Skripta Medjunarodna - Kod Snjezane

7/31/2019 Skripta Medjunarodna - Kod Snjezane

http://slidepdf.com/reader/full/skripta-medjunarodna-kod-snjezane 1/20

Skripta „SAMRA“

Skripta za 1. parcijalu

Međunarodna Ekonomija



-Zemlje u razvoju – kao i pojam „treći svijet“ se odnosi na najsiromašnije države, odkojih su mnoge bile europske kolonije prije Drugogo svjetskog rata. Od 1960. Dootprilikie 1980. Te zemlje su većinom izvozile poljoprivredne proizvode, no uposljednih 40 godina izvoz tih zemalja se promjenio u korist proizvoda prerađivačkeindustrije. (Kina 90tih).

-Gravitacijski model – vrijednost trgovine između bilo koje dvije zemljeproporcionalna je umnošku BDP-a obje zemlje, a obrnuto proporcionalna udaljenostimeđu tim zemljama.

A + yi + YiTij =

Dij- Trgovina je intezivnija što su zemlje bliže.

-BDP(bruto domaći proizvod) – mjeri ukupnu vrijednost svih dobara i usluga

proizvedenih u zemlji tokom godine.- Trgovinski sporazum – ukidaju ona formalna ograničenja trgovini između zemalja(ukidaju se carine i druga zakonska ograničenja). Ipak se više trguje između regijaiste države nego između regija koje su jednako udaljene, ali smještene u različitimdržavama.-Eksternalizacija – povećava obim međunarodne trgovine. To je slučaj kada veliketvrtke dio svojih aktivnosti obavljaju izvan granica domaće zemlje, npr. osnivajupodružnice tvrtke, ugovaraju aktivnosti sa stranim preduzećima.BNP = GDP + neto dobit

-Kod rastućih troškova – za svaku dodatnu jedinicu jednog proizvoda žrtvuje se sveviše jedinica drugog proizvoda, dok se kod opadajućih žrtvuje sve manje jedinica.

T a)konstantni troškovi T b)promjenjivi troškovi

PPF H

0 S 0 D S

- kod konstantnih – kompletna specijalizacija- kod promjenjivih – parcijalna specijalizacija

-Parcijalna specijalizacija – situacija u kojoj zemlja podmiruje svoje potrebe za nekimproizvodom dijelom iz domaće proizvodnje , dijelom iz uvoza.

HECKSCHER – OHLINOVA TEORIJA

-1919. OSNOVE POSTAVIO Eli Heckscher, a kasnije ih razvio Bertil Ohlin.-„teorija privredne ravnoteže, teorija faktorske raspoloživosti“

-Sličnosti s Ricardovom teorijom:



Zajednička osnova – identično objašnjenje UT impulsa, razlikama u relativnimtrokovima proizvoda između zemalja.

Identične brojne paletne pretpostavke: Model dvije zemlje dva proizvoda Savršena konkurencija Slobodna trgovina Homogeni proizvodi Konstantni prosječni troškovi Transportni troškovi nula Isti i nepromjenjivi ukusi Perfektna mobilnost faktora

Granična stopa transformacije MET:MRT=MCt/MCt-Nagib krive PPF predstavlja MRt, koja pokazuje količinu jednog proizvoda koja se

mora žrtvovati da se dobije dodatna jedinica drugog proizvoda.-U uslovima dovršene konkurencije cijena svakog proizvoda = marginalnimtroškovima.P=MC Dt/Ds = Ps/Pt

-Odnos cijena(odnos razmjene) između 2 proizvoda jednak je odnosu njihovimmarginalnih troškova.-Proizvodnja jednog proizvoda se može povećati samo na teret proizvodnje drugogproizvoda, pa će odnos razmjene biti jednak odnosu troškova supstitucije:

Ps/Pt = MCs/MCt = Dt/Ds

-Konstantni troškovi:P=MC=AC-Odnos razmjene dva proizvoda jednak je odnosu njihovih marginalnih i odnosunjihovim prosječnim troškova.-PPF je linearna linija i identična je liniji cijena.-Za svaku nam dodatnu jedinicu nekog proizvoda, uvjek se žrtvuje jednak broj jedinica proizvoda. Promjenjivi troškovi:P=MC=AC-Odnos razmjene se uspostavlja prema mraginalnim troškovima.-PPF je konkavna linija i nije identična liniji cijena, linija cijena je tangentna na PPF.

WTO

Svjetska trgovinska organizacija Osnovana 1.1.1995 kao rezultat Urugvajske runde(1986)..

Članice: 153 zemlje + 21 zemlja posmatrač Obuhvata 97% svjetske trgovine Oko 637 zaposlenih Sjedište u Ženevi, Švicarska





Granica proizvodnih mogućnosti prikazuje maximalnu veličinu proizvodnje kojegospodarstvo može proizvesti uz zadane resurse.

- Maximalna količina proizvodnje vina pri datoj količini proizvodnje sira- Kada gospodarstvo raspolaže samo jednim faktorom proizvodnje, ppf je ravnalinija, oportunitetni trošak je tada konstantan.

