102
KONSTRUKCIJE OPLOŠJA ZGRADE 1. Koji je kriterij za podjelu konstrukcija oplošja na masivne i lagane i koja je bitna razlika između njih (sa gledišta fizikalnih procesa) ? MASIVNE LAGANE

Skripta AK3, dio Veršić

  • Upload
    syd

  • View
    199

  • Download
    16

Embed Size (px)

DESCRIPTION

skripta za Arhitektonske konstrukcije III, III. semestar (2)

Citation preview

Page 1: Skripta AK3, dio Veršić

KONSTRUKCIJE OPLOŠJA ZGRADE

1. Koji je kriterij za podjelu konstrukcija oplošja na masivne i lagane i koja je bitna razlika između njih (sa gledišta fizikalnih procesa) ?

MASIVNE

LAGANE

Page 2: Skripta AK3, dio Veršić

2. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima jednoslojnih zidova.

3. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je T.I. bliže vanjskoj strani.

POROTHERM BLOK - toplinsko-izolacijski blok

YTONG BLOK - plinobetonski blok

Page 3: Skripta AK3, dio Veršić
Page 4: Skripta AK3, dio Veršić

4. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je T.I. unutar konstrukcije.

Page 5: Skripta AK3, dio Veršić

5. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je T.I. bliže unutarnjoj strani.

Page 6: Skripta AK3, dio Veršić

6. Principi rješavanja sastava građevnih dijelova u smislu ispravnog fizikalnog procesa: prikažite na primjerima višeslojnih zidova kada je T.I. u cijeloj debljini građevnog dijela.

Page 7: Skripta AK3, dio Veršić

7. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od obložne opeke ili

Page 8: Skripta AK3, dio Veršić

keramike.

Page 9: Skripta AK3, dio Veršić

8. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od kamenih ploča.

Page 10: Skripta AK3, dio Veršić
Page 11: Skripta AK3, dio Veršić

9. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od predgotovljenih armirano betonskih elemenata.

Page 12: Skripta AK3, dio Veršić

10. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od limenih ploča.

11. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od drvenih elemenata.

Page 13: Skripta AK3, dio Veršić

12. Prikažite primjer vanjske stijene (zida) kada je vanjska obloga od vlaknastocementnih ili sličnih ploča.

Page 14: Skripta AK3, dio Veršić

OSTAKLJENE FASADE

Page 15: Skripta AK3, dio Veršić

1. Navedite vrste ostakljenih fasada.

2. Navedite i opišite dvije osnovne vrste oslonaca (sidra) ostakljene fasade.

Page 16: Skripta AK3, dio Veršić
Page 17: Skripta AK3, dio Veršić

3. Nacrtajte podni priključak kontinuirane ostakljene fasade.

Page 18: Skripta AK3, dio Veršić

4./5. Opišite i skicom prikažite pojedinu vrstu ostakljenih fasada: a) kontinuirane, b) strukturalne, c) polustrukturalne, d) kombinirane, e) element fasade, f) dvostruke fasade, g) točkasto učvršćene fasade.

a)

Page 19: Skripta AK3, dio Veršić

b)

Page 20: Skripta AK3, dio Veršić

c)

d)

Page 21: Skripta AK3, dio Veršić

e)

Page 22: Skripta AK3, dio Veršić

f)

Page 23: Skripta AK3, dio Veršić

g)

6. Koje su prednosti element fasada u odnosu na „klasične“ ostakljene fasade ?

Page 24: Skripta AK3, dio Veršić

7. Koje su prednosti dvostrukih fasada ?

8. Navedite i skicom prikažite osnovne grupe dvostrukih fasada s obzirom na provjetrivanje.

Page 25: Skripta AK3, dio Veršić

DVOSTRUKE OSTAKLJENE FASADE

1. Kao sustav, ostakljene fasade trebaju zadovoljiti sljedeće:

2. Navedite bitna svojstva kompozicije ostakljenja i kretanje vrijednosti tih svojstava kod različitih kompozicija ostakljenja.

Page 26: Skripta AK3, dio Veršić

3. Opišite svojstva pojedinih ostakljenih fasadnih sustava u odnosu na koeficijent prolaska topline „U“.

4. Dvostruke ostakljene fasade se sastoje od tri elementa. Navedite ih i svaki opišite.

Page 27: Skripta AK3, dio Veršić

5. Opišite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u zimskom razdoblju.

Page 28: Skripta AK3, dio Veršić

6. Opišite djelovanje (funkciju) dvostruke ostakljene fasade u ljetnom razdoblju.

Page 29: Skripta AK3, dio Veršić

7. Navedite osnovne tipove dvostrukih ostakljenih fasada. Za svaki tip kratko navedite posebnosti djelovanja.

Page 30: Skripta AK3, dio Veršić
Page 31: Skripta AK3, dio Veršić
Page 32: Skripta AK3, dio Veršić

8. Obrazložite opasnost od kondenzacije vodene pare u sustavu dvostruke ostakljene fasade (gdje i kada se pojavljuje).

Page 33: Skripta AK3, dio Veršić

9. Obrazložite kakva je osvjetljenost unutarnjeg prostora kod jednostruke i dvostruke ostakljene fasade.

Page 34: Skripta AK3, dio Veršić

10. Obrazložite svojstva zvučne izolacije dvostruke fasade.

Page 35: Skripta AK3, dio Veršić

PROČELJA - OTVORI, IZVEDBA I UGRADNJA

Page 36: Skripta AK3, dio Veršić

1. Što nazivamo simetrično, a što asimetrično IZO staklo? Koji su razlozi za primjenu asimetričnog IZO stakla ?

2. Navedite i objasnite moguće deformacije IZO stakla.

Page 37: Skripta AK3, dio Veršić

3. Nacrtajte i opišite crtež priključka zida i doprozornika jednostrukog drvenog prozora s IZO staklom.

Page 38: Skripta AK3, dio Veršić

4. Što su izoterme? Nacrtaj skicu vanjskog zida s ugrađenim prozorom i ucrtajte (skicirajte) izoterme.

5. Navedite moguće načine ugradnje prozora. Opišite pojedini način ugradnje.

Page 39: Skripta AK3, dio Veršić

6. Što je propisano Tehničkim propisom za prozore i vrata ?

Page 40: Skripta AK3, dio Veršić

7. Što je zidarsko sidro ? Nacrtajte primjer učvršćenja prozora u zid upotrebom zidarskog sidra.

8. Nacrtajte prozor i prozorsku klupčicu (vanjska i unutarnja). Opišite crtež.

Page 41: Skripta AK3, dio Veršić

9. Navedite i napišite ulogu materijala potrebnih za ugradnju prozora u vanjski zid.

Page 42: Skripta AK3, dio Veršić

PREGRADNE STIJENE

1. Što podrazumijevamo pod pojmom pregradnih nenosivih stijena i koji se zahtjevi postavljaju na iste ?

Page 43: Skripta AK3, dio Veršić

2. Navedite moguće načine izvedbe pregradnih nenosivih zidova i stijena.

3. Čvrsto ugrađene stijene. Nabrojite vrste čvrsto ugrađenih stijena i materijale od kojih se izvode.

Page 44: Skripta AK3, dio Veršić

3. Čvrsto ugrađene stijene. Prikažite varijante stijena od zidanih elemenata (opeke različitih debljin a) s kratkim opisom posebnosti pri izvedbi (kada se zidaju, kako koriste...)

Page 45: Skripta AK3, dio Veršić

spoj zidanih pregradnih zidova (prema pravilima veza) spoj sa nosivim zidom (utorom)

spoj sa metalnom sponom

Page 46: Skripta AK3, dio Veršić

3. Prikažite u presjeku pregradni zid izveden od pune opeke (NF). Međukatne konstrukcije armiranobetonske ploče d=20cm s izvedenim plivajućim podom i spuštenim stropom.

6. Pregrade od porobetonskih blokova - opišite ukratko način izvedbe i posebnosti.

Page 47: Skripta AK3, dio Veršić

7. Čvrsto ugrađene stijene. Prikažite varijante stijena od ploča visine etaže s posebnostima

Page 48: Skripta AK3, dio Veršić

pri izvedbi.

Page 49: Skripta AK3, dio Veršić
Page 50: Skripta AK3, dio Veršić

8. Prikažite varijante izvedbe stijena od staklene opeke s posebnostima izvedbe.

Page 51: Skripta AK3, dio Veršić
Page 52: Skripta AK3, dio Veršić
Page 53: Skripta AK3, dio Veršić

9. Stijene od staklenih U-lamela - mogući načini izvedbe.

10. Što su „Monier“ stijene i kako se izvode ? Opišite i prikažite crtežom.

Page 54: Skripta AK3, dio Veršić

11. Prikažite varijante montažnih stijena s posebnostima izvedbe.

spojevi s podom i stropom

Page 55: Skripta AK3, dio Veršić
Page 56: Skripta AK3, dio Veršić

SUHOMONTAŽNI SUSTAVI

1. Što se podrazumijeva pod suhomontažna gradnja ? Navedite prednosti suhomontažne gradnje.

Page 57: Skripta AK3, dio Veršić

2. Što su gips-kartonske ploče ? Navedite vrste gips-kartonskih ploča.

2. Navedite (i prikažite crtežom) osnovne vrste metalnih profila za izvedbu gipskartonskih pregrada.

Page 58: Skripta AK3, dio Veršić

4. Lagana pregrada - od čega se sastoji ? Prikažite crtežom s opisom.

Page 59: Skripta AK3, dio Veršić

5. Lagani pregradni zidovi s gips-kartonskim pločama i metalnom potkonstrukcijom - osnovne vrste. Prikažite crtežom s opisom.

d= 12.5mm, D= 75,100,125mm, h= 50,75,100mm

d= 2*12.5mm, D= 100,125,150mmm, h= 50,75,100mm

Page 60: Skripta AK3, dio Veršić

d=3*12.5mm, D=125,150,175mm, h=50,75,100mm

d= 2*12.5mm, D= 155,205,255mm, h= 105,155,205mm

d= 2*12.5mm, D>= 220mm, h>= 170mm

6. Opišite i prikažite crtežom način izvedbe laganih pregrada od gipskartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji.

Page 61: Skripta AK3, dio Veršić

7. Nacrtajte i opišite spoj zida i lagane pregrade izvedene od gips-kartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji.

W1128. Navedite kada se moraju izvesti dilatacije u laganim pregradama. Prikažite crtežom

Page 62: Skripta AK3, dio Veršić

dilatacijski spoj lagane pregrade izvedene gipskartonskim pločama na čeličnoj potkonst.

9. Navedite o čemu ovisi dopuštena visina pregradnih zidova izvedenih gipskartonskim pločama na metalnoj potkonstrukciji.

Page 63: Skripta AK3, dio Veršić

10. Opišite način ugradnje sanitarne opreme na lagane gipskartonske pregrade.

Sanitarna oprema ugrađuje se pomoću posebnih čeličnih nosača koji se ugrađuju već pri samoj montaži laganih stijena između vertikalnih CW profila.a) čelični nosač za tipski zidni WC, predmontirana oprema s ugrađenim vodokotlićemb) nosač za umivaonike s priloženom potrebnom opremom za montažu priborac) čelični nosač za zidne bojlere, montaža sa dva okomita UA profila s tipskim utičnim kutnicima na podu i na stropu

Page 64: Skripta AK3, dio Veršić

a) b) c)

11. Načini vješanja tereta na lagane gipskartonske pregrade (skica).

Page 65: Skripta AK3, dio Veršić

12. Zidne obloge od gipskartonskih ploča. Kada se koriste. Navesti i opisati način izvedbe.

Page 66: Skripta AK3, dio Veršić
Page 67: Skripta AK3, dio Veršić

13. Prikažite crtežom i opišite zidnu oblogu od gipskartonskih ploča za poboljšanje zvučne izolacije masivne pregrade.

14. Stupnjevi kvalitete završne obrade površina.

Page 68: Skripta AK3, dio Veršić
Page 69: Skripta AK3, dio Veršić

15. Navedite osnovne vrste plivajućih podova izvedenih gipskartonskim pločama.

Page 70: Skripta AK3, dio Veršić

16. Nacrtajte (spoj poda i zida) i opišite primjer plivajućeg poda izvedenog gipskartonskim pločama.

VIDIFLOOR ili TUBF141 iz prošlog pitanja. Paziti na PE foliju!

