje aktive i poveanje pasive


22/65



23/65

7ao to se vidi iz prikazano# %i!ansa, u pore*enju sa poetnim %i!ansomdo!o je do pove(anja aktive i pove(anja pasive za isti iznos 2rema tome,

do!o je i do kvantitativni' promjena u %i!ansu, odnosno do!o je dopove(anja sredstava, o%aveza i kapita!a : naem primjeru pove(a!a su sesredstva u o%!iku materija!a, te novca, uz istovremeno pove(anje izvora, tju naem primjeru pove(a!a se o%aveza prema do%av!jaima a pove(ao se ikapita! Time je do!o i do pove(anja potencija!ne sna#e pravne oso%e



24/65

2os!ovni do#a*aji koji utjeu na pove(anje aktive i smanjenje aktivedovode do promjena u strukturi aktive %ez promjene u pasivi

;a primjer, kada se jedna pozicija sredstava pove(ava uz istovremenosmanjenje dru#e pozicije sredstava, z%ir aktive u tom s!uaju se ne mijenja

Te promjene se mo#u do#a*ati na postoje(im pozicijama aktive Tada nedo!azi do promjene u strukturi aktive u po#!edu vrste i %roja pozicija ne#osamo do promjene vrijednosne strukture aktive 2ored promjenevrijednosne strukture, do promjene u strukturi aktive do!azi i kada sepojav!juju nove pozicije sredstava, a dru#e, na primjer, nestaju i!i sesmanjuju, a!i u pravi!u uvijek za isti iznos

2os!jedica takvi' struktura!ni' promjena u aktivi %i!ansa je jaanje i!is!a%!jenje "nansijske sna#e pravne oso%e pore*enjem podataka prije inakon nasta!o# pos!ovno# do#a*aja do%iju se kva!itetni podaci zaekonomsku ana!izu koji su re!evantni pri donoenju od!uka iz domena"nansijske po!itike

10.1.4.2. Poveanje aktive uz istovremeno smanjenje aktive

10 1 4 2 Poveanje aktive uz istovremeno smanjenje aktive


25/65

10.1.4.2. Poveanje aktive uz istovremeno smanjenje aktive


26/65

Do smanjenja aktive i pasive za isti iznos do!azi kada se smanji neka pozicijasredstava u aktivi uz istovremeno smanjenje neke pozicije u izvorima sredstava

10.1.4.3. Smanjenje aktive i smanjenje pasive

10 1 4 3 Smanjenje aktive i smanjenje pasive


27/65


10 1 4 3 Smanjenje aktive i smanjenje pasive


28/65

7ao to se vidi iz predstav!jeno# %i!ansa, i aktiva i pasiva su smanjene zaG6 666 7. jer je do!o do od!iva novca u aktivi, odnosno do!o je dosmanjenja novca na $iro raunu i u %!a#ajni, a!i su se istovremeno smanji!ei o%aveze u pasivi, odnosno do!o je do smanjenja o%aveza premado%av!jaima, osta!i' o%aveza i o%aveza prema du#oronim kreditima



29/65

Do promjena u strukturi pasive, %ez promjena u strukturi aktive, do!azikada se jedna pozicija pasive smanjuje uz istovremeno pove(anje dru#epozicije pasive za isti iznos -suma pasive se u tom s!uaju ne mijenja

10.1.4.4. Poveanje pasive uz istovremeno smanjenje pasive



30/65


7ao to se mo$e vidjeti iz prikazano# %i!ansa pozicija, osta!e o%aveze se potpuno


31/65

: ovisnosti od sadr$aja, vremena, pravne oso%e i!i raz!o#a sastav!janjaraz!ikujemo+

1 poetni %i!ans,1 pro%ni %i!ans,

1 konani i!i zak!juni %i!ans,1 konso!idovani %i!ans,1 %i!ans spajanja,1 dio%eni %i!ans i!i %i!ans razdvajanja,1 sanacijski %i!ans,1 steajni %i!ans i