Granica proizvodnih mogućnosti domovine:

proizvodnja vina

Papsolutna vr nagiba jednaka je oportunitetnim troškovimaproizvodnje sira mjerenom količinom proizvodnje vina.

F Proizvodnja siraU domovini u kg

- Linija PF prikazuje maximalnu količinu proizvodnje sira koja domovina možeproizvesti za bilo koju količinu proizvodnje vina i obrnuto.

-Krivna proizvodnih mogućnosti – različite kombinacije proizvoda koje data privredamože proizvesti.- Kriva indiferencije – prikazuje ukuse potrošača tj. pokazuje sve kombinacijepotrošnje 2 proizvoda , koje za potrošača imaju istu korist.1) opadajuće su jer smanjenje potrošnje jednog rezultira povećanjem potrošnjedrugog proizvoda i obrnuto.2) pomjeranjem krive indiferencije naviše i nadesno povećava se blagostanjepotrošača.3) kretanjem udesno postaje ravnija.

-Izovrijednosna lijnija- linija duž kojih je vrijednost outputa konstantna. Izovrijednostlinija udaljenija od početka odgovara većoj vrijednosti outputa.

-RYBEZJNSKI efekat – pojava kada imamo pristrasno ili neravnomjernu expanzijumogućnosti tj . kada se granica proizvodnih mogućnosti više pomjera u jednom negou drugom smjeru, i tada je kretanje krive disproporcionalno.

STANDARDNI MODEL

KRIVA svjetske relativne ponude RS je rastuća kriva.Kriva svjetske relativne tražnje RD je opadajuća.Sjecište ove dvije krive određuje ravnotežu relativne cijene.

-Dohodovni učinak- porast blagostanja rezultira većom potrošnjom oba proizvoda.-Supstitucijski učinak – pomjera potrošnje za bilo koju datu razinu. Promjenomrelativnih cijena, kriva indiferencije se pomiče u korist hrane , a na štetu platna, tj.relativna potražnja za platnom opada.

Generalni zaključak: rast odnosa razmjene povećaava blagostanje dok ga padsmanjuje.



Ekonomski rast – pomjeranje granice proizvodnih mogućnosti ka van, a dešava sezbog rasta raspoloživih resursa ili efikasnijeg korištenja postojećih.-Izvozno-orijentirani – utiče na pogoršavanje odnosa razmjene države u koristostatka svijeta. Rast pristran prema dobru koje zemlja izvozi.

-Uvozno-pristrani rast – utiče na poboljšanje odnosa razmjene države na štetuostatka svijeta. Rast pristran dobru koje zemlja uvozi.-Pristrani rast – kada se granica proizvodnih mogućnosti pomiče više u jednomsmjeru prema van nego u drugom.-Osiromašujući rast- neki analitičari tvrde da bi rast u siromašnim državama biokontraproduktivan. Tvrdili su da bi izvozno pristrani rastu tim državama tolikopogoršao uvjete trgovine da bi bilo bolje da ga nisu doživjeli.

-Transfer dohotka- pogoršava uvjete trgovine donatora ako donator ima višumarginalnu sklonost potrošnje dobra koje izvozi nego primatelj. Ako donator imagraničnu sklonost potrošnje dobra koje izvozi, njegovi će se uvjeti poboljšati.

Ekonomski rast: pomak krive RSMeđunarodni transferi dohotka. Pomak krive RDCarine i izvozne potpore: istodoban pomak krive RS i RD

Uvozne carine- predstavljaju porez na uvozIzvozne potpore- plaćanja domaćih proizvođača koji prodaju robu u inostranstvu

Učinci: carine i potpore stvaraju jaz između cijena po kojima se trguje dobrima nameđunarodnom tržištu (externe cijene) i cijena kojima se trguje dobrima na domaćemtržištu (interne cijene).

Uvjeti trgovine- mjere omjer po kojem zemlja razmjenjuje dobra.

Ako je zemlja relativno mala, njeno uvođenje carine ne može imati bitan učinak nasvjetsku relativnu ponudu i potražnju te samim tim ni na relativne cijene.

Međunarodna raspodjela dohotka.- Ako domovina uvede carinu, ona poboljšava svoje uvjete trgovine na štetu

inostranstva.

- Ako domovina uvede izvoznu potporu, ona će pritom izgubiti, a inozemstvo ćepoboljšati svoje uvjete trgovine.

Raspodjela dohotka unutar zemlje:- Carina izravno utiče na povećanje interne relativne cijene uvoznog dobra, dok

izvozna potpora izravno utiče na povećanje interne relativne cijene izvoznogdobra.

- Mogućnost da carine i izvozne potpore imaju drugačije učinke na internecijene u zemlji je poznata kao Metzlerov paradoks.

Marginalni troškovi – granični troškovi

-troškovi proizvodnje dodatne jedinice proizvoda.