Page 71: Skripta AK3, dio Veršić

17. Povišeni (dvostruki) pod - opišite i prikažite crtežom.

STIŠNJENE GIPS-VLAKNASTE PLOČE 600x1200 mm (25/13 mm) ili 600x600 mm (38 mm)

- postupno postavljanje čeličnih nosača s navojem- maximalna fleksibilnost kod naknade montaže nosača i ploča- pod je opteretiv već nakon postavljenog 1. sloja ploča- više od 90% slobodnog prostora u podnoj šupljini

Page 72: Skripta AK3, dio Veršić

18. Nabrojite i ukratko opišite vrste spuštenih stropova (obzirom na potkonstrukciju) izvedenih gipskartonskim pločama.

- čelični nosači se lijepe pod posebnim ljepilom- standardni razmaci nosača su 600mm bez međusobnih poprečnih ukruta- PVC pločice položene su na čelične, a štite od prenosa udarne buke- nosači se postavljaju na spojevima ploča 1. sloja, ploče se ne lijepe za nosače

Page 73: Skripta AK3, dio Veršić

19. Nacrtajte (spoj stropa i zida) i opišite spušteni strop izveden gipskartonskim pločama na čeličnoj potkonstrukciji - direktni ovjes.

20. Nacrtajte (spoj stropa i zida) i opišite spušteni strop izveden gipskartonskim pločama

Page 74: Skripta AK3, dio Veršić

na čeličnoj potkonstrukciji - na visilicama.

21. Nacrtajte (spoj stropa i zida) i opišite samonosivi spušteni strop izveden gipskartonskim pločama s čeličnom potkonstrukcijom.

Page 75: Skripta AK3, dio Veršić

Ovdje je protupožarna zaštita samo odozdo!! Može biti i obostrana (tada je max. širina prostorije 4,00m) ili bez nje (onda 5,50m).

22. Spušteni stropovi od gipskartonskih ploča na metalnoj potkonstrukciji. Kada se moraju izvesti dilatacije u spuštenim stropovima. Prikažite crtež s opisom dilatacijskog spoja.

Page 76: Skripta AK3, dio Veršić

23. Kada se izvode spušteni stropovi s akustik pločama? Prikažite crtežom s opisom.

Zbog veće apsorpcije zvuka??

24. Dvostruki spušteni strop - kada se izvodi? Prikažite crtežom s opisom.

Page 77: Skripta AK3, dio Veršić

25. Kasetirani spušteni strop - prikažite crtežom s opisom.

26. Klima stropovi - kratak opis s crtežom i prednosti.

Page 78: Skripta AK3, dio Veršić

ZAŠTITA OD POŽARA

Page 79: Skripta AK3, dio Veršić

1. Navedite produkte izgaranja u požaru.

2. Navedite faze razvoja požara.

3. Što je ukupno, a što specifično požarno opterećenje? Kakvo specifično požarno opterećenje može imati zgrada ?

Page 80: Skripta AK3, dio Veršić

4. Navedite na koje pravilnosti treba obratiti posebnu pažnju kod projektiranja zaštite od požara zgrada.

5. Što je otpornost na požar ?

6. Ukratko opišite ponašanje čeličnih konstrukcija u požaru.

Page 81: Skripta AK3, dio Veršić

7. Ukratko opišite ponašanje drvenih konstrukcija u požaru.

8. Navedite osnovna načela zaštite od požara preuzeta iz zakonodavstva Europske unije

Kod dimenzioniranja presjeka najbolje je povećati presjek zbog djelovanja požara! Drvo se od požara također štiti zaštitnim premazima.

Page 82: Skripta AK3, dio Veršić

(zaštite od požara) koja se moraju poduzeti pri projektiranju i izgradnji objekata.

9. Što je požarni sektor ?

Page 83: Skripta AK3, dio Veršić

10. Što je evakuacijski put? O čemu ovisi projektiranje evakuacijskih putova ?

Page 84: Skripta AK3, dio Veršić

11. Objasnite vatrogasni pristup.

Page 85: Skripta AK3, dio Veršić
Page 86: Skripta AK3, dio Veršić

Osnovni elementi vatrogasnih pristupa

Page 87: Skripta AK3, dio Veršić

STAKLO U ARHITEKTURI

1_proizvodi od stakla u arhitekturi:

-općenita podjela stakla

-šuplje staklo,-ravno staklo,-staklena vlakna.

-proizvodi od stakla u arhitekturi:-ravno staklo,-stakleni blokovi, opeke, crijepovi,.... ,-staklena vlakna (optička vlakna, staklena vuna, ....),-staklena pjena (toplinska izolacija).

-sirovine za proizvodnju stakla su osnovne (koje ulaze u konstituciju stakla) i pomoćne sirovine \sredstva za bojenje, bistrenje, homogeniziranje, zamućivanje\

-osnovna sirovina za proizvodnju stakla je kremeni pijesak SiO2 / silcicij-dioksid. u kvalitetnom kremenom pijesku maseni udio SiO2 mora biti veći od 98%, a udio Fe2O3 ne smije biti veći od 0.05%. fizikalna i kemijska svojstva stakla najviše ovise o njegovom kemijskom sastavu. kako kemijski sastav stakla ovisi o vrsti i količini upotrijebljenih sirovina, to će i svojstva stakla biti u izravnoj vezi sa sirovinama (oksidima).

2_načini proizvodnje ravnog stakla:

-topljenje stakla vrši se u kadnim pećima (bazenima) gdje se vrši proces topljenje i prečišćavanja, te bistrenja i hlađenja tj. homogeniziranja mase. preko vučnih kanala masa se prebacuje u bunare iz kojih se različitim postupcima izvlači u obliku staklene trake koja se automatskim postupkom reže u ploče određene veličine.

-proizvodnja ravnog stakla danas -lijevanjem ili izvlačenjem izravno iz taline:

- vučeno staklo (izvlačenje staklene trake iz taline),- "float" postupak (od 1959. - tvrtka Pilkington Brothers),- ljevano (valjano) staklo (talina se izljeva među rotirajuće valjke).

3_tehnološki postupci obrade stakla:

-rezanje-poliranje-bušenje-brušenje-graviranje-pjeskarenje-jetkanje-kaljenje-savijanje-emajliranje-laminiranje

Page 88: Skripta AK3, dio Veršić

-ljepljenje4_float postupak proizvodnje stakla:

-tehnološki postupak proizvodnje stakla koji danas prevladava u svijetu -postupak proizvodnje:-široka traka rastopljene staklene mase klizi po tekućem metalu (kositar) u

komori s kontroliranom atmosferom nakon čega se postepeno hladi. tim postupkom dobivamo staklo idealno ravne površine (kao površina tekućine).

-osobitost osnovnog proizvod:-bezbojnost

-prozirnost i bistrina staklene mase -ujednačenost debljine i paralelnost površina-najveće proizvodne dimenzije stakla \600x321 cm\ određene su,

mogućnostima transporta-način pripreme sirovina i mogućnosti dodavanja raznih primjesa u

osnovnu smjesu omogućili su proizvodnju stakala u različitim bojama i sa različitim osobitostima. na takvo se staklo, toplo ili hladno, različitim tehnološkim postupcima mogu nanositi različiti slojevi čime se dobivaju stakla za najrazličitije namjene.

-iz navedenih razloga ova stakla su podloga za proizvodnju drugih vrsta stakla

5_kaljeno staklo. karakteristike:

-su stakla dobivena naknadnom doradom i spadaju u grupu sigurnosnih stakala

- postupak proizvodnje:

-ponovnim zagrijavanjem ravnog stakla na 600oC staklo omekša. naglim hlađenjem omekšanog stakla dobiva se staklo u čijim je vanjskim slojevima stvoren napon pritiska, a u unutrašnjim slojevima napon vlaka. ovo naponsko stanje pozitivno utječe na povećanje otpornosti stakla na udar i toplinske razlike. Ukoliko dođe do loma kaljenog stakla oslobođeni naponi uzrokuju prskanje stakla u male komadiće tupih bridova koji ostaju međusobno labavo povezani. ova stakla se ugrađuju se na mjestima gdje se traži povećana otpornost na mehaničke udarce i sigurnost u slučaju loma

-"Heat Soak Test" -kaljeno staklo se prije stavljanja u promet "testira" zagrijavanjem u komori na 300oC. u slučaju prisustva nikl sulfida staklo će se slomiti.

-djelomično kaljena stakla:

Page 89: Skripta AK3, dio Veršić

-dobivaju se zagrijavanjem ravnog stakla na 600oC te postupnim hlađenjem. ovo staklo zarazliku od kaljenog stakla prilikom loma uzrokuje pucanje stakla od mjesta udarca prema rubu staklene ploče \ne raspada se u male komadiće\

6,7_laminirano staklo, vrste:

-laminat koji je sastavljen od dvije ili više ploča stakla koje su međusobno slijepljene po cijeloj površini pomoću jedne ili više folija. ta folija je polyvinil-butyrale (PVB), a njene su odlike prozirnost, izdržljivost, elastičnost i adhezija na staklo

-laminirana stakla pripadaju u grupu sigurnosnih stakala:

-sigurnost od loma \zaštita od ozljede kod loma stakla\

-neprobojnost (odgovarajuće kombinacije u sastavu laminiranog stakla sposobne su izdržati ponovljene silovite udarce tvrdim predmetom, pa čak i projektile ispaljene iz vatrenog oružja \zaštita od bačenog predmeta, zaštita od provale, zaštita od vatrenog oružja, zaštita od eksplozije\

-različite kombinacije vrste i debljine stakala kao i folija omogućavaju nam udovoljavanje određene sigurnosti, ali i postizanje drugih zahtjeva:

-zaštita od prekomjernog sunčevog zračenja,-zaštita od gubitka topline,-folije u boji i za neprozirnost,-zvučna izolacija,-postizanje veće čvrstoće stakla \lijepljeno sigurnosno staklo\

8_reflektirajuća stakla. vrste:

-stakla za kontrolu svjetlosti i energije sunca

-na jednoj površini reflektirajućih stakala nalazi se vrlo tanki depozit koji selektivno djeluje prema ukupnom sunčevom zračenju. nanošenje refleksnog sloja izvodi se postupkom gdje se tijekom proizvodnje stakla, na još toplu masu, nanosi prskanjem ili zaprašivanjem sloj selektivnih metalnih oksida koji utonu u masu

Page 90: Skripta AK3, dio Veršić

-stakla niske emisije (LOW-E)-kontrola gubitka energije:

-u proizvodnji stakla na površinu stakla deponira se osobito selektivan sloj molekula oksida koji reflektiraju samo toplinsko zračenje (IC - zrake). Kroz stakla "niske emisije" gubi se manje topline jer ta stakla dio energije vraćaju natrag u pravcu iz kojeg ona dolazi

9_ljevano \valjano\ staklo. vrste:

-razvilo se od lijevanja taline na ravnu površinu i izravnavanja valjkom. Danas se talina lije među vodom hlađene valjke, koji ga oblikuju u kontinuiranu traku određene širine i debljine.

-lijevano stakolo se proizvodi kao:

-ornament staklo \ravno ljevano staklo čija je prozirnost zamućena time što su mu u jednu ili obije površine trajno utisnuti motivi-sprečavanje izravnog pogleda-privatnost\

-brazdasto staklo,-sirovo staklo,-armirano (žičano) staklo \ravno ljevano staklo s dodanom žičanom

armaturom. ovo staklo nije sigurnosno ali ime neke osobine sigurnosnog stakla-prilikom loma ne rasipa se već ostaje povezano žičanom armaturom\

10_vrste stakla prema obliku loma:

Page 91: Skripta AK3, dio Veršić

11_IZO staklo. crtež i opis:

Page 92: Skripta AK3, dio Veršić

12_poboljšana TI IZO stakla:

-pojačana toplinska zaštita postiže se primjenom IZO stakla kojima su tehnološki poboljšana svojstva djelovanjem na prijenos i zračenje toplinskog protoka:

-zamjena suhog zraka inertnim plinovima je prvi korak.

-drugi korak je korištenje u sastavu IZO stakla LOW-E stakla (na površinu stakla deponira se osobito selektivan sloj molekula oksida koji reflektiraju samo toplinsko zračenje IC - zrake). kroz stakla "niske emisije" gubi se manje topline jer ta stakla dio energije vraćaju natrag upravcu iz kojeg ona dolazi

13_stakla za zaštitu od vatre:

-vatrootpornost podazumijeva sposobnost nekog materijala \građevnog dijela\ da pod utjecajem vatre zadržava u potpunosti ili djelomično fizičku cjelovitost i stabilnost, cjelovitost na prolazn plamena, dima i vručih plinova, prolaz topline, te maksimalni toplinski tok u kW/m2 sa strane izložene djelovanju vatre na suprotnu, neizloženu, stranu.

-klasifikacija stakla određena je opisanim osobitostima i vremenom potrebnim da se staklo raspadne - mjereno uvijek u intervalima 15, 30, 60, 90 i 120 minuta od trenutka paljenja plamena do raspada staklene ploče. testiran mora bit cijeli sustav \staklo, okvir, način ostakljenja i tehnologija ugradnje\

Page 93: Skripta AK3, dio Veršić

14_vrste sigurnosnih stakala:

-emajlirana stakla \dekorativna sigurnosna stakla kod kojih se na obrađene ravne ploče na koje se prije kaljenja nanese posebna boja sastavljena od staklenog praha i pigmenta boje koja se zatim zapeče. takav nanos boje je otporan na mehannička oštećenja i starenja\

-stakla sa sitotiskom \dekorativna sigurnosna stakla s nanesenom bojom tehnikom sitotiska, grafika\

-satinirana stakla \dekorativna stakla kod kojih se djelomična prozirnost postiže obradom jedne površine staklene ploče kiselinom-jetkanje\

-stakla za zaštitu od vatre

-stakla za zaštitu od buke \stakla se sastoje od dviju ili više ploča stakla koje su međusobno povezane s jednom ili više akustičnih PVB folija\

-antirefleksno staklo \koristi se za ostakljenja gdje bi odbljesak - reflektiranje svjetlosti moglo predstavljati ometajućifaktor. ova stakla izrađuju se posebnim premazom-coating koji se nanose pomoću magnetron postupka\

15_parametri koji određuju staklo:

-svjetlosni parametri:-prolaz \transmisija\ svjetlosti -parametar pokazuje količinu svjetlosti u %

koja prolazi kroz staklo-odbijanje \refleksija\ svjetlosti -parametar pokazuje količinu sunčeve

svjetlosti u % koja se odbija (reflektira) od površine stakla

Page 94: Skripta AK3, dio Veršić

-energetski \toplinski paramtri\-direktni prolaz \transmisija energije\ -parametar pokazuje količinu

toplinskog zračenja Sunca u % koja neposredno (direktno) prolazi kroz staklo-odbijanje \refleksija\ energije -parametar pokazuje količinu energije u %

koja se odbija (reflektira) od površine stakla-upijanje \apsorpcija\ energije -parametar pokazuje količinu toplinskog

zračenja Sunca u % koju staklo upija (apsorbira) pri čemu se podiže njegova vlastita temperatura (zagrijava se). ta se temperatura prenosi na obije strane stakla

-ukupni prolaz energije \solarni faktor\ -parametar pokazuje zbroj (sumu) sunčeve energije koja je kroz staklo prošla neposredno (direktno) i one koja je kroz staklo prošla posredno (indirektno) tj. zračenjem apsorbirane energije iz samog stakla u prostor iza stakla

-koeficijent zasjenjenja -parametar pokazuje odnos ukupno propuštene energije kroz staklo koje se promatra i ukupno propuštene energije kroz bezbojno staklo debljine 3 mm

-koeficijent toplinske provodljivosti -parametar koji pokazuje prolaz toplinske energije iz toplijeg u hladniji prostor kroz određenu prepreku

-razmjerni dobitak topline -parametar koji uvijek pokazuje stvarni prolaz ukupne toplinske energije iz okoline u prostorije kroz različita stakla pod uvijek istim, propisanim (normiranim) uvjetima

-indeks selektivnosti -parametar koji pokazuje odnos između ukupno propuštene svjetlosti i ukupno propuštene energije

-sigurnosni parametri

16_stupanj propuštanja ukupne energije kroz ostakljenje:

gtot = Fw x g┴ x Fc

Fw faktor umanjenja zbog ne okomitog upada sunčeva zračenja, = 0,9

g┴ stupanj propuštanja ukupne sunčeve energije kroz ostakljenje kod okomitog upada zračenja utvrđuje se prema HRN EN

Fc faktor umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja

-vrijednosti veličina g┴i FC u pravilu, utvrđuju se mjerenjima, a mogu biti tablične vrijednosti. ovise o tipu ostakljenja