1 !ikvidacijski %i!ans

$;%$%:% V*-e 5il"#"


32/65

2ro%ni %i!ans sastav!ja se radi kontro!e, odnosno provjere ispravnosti provedeni'knji$enja u #!avnoj knjizi : pravi!u se sastav!ja na kraju o%raunsko# perioda,odnosno jednom mjeseno, a o%avezno se sastav!ja prije sastav!janja iprezentovanja %i!o koje# od navedeno# %i!ansa

2rav!jenje pro%no# %i!ansa podrazumijeva s!ijede(e korake+

0 napravi se -iz!ista se spisak svako# rauna #!avne knji#e koji ima sa!do,upisuju(i du#ovna sa!da u !ijevu, a potra$na u desnu ko!onu pro%no# %i!ansa-spisak rauna se pravi po redos!ijedu po kojem se oni unose u #!avnu knji#u4

C sa%ira se svaka ko!ona4

8 uporede se ukupni iznosi ko!ona

7od izvo*enja postupka 0 i C tre%a imati na umu da raun u #!avnoj knjizi imadvije ko!one, jednu za du#ovna sa!da i dru#u za potra$na sa!da : pravi!u, naraunima na kojima se pove(anja evidentiraju kao du#ovanja norma!ni -uo%iajenisa!do je du#ovni sa!do, a na raunima na kojima se pove(anja evidentiraju kaopove(anja uo%iajeni sa!do je potra$ni sa!do

$;%$%:% V*-e 5il"#"


33/65

7od o%rade podataka pomo(u kompjutera, pre%acivanje iz dnevnika u#!avnu knji#u se vri automatski i pro%ni %i!ans se mo$e !ako uraditi kad#od je to potre%no

/ve raune sa a%norma!nim sa!dima tre%a o%i!je$iti radi nji'ovo#preispitivanja i usk!a*ivanja ;eki pro#ramski paketi za ma!a preduze(a upro%nom %i!ansu iz!istaju iznose u jednoj ko!oni, s tim to potra$na sa!daimaju predznak minus : takvim s!uajevima pro%ni %i!ans je uravnote$enako je ukupni iznos jednak nu!i -6

2ro%ni %i!ans prikazuje da je #!avna knji#a u ravnote$i, a to znai da sujednaka knji$enja evidentirana na du#ovnim i potra$nim raunima svi'transakcija, tako da je ukupno du#ovanje jednako ukupnom potra$ivanju.e*utim, pro%ni %i!ans ne dokazuje da su transakcije evidentirane korektnona od#ovaraju(e raune, kao ni to da su neke transakcije izostav!jene

$;%$%:% V*-e 5il"#"

$;%$%:% V*-e 5il"#"


34/65

$;%$%:% V*-e 5il"#"


35/65

7onso!idovani %i!ans se sastav!ja na nivou s!o$eni' pravni' oso%a, odnosno #ruperupu ine matica i sve njene podru$nice, koje su pod kontro!om matice ako onaposjeduje vie od @6 H #!asake mo(i &i!j sastav!janja konso!idovano# %i!ansa jestepru$iti in)ormacije o "nansijskom po!o$aju, uspjenosti i promjenama "nansijsko#po!o$aja na nivou #rupe, koje su korisne irokom kru#u korisnika za donoenje

ekonomski' od!uka

5i!ans spajanja sastav!ja se u pose%nim uvjetima kada se dvije i!i vie pravni' oso%aspajaju -inte#riu u jednu novu pravnu oso%u

Dio%eni %i!ans se sastav!ja pri!ikom razdvajanja postoje(e pravne oso%e na dvije i!i viepojedinano pravno samosta!ni' pravni' oso%a

/anacijski %i!ans se sastav!ja za uvjete kada se pravna oso%a na!azi u s!uaju postupkasanacije