MRT- granična stopa transformacije – nagib krive proizvodnih mogućnosti predstavljaMRT , koja pokazuje količinu jednog proizvoda koja mora biti žrtvovana da bi seproizvela dodatna jeidnica drugog proizvoda.

U uslovima savršene konkurencije P=MC tj. cijena proizvoda = marginalnom trošku.



Odnos cijena između 2 proizvoda jednak je odnosu njihovih marginalnih troškova.

Konstantni troškovi :P=AC

- Odnos razmjene dva proizvoda jednak je odnosu njihovih marginalnih i

odnosu njihovih prosječnih troškova.- PPF je linearna linija i identična je liniji cijena.

H-O

Resursi, komparativna prednost i raspodjela dohotka

- Kada bi rad bi ojedini faktor proizvodnje kao što pretpostavlja rikardijanskimodel , komparativna prednost bi nastala samo kao posljedica razlika uproizvodnosti rada.

- Tvrdnju da međunarodna trgovina nastaje kao posljedica razlike u državnimresursima zagovarali su švedski ekonomisti Bertil Ohlin i Eli Heckscher.Njihova teorija je poznata pod imenom teorija faktorskih proporcija.

- Da bismo objasnili ulogu resursa u trgovini bitno je da koristimo model sa dvadobra koja se proizvode s dva faktora. Razlikovat će se po intezitetu korištenjafaktora proizvodnje.

- Granica proizvodnih mogućnosti više neće biti prava linija jer ćemo imati 2faktora proizvodnje.

- Proizvodnja gospodarstva na PPF će ovisiti o cijenama faktora (rada ikapitala).

- Ukoliko proizvodimo tkaninu i pritom koristimo malu količinu zemlje, porastcijene zemlje neće utjecati na cijenu tkanine dok npr. ukoliko proizvodimohranu i pritom koristimo veliku količinu zemlje, porast cijene zemlje će značiti iporast cijene hrane. Stoga zaključujemo da će nas odnos između omjeranadnice i rente kao i tkanine i hrane biti 1:1 !

- Provjera cijene dobara mjenja raspodjelu dohotka i dok jedni vlasnici jednogfaktora proizvodnje imaju korist drugi su na gubitku.

- Porast cijene radno intezivnog dobra će dohodak raspodjeliti u korist nadnica ,dok će dohodak zemljoposjednika pasti i obrnuto.

- Porast ponude 1 faktora povećava proizvodne mogućnosti u njegovu korist.

PROIZVODNJA HRANE QF

QF2 NAGIB PC/PF

QF1

NAGIB PC/PF

TT1 TT2QC2 QC1 PROIZVODNJA TKANINE QC

-TT1 predstavlja granicu proizvodnih mogućnosti gospodarstva prije povaćanjaponude zemlje.-Nagib granice proizvodnih mogućnosti je jednak negativnoj vrijednosti relativnecijene tkanine pc/pf.



- Gospodarstvo proizovdi Qc tkanine te Qf hrane.-Kriva TT2 predstavlja PPF nakon povećanja ponude zemlje.-ppf se pomjera ka van i gospodarstvo može proizvesti više i hrane i tkanine.-Međutim pomak granice prema van je više u smjeru proizvodnje hrane, te dolazi do jednosstranog širenja proizvodnih mogućnosti.

(granica proizvodnje se pomjera više prema van nego u drugom).

-Dolazi do velikog povećanja proizvodnje hrane sa Qf1 na Qf2.-Zaključak: Gospodarstvo će biti učinkovitije u proizvodnji dobra za čiju proizvodnju jepotreban faktor kojim obiluje.

-Proračunsko ograničenje – pokazuje da je vrijednost potrošnje jednaka vrijednostiproizvodnje uvoz = izvoz , ali to ne mora biti tačno ako se zemlja zadužuje.

Obilan resurs(faktor onaj kojeg zemlja ima u relativno većoj ponudi.

Učinak međunarodne trgovine . vlasnici obilnih faktora na dobitku su, a oskudnih nagubitku.(stepen samuelsonova teorema)

H-O teorema:Zemlja će izvoziti onaj proizvod u kome se intezivno koristi faktor proizvodnje kojimzemlja obiluje, a uvoziti će proizvode koji zahtjevaju korištenje faktora kojim zemljaoskudjeva.

Leontijev paradox: zemlja koja obiluje kapitalno-intezivnim u odnosu na radno-intezivne proizvode je veći izvoz radno intezivnih proizvoda.

Izjednačavanje cijena faktora

U idealnom modelu međunarodne trgovine, trgovina bi izjednačila cijene faktora (radii kapital) u različitim zemljama, međutim do toga ne dolazi.Do izjednačavanja faktorskih cijena ne dolazi zbog neostvarivanja ključnihpretpostavka modela.

1)obje zemlje proizvode oba proizvoda a ne mora biti tako.

2) ako zemlje koriste različite tehnologije tj zemlja koja ima naprednijutehnologiju može imati i višu cijenu rada i zemlje od zemlje sa staromodnomtehnologijom.

