1

MONETARNA POLITIKA SKRIPTA za prvu parcijalu POGLAVLJE 1. NOVAC I NOVANI SUSTAVI KROZ POVIJEST

1. SLOENOST NARAVI NOVCA

Novac je posrednik u razmjeni roba i usluga, opdi ekvivalent kojim se izraava cijena svih drugih roba i usluga, univerzalna roba koja se moe razmijeniti za svaku drugu robu roba nad robama, jer nijedna druga roba nema takva svojstva. Novac predstavlja zakonsko i definitivno sredstvo pladanja na odreenom prostoru. Zakonsko jer je njegova upotreba, oblici i opticaj precizno propisan zakonima svake drave, a definitivno sredstvo pladanja jer je upravo novac krajnji, definitivni oblik podmirenja pladanja. Novac je najlikvidniji oblik imovine kojim je obaveza pladanja konana i zavrena. FUNKCIJE NOVCA:

o FUNKCIJA PROMETA I PLADANJA najvanija funkcija novca; novac omogudava neometanu razmjenu roba i usluga, otvarajudi time prostor za rast i razvoj gospodarskog subjekta i gospodarstva u cijelini. Za razliku od novca kao zakonskog i definitivnog sredstva pladanja, novani surogati obavljaju samo funkciju prometa, a ne i pladanja. Naime, pladanje se obavlja na kraju procesa, odnosno prezentacije eka ili mjenice. Zbog toga je presudno vano da u opticaju ima dovoljno novca, kako bi gospodarski sustav funkcionisao bez zastoja. U tome se ogleda nezamjenjiva uloga novca kao transakcijskog sredstva.

o FUNKCIJA TEDNJE novac se tedi kako bi se zaradilo na kamatama. Meutim, ako se

promijene uvjeti u gospodarstvu i doe do porasta inflacije tada de vrijednost tednje biti ugroena, tj. smanjit de se kupovna mod novca koji se tedi, odnosno njegova realna vrijednost. Prema tome, vrijednost novca koji se tedi ovisi ponajprije o uspjenosti provoenja ekonomske, odnosno monetarne politike. Jedino je zlato kao novac sauvalo realnu vrijednost tednje, jer je zlato samo po sebi realna vrijednost.

Funkcija tednje vana je funkcija novca jer omogudava postojanje finansijskih institucija iji je kljuni zadatak efikasna alokacija tednje svima onima koji trebaju novac za razvoj gospodarske aktivnosti ili zadovoljavanje drugih potreba.

o FUNKCIJA MJERE CIJENE, odnosno MJERE VRIJEDNOSTI - postavlja se pitanje je li savremeni

novac mjerilo cijena ili vrijednost? Ispravnije je govoriti kao mjera cijena jer se sve cijene iskazuju u novcu, a mjera vrijednosti bi bila u smislu zlata i srebra ili u smislu priznatog rada.

o FUNKCIJA SVJETSKOG NOVCA danas obavlja samo mali broj valuta koje su priznate u

najvedem broju zemalja, kao npr.: USA dolar, euro, japanski jen, vicarski franak i dr.

2

1.2. POVIJESNI RAZVOJ NOVCA

Novac se prvo pojavljuje u ulozi prometnog i platenog sredstva, transakcijska funkcija omogudila indirektnu (posrednu) razmjenu novca i usluga.

Njegova pojava omoguduje snaniji razvoj gospodarstva tog vremena i u to vrijeme on predstavlja robu nad robama - sveopdi ekvivalent.

Prije pojave novca razmjena se odvijala pomodu trampe. o TRAMPA

- razmjena robe za robu; svaka roba obavljala je f-ju sluajnog transakcijskog sredstva (danas se povremeno pojavljuje u obliku kompenzacije)

o NATURALNI (ROBNI) NOVAC - Npr. stoka, ito, ...

o SIMBOLIKI NOVAC - Kasnije se kao novac poinju koristiti razliiti predmeti (koljke, ivotinjski

zubi,..) koji su izgubili svoju upotrebnu vrijednost i postali simbol vrijednosti i sredstva koja slue za nabavku druge robe.

- Nema vlastitu unutarnju vrijednost, ali vrijednost crpi iz odnosa reprezentacije prema pravom novcu.

FIAT NOVAC (fiducijarni novac) - vrijednost pladanja poiva na vjerovanju da ljudi mogu

zamijeniti novac za robe i usluge (lat. Fiducia - povjerenje). Ulogu novca preuzimaju metali, a zatim i zlato i srebro jer su prenosivi, velika vrijednost im je

sadrana u maloj teini, djeljivi su, homogeni i trajni, te prepoznatljivi i opdeprihvadeni Penzatorijski sustavi - svaki komad metala se vae i na temelju toga se odreuje njegova

vrijednost. S razvojem kovanja novca odvaja se realna od nominalne vrijednosti, te se stavlja prvo

simboliki metalni novac, a zatim i drugi oblici simbolikog novca. Zlato je postupno istisnuto iz prometnog sredstva zbog ogranienih koliina rastude putanje

gospodarstva, zamijenjeno je simbolima vrijednosti.

