Sjećanja na Univerzijadu ‘87 i njezino značenje

istražiti na koji način je Univerzijada ‘87. utjecala na privatni i javni život građana Zagreba metodom usmene povijesti zato što ta metoda osigurava osoban pogled pojedinca na događaje oko Univerzijade ‘87.

Sjećanja na Univerzijadu '87 i njezino značenje

Univerzijada 87`

Zašto Univerzijada ‘87? približavanje obljetnice mali broj radova osobni interes



Polustruktuiran intervju (14-47 g.)

Etički kodeks


Učenici Poljoprivredne škole, Zagreb provode istraživanje Sjećanja na Univerzijadu '87 i njezino značenje metodom usmene povijesti. Istraživanje se provodi u svrhu pisanja samostalnog istraživačkog rada za natjecanje iz povijesti 2012. godine. Transkribiran intervju kazivač/kazivačica dobit će na autorizaciju. Informacije dobivene u istraživanju bit će korištene isključivo u istraživačke svrhe ovog učeničkog rada.

Kazivač/kazivačica Danijel Coha

Luka Matok

Nadnevak:Sjećanja na Univerzijadu '87 i njezino značenje

Polustruktuiran intervju, (14-47 g.)

Etički kodeks

Interdisciplinarni pristup


Ekonomski, društveni i politički problemi

Ekonomska kriza Štrajk labinskih rudara Afera Agrokomerc Pitanje Kosova


međunarodni sportski događaji obvezni sportovi i sportovi po izboru

zemlje domaćina pokrovitelj FISU 1984.- Univerzijada dodjeljena Zagrebu -Organizacijski komitet-Josip

Vrhoveco 1985. – Program Univerzijade


Razvojni sistemi(RTV, PTT, banka podataka)

Komunalna i prometna infrastruktura, arhitektonsko uređenje i hotelijerstvo

Popravak i izgradnja potrebnih sportskih objekata


Moto: Svijet mladih za svijet mira

Maskota: Zagi (autor Nedjeljko Dragić)

Simbol: Sportaš raširenih ruku (autor Dušan Bekar)


Univerzijadu identificiraju s: arhitekturom grada dnevnim životnim ritmom korištenjem javnih prostora ‘’Duhom Univerzijade’’


Iz frankfurtske perspektive Zagreb je [prije Univerzijade, op. a.] bio derutan, Trg je bio krpani asfalt, a Frankfurt uglancan.. (A. D., 1967.)


[Do Univerzijde, op. a.] nije se radilo na vanjskom uređenju, nisu se za to izdvajala sredstva. Tramvaji su bili stari, češki tramvaji su vozili do početka 80-ih. Fasade su bile ofucane, sive boje, neugledno je djelovalo. (N. T., 1963.)

Trg do Univerzijade nije bio mjesto okupljanja, nego siđeš s tramvaja i ideš dalje.(D. P., 1963.)


Mnogo se promijenilo s Univerzijadom. ... To je za mene bilo jako pozitivno i lijepo. (G. Č., 1964.)


...To je dobro utjecalo na mene, jer je Zagreb konačno postao ljepše mjesto. (A. D., 1967.)

Čovjek se ljepše osjeća kada vidi nešto lijepo, djeluje na emocionalno stanje. Jelačić plac bih izdvojio, jer se centar i slika Trga potpuno izmijenila i nisi mogao ne primijetiti. (N. T., 1963.)

S Univerzijadom je došlo do poboljšanja prometa u gradu, izgradnje novih objekata, i u Zagreb je dolazilo i više turista iz okolnih zemalja.(D. S., 1969.)Sjećanja na Univerzijadu '87 i njezino značenje

Najviše je na mene utjecalo uređenje Trga, Tkalčićeve, općenito centra grada, ali i zatrpavanje potoka Štefanovca koji je tekao kroz moje dvorište u Dubravi. To više nije bio potok, nego odlagalište otpada koje ljudi iz ne znam kojih razloga ne bi odnijeli na Jakuševac već bi po noći bacili u potok. Jednom je tu završio i poveći dio kamiona. Stalno se natezalo na lokalnoj razini hoće li ili neće zatrpati taj potok. Kad je došla Univerzijada konačno su ga zatrpali. (D. P., 1963.)Sjećanja na Univerzijadu '87 i njezino značenje

Gračani su tada bili prigradsko selo s domaćim životinjama iako bi za pola sata stigao na Trg. Svaka baka je nosila grincajg na plac, na glavi su nosile velike zavežljaje i to su išle prodavati na plac. Moja ulica, Gračanska cesta je dolaskom Univerzijade proširena, dobila je nogostup i vodi do sportskih objekata na Sljemenu, a prije je bila uska i sa svake strane je bio jedan potok u koji su se znali zalijetati autobusi. (A. D., 1967.)

Šire područje grada s Univerzijadom se moderniziralo .... Dobili smo telefon (A. D., 1967.)Sjećanja na Univerzijadu '87 i njezino značenje

U Zagreb sam došla 1980. Zagreb je imao puno manje mogućnosti za provoditi slobodno vrijeme od Beograda. ... Općenito je imao puno manje mogućnosti za provođenje slobodnog vremena u usporedbi s Beogradom. ... s Univerzijadom sam izlazila van ... bilo je puno ljudi na ulicama, na ulici sam čula neke mlade ljude kako govore da je Zagreb jedini grad u cijeloj Jugoslaviji u kojem se nešto događa. (D. D., 1968.)


...izlazila sam van vikendom te sam radila navečer u disco klubu na garderobi i prodavala karte. Vezano uz to mogu reći da se sjećam da je klub radio cijelo ljeto što inače nije bio običaj i da je uvijek bilo više ljudi nego inače, a i noćni gradski prijevoz ZET-a za vrijeme Univerzijade bio je bolje organiziran i više je vozilo tramvaja i autobusa i vozili su dulje po noći nego inače. A i cjelokupni noćni život grada se poboljšao jer je bilo više mjesta za izlaske i više ljudi. (D. S., 1969.)


Zagreb se potpuno promijenio s Univerzijadom, npr. u Tkalčićevoj su sanirane fasade i otvoreni kafići i restorani. Unutrašnjost Tklačićeve je ostala ista, tek dvadeset godina kasnije se mijenja i interpolira zgrada po zgrada, ali uveden je noćni život. (Š. C., 1951.)

Ludilo je bilo, sve je radilo non-stop, mogao si ići kud ti srce želi, svi smo živjeli za to, jer smo se osjećali europski iako je i prije bilo izlazaka, to je bio nastavak na to. (G. Č., 1964.) Sjećanja na Univerzijadu '87 i njezino značenje

U gradu je bilo mnoštvo ljudi, neuobičajene gužve u centru. Upoznao sam nakon zatvaranja Igara na Trgu više ljudi, pa i stranaca s kojima sam tulumario tu večer. Bili smo u bircu, nije bilo stolova, pa su nam se pridružili neki strendžeri, pričali smo s njima, pričali smo i s curama koje su nastupale na zatvaranju. Imale su šestinske kišobrane. To je bio hit. Stranci su im nudili novce za njih, ali one nisu htjele prodati kišobrane. Imam dojam da je Zagreb živnuo i ostao je drukčiji i poslije završetka Univerzijade. (D. P., 1963.)


Taj duh Univerzijade bio je doista poseban. Ljudi su se družili i zabavljali do kasno u noć. Takvo nešto danas na žalost ne postoji. Mladi su hodali u grupama, kada su nešto tražili, s radošću smo im odgovarali. Upućivali ih. Vidjeli smo sportaše, mlade, mislim do 25 godina, različite boje kože, bili smo susretljivi i vladalo je jedno ozračje domaćinstva. Svi smo se osjećali domaćinima.(Š. C., 1951.)


Duh Univerzijade je bio prijateljski i sportski, ali ne bih mogla reći da je on i danas takav u Zagrebu, (D. S., 1969.)

Univerzijada je donijela određeni duh zajedništva i optimizma među građane Zagreba. Danas su drukčija vremena, ljudi brinu o egzistenciji (D. P., 1963.)


Vladalo je veliko uzbuđenje i zainteresiranost. Ljude je zanimalo što se događa, mnogi su sudjelovali kao volonteri, pratili su se događaji, dosta se razgovaralo o tome i svima je bilo u interesu da to dobro prođe. Ljudima je bilo stalo da Zagreb odigra zapaženu ulogu, to je bilo potrebno Zagrepčanima.(N. T., 1963.)


Za Zagreb i stanovnike grada Univerzijada je puno značila. Atmosfera je bila stvarno posebna, domaćinska, susretljivost, vejsele što nam je netko došao. Grad je bio pun mladosti, a pogotovo za starije ljude mladost puno znači. (Š. C., 1951.)Sjećanja na Univerzijadu '87 i njezino značenje

Puno je bilo ponosa što je grad Zagreb to dobio. Što je to značilo na YU sceni. Bili smo ponosni što je dio novca iz tadašnje metropole Beograda došao u Zagreb. (Š. C., 1951.)


Velik utjecaj na živote građana Modernizacija i širenje infrakstrukture Bogata kulturna ponuda Univerzijada predstavlja određeni

stupanj demokratizacije




Documents

Sjećanja na Univerzijadu ‘87 i njezino značenje