kolske knjinice u multikulturalnim sredinama: problematika nabave grae

Bojan Lazi, mag. bibl. i prof.Osnovna kola NegoslavciOsnovna kola Bradinkolske knjinice u multikulturalnim sredinama: zakonske smjernice i problemi u praksi IFLA-ine smjernice za knjinine usluge za multikulturalne zajednice:

Multikulturalnost je suivot razliitih kultura, gdje kultura ukljuuje rasne, religijske i kulturne skupine, te se oituje u obiajima, kulturnim pretpostavkama i vrijednostima, nainima razmiljanja i komunikacije.

Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina RH:

Etnika i multikulturna raznolikost i duh razumijevanja, uvaavanja i tolerancije doprinose promicanju razvoja Republike Hrvatske.

Meunarodni pravni aktiOpa deklaracija o ljudskim pravima (10. 12. 1948.)Pravo na ivot, slobodu, jednakost pred zakonom, zatitu od diskriminacije, dravljanstvo, sklapanje braka i zasnivanje obitelji, posjedovanje imovine, slobodu miljenja, rad, odmor i slobodno vrijeme, odgoj i obrazovanje, sudjelovanje u kulturnom i javnom ivotu zajednicePrava i sloboda svakoga, bez razlike u rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politiko ili drugo uvjerenje; nacionalnog i socijalnog podrijetla, imovine, roenja ili neke druge okolnosti L. 2Pravo na odgoj i obrazovanje L. 26Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima (16. 12. 1966.)Pravo svih naroda na samoodreenje, slobodno odreivanje politikog statusa i osiguravanje gospodarskog, drutvenog i kulturnog razvoja.Osobama pripadnicima etnikih, vjerskih ili jezinih manjina, u dravama u kojima postoje, ne smije se uskratiti pravo da u zajednici s ostalim pripadnicima svoje grupe uvaavaju svoju kulturu, ispovijedaju i iskazuju svoju vjeru, ili da se slue svojim jezikomMeunarodni pakt o gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima slian kao i prethodni dokumentKonvencija o pravima djeteta (20. 11. 1989.)Potivanje svih prava djece, bez ikakve diskriminacije vezano uz rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, politiko ili drugo uvjerenje; nacionalnog, etnikog ili socijalnog podrijetla, imovine, tekoa u razvoju, obiteljskog podrijetla ili neke druge okolnosti L. 2Pravo na ouvanje identiteta, ukljuujui nacionalnost, ime i obiteljske odnose priznate zakonom L. 8Pravo djetetu pripadniku etnike, vjerske ili jezine manjine da u zajednici s drugim pripadnicima njegove grupe uiva svoju kulturu, ispovijeda svoju vjeru ili se slui svojim jezikom L. 30Deklaracija o pravima osoba koje pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezinim manjinama (18. 12. 1992.)Osigurava opstanak identiteta navedenih manjinskih skupina u svakoj dravi, a drave potpisnice Deklaracije dune su donijeti posebne zakone koji e tititi manjineStvaranje povoljnih uvjeta za izraavanje manjinskih obiljeja, uenje materinskoga jezika i educiranje veine o obiljejima manjinskoga stanovnitva s kojim dijele isti ivotni prostor L. 4Ova deklaracija jedan je od temelja za pravne akte koje je Republika Hrvatska pri osamostaljenju i donijela Konvencija protiv diskriminacije u odgoju i obrazovanju (UNESCO, 14. 12. 1960.)Jami priznavanje prava pripadnika nacionalnih manjina na ostvarivanje posebnih odgojno-obrazovnih djelatnosti L. 5Okvirna konvencija za zatitu nacionalnih manjina (Vijee Europe, 10. 11. 1995.)OESS-ove Haake preporuke o pravu nacionalnih manjina na odgoj i obrazovanje (1996.)Preporuke komisije Europske unije o digitalizaciji i mrenoj dostupnosti kulturnih dobara i digitalnoj zatiti jasna slika o europskoj razliitosti i bitnosti ouvanja viejezine batineBrojne IFLA-ine smjernice i manifestiDomai pravni aktiUstav Republike Hrvatske (proieni tekst, NN 85/2010)Osim Hrvata, u RH ive jo: Srbi, esi. Slovaci, Talijani, Maari, idovi, Nijemci, Austrijanci, Ukrajinci, Rusini, Bonjaci, Slovenci, Crnogorci, Makedonci, Rusi, Bugari, Poljaci, Romi, Rumunji, Turci, Vlasi, Albanci i drugi Izvorine osnoveHrvatski jezik i latinino pismo su u slubenoj upotrebi u dravi, a pravo slubene upotrebe imaju i drugi jezici i pisma sukladno uvjetima propisanim zakonom L. 12Jednakost svakoga pred zakonom neovisno o pripadnosti razliitim grupama L. 14Ravnopravnost pripadnicima svih manjina, ureuje se ustavnim zakonom, te sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti, sloboda sluenja svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija L. 15 Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina (NN 155/2002)Pravo na slobodno izjanjavanje o pripadnosti nacionalnoj manjini, uz zabranu bilo kojeg oblika diskriminacije po ovoj osnovi L. 4Nacionalna manjina je skupina hrvatskih dravljana iji pripadnici su tradicionalno nastanjeni na teritoriju RH, a njezini lanovi imaju etnika, jezina, kulturna i/ili vjerska obiljeja razliita od drugih graana i vodi ih elja za ouvanjem tih obiljeja L. 5Sluenje jezikom i pismom privatno i javno, odgoj i obrazovanje na svojemu jeziku i pismu, upotreba svojih znamenja i simbola, kulturne autonomije, pravo na oitovanje vjere, pristup sredstvima javnog priopavanja na svojemu jeziku i pismu, samoorganiziranje i udruivanje, zastupljenost u predstavnikim tijelima na dravnoj i lokalnoj razini L. 7Odgoj i obrazovanje sukladno posebnom zakonu L. 11Ravnopravna upotreba manjinskog jezika i pisma kada jedinica lokalne samouprave broji najmanje treinu pripadnika manjinskog naroda L. 12Zakon o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj (NN 51/2000)Ravnopravna upotreba jezika i pisma nac. manjine u javnosti, mogunost ispisivanja javnih isprava pripadnicima nacionalnih manjina dvojezino, mogunost upotrebe jezika u radu predstavnikih i izvrnih tijela opine, grada ili upanije, te u postupku pred tijelima opine, grada ili upanije i u postupku pred tijelima dravne upraveZakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (NN 51/2000)Odvija se u predkolskim ustanovama, osnovnim i srednjim kolama, te drugim kolskim ustanovama i oblicima obrazovanjaOsnivanje kolskih ustanova i za manji broj uenika od propisanogUstrojavanje odjela na manjinskom jeziku i pismu ukoliko ne postoji temelj za osnivanje nove ustanoveNastavni plan i program uz opi sadri i dio vezan uz posebnosti nacionalne manjineUvjet za rad poznavanje manjinskog jezika i pisma NE ISKLJUIVO NACIONALNA PRIPADNOSTIstraivanje nabavne politike u kolskim knjinicama osnovnih i srednjih kola s nastavom na manjinskom jeziku i pismuTemelji za istraivanjeKnjinica mora biti sredite multikulturalne komunikacije. Ona svoje usluge mora bezuvjetno pruati svim svojim korisnicima, bez obzira na njihovu rasu, dob, spol, kulturnu, nacionalnu, vjersku i politiku pripadnost, socioekonomski status, a posebice se posvetiti nedovoljno zastupljenim skupinama, kao to su useljenike manjine, azilanti, radnici migranti i nacionalne manjine. IFLA-ine smjernice za knjinine usluge za multikulturalne zajedniceNedovoljno istraena (neistraena) tematikaOteani uvjeti rada u autorovoj svakodnevnoj praksiCilj istraivanjaUtvrditi stanje fonda za pripadnike nacionalnih manjina u knjinicama osnovnih i srednjih kola u RH u kojima se odvija nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina, te predvidjeti mogunosti za rjeavanje uoenih problemaZadae istraivanjaOSNOVNA ZADAA: otkriti potekoe u nabavi navedene grae i mogunosti za rjeavanje problemaOSTALE ZADAE (provedene kroz pitanja u upitniku): Istraiti jezine kompetencije za upravljanje manjinskim zbirkama kod djelatnika knjinice; Utvrditi naine smjetaja i strune obrade grae za manjinske skupine; Utvrditi stanje fonda lektirnih i naslova strune literature na manjinskom jeziku; Utvrditi stanje fonda za slobodno itanje na manjinskom jeziku; Utvrditi stanje fonda strunih i djejih asopisa na manjinskom jeziku; Istraiti uvjete nabave grae za manjinske skupine u kolskim knjinicama; Utvrditi uvjete, novane iznose kojima raspolau kolske knjinice za nabavu grae za manjinske skupine kupnjom te podatke o dobavljaima preko kojih to obavljaju; Otkriti prepreke u nabavi grae za manjinske skupine; Predvidjeti mogunosti za poboljanje nabave grae za manjinske skupine; Utvrditi oteavajue okolnosti i mogunosti za rjeavanje problemaPretpostavke HIPOTEZA 1 (osnovna): Nabava grae na jeziku i pismu nacionalnih manjina u knjinicama osnovnih i srednjih kola u RH tee oteanoHIPOTEZA 2 (pomona): Postoje naini na koje se problem nabave grae za manjinske skupine u hrvatskim kolskim knjinicama moe rijeiti pozitivnoPredmet istraivanjaKnjinine zbirke na manjinskom jeziku i pismu u knjinicama O i S u RH, u kojima nastavu na materinskom jeziku i pismu prate uenici pripadnici nacionalnih manjina, po jednom od tri modela obrazovanja namijenjena ovoj skupini graana: Model A: nastava se izvodi na jeziku i pismu nacionalne manjine (uz redovitu nastavu predmeta hrvatski jezik)Model B: nastava se izvodi dvojezino prirodna skupina predmeta na hrvatskom, a drutvena na manjinskom jeziku i pismuModel C: izborna nastava njegovanja jezika i kulture (2-5 sati tjedno)Uzorak, vrijeme istraivanja i instrument117 osnovnih i srednjih kola u RH u kojima se nastava po modelu A, B i/ili C za pripadnike nacionalnih manjina provodila tijekom kolske 2009./2010. godineAlbanci, esi, Maari, Makedonci, Rusini/Ukrajinci, Slovaci, Slovenci, Srbi, Talijani+Austrijanci/Nijemci (nisu sudjelovali)Istraivanje je provedeno tijekom sijenja i veljae 2011. godineAnketni upitnik od 17 pitanja otvorenog i zatvorenog tipaAnaliza rezultata117 kola koje su ukljuene u istraivanje74 kole popunile upitnik63 osnovne kole10 srednjih kola1 O/S centarJezici nastave (manjinski)71 kola jedan jezik2 kole dva jezika1 kola tri jezikaModel obrazovanja36 kola Model A1 kola Model B34 kole Model C 2 kole Modeli A i C1 kola Modeli B i CPoznavanje jezika i pisma nacionalnih manjina80% knjiniara u potpunosti se ili djelomino slue se jezikom manjine20% knjiniara uope se ne slui jezikom i pismom nacionalne manjine Nisu zadovoljeni kriteriji IFLA-inih smjernicaMOGUE RJEENJE: upuivanje knjiniara na struno usavravanje jezika nacionalne manjine (neekonomino)

Smjetaj graeFiziki razdvojena manjinska graa od grae na hrvatskom jeziku veina PREDNOSTI RAZDVAJANJA: lake pronalaenje traene graePREDNSOTI NERAZDVAJANJA: jaanje osjeaja zajednitva pripadnika manjine i veine

Struna obrada graeGraa se u 25% knjinica klasificira pomou posebnih slovnih/brojanih oznaka

Lektirna graa i struna literaturaUglavnom ne zadovoljava potrebe uenika i uiteljaNajvei problem u Modelu C mali broj uenika i uitelja

Slobodno itanjeUglavnom ima dovoljno grae za slobodno itanje ak vie nego lektirne grae i strune literatureNajbolja ponuda u talijanskim kolamaNajloije stanje Model C

Struni i djeji asopisi2/3 kola nema strune asopise na manjinskom jeziku, a ostali vrlo malo45% kola nema djejih asopisa na manjinskom jeziku, a ostali vrlo malo

Nain nabave grae Najee: Manjinske udruge i/ili vijea nacionalnih manjina u RHDonacije iz maticeDonacije graana i uenikaRjee: Grad/opina/dravaVeleposlanstvo/konzulat matine draveSredinje knjinice za nacionalne manjineOstalo:Razmjena Graa se uope ne nabavljaNSK ne sudjeluje u nabavi!

Osiguravanje novanih sredstava za nabavuNajee: Donacijama manjinskih ustanova/udrugaSredstvima koleDonacijama pojedinacaRjee: Sredstva grada/opine/upanijeRazliiti projektiNamjenska sredstva Vlade RHOstalo: Graa se ne nabavlja kupnjom!

Koliina utroenog novca za nabavu (godinje)80% nita ili do 1.000 kuna10% troi do 3.000 kuna10% troi do 5.000 ili preko 5.000 kuna (talijanske kole)

Izbor dobavljaaDomai dobavljai u RH 25%Dobavljai iz matice 25% Graa se ne nabavlja kupnjom 45%

Prepreke u nabavi graeNajvea prepreka su nedovoljna novana sredstvaVelika prepreka je nedovoljno razvijena izdavaka djelatnost manjina u RH1/3 ispitanika navodi kao problem oteanu nabavu iz matice zbog zakonskih prepreka, te nedovoljnu osvijetenost dravnih ustanova za problem nabave grae za pripadnike nacionalnih manjina

Mogunosti za poboljanje stanjaNovani poticaji Republike Hrvatske na prvom mjestuJaa suradnja s manjinskim ustanovama/udrugamaRazvijanje izdavakih kua manjinaPojednostavljivanje nabave grae u inozemstvu

Suradnja s relevantnim ustanovama25% ispitanika je u potpunosti zadovoljno suradnjom s dravnim i manjinskim ustanovama i udrugamaU najpovoljnijem poloaju su talijanske i eke, a najnepovoljnijem maarske, slovake i srpske kole

Je li nabava grae za pripadnike manjina oteana u odnosu na nabavu grae na hrvatskom jeziku?80% ispitanika smatra da jest20% ispitanika smatra da nijeNajvei problem vezan uz nabavu grae je nedostatak novanih sredstava i poticaja

Prijedlozi za olakanje nabave grae za manjinske skupinePotrebna je vea osvijetenost dravnih institucija za problem nabave grae namijenjene manjinama, novani poticaji su potrebni od strane Vlade Republike Hrvatske, te vea podrka manjinskih udruga i vijea nacionalnih manjina. Osiguravanje namjenskih novanih sredstava za kupnju grae i omoguavanje koli (tj. knjinici) izravni nain plaanja i uvoza grae, bez posrednika (manjinske udruge, vijea, konzulata, veleposlanstva). Postojee manjinske izdavake bi se trebale vie posvetiti izdavanju kolske lektire i strune grae, a manje politike.Osigurati namjenska sredstva, angairati matinu zemlju vie, aktivnije suraivati s voditeljem sredinje knjinice za nacionalne manjine.Osim ve spomenute suradnje s manjinskim udrugama, nuno je redovno financiranje kolskih knjinica od strane MZO-a za nabavu redovnih lektirnih naslova, od ijih bi se sredstava, barem djelomino, mogla nabaviti i potrebna graa na jeziku manjine.Pojaati suradnju izdavakih kua u Hrvatskoj s izdavakim kuama u matinim zemljama manjina, radi lakeg nabavljanja knjinine grae, te olakati carinsku proceduru prilikom uvoza.Jaati suradnju meu manjinskim kolama po pitanju razmjene grae.Omoguiti dobavljaima iz matine zemlje da nude manjinskim kolama potrebnu grau.ZakljuakHIPOTEZENabava grae na jeziku i pismu nacionalnih manjina u knjinicama osnovnih i srednjih kola u RH tee oteano POTVRENAPostoje naini na koje se problem nabave grae za manjinske skupine u hrvatskim kolskim knjinicama moe rijeiti pozitivno POTVRENA

HVALA NA POZORNOSTI!