1.3. NOVANI SUROGATI Pojavljuju se u obliku razliitih cirkulacijskih papira- doznake i obveznice (mjenice, ekovi i dr.), zamjenjuju novac i daju pravo imatelju na odreenu koliinu kurentnog novca. Pojava novanih surogata posljedica je razvoja i stanja novanog prometa. Predstavljaju zakonsko, ali ne i definitvno sredstvo pladanja. Pojavljuju se zbog:

o NEELASTINOSTI NOVANOG SUSTAVA - Ograniene, odnosno nedovoljne koliine zlata ili drugog valutnog materijala u odnosu na potrebe sve vedeg gospodarskog prometa.

o NESREENOSTI VALUTNIH SREDSTAVA I NESIGURNOSTI PRENOENJA VEDIH KOLIINA ZLATNOG NOVCA nesreenost valutnih sredstava odraz je obezvreenja moneta koje provode vladari, pa se i nominalna i realna vrijednost monete mogla bitno razlikovati.

Kao najrazvijeniji oblik novanih sredstava javile su se BANKNOTE (novanice) jedan od najranijih novanih supstituta u metalistikom valutnom sustavu; a u sustavu papirnate valute, ona je novac, tj. opdeprihvadeno sredstvo razmjene ili pladanja roba i usluga, koja se sada zove novanica; iz njih se danas razvija najznaajniji novani surogat DEPOZITNI NOVAC. Depozitni novac kao oblik kreditnog novca dugo se smatrao novanim surogatom, premda je predstavljao vedi dio novanog opticaja, a u dananje vrijeme bilo bi nezamislivo razmatranje novanih kretanja bez uzimanja u obzir i raznovrsnih depozita na raunima komercijalnih banaka koji ine osim gotovog novca, drugu dominantnu koliinu mace novca u opticaju ili struno reeno, novane mase monetarnog agregata M1.

3

1.4. VALUTA, VAENJE Novana organizacija, njezin razvojni put, a uz to i formalni odnos drave i novca najbolje de se uoiti razmatranjem sustava vaenja ili valute, odnosno razmatranjem novanih sustava. Valuta je: U irem smislu, skup zakonskih propisa koji reguliraju novani sustav jedne drave. Drugim rijeima, od drave ureeni novani sustav jedne drave. U uem smislu, povezanost osnovne zakonske novane jedinice s objektivnom vrijednosnom podlogom. Takoer, pojam valute se upotrebljava jo za oznaku strane novane jedinice (strani efektivni novac). Kao to je reeno, valuta predstavlja zakonski ureeni sustav kojim se odreuje to de biti novac na odreenom prostoru, odnosno u odreenoj dravi. Dok, deviza predstavlja potraivanje od inozemstva nastalno na temelju odreene transakcije.

1.5. VALUTNI (NOVANI) SUSTAVI METALIZMA Ako izostavimo razdoblje novanog plurimetalizma koje i nije bilo organizirani novani sustav, meu glavne povijesno nanizane (metalistike) valutne sustave spadaju: Bimetalistiki sustavi:

o Paralelna valuta o Dvojna valuta

Monometalistiki sustavi:

o Srebrena ili zlatna valuta Bududi da je zlatna valuta prevladala u odnosu na srebro, to razdoblje se naziva i zlatnim standardom, koji je imao sljedede varijante tokom svoga razvoja:

o Zlatna valuta s zlatom u opticaju o Valuta na bazi zlatnih poluga o Valuta na bazi zlatnih deviza.

Sve navedene valutne sustave moemo svrstati u grupu vezanih valuta, kod kojih je novana jedinica zakonski i tehniki definirana kao izvjesna koliina nekog objektivnog standarda.

1.5.1. Bimetalistiki sustavi: PARALELNA VALUTA

Novac se kao zakonsko i definitivno sredstvo pladanja kuje iz dva valutna materijala: zlata i srebra.

U prometu postoje i ravnopravno cirkuliraju dvije vrste novca: zlatni i srebrni novac, ali izmeu tih dviju vrsta novca nije zakonski utvren nikakav odnos; pladanje ovisi o volji i ugovoru sudionika u prometu.

Odnos vrijednosti zlatnog i srebrenog novca ovisi o odnosu njihovih trinih vrijednosti i stalno se mijenja, s obzirom na to u ugovorima izraenim u novcu trebala je biti sadrana i klauzula valute.