3)potpuno izjednačavanje cijena faktora zavisi o potpunom izjednačavanjucijena dobara=cijena dobara nikada ne mogu biti izjednačene u potpunosti jer postojetrgovinska ograničenja(kvote , carine).

Ekonomija obima, nesavršena konkurencija i međunarodnatrgovina

Trgovina nije nužno posljedica komparativnih prednosti. Može nastati i kao posljedicarastućih prinosa odnosno ekonomije obima. Ekonomija obima daje zemljama poticaj



za specijalizaciju i trgovinu čak iako ne postoje razlike između zemalja u pogleduresursa ili tehnologije. Može biiti interna (ovisi o veličini preduzeća) i externa (oveličini industrije). Kada govorimo o ekonomiji obima govorimo o nesavršenojkonkurenciji.

-Externa ekonomija obima- nastaje kada trošak po jedinici ovisi o veličini industrije,ali ne nužno o veličini svakog preduzeća. Najčešće se sastoji od mnogo malihpreduzeća u savršenoj konkurenciji.-Interna eknomija obima – nastaje kada trošak po jedinici ovisi o veličini pojedinogpreduzeća, ali ne nužno o veličini industrije. Interna ekonomija obima daje prednostvelikim preduzećima u odnosu na mala te dovodi do savršene konkurencije.

Teorija nesavršene konkurencije:

-na savršenom konkurentnom tržištu tržištu na kome se sudjeluju mnogi kupci iprodavci, preduzeća su primatelji cijena“. Tj. oni vjeruju da mogu prodati bilo koju

količinu uz postojeće cijene i da ne mogu uticati na cijene.-s druge strane u nesavršenoj konkurenciji, preduzeća su svjesna da mogu uticati nacijene svojih proizvoda , i najviše mogu prodati ukoliko su te cijene niže. Preduzeće je tad „određivač“ , a ne primatelj cijena“. Nesavršena konkurencija je svojstvenaindustrijama s malim brojem velikih proizvođača i u kojima su proizvodi za potrošačerazličiti. Primjer:monopol !

-Monopol – tržište na kojem postoji samo jedno preduzeće.-Granični prihod – prihod perduzeća od prodaje dodatne jedinice proizvoda.Prihod je uvjek manji od cijene tj preduzeće mora snizuiti cijenu ovih jedinicaproizvoda.

-Prosječni trošak(AC) – omjer ukupnog troška i proizvodnje. Ima padajući nagib štoznači da što je veća proizvodnja , trošak po jedinici je manji.-Granični trošak (MC) – trošak dodatne jedinice proizvoda. Granični trošak je manjiod prosječnog. MC ispod AC.

Monopolistička konkurencija

-Situacija čistog monopola je jako rijetka u praksi, i preduzeće koje zarađuje velikudobit će privući konkurente.

-Tada imamo pojavu tržišne strukture zvane oligopol.Oligopol – nekoliko preduzeća od kojih je svako dovoljno veliko da utiče na cijene, aliipak nijedno ne predstavlja monopol.Preduzeća u oligopolu su međuzavisna tj. pri određivanju cijena ne razmatraju samoreakciju potrošača već i konkurenata.-Od 1980.g poičinje primjena posebnog slučaja oligopola, monopolističkekonkurencije. U monopolističkoj konkurenciji postoje 2 pretpostavke kojima sezaobilazi međuzavisnost:

1) Razlučivanje svojih proizvoda od proizvoda konkurencije.Ta se preduzeća ponašaju kao monopolisti u određenom proizvodu. Jer

proizvođači žele kupiti baš njiihov proizvod i neće žriti s kupovinom proizvodadrugog preduzeća zbog male razlike u cijeni.

2) Preduzeće zanemaruje uticaj svoje cijene na ostala perduzeća tj. Svako jepreduzeće „primatelj cijene“ konkurenta. Primjer industrija automobila.



Preduzeća ulaze na tržište sve dok monopolska dobit ne prestane. Veliko tržište ćepodžati veliki broj preduzeća od kojih će svako proizvoditi u velikom obimu i uz nižeprosječne troškove.

Svjetska trgovina se u modelu monopolističke konkurencije sastoji od 2 dijela:

1) Međuindustrijska (interindustrijska) – međunarodna trgovina proizvodimarazličitih industrija (npr. razmjena tkanine za hranu). Međuindustrijska trgovinaodržava komparativne prednosti.

2) Unutarindustrijska(intra- industrijska) dvosmjerna trgovina, trgovinaproizvodima iste industrije. Ova industrija održava ekonomiju obima. Većainter industrijska trgovina se javlja kod većih , razvijenih , sličnih i geografksibližih. Jer zemljama omogućava veće blagostanje jer prodaju na većemtržištu. Sudjelovanjem u unutar industrijskoj trgovini zemlja može smanjiti brojdobara koje proizvodi i povećati raznolikost potrošnje.

Proizvodnjom manjeg broja dobara zemlja proizvodi učinkovitije i uz nižetroškove. Istovremeno i potrošači imaju veći izbor i više koristi.