:ko!iko postupak sanacije ne uspije, pokre(e se steajni postupak /teajni %i!ansprikazuje vrijednost imovine u postupku steaja

ikvidacijski %i!ans u pravi!u sastav!ja pravna oso%a, ako ide u !ikvidaciju

$;%$%:% V*-e 5il"#"


36/65

2od utjecajem razvoja raunovodstvene teorije i prakse, %i!ans uspje'a je nastao

krajem JIJ sto!je(a, kada pravne oso%e nisu %i!i zainteresovane da saznaju samoukupni "nansijski rezu!tat -to se mo#!o utvrditi i na osnovu %i!ansa stanja ne#osu za'tijeva!i da se osi#uraju re!evantne raunovodstvene in)ormacije zaunutarnje i vanjske korisnike o strukturi pri'oda i ras'oda -mis!imo na pri'oderedovne aktivnosti pravne oso%e i do%itke i ras'ode koji proistiu iz redovneaktivnosti i na #u%itke, da se sa#!eda nji'ova dinamika u vremenu nji'ovo#nastajanja, to norma!no osi#urava periodino i konstantno iskazivanjeuspjenosti pos!ovanja pravne oso%e

$$% BILANS = BILANSA USPJEHA$$%$% POJA< I SADRINA BILANSA USPJEHA


37/65

Kadatak %i!ansa uspje'a je da o%rauna sve ras'ode i pri'ode uposmatranom o%raunskom razdo%!ju i da iska$e ostvareni "nansijski rezu!tati nje#ovu raspodje!u Finansijski rezu!tat se potom inte#rie u %i!ans stanjakao akumu!irana -zadr$ana do%it u pasivi u okviru pozicije kapita!a i!i kaoakumu!irani -preneseni #u%itak kao od%itna stavka kapita!u u pasivi %i!ansa

stanja

/adr$inu %i!ansa uspje'a ine pri'odi i ras'odi pa tako i netorezu!tat ostvarenu toku razdo%!ja, odnosno izme*u dva %i!ansna razdo%!ja -od 60 60 teku(e#odine do 80 0C teku(e #odine

$$%$% POJA< I SADRINA BILANSA USPJEHA


38/65

: najjednostavnijem o%!iku, netodo%it se mjeri raz!ikom pri'o da i ras'oda kada pri'odipremae ras'ode+

Ne-& &5i- > ,*i1&i @ *"1&i

7ada ras'odi premae pri'ode, jav!ja se neto#u%itak, koji se iskazuje na raunu kaoakumu!irani -preneseni #u%itak i pokriva se u sk!adu sa Kakonom 2o sadr$ini, %i!ansuspje'a je u osnovi dinamiki izvjetaj

: sk!adu sa .R/ 0A 1 pri'odi, taka 00, pri'odi jesu iznos novca i!i novani' ekviva!enatakoji je prim!jen i!i se potra$uje

2ri'odi naje(e nastaju od+1 prodaje proizvoda,1 pru$anja us!u#a,1 koritenjem sredstava pravne oso%e od strane dru#i', ime se ostvaruju prinosi od

kamate, tantijema i dividendi -.R/ 0A 1 pri'odi, taka 0



39/65

2rema tome, pri'odi nasta!i od redovne aktivnosti pravne oso%e pojav!juju se#otovo svakodnevno i u vrijednosnoj strukturi pri'oda ine njen najve(i dio/am iznos pri'oda u najjednostavnijem o%!iku jednak je, odnosno zasniva se napotvr*enoj vrijednosti rea!izovani' proizvoda, ro%a i!i pru$eni' us!u#a na tr$ituFinansijski pri'odi rezu!tat su p!asmana vika s!o%odno raspo!o$ivo# novcaViak novca pravna oso%a mo$e u!o$iti u dionice, o%veznice i s!, i!i mo$ejednostavno pozajmiti novac onom kome je potre%an Dak!e, u tim s!uajevima

stie pravo na naknadu -npr dividenda, kamata koja predstav!ja "nansijskipri'od : "nansijske pri'ode u!aze i pozitivne kursne raz!ike koje su rezu!tatpromjene vrijednosti novca u odnosu na neku stranu va!utu Isto tako,koritenje sredstava od strane dru#i' donosi pri'od u o%!iku tantijema kaonaknada za koritenje du#oroni' sredstava pravne oso%e, kao to su+ patenti,tr#ovaki znakovi, autorska prava i rauna!ni so)tveri

2ri'odi mo#u nastati i od+1 do%itaka koji udovo!javaju de"niciji pri'oda,1 pove(anja sredstava,1 podmirenja i otpisa o%aveza



40/65

R"1&i -e?penses prema Okviru o%u'vataju+1 ras'ode koji potjeu iz redovni' aktivnosti pravne oso%e i1 #u%itke koji udovo!javaju de"niciji ras'oda

Ras'odi koji proiz!aze iz redovni' aktivnosti pravne oso%e uk!juuju, na primjer+1 trokove za prodato,

1 p!a(e i1 amortizaciju

u%ici predstav!jaju dru#e stavke koje udovo!javaju de"niciji ras'oda i mo#u, a!i nemoraju, proiste(i iz redovni' aktivnosti pravne oso%e

2rema Okviru #u%ici predstav!jaju smanjenje ekonomski' koristi i kao takvi po prirodi

se ne raz!ikuju od dru#i' ras'oda

u%ici koji udovo!javaju de"niciji ras'oda uk!juuju -Okvir+1 #u%itke koji su proistek!i iz katastro)a kao to su+ po$ar, pop!ava41 #u%itke od prodaje du#otrajni' sredstava41 nerea!izovane #u%itke koji su proizi!i, na primjer, od uinaka porasta strane

va!ute u vezi sa zadu$ivanjem pravne oso%e u stranoj va!uti



41/65

Ras'odi se priznaju u %i!ansu uspje'a kada smanjenje ekonomski' koristi proiz!aziiz+

1 smanjenja sredstava, i!i

1 pove(anja o%aveza, a koje se mo$e pouzdano izmjeriti -Okvir

Ras'odi se priznaju u %i!ansu uspje'a na osnovu direktne povezanosti izme*unasta!i' trokova i odre*ene stavke pri'oda Tako, na primjer, trokovi prodati'proizvoda priznaju se u ras'ode istovremeno sa pri'odima od prodaje proizvoda

Ras'odi predstav!jaju od%itnu stavku u %i!ansu uspje'a za potre%e rea!no#%i!ansiranja neop'odno je operativne trokove, odnosno ras'ode pravi!nok!asi"kovati na s!ijede(i nain



42/65

2rva kate#orija koja je povezana sa ostvarenim pri'odima od prodaje do%aranaziva se -*&20&vi ,*&"-i1 ,*&izv&" ili ,&l&v#i *"1&i Ti ras'odi sutrokovi proizvodnje #otovi' proizvoda -proizvodni trokovi sadr$ani uusk!aditenim za!i'ama #otovi' proizvoda Ti trokovi prodati' proizvoda postaju

ras'odi u %i!ansu uspje'a, kada se do%ra prodaju

Dru#a kate#orija ras'oda ne ovisi od priznavanja pri'oda, tj od prodaje do%ara,ne#o se odnosi na trokove )unkcionisanja privredno# drutva u nekom razdo%!juu smis!u trokova koji nastaju osim trokova prodati' proizvoda To su op(itrokovi uprave, prodaje i administracije neko# razdo%!ja koji se ne mo#u uk!juiti

u trokove za!i'a #otovi' proizvoda koji se dr$e na sk!aditu K%o# to#a senazivaju vremen> ski trokovi, odnosno trokovi razdo%!ja i!i ras'odi razdo%!ja

Trokovi razdo%!ja postaju ras'odi razdo%!ja u kojem su nasta!i, neovisno odpriznavanja pri'oda