Ovdje je bila rije o dva novana sustava koji postoje paralelno istodobno. Iz toga proizilazi njegov naziv. Taj novani sustav nije rezultat dovitljivosti ljudi, ved historijski produkt opdeg razvitka. Takoer, predstavlja primitivan novani sustav.

4

DVOJNA VALUTA Alternativni novani sustav Novac se takoer kuje iz obaju valutnih materijala, ali je meu njima uspostavljen odreen

zakonski odnos (npr. 1 kg zlata : 15,5 kg srebra, utvren u Francuskoj poetkom 19.st.).

GRESHAMOV ZAKON - pojava koja govori da tamo gdje zakonski dvije robe imaju funkciju mjere vrijednosti, faktiki uvijek samo jedna ostaje.

Dok je valutnim sustavom na jednoj strani bio uspostavljen odreen odnos izmeu zlata i srebra, s druge strane je dolazilo do mijenjanja tog odnosa vrijednosti na slobodnom tritu izvan zemlje. Ako je zlato, tim slubenim odnosom, bilo podcijenjeno u odnosu na situaciju drugdje, dolazilo je do izvoza zlata radi kupovanja srebra u inozemstvu. Kupljeno se srebro uvozilo i davalo se prekovati u novac. Na taj je nain bolji novac odlazio iz prometa, a ostajao loiji,pa se zato taj sustav i naziva alternativnim. as je bilo precijenjeno zlato, as srebro. Podcijenjeni metal bijae povuen iz prometa, pretopljen i izvezen.

1873.g. demonetizacijom srebra u Engleskoj prestaje razdoblje bimetalizma, a zadrava se sustav monometalistike valute, kao to je sustav srebrne valute ili sustav zlatne valute.

1.5.2. Valutni sustavi monometalizma zlatni standardi:

Pod monometalizam spada valutni sustav u kojem se novac kuje iz jednog metala: zlata ili srebra. Sustav zlatne valute sa zlatom u opticaju (Gold coin standard)

U optjecaju kao zakonsko i definitivno sredstvo pladanja slui ZLATNI NOVAC. Nominalna vrijednost svakog komada novca odgovara njegovoj stvarnoj materijalnoj

vrijednosti. Razilaenje nominalne i stvarne vrijednosti, do koje je dolazilo zbog troenja zlatne monete, nije bilo bitno jer svatko ima pravo donijeti zlato i traiti od emisijske ustanove da mu iskuje novac.

Novanice, ako uopde postoje, konvertibilne su bez odgode i trokova; u svakom trenutku se mogu zamijeniti za punovrijedan novac.

Karakteristike sustava: Samo zlatni novac smatra se pravim valutnim novcem i definitivnim sredstvom pladanja Dravne novanice su novani surogat i razmjenjive su za zlato FAKULTATIVNI NOVAC Postoji apsolutna sloboda kovanja zlatnog novca za privatni raun Apsolutna sloboda uvoza i izvoza zlata Imao je karakteristike svjetskog monetarnog sustava esto se idealizira zbog tzv. automatizma

Problemi: Ograniena koliina zlata u uvjetima rastudih potreba gospodarstva razvoj novanih

surogata koji popunjavaju kanale novanih optjecaja i omoguduju promet i razvoj gospodarstva.

Nije omogudavao ravnomjeran razvoj gospodarstava razliitih zemalja. Sustav zlatne valute na bazi zlatnih poluga (Gold bullion standard)

Razdoblje izmeu dva rata. Novac se ne kuje iz zlata, ali je vezan za zlato. U prometu ne cirkulira zlato, ved na osnovi njega izdane novanice koje slue kao zakonsko i

definitivno sredstvo pladanja, a zlato je koncentrirano kod SB kao emisijske ustanove. Ukida se apsolutna konvertibilnost za zlato, a novanice su razmjenjive za zlato samo

uodreenim iznosima ili pod odreenim uvjetima.

5

Sustav zlatne valute na bazi zlatnih deviza (Gold exchange standard) Novanice se zasnivaju na devizama koje glase na neku stranu valutu ili neku znaajnu

svjetsku valutu, iako same formalno nisu zasnovane na zlatu. Taj sustav uvode uglavnom zavisne zemlje koje nisu mogle organizirati svoj novarski sustav

ni kao sustav sa zlatom u optjecaju ni kao sustav na bazi zlatnih poluga jer nisu imale dovoljno zlata.