-Otprilike ¼ svjetske trgovine se odnosi na unutar industrijsku trgovinu i igra posebnuulogu u trgovini dobara prerađivačke industrije između naprednih zemalja.

Plansko obaranje cijena(dumping)

Na nesavršenom tržištu imamo opjavu da preduzeća često zaračunavaju jedinucijenu na dobru koje se izvozi , a drugu na isto to dobro koje se prodaje na domaćemtržištu. Cijenovna diskriminacija – praksa zaračunavanja različitih cijena razilčitimkupcima.Dumping – plansko obaranje cijena – najčešći oblik cijenovne diskriminacije.Preduzeće zaračunava manju cijenu na izvozno dobro nego na isto to dobro nadomaćem tržištu.Dumping je moguć ako je:

1) Tržište nesavršeno konkurentno – cijene određuju proizvodom

2) Segmentirano tržište- domaći stanovnici moraju kupiti taj proizvod jer ne mogudoći na drugi način do dobara.

Recipročno obaranje cijena- situacija kada plansko obaranje cijena uzrokujedvosmjerna trgovina istog dobra.

Externa ekonomija obima

-Ekonomija koja nastaje na razini industrije, a ne preduzeća.Tri su razloga za externu ekonomiju obima:

1) Specijalizirani ponuđači- preduzeću je potreban lagan pristup ponuđačima.2) Udruživanje tržišta rada – udruženo tržište daje prednost proizvodima jer neće

imati nedostatak radnika , a prednost radnicima jer neće biti nezaposleni.



3) Prelijevanje znanja- preduzeća mogu doći do raznih saznanja ne vlastitimistraživanjem već razmjenom informacija s drugim preduzećima.

-Externa ekonomija može imati važnu ulogu u određivanu toga šta će koproizvoditi i na taj način omogućiti opstanak obrasca trgovine. Kada je velika

externa ekonomija, zemlja koja prva počne proizvoditi može zadrati prednost, čaki ako druga zemlja proizvodi isto dobro jeftinije.

-Dinamički rastući prinosi- situacija u kojoj troškovi padaju tokom vremena skumulativnom proizvodnjom umjesto s postojećom.-Argument mlade industrije- argument privremene zaštite industrije da bi joj seobezbijedila iskustva.

Vanjskotrgovinska politika – oruđa trgovinske politike

Vanjskotrgovinska politika je sistem mjera kojima država reguliše robni promet sinostranstvom.

Pasivna zaštitna politika – ograničava uvoz i izvoz (carine, necarinske org) Aktivna zaštitna politika podstiče izvoz (premije)

Ciljevi pasivne politike:

1. Zaštita domaćih proizvođača, potrošača, PB i povećanje budžetskih prihoda.Cilj aktivne: podsticanje proizvodnje i izvoza

Carina predstavlja porez na uvozno dobro. Snosi je vlasnik ili kupac, a naplaćujedržava.

Prema vrsti prometa:- Uvozne – najznačajnije- Izvozne – rijetko

- Tranzitne – nema ih

Prema funkciji:- Zaštitne : zaštita domaćih proizvođača, potrošača, PB, prohibitivne- Fiskalne : cilj je da se napuni državna blagajna. Alkohol, cigarete, kafa.

Prema karakteru.- Konvencionalne – postoje t.s- Autonomne – kad ne postoje trg.sp.

Prema visini:- Minimalne- Maximalne

Prema načinu obračuna:



1. Specifična :- obračunava se na količinu robe- Naplaćuje se po komadu ili jedinici- Ne može se primjeniti na antikvitete i umjetnička dijela- Veća zaštita kada cijene vani prodaju

2. Ad valorem:- Na osnovu vrijednosti- Odredi se carinska osnova(iznos na koji se plaća carina)- Izražava se u procentima- Pružaju veću zaštitu kada cijene vani rastu

3. Kombinovana :- objedinjuje ad valorem i specifičnu- Dvostruka, najpouzdanija zaštita domaće proizvodnje

Carina za izjednačavanje:

1. Antidampinške – za neutralisanje damping2. Kompenzatorne – za neutralisanje izvoznih premija

Prema načinu postupanja s različitom robom:

1) Jedinstvene2) Diferencijalne : preferencijalne(niže od propisane, omogućavaju povoljniji

izvoz)

Učinci carine:

Uvođenje carine stvara razliku u cijenama na dva tržišta.Podiže cijenu na domaćem, a smanjuje cijenu u inozemstvu.

Efekat na uvoz: carina- rast cijene uvozne robe- pad tražnje- smanjenje uvoza

Efekat na cijene: carina može povećati cijenu robe za iznos carine, manje ili višeod iznosa carine (carinska piramida)

Efekti na domaću proizvodnju. Pošto carina povećava (poskupljuje cijenu uvoznerobe, raste tražnja za domaćim supstitutom, te se povećava domaća proizvodnja.

Protekcionistička . na kratki rok – povećava se domaća proizvodnja, na dugi rokuspavjluje se domaća proizvodnja.

Na domaću potrošnju : smanjenje i skretanje domaće potrošnje.

Fiskalni : povećava državne prihode, povećanje budžetskog suficita.

Redistributivni : smanjuje se dohodak potrošača u korist proizvođača (skupljeplaćaju robu koju bi mogli jeftinije kupovati iz uvoza)Efekti se razlikuju u velikoj i maloj zemlji.Mala je price taker.

Troškovi i koristi od carina – se mjeri potrošačkim i proizvođačkimprobitkom



Proizvođački probitak: razlika između cijene po kojoj se porizvodi prodaju , jedinicom proizvoda i cijene po kojoj su spremni prodati.Potrošački probitak: razlika između stvarne cijene te cijene koju su potrošačispremni platiti za tu jedinicu . Izvodi se iz krive potražnje.

Pored carina imamo i .

Izvozne subvencije . isplata preduzeću ili pojedincu koje prodaje dobroinozemstvu.Može biti : specifična i ad valorem (udio u vrijednosti izvoznog dobra9(konstantan iznos po jedinici dobra)Učinci : cijena u zemlji izvoznici raste, potrošači gube, proiizvođači dobijaju ,vlada gubi.

- Pogoršava uvjete trgovine i suprotna je carini.

Uvozna kvota: ograničenje na količinu određenog dobra koje se uvozi uvodi seizdavanjem određenim skupinama ljudi. Potpisuje domaće cijene uvezenogdobra. Vlada od kvote ne dobiva prihod. Prihod bi dobivao onaj kome je izdanauvozna dozvola.Kvotna renta- dobit posjednika uvozne dozvole.

Dobrovoljno ograničenje izvoza:

- Oblik uvozne kvote – VRA sporazum o ograničenju uvoza- Kvota na trgovinu koju uvodi zemlja izvoznica- Uvodi se na uvoznikov zahtev i ima veće troškova za zemlju uvoznicu od

carina.- Rentu zarađuju stranci- Primjer: japan 1981 ograničava uvoz auta u SAD.

Uvjet lokalnog sadržaja – propis kojim se uvjetuje da određen dio gotovog dobramora biti proizvoeden u toj zemlji koja ima propis.

Ostala oruđa:

- Subvencionalni izvozni krediti (slični izvoznoj potpori)- Nacionalna nabava- Birokratska ograničenja (ograničavaju uvoz)

Carina Izvoznasubvencija

Uvozna kvota Dobrovoljnoograničenjeuvoza

Proizvođačkiprobitak

Raste Raste Raste raste



Potrošačkiproibitak

Pada Pada Pada pada

Javni prihod Raste Pada Rentu zarađuje

posjednikdomaće

Rentu zarađuje

stranac

Ukupnonacionalneblagostanje

Pada u malojzemlji

Pada Pada u malojzemlji

pada

Učinci carine:

- Carina podiže cijenu u Domovini , a smanjuje u inostranstvu. Obim trgovinepada.

cijenaP P

DS MD MS D

PT

PM

S

količina Q Q1 Q2 Q Q

PM – CIJENA PŠENICE BEZ CARINEPT – CIJENA PŠENICE SA CARINOM

Bez carine cijena pšenice će biti ista u domovini i inozemstvu.Uvođenjem carine će dovesti do razlike u cijenama.Carina će podići cijenu u domovini na PT , a u inostranstvu smanjiti na pt-t.U domovini proizvođači nude veću količinu uz višu cijenu , a potrošači želemanju količinu , tako da je tražnja za uvozom manja8iz 1 u 2 .U inozemstvu niža cijena smanjuje ponudu i povećava potražnju , te sesmanjuje ponuda izvoza (iz 1 u 3). Obim trgovine pšenice pada.



Carina u maloj zemlji

- Zemlja kada je mala, ne može uticati na cijenu stranog izvoza, tj. ne možesniziti stranu cijenu dobra koje uvozi.

- Posljedica toga je da cijena uvoza raste sa Pm na Pm + t,- proizvodnja uvoznog dora raste sa S1 na S2- Potrošnja pada sa D1 na D2.

Tada, kao posljedica uvođenja carina, uvoz pada u zemlji koja uvozi carinu.

P

Pm+t

Pm

S1 S2 D2 D1

Neto učinak na blagostanje od uvođenja carine:

D S

Pt

Pw

E E- UVOZP*T

-Negativni učinci : trokuti B i D-Prvi trokut- gubitak od iskrivljenja proizvodnje(carina potiče proizvođače napreveilku proizvodnju)-Drugi trokut- gubitak od iskrivljenja potrošnje(carina odvraća potrošača odpotrošnje)

Dobitak. pravougaonik E (posljedica smanjenja cijena stranog izvoza zboguvođenja carine). U slučaju male zemlje dobit ne postoji.



Troškovi i koristi od uvođenja carine za zemlju uvoznicu.

D S

PT

PM Potrošački gubitak: A+B+C+DPotrošački dobitak: A

P*T Dobitak javnih prihoda: C+E

S1 s2 D2 D1

-Carina povećava domaću cijenu sa Pm na Pt, a smanjuje cijenu stranog izvozasa Pm na PT*.-Domaća proizvodnja raste sa S1 na S2.- Domaća potrošnja pada sa D1 na D2.

Koristi:- Domaći proizvođači imaju korista od uvođenja carine (A) jer primaju višu

cijenu.- Domaći potrošači se suočavaju s višom carinom koja im smanjuje blagostanje,

i oni gube uvođenjem carine A+B+C+D.- Treći igrač je vlada koja je na dobitku od uvođenja carina zbog povećanja

prihoda. (C+E)

Učinci izvozne potpore:

P D S A+B(potrošački gubitak) A+B+C(proizvođački dobitak)

Ps A B C D B+C+D+E+F+G(vladina potpora) iPm E F G neto gubitak blagostanja !Ps*

IZVOZ

Učinci izvozne potpore su suprotni učincima carine. Povećavaju se cijene uzemlji izoznici , a smanjuju u zemlji uvoznici(sa Pm na ps).U zemlji izvoznici i potrošači gube, proizvođači dobivaju, ali i vlada gubi.Troškovi izvozne potpore su veći od njenih koristi.



Učinci Američke uvozne kvote na šećer

D S Potrošački gubitak: A+B+C+DProizvođački dobitak: AKvotna renta: C

A B C D

Uvozna kvota na šećer ograničava uvoz na otprilike polovinu od razine koja bise uvozila u slobodnoj trgovini.Posljedica je povećanje cijene šećera.To stvara dobitke američkom proizvođačku šećera, ali i mnoge gubitkeameričkim potrošačima.Dobitak javnih prihoda koji bi nadoknadio gubitke ne postoji jer kvotnu rentudobivaju strane vlade.

TEORIJA MLADE INDUSTRIJE

-Pojam mlade industrije se odnosi na zemlje u razvoju, na siromašne zemljekoje su većinom bile evropske kolonije prije Drugog svijetskog rata.-Glavni cilj ekonomske politike zemalja u razvoju se odnosi na pokušajsmanjivanja razlika njihovih dohodaka u odnosu na dohotke razvijenihzemalja.-Vlade zemalja u razvoju su pokušale ubrzati svoj razvoj ograničavanjem

uvoza prerađivačkih dobara kako bi potaknule svoje prerađivačke sektore.Ova vladina politika se opravdava argumentom mlade industrije.Vlada bi potpomogla razvoj novih industrija do trenutka kada bi bilo dovoljnosnage da se suprostave međunarodnoj konkurenciji. Uvodila bi carine iliuvozne kvote kao privremene mjere poticanja industralizacije. Iako seargument mlade industrije činio mjerljiv mnogi ekonomisti su isticali njegovenedostatke. Potaknuta je proizvodnja prerađivačkih proizvoda, ali nije ostvarenznačajniji ekonomski rast niti povećanje životnog standarda.-Industrijalizacija nadomještanjem uvoza je počela gubiti potporu jer su nekezemlje počele da zaostaju još više. Siromašnim zemljama je nedostajaokvalificirani rad, poduzetnici i menadžerska sposobnost. Uvozna kvota je

mogla omogućiti prerađivačkomsektoru da preživi, ali ga nije mogla učinitiučinkovitimm.



-Argument mlade industrije ispravan je samo ako se odnosi na argumenttržišnog neuspjeha. Izdvajaju se dva razloga tržišnog neuspjeha:

1. nesavršeno tržište kapitala: ako zemlja u razvoju nema finansijskihinstitucija8banke, tržišta dionicama9 koje bi omogućilo da se štednja iztradicionalnih sektora (poljoprivredni npr) koristi za finansiranje ulaganjau novim sektorima (sektor prerađivačkih dobara), tada će seograničavati rast novih industrija.

2. argument prisvojivosti: ideja da preduzeća u novim industrijamastvaraju društvene koristi, ali za to ne dobivaju adekvatnu naknadu.

Industrijalizacija nadomještanjem uvoza – strategija poticanja domaće

industrije ograničavanjem uvoza prerađivačkih dobara.

Trgovinska liberailzacija od 1985

Otprilike od 1985. mnoge su zemlje u razvoju, razočarane rezultatima politikanadomještanjem uvoza u velikoj mjeri počele smanjivati stare zaštiteprerađivačkih industrija. Posljedica toga je :

1. rast njihove trgovine i rast udjela prerađivačke industrije u ukupnom izvozu,koji se skoro udvostručio nakon liberalizacije

2. Dugi učinak se odnosio na promjenu obrasca trgovine. Prije su zemljeizvozile poljoprivredne proizvode i sirovine, a nakon 1980. većinu izvozačine prerađivačka dobra.

HPAE – skupina zemalja vrlo uspješnih azijskih gospodarstava. Te zemlje suizvozom prerađivačkih dobara ostvarile ogroman rast, čak i od 10% godišnje.Naziva se i „istočnoazijsko čudo“.

- Japan – čiji je rast otpočeo nakon Drugog svjetskog rata- „četiri tigra“ : Hong Kong, Tajvan, Južna Koreja i Singapur u 60-tim- Malezija, Tajland, Indonezija i Kina kasne 70- te i 80-te.

Svaka skupina zemalja dosegla je vrlo visoke stope rasta. Ove zemlje su jakootvorene ka međunarodnoj trgovini, udio izvoza je veliki, a u slučajevimaSinagapur i Hong Kong prelazi 100%.

Razlozi uspjeha ovih zemalja su predmet rasprava.

1. prva grupa analitičara smatra da je otvorenost ovih zemalja niskestope zaštite i naginjanje ka slobodnoj trgovini razlog njihovoguspjeha

2. Druga grupa ključnu ulogu daje industrijskim politikama intervencije.Takva politika uključuje niske kamatne stope te vladino poticanjerazvoja i istraživanja. Također, ispostavilo se da sva brzo rastućaazijska gospodarstva imaju vrlo visoke stope štednje i stalnopoboljšavaju kvalitet svog obrazovnog sistema.



Nesuglasice oko trgovinske politike

1. 80-ih i 90-ih godina pojavili su se novi argumenti za vladinu intervenciju utrgovini. Smatralo se da vlada mora ispraviti neke od postojećih neuspjehadomaćeg tržišta.

2. Argumenti aktivističke trgovinske politike, temelje se na dvije ideje :

a) tvrdnja da vlada treba poticati industrije koje stvaraju tehnološkevanjske faktore(koristi koje dobivaju preduzeća ne uključujući onapreduzeća koja ih stvaraju). Ova ideja se odnosi na industriju visoke

tehnologije. Vlada treba da podupire istraživanje i razvoj kojepreduzeće ne može iskoristiti samo za sebe. Argument tehnološkihprelijevanja!

b) druga ideja se odnosi na Brander- Spencerovu analizu. Onapredstavlja pomak od standardnog argumenta tržišnog neuspjeha.Brander- Spencerova analiza pokazuje da strateška intervencijamože pomoći naciji da prisvoji pretjerane prinose. Pretjerani prinosi(preduzeća ostvaruju dobiti koje će biti veće od dobiti koje biostvarile ulaganjem u drugi gospodarski sektor, a riječ je o jednakom riziku).Vlada treba da pruža potporu domaćim preduzećima, te na taj načinpretjerane prinose premjesti sa stranih na domaća preduzeća.Osiromašavanje svog susjeda – povećanje svog blagostanja naračun druge zemlje.

Antiglobalizacijski pokret

S porastom izvoza prerađivačkih industrija zemalja u razvoju, javio se novipokret protiv globalizacije. Glavne proporcije ovog pokreta su bile niskenadnice radnika u izvoznom sektoru. Većina ekonomista je na to imalasljedeći odgovor: iako možda zarađuju niske nadnice, ipak zarađuju više nego

bez trgovine. Također, antiglobalizacijski pokret se bavio i pitanjem trebaju il ikoliko međunarodni trgovinski sporazumi ukljuičvati pitanje poboljšanjaradnika i radnih uvjeta u siromašnim zemljama. S moralnog aspekta,potrošačima bi bilo draže kupovati prerađivačke proizvode za koje bi znali dasu ih proizveli pristojno plaćeni radnici. Radnici u tim „provjerenim“ tvornicamabi imali tada više koristi.

Međutim zemlje u razvoju strahuju da bi se zbog promjene radnih uvjeta kojezagovaraju aktivisti, njima naštetilo. Isti bi mogli iskoristiti kao zaštitno sredstvoi onemogućiti ulazak njihovih dobara na svjetska tržišta.

Ekološka i kulturna pitanja:

- Primjedbe protiv globalizacije uključuju i pitanja nevezana za rad, teističu da je globalizacija loša za okoliš.

- ekološki standardi zemalja u razvoju su niži nego u naprednimzemljama.

- tu se ubrajaju ekološke štete kao što je sječa istočnoazijskih šuma.



- Također ima uičnke i na nacionalnu kulturu koja se homogenizirala.Ljudi nose istu odjeću, jedu istu hranu, slušaju istu muziku, gledajufilmove i emisije. To se većinom odnosi na amerikanizaciju. Moglo bi senešto učiniti po pitanju ograničavanja američkih filmova. Koji se mogu

prikazivati. Međutim to onda postavlja pitanje ljudske slobode tj. pravapojedinca da se zabavlja kako želi u slobodno vrijeme.

- Uticaj na WTO

Antiglobalizacijski pokret je također imao uticaj i na WTO, u smislu da tvrdi daWTO ne dozvoljava zemljama da provedu ekonomske politike u vlastitominteresu. To nije u potpunosti tačno jer je autoritet WTO-a ogarničen na to dauvjetuje zemljama da poštuju svoje međunarodne trg. sporazume, ali ima islučajeva kada je teško odrediti liniju između domaće i trgovinske politike.

Documents

Skripta Medjunarodna - Kod Snjezane