43/65

:pore*ivanjem pri'oda i ras'oda utvr*uju se do%it i!i #u%itak ostvareni uodre*enom razdo%!ju To razdo%!je mo$e %iti mjesec, tri mjeseca, est mjeseci i!i#odina za dionika drutva u nas, u sk!adu sa pozitivnim zakonskim propisima,o%aveza je da sastav!jaju %i!ans uspje'a po!u#odinje i #odinje, a kod s!o$eni'

o%!ika or#anizacije pravni' oso%a na nivou #rupe o%aveza je sastav!jati jedanput#odinje konso!idovani %i!ans uspje'a ;eop'odno je ista(i da se pri'odi, ras'odi,do%it i #u%itak )ormiraju po nae!u nastanka do#a*aja

To znai da (e se pri'od )ormirati kada je pos!ovna transakcija nasta!a, a ne kadaje izvrena nap!ata Lednostavno reeno, pri'od (e se priznati kada je pravnaoso%a proda!a i isporui!a #otove proizvode, a ne kada je kupac p!atio



44/65

5i!ans uspje'a -raun do%iti i #u%itka mo$e %iti prikazan u dva o%!ika, i to+1 kao dvostrani raun, i!i1 kao jednostrani raun

Raspored pozicija u %i!ansu uspje'a pri!ikom sastav!janja i iskazivanja u ovisnosti je odmetoda za utvr*ivanje do%iti i!i #u%itka

: odje!jku %r @ etvrte direktive E: predvi*ena je mo#u(nost koritenja s!ijede(i' metoda, i

to+1 metoda prirodni' vrsta trokova i1 metoda trokova prodati' proizvoda

.R/ 0 1 prezentiranje "nancijski' izvjetaja ravnomjerno prezentira o%je spomenutemetode : vezi s tim, u para#ra)u %roj 33 .R/ 0 stoji+ pravna oso%a tre%a ra!aniti trokove,odnosno ras'ode koriste(i k!asi"kaciju teme!jenu i!i na nji'ovoj prirodnoj vrstii i!i na )unkciji uokviru pravne oso%e u ovisnosti koja od nji' osi#urava pouzdanije i re!evantnije in)ormacije

: taki 06C, .R/ 0 prvi o%!ik ra!anjivanja je prema metodi vrste ras'oda 2ravna oso%a

o%jedinjava ras'ode u %i!ansu uspje'a po nji'ovoj vrsti -primjerice amortizacija, trokovisirovina i materija!a, trokovi prijevoza, primanja zapos!eni' i trokovi o#!aavanja i neraspore*uje i' na razne )unkcije pravne oso%e Ova metoda mo$e %iti jednostavnija zaprimjenu jer nije neop'odno razvrstavati ras'ode po )unkciji

$$%$%$% O5li0 i "-"vlj"#je 5il"#" ,je1"


45/65

2rimjer k!asi"kacije primjenom metode vrste trokova

2ri'odi J

Osta!i pri'odi J

2romjena za!i'a #otovi' proizvoda J

:troeni materija! JTrokovi primanja zapos!eni' J

Trokovi amortizacije sta!ni' materija!ni'

i nematerija!ni' sredstava J

Osta!i ras'odi J

:kupno ras'odi -J

Do%it prije poreza J

.etoda vrste ras'oda jednostavniji je za primjenu jer se ne za'tijeva pra(enjeras'oda prema )unkcijama ras'oda

$$%$%$% O5li0 i "-"vlj"#je 5il"#" ,je1"


46/65

Dru#i o%!ik ra!anjivanja je prema )unkciji ras'oda i!i metodi Mtrokova prodati'proizvoda


47/65


48/65

: vezi sa vertika!nim ra!anjivanjem sada je neposredno vid!jivo da se do%it od @6 6667. sastoji od %rutodo%iti od 36 666 7. i umanjenja to# rezu!tata za netoras'ode"nansiranja od CA 666 7. i #u%itka od 0C 666 7. Dak!e, z%o# o%rauna trokova kojipodvaja trokove po )unkcijama, odnosno aktivnostima, neposredno je vid!jivo ira!anjivanje pos!ovno# rezu!tata od 36 666 7. na %ruto operativni rezu!tat po pokri(uproizvodne cijene prodati' proizvoda koji iznosi 08N 666 7. i na trokove razdo%!ja

-uprave, prodaje i administracije koji momentom nastanka do%ivaju o%i!je$je ras'o> da ipodmiruju se iz %rutodo%iti, to iznosi NN 666 7.

2rednost 'orizonta!no# ra!anjivanja rezu!tata kompanije proizvodne pravne oso%e tiese samo operativno#, odnosno "nansijsko# rezu!tata -pozicije od 0 do @ u prikazanom%i!ansu uspje'a Dak!e, u %i!ansu uspje'a prema metodi trokova prodati' proizvoda, poproizvodima a preko nji' po #rupama proizvoda, tr$itima prodaje i s! ra!anjeni su nesamo pri'odi od prodaje u %i!ansu uspje'a ve( i trokovi prodati' proizvoda pa tako i ope>

rativni, odnosno "nansijski rezu!tat svi' nivoa, to je od pose%no# znaaja zaprocjenjivanje uspjenosti pos!ovanja pravne oso%e na teme!ju %i!ansa uspje'a

: nastavku dajemo skra(enu s'emu %i!ansa uspje'a u sk!adu sa pozitivnim zakonskimpropisima+

$$%$%$% O5li0 i "-"vlj"#je 5il"#" ,je1"

$$%$%$% O5li0 i "-"vlj"#je 5il"#" ,je1"


49/65

$$%$%$% O5li0 i "-"vlj"#je 5il"#" ,je1"


50/65

$$%$%$% O5li0 i "-"vlj"#je 5il"#" ,je1"


51/65


52/65

Tre%a jo jednom na#!asiti da se sastav!ja poetni %i!ans stanja pri!ikom osni>

vanja kompanije -npr 60 60 teku(e #odine ;a kraju pos!ovne #odine, odnosno80 0C teku(e #odine prvo se sastav!ja %i!ans uspje'a koji svojim rezu!tatomuranja u #odinji %i!ans stanja na dan 80 0C teku(e #odine odinji %i!ans stanja-80 0C teku(e #odine, respektuju(i princip kontinuiteta pravne oso%e,predstav!ja poetni %i!ans stanja 60 60 naredne #odine

$$%$%$% O5li0 i "-"vlj"#je 5il"#" ,je1"


53/65

;eke kompanije mo#u se %aviti proizvodnim, tr#ovakim ii!i us!u$nimdje!atnostima, kako je ve( napomenuto

7od us!u$ni' kompanija, %ez o%zira da !i se radi o


54/65

2rema tome, s'ema izrade %i!ansa uspje'a za takve kompanije iz#!edakako s!ijedi+

7omponente %i!ansa uspje'a us!u$ni' preduze(a+


55/65

T*.&vi#e #" '"l&9 vele-*.&v7i9 i-*i5-e*i 0&ji ,*&"j *&5 je 0&',"#ije= ,*eze" z" -*.&vi# preduze(a za tr#ovinu prodaju ro%u #otovo u istom"zikom o%!iku u kojem je ona na%av!jena -kup!jena K%o# to#a troak prodate ro%epredstav!ja trokove na%avke -na%avna vrijednost ro%e koja je prodata

Tr#ovaka ro%a uk!juuje se u za!i'e po svom troku -na%avnoj vrijednosti, to je usk!adu sa osnovnim konceptom troka : sk!adu sa .R/ C 1 Ka!i'e, troak na%avkero%e -na%avna vrijednost ne uk!juuje samo )akturnu cijenu ne#o i vozarine i osta!etrokove prijevoza nasta!e kod prijenosa ro%e do mjesta prodaje, kao i troakraspakiranja i stav!janja cijene na nju, odnosno tzv zavisne trokove na%ave ijastruktura je u ovisnosti o sporazumu tr#ovinski' k!auzu!a Tako*er, troak na%ave seusk!a*uje -isprav!ja za povrate ro%a i odo%re> nja za #otovinske popuste koje daje

do%av!ja tr#ovinske ro%e

$$%$%3% K&',e#-e 5il"#" ,je1" l+#i1 i -*.&vi#0i10&',"#ij"


56/65

2osmatraju(i o%raunsko razdo%!je u cje!ini, vrednovanje tr#ovake ro%e potroku na%avke -na%avna vrijednost i trans)ormacije troka na%avke u trokoveprodate tr#ovake ro%e -kada se prodaja do#odi, tj raz#ranienje trokaizme*u %i!ansa stanja i %i!ansa uspje'a, mo$emo prikazati na s!ijede(i nain+



57/65

Trokovi, odnosno vrijednost za!i'a ro%e raspo!o$ive za prodaju tokom razdo%!japredstav!ja sumu poetni' za!i'a i na%avki tokom razdo%!ja pro%!emvrednovanja jeste kako podije!iti ro%u raspo!o$ivu za prodaju izme*u+ akonano# stanja za!i'a i % trokova prodate ro%e To je ve!iki pro%!emvrednovanja, jer nje#ovo rjeenje utjee i na sumu za!i'a iskazanu u %i!ansu-%i!ans stanja, kao i na pro"t, tj do%it iskazanu u %i!ansu uspje'a

Dva su pristupa tom pro%!emu+

$)


58/65

Op(i operativni trokovi razdo%!ja -trokovi redovno# pos!ovanja postaju operativniras'odi momentom nastanka i uk!juuju se u %i!ans uspje'a z%o# to#a to nisusadr$ani u troku ro%e, tj postaju direktno ras'odi razdo%!ja u kojem su nasta!i

2rema tome, preostaje jo re!evantan pro%!em vrednovanja, a to je kako mjeriti za!i'ei troak prodate ro%e kada se jedinini troak jedno# i!i vie predmeta za!i'a ro%emijenja tokom raunovodstveno# razdo%!ja

;eko!iko je pri'vat!jivi' metoda za rjeavanje ovo# pro%!ema, na primjer FIFO,metoda prosjeni' trokova, metoda speci"ne identi"kacije

: nastavku i!ustrujemo komponente %i!ansa uspje'a tr#ovako# preduze(a


% % % &',e#-e "#" , e " # -*.&v #0&',"#ij"


59/65

% % % &',e#-e "#" , e " # -*.&v #0&',"#ij"


60/65

% % % &',e#-e "#" , e " # -*.&v #0&',"#ij"


61/65


62/65

Priodi od prodaje !bruto prodaja)

: dije!u %i!ansa uspje'a koji se odnosi na pri'ode od prodaje -%ruto prodaja ponekad seiskazuje neko!iko odvojeni' stavki iji netoiznos daje netopri'ode od prodaje -netoprodaja

: prikazanom %i!ansu uspje'a kompanije Fenic' Fas'ions iskazano je+

2ri'odi od prodaje i!i %ruto prodaja je ukupna )akturna cijena isporuene ro%e 2ovratiprodate ro%e i usk!a*enja -ispravke su vrijednost prodate ro%e koju su kupci vrati!i i

odo%renja koja su dana kupcima z%o# nedostatka na ro%i, i!i prodajni popusti kojedo%ivaju kupci za %rzo p!a(anje -ponekad se nazivaju i #otovinski popusti Ti iznosi semo#u direktno oduzeti od pri'oda od prodaje i!i %rutoprodaje %ez pose%no# iskazivanja u%i!ansu uspje'a .e*utim, esto se in)ormacije o nji'ovoj ve!iini smatraju znaajnim iza'tijeva se odvojeno iskazivanje u %i!ansu uspje'a



63/65

"rokovi prodate robe

2otre%no je istaknuti da trokovi prodate ro%e postaju ras'odi %ez o%zira kada jero%a na%av!jena, tj %ez o%zira da !i je na%av!jena u teku(oj #odini i!i upret'odnim #odinama ;aime, vrijednost ro%e na%av!jene u pret'odnim#odinama koja nije prodata postaje stavka sredstava u %i!ansu teku(e #odine,zajedno sa ro%om na%av!jenom u teku(oj #odini 7ada se ro%a proda, sredstva sesmanjuju, a za isti iznos terete se trokovi za prodatu ro%u koji postaju ras'odi u%i!ansu uspje'a

: pravi!u, pri'odi od prodaje ro%e priznaju se u razdo%!ju u kome je ro%a prodatai sue!javaju se sa trokovima prodate ro%e -ras'odima koji su #a uzrokova!i

5ruto do%it -i!i %ruto mar$a je raz!ika netopri'oda od prodaje -neto prodaja itrokova prodate ro%e Da %i tr#ovci %i!i uspjeni, %ruto do%it mora %iti dovo!jnove!ika da se p!ate operativni trokovi i da se osi#ura pro"t, tj do%it nakon to sep!ati porez na do%it



64/65

#perativni trokovi

/!ijede(a komponenta %i!ansa uspje'a tr#ovako# preduze(a su operativnitrokovi koji se direktno uk!juuju u %i!ans uspje'a i predstav!jaju ras'oderazdo%!ja Operativni trokovi, odnosno ras'odi u ve!ikom %roju %i!ansauspje'a, pose%ice oni koji se sastav!jaju za internu upotre%u, uk!juuju

op(e prodajne i -upravne administrativne trokove, odnosno ras'ode ira!anjuju se na sastavne dije!ove

2a$!jivo p!aniranje operativni' trokova, odnosno ras'oda mo$e znaajnopo%o!jati pro"ta%i!nost kompanije



65/65

$obit prije plaanja poreza

2redstav!ja raz!iku izme*u %rutodo%iti i operativni' trokova -ras'oda, te ini va$no mjeri!ouspjenosti Do%it prije p!a(anja poreza naziva se jo i operativna dobit i!i dobit iz redovnogposlovanja porez na do%it se pose%no iskazuje u %i!ansu uspje'a, jer to propisuje zakon;eto do%it i!i neto pro"t u %i!ansu uspje'a je re!evantno mjeri!o uspjenosti pos!ovanjakompanije, jer predstav!ja iznos zadr$ane zarade nakon isp!ate dividendi dioniarima

:pravu kompanije interesuje uspjenost pos!ovanja Dak!e, za potre%e interni' korisnika priana!iziranju %i!ansa uspje'a esto se ana!iziraju postoci O%ino se kao neto pri'odi odprodaje -neto prodaja uzima 066 H Katim se svaka stavka u %i!ansu uspje'a izra$ava kaopostotak od neto pri'oda od prodaje -neto prodaja

;ajva$niji je postotak %ruto do%it -%ruto mar$a i pro"tna mar$a postotak %ruto do%iti seizraunava dije!jenjem iznosa %ruto do%iti sa neto pri'odima od prodaje -neto prodaja :

s!uaju posmatrane kompanije iznos %ruto do%iti je 06G 39@, a procent N@,0 H -06G 39@ +C83 8C@ Ova in)ormacija je korisna kod p!aniranja pos!ovni' operacija 2ostotak pro"tnemar$e se izraunava dije!jenjem neto do%iti, tj ;eto pro"ta sa net opri'odima od prodaje-neto prodaje

: iskazanom %i!ansu uspje'a neto pro"t, tj neto do%it je CN NA0, a procent je 06,CC H -CNNA0 + C83 8C@ 2ro"tne mar$e su me*u #ranama raz!iite primjerice u /BD>u marketi imaju


Documents

Size Predavanja - CETVRTI DIO