Valutni novac je novanica emisijske banke koja je i zakonsko i definitivno sredstvo pladanja. Naela emisije i pokrida novanica Monetarno-teorijski pravci CURRENCY PRINCIPLE (teorija/naelo optjecaja)

Prva polovica 19.st. Sve novanice u optjecaju moraju imati pokride u zlatu, osim odreenog kontingenta koji

moe biti nepokriven, a unaprijed se odreuje zakonom. Prema toj teoriji u Engleskoj je ureeno izdavanje novanica i organizirana je Bank of England

bankovnom poveljom (Bank Charter Act) iz 1844. poznatom kao Peelovzakon. Od 1844.-1928. Bank of England mogla je izdati vedu koliinu novanica od zakonom utvrenog kontingenta (14 milijuna) jedino uz suspenziju Bank Charter Acta.

BANKING PRINCIPLE (bankarska teorija/naelo)

Prva polovica 19.st. Sve novanice u optjecaju ne moraju imati pokrie u zlatu, nego i u dobrim kratkoronim

mjenicama. Iz tih dviju teorija ili njihovom kombinacijom - razvijani razliiti sustavi pokrida i emisije

novanica. Sredinje pitanje: koliko treba iznositi zlatno pokride?! Danas: pokride ne treba biti potpuno, ved takvo da zlato slui kao NACIONALNA REZERVA SVJETSKOG NOVCA, tj. NOVCA MEUNARODNE RAZMJENE.

1.5.3. Slom zlatnog standarda Prvi svj. rat ga je naeo, velika svj. ekonomska kriza (1929.-1932.) ga je ozbiljno poljuljala, da bi s Drugim svj. ratom u potpunosti nestao. Sustav zlatnog standarda temeljen je na automatizmu zlata ije su glavne osobine bile:

Sloboda kovanja novca, tj. sloboda monetizacije i demonetizacije zlata Sloboda uvoza i izvoza zlata Zamjenjivost novanica kod emisijske banke

Novac ostaje ono uvijek ono to je bio: izraz drutvenog znaenja rada i njegovih proizvoda i kao takav ostaje produkt ne samo drave i monetarnih organa, ved drutva i njegovih odnosa proizvodnje. DEMONETIZACIJA ZLATA - kreiranje papirnatog i iralnog novca bez podloge u zlatu ili drugim plemenitim metalima.

6

1.6. SUVREMENI NOVANI SUSTAV Sustav papirnate valute Suvremeni novani sustav u kojem papirna novanica emisijske banke NIJE ISKUPIVA u punovrijednom valutnom novcu (ZLATU). Novanica se pretvorila u isti papirnati novac. Sustav papirne valute postoji kada su papirna platena sredstva u prometu valutni novac i ako se njima obavljaju neograniena pladanja te primatelji nemaju nikakvo pravo ni materijalnu mogudnost traiti zamjenu. Suvremene papirne novanice u pravilu NEMAJU ZLATNO POKRIDE iako ga mogu imati, ali ono predstavlja diskrecijsku odluku vlade i nema veze s kretanjem koliine novca u optjecaju. Stvarna (kupovna mod) i formalna vrijednost novca ne moraju biti jednake, ali ako je upravljanje emisijom pravilno i zasnovano na realnim potrebama proizvodnje i prometa, odnos izmeu papirnog novca i zlata je stabilan. Moemo pratiti kako razvoj robnog prometa izaziva promjenu novca i njegovo oblikovanje zatim dolazi do pojave razliitih zamjenica novca - novanih surogata u razliitim oblicima kreditnog novca. Suvremeno gospodarstvo naziva se jo i KREDITNO GOSPODARSTVO. SUVREMENI NOVAC bilo u obliku papirnatog ili kreditnog novca, predstavlja oblik kredita koji kreiraju banke:

NOVANICA predstavlja trenutnu likvidnost jer ne postoji nita likvidnije od nje. PROBLEM skupa proizvodnja, trokovi fizikog osiguranja, trokovi manipulacije gotovog novca i trokovi zatite od krivotvorenja.

DEPOZITNI (IRALNI) NOVAC - novac koji se nalazi na iro i tekudim raunima kod banaka i koji slui za pladanje ili za tednju; prozvan elektronikim novcem.

POGLAVLJE 2. MONETARNE INSTITUCIJE U FINANSIJSKOM SUSTAVU Rije banka potie od talijanskog izraza banco to oznaava sto na kojem su prvi italijanski bankari obavljali novane i mjenjake poslove. Rane oblike bankarskih poslova nalazimo u robovlasnikom sistemu u 7. stoljedu p.n.e. U 6 stoljedu p.n.e. u Babilonu je djelovala bankarska kuda Igibi, koja je primala depozite uz pladanje kamata te odobravanje kredita uz naplatu kamata. U Grkoj su se razvili mjenjaki poslovi i posuivanje uz jako visoku kamatu zelenatvo, a tim poslom su se bavili trapeziti. U starom Rimu zelenakim poslovima su se bavili argentari, a mjenjakim poslovima numulari. Bankarstvom se financirala prekomorska i kopnena trgovina. Prva banka je nastala u Genovi 1407. godine pod imenom Casa di San Giorgio. Amsterdamska banka je prva u praksu uvela bezgotovinsko pladanje meu svojim komitentima. Sedamnaesto stoljede tipino je po postojanju tzv. notnih, odnosno emisijskih banaka koje za iznos metalnog novca poloenog u banku donosiocima izdaju novanice banknote. Javljanje bankrota banaka.

7

Kako bi se izbjegle situacije nekontrolirane i pretjerane emisije novanica, nastala je podjela banaka na one banke koje imaju ovlatenje za emisiju novanica i kovanog novca i one koje to nemaju, odnosno podjela na centralnu banku i komercijalne banke. Segment poslovnog bankarstva usmjerene na obavljanje klasinih depozitnih i kreditnih poslova te pruanje finansijskih usluga stanovnitva, preduzeda i drugih subjekata. Banke za nas obavljaju poslove platnog prometa i provode po naem nalogu bezgotovinski prijenos novca s jednog transakcijskog rauna na drugi. Banke specijalizirane za prikupljanje tednje stanovnitva, preduzeda i drugih subjekata te odobravanje kredita razliitih namjena i rokova dospjeda, uobiajno se nazivaju poslovnim ili komercijalnim bankama.

2.1. FINANSIJSKI SUSTAV I ULOGA BANAKA KAO MONETARNIH INSTITUCIJA Finansijski sistem ureen je konstitutivnim elementima koji u uem smislu podrazumjevaju: finansijske institucije, finansijske instrumente i finansijska trita. Finansijski sistem zemlje ine:

o valuta, o platni sistem, o finansijska trita, o finansijski posrednici, o institucije regulacije i nadzora.

Zadada finansijskog sistema je transfer finansijskih sredstava od ekonomskih subjekata s vikom novca do ekonomskih subjekata sa manjkom novca. Iz te zadade proizilaze funkcije finansijskog sistema, a to su:

o mobilizacija tednje o ouvanje kupovne modi o mogudnost zaduivanja o plasman novanih vikova o smanjivanje rizika o osiguranje likvidnosti i pladanja

Finansijski sistem treba omoguditi nesmetano pretvaraje tednje u investicije. Banke, kao finansijski posrednici, prikupljaju sredstva u obliku depozita, a plasiraju ih primarno odobravanjem razliitih vrsta kredita. Putem banaka odvija se indirektno finansiranje, u sklopu kojega se banke javljaju u ulozi finansijskog posrednika izmeu tedia, zajmodavaca, zajmoprimaca, investitora i potroaa. Banke se esto ukljuuju i u tokove direktnog finansiranja na finansijskim tritima: - na novanom tritu tipinom po kratkom roku dospijeda, banke prikupljaju kratkorone izvore sredstava i pozajmljuju ih drugim fizikim ili pravnim licima. Kad raspolau vikovima likvidnih sredstava koriste se njima za kupovinu instrumenata trita novca - trezorski zapisi, komercijalni zapisi i sl.; - banke pozajmljuju i plasiraju sredstva na meubankovnom tritu, a povremeno pozajmljuju likvidnost i zaduivanje kod centralne banke; - na tritu kapitala banke kupuju dravne obveznice i obveznice drugih izdavatelja; - na deviznom tritu banke zadovoljavaju domadu potranju za stranom valutom, kao i inozemnu potranju za domadom valutom. Banke pri transferu i alokaciji novanih sredstava mogu kreirati i ponitavati novac.

8

Monetarne institucije o Institucije koje imaju sposobnost stvaranja i ponitavanja novca, odnosno one institucije koje u

pasivi bilance imaju obaveze na ime emitovanja novca. To su centralna banka i komercijalne banke.

o Drugim rijeima, to su sve finansijske institucije koje u transakcijama s nebankovnim subjektima (stanovnitvo, poduzeda, drava) prenose, kreiraju i ponitavaju novac, tj. one institucije koje u pasivi bilance imaju gotov novac ili depozite koji ulaze u novanu masu.

Nemonetarne institucije o Obuhvataju osiguravajuda drutva, penzione fondove ili dionike investicijske fondove, koje ne

kreiraju novac, ved samo posreduju u njegovom premjetanju, tj. utjeu na kretanje novane mase, a ne i na njegovo stvaranje.

o Nemonetarne insitutucije imaju bilansnu poziciju novca u aktivi (u formi imovine potraivanja). U suvremenom novanom sistemu novac egzistira u dva pojavna oblika:

o gotov novac (koji kreira CB, i koji se nalazi se u pasivi bilance CB) o depozitni novac (pasiva bilance CB).

Depozitni novac javlja se u obliku obaveze banaka na ime depozita po tekudim i iroraunima njihovih klijenata. Depoziti po tekudim i iroraunima stanovnitva, preduzeda, drave te drugih nemonetarnih finansijskih institucija predstavljaju transakcijski novac, odnosno slue kao sredstvo prometa i pladanja. Stvaranje depozitnog novca vezano je uz polog gotovog novca na tekude ili iroraune, ali i uz kreditnu aktivnost banaka kojom nastaje nova kupovna mod, odnosno dolazi do povedanja koliine novca u opticaju. Banke koriste stare depozite kao temelj za odobravanje kredita, a odobravanjem novih kredita ujedno kreiraju i nove depozite u obliku depozitnog novca na tekudim i iroraunima graana, preduzeda ili drugih nemonetarnih subjekata. Navedeno podrazumjeva da kredit koji banka ispladuje u korist tekudeg ili irorauna zajmoprimca ili korisnika sredstava namjenskog kredita ima za posljedicu porast koliine novca. Takav novac nazivamo kreditnim novcem, bududi da nastaje kreditnom aktivnodu banaka. U isto vrijeme nazivamo ga i depozitnim novcem jer on to postaje u trenutku isplate u korist tekudeg/irorauna fizike ili pravne osobe koja se njime moe koristiti za bezgotovinsko pladanje u razmjeni za robe i usluge, odnosno kupovinu drugih oblika imovine (npr. dionice). Depozitni novac stvoren poslovnom aktivnodu banaka, zajedno sa gotovim novcem koji emitira CB, predstavlja sastavnu komponentu novane ponude, tj. novanu masu u uem smislu ili monetarni agregat M1. Centralna banka o Emitira PRIMARNI NOVAC (monetarnu bazu, novac visoke snage) administrativnim mjerama i ne

mora (osim u ekstremnim sluajevima) imati pokride za emitirani novac, stoga se emisija primarnog novca objanjava i terminom ex nihilo (lat.ni iz ega).

o Kontrolira sekundarnu emisiju novca koja se odvija kroz sustav poslovnih banaka. o Kreditna sposobnost i kreditni potencijal CB je neogranien. o Aktivnosti: regulacija monetarnih kretanja, kontrola novanog opticaja, implementacija

instrumenata monetarne politike u cilju odravanja stabilnosti cijene i niske inflacije. o Centralna banka je odgovorna za: meunarodnu likvidnost zemlje, devizne rezerve, kontrolu

priljeva i odljeva deviza, politiku deviznog kursa(teaja) nacionalne valute.

9

o Centralna banka obavlja funkciju kontrole i voenja platnog prometa prebijanjem svih meubankarskih pladanja i obrauna ekova te obavlja elektronika pladanja. Poslovanje ostalih banaka je pod izravnom regulacijom i supervizijom centralne banke.

o U svojstvu davatelja posljednjeg utoita CB odobrava kredite bankama ili obavlja otkup vrijednosnica i deviza portfelja banaka, ime, kroz ekspanzivne mjere montarne politike djeluje u pravcu povedanja likvidnosti bankovnog i monetarnog sistema.

o Transakcijski raun preko kojeg se odvija pladanje izmeu banaka i CB, te banaka meusobno naziva se raun za namiru banaka.

o Radi obuzdavanja pretjerane kreditne aktivnosti banaka i ouvanja stabilnosti montarnog sistema, CB propisuje obaveznu rezervu i druge rezerve koje banke trebaju drati na posebnim raunima otvorenim kod CB.

o U okolnostima potencijalne opasnosti rasta inflacije ili previsoke likvidnosti monetarnog i bankovnog sistema, CB mogu povisiti stopu obavezne rezerve, poticati i obvezati poslovne banke na otkup vrijednosnica od CB, ona zapravo provodi mjere restriktivne monetarne politike.

o CB obavlja i ulogu fiskalnog agenta drave u smislu da, ukoliko zakonom nije zabranjeno, odobrava kredite dravi, kupuje dravne vrijednosnice na primarnom i sekundarnom tritu, prima razliite oblike depozita drave te obavlja platni promet po tim raunima.

o Ekonomska neovisnost CB ovisi o mogudnostima zaduivanja drave kod CB te o uticaju Vlade na karakter i izbor instrumenata monetarne politike. Politika neovisnost CB ogleda se u slobodi izbora konanog cilja monetarne politike.

o Temeljni cilj vedine CB je ouvanje stabilnosti cijena, odnosno niske stope inflacije. o Tih ciljeva moe biti i vie, a oni mogu biti: posticanje privrednog rasta, postizanje visoke

zaposlenosti, postizanje stabilnosti kamatne stope, postizanje stabilnosti kursa domade valute u odnosu na stranu.

o Mjere i instrumenti monetarne politike direktno ili indirektno mijenjaju visinu vikova rezervi kojima se banke mogu koristiti za odobravanje novih kredita i emisiju depozitnog novca, primarna emisija novca CB predodreuje veliinu ukupne ponude novca u opticaju.

Poslovne banke o Monetarne institucije koje kreiraju sekundarnu emisiju novca (M) kroz kreditnu aktivnost. o M monetarni agregat ili novana masa u uem smislu, predstavlja sastavnu komponentu

novane ponude, a to je depozitni novac stvoren poslovnom aktivnodu banaka, zajedno s gotovim novcem koji emitira sredinja banka.

o Iznos novane mase koji oni mogu kreirati ogranien je mjerama i aktivnostima banke. o Kao financijski posrednici, prikupljaju sredstva u obliku depozita, a plasiraju ih primarno

odobravanjem razliitih vrsta kredita. Razlike izmeu centralne banke i poslovnih banaka o Centralnom bankom, obzirom da je dravna institucija, rukovode ljudi koji su vie ili manje

povezani s ostalim organima vlade, profit im nije osnovni cilj kao kod PB; njihovo poslovanje usmjereno je ka ostvarivanju ciljeva gospodarske i monetarne politike; moraju imati posebnu vezu s PB kako bi mogle izvravati vladinu ekonomsku politiku

o Kreditna sposobnost CB je neograniena (moe emitovati novac bez predhodno prikupljenih izvora sredstava).

o Kreditni potencijal CB je neogranien (CB kreira novac ex nihilo ni iz ega i nikada ne moe biti nelikvidna jer ima privilegiju emisije novca.

o Kreditna sposobnost poslovnih banaka je ograniena, jer one moraju predhodno prikupite izvore sredstava u obliku depozita, primljenih kredita ili kapitala, a tek onda mogu formirati viak likvidnosti iz kojeg odobravaju nove kredite

o Kod PB veliina pasive (izvori) odreuje aktivu (plasmane) dok je kod CB obrnuto.

10

o Samo CB emitira efektivni novac (primarna emisija). Dok PB emitiraju novac sekundarnom emisijom, odobravanjem kredita u obliku depozitnog novca. Obim sekundarne emisije novca odreen je mjerama centralne banke, kroz visinu rezervi i na depozite.

o PB obavlja dugorone i kratkorone transakcije, dok CB obavlja samo kratkorone. o KLIJENTI PB su svi, a klijenti CB su banke, tedionice i drava NE i stanovnitvo!

Poglavlje 3. KREDITNI NOVAC DEPOZITNI NOVAC o To su stalno raspoloiva novana sredstva nemonetarnih subjekata na transakcijskim raunima

otvorenim kod banaka i drugih monetarnih institucija, a koje njihovi vlasnici mogu koristiti za potrebe obavljanja bezgotovinskih pladanja.

o Novani surogat koji u svakodnevnim bezgotovinskim transakcijama zamjenjuje gotov novac i olakava odvijanje razmjene.

o Poznat je kao bankovni novac, iralni novac, kreditni novac ili knjini novac. o NE ukljuuje sredstva tednje, a nastaje pologom gotovine, prodajom strane valute, kreditnom

aktivnodu poslovne banke i prijenosom sredstava. o NIJE isto to i depozit, depozit ne slui kao sredstvo pladanja. o U prometu cirkuliraju novanice izdane na osnovi zlata, a koje su zakonsko i definitivno sredstvo

pladanja.

3.1. ULOGA BANAKA U PROCESU KREIRANJA NOVCA Centralna banka emitira gotov novac, tj novanice i kovanice, dok depozitni novac stvaraju poslovne banke, bududi da se kod njih nalaze otvoreni transakcijski rauni nemonetarnih subjekata tekudi irorauni graana, preduzeda, drave, osiguravajudih drutava i drugih nemonetarnih subjekata. Emisija depozitnog novca iznimno moe obuhvatiti i CB kad su kod nje otvoreni transakcijski rauni drave i dravnih institucija, poslovne banke stvaraju depozitni novac odobravanjem i isplatom kredita - zbog prirode nastanka se naziva kreditni novac, sveukupni depozitni novac nije ujedno i kreditni; sustav za emisiju kreditnog novca je SUSTAV BEZGOTOVINSKOG PLADANJA. Dva zasebna, ali povezana procesa kreiranja i ponitavanja novca su:

1) Primarna emisija novca koju obavlja centralna banka o Gotov novac predstavlja obavezu CB i vidljiv je kao komponenta primarnog novca u

pasivi njegove bilance. o CB izdaje papirne novanice koje uz sitni kovani novac cirkuliu u opticajnim kanalima u

obliku gotovine. Dva tipa gotovine su: a) Gotov novac u opticaju

Papirne novanice i sitni kovani novac u rukama stanovnitva, preduzeda, drave i dr nemonetarnih subjekata, koji dre gotovinu za potrebe obavljanja razmjene i pladanja. M - novana masa u uem smislu - predstavlja najlikvidniji oblik imovine, nalazi se u aktivi bilansa nemonetarnih subjekata i pasivi bilansa CB koja ga izdaje.

b) Gotovina u blagajni Pozicija rezerve likvidnosti banaka; ukljuuje novanice i sitni kovani novac kojim trebaju raspolagati poslovnice banaka kako bi mogle obavljati gotovinske transakcije

11

po nalogu svojih klijenata. To je gotovina namijenjena za podizanje s bankomata, te gotovina u prijevozu od gotovinskog centra do poslovnica banaka. Iznos gotovine u blagajni banaka vidljiv je u pasivi bilansa CB kao komponenta primarnog novca. U aktivi bilansa banaka, gotovina u blagajni predstavlja dio primarnih rezervi likvidnosti, o ijoj visini ovisi sposobnost gotovinske isplate depozita po vienju, mogudnost isplate gotovine po odobrenim kreditima, te mogudnost obavljanja drugih gotovinskih transakcija. Nije namijenjena za pladanje roba i usluga, tj. da ne obavlja funkciju novca sve do trenutka njenog ulaska u novani opticaj.

2) Sekundarna emisija novca koju obavljaju poslovne banke o Dok je kreacija gotovog novca vezana za primarnu emisiju koju provodi CB, depozitni

novac stvaraju poslovne banke. Depozitni novac stvaraju banke u procesu sekundarne emisije novca.

o Isplatom gotovine s tekudeg rauna smanjuje se koliina depozitnog novca, i obratno uplatom se povedava koliina depozitnog novca.

o Bududi da banke svojom kreditnom aktivnodu stvaraju depozitni novac on se jo naziva i kreditni novac. Naziv iralni novac, proizilazi iz injenice da novac krui, cirkulira s transakcijskog rauna jednog komitenta na raune drugih komitenata.

Emisija kreditnog novca Banke posreduju u prenoenju finansijskih sredstava od tedia pozajmljivaima i kao monetarne institucije kreiraju i multipliciraju novac. Odobravanje i isplata kredita predstavlja najvaniji kanal sekundarne emisije novca kojim banke stvaraju depozitni novac. Meutim, sveukupni depozitni novac nije ujedno i kreditni novac, bududi da dio depozitnog novca nastaje pologom gotovine na tekude/iroraune ili pretvaranjem drugih oblika imovine u depozitni novac. Emisija kreditnog novca dovodi do postojanja dvostrukog duniko - povjerilakog odnosa izmeu banke i preduzeda kojem je kredit odobren. o Preduzede se javlja kao dunik i ima obavezu vradanja glavnice odobrenog kredita uvedanog za

pripadajude kamate dok istodobno, bududi da odobreni kredit banka ispladuje u korist irorauna preduzeda, stvarni dunik ujedno je i povjerilac koji na temelju pozitivnog salda na iro raunu ima potraivanje prema banci.

o Banka se javlja u ulozi povjerilaca na ime kreditnog potraivanja dok s druge strane banka istodobno predstavlja dunika za iznos obveza u formi depozitnog novca.

Emisija kreditno-depozitnog novca ne bi bila moguda bez sudjelovanja nemonetarnih subjekata koji svojim ponaanjem i finansijskim odlukama diktiraju smjer promjena ponude novca. Bitna pretpostavka za emisiju kreditnog novca je SISTEM BEZGOTOVINSKOG PLADANJA.

3.2. RAZLIKE IZMEU ROBNOG I BANKOVNOG KREDITA

o KREDIT Posuena kupovna mod koju kreditor stavlja na raspolaganje pozajmljivau na odreeni rok i po ugovorenim uvjetima, uobiajeno ukljuujudi vradanje glavnice uvedane za kamatu. Dunicima je u interesu platiti to niu kamatu, zbog ega je potranja za kreditima u pravilu opadajuda funkcija kamatnih stopa.

12

o BANKOVNI KREDIT Pomodu njega preduzeda, stanovnitvo i drava dolaze u posjed novca koji im omoguduje kupovinu roba i usluga u sadanjem vremenu. Alternativa mu je tednja kroz razdoblje. Specifinost je uinak na kreaciju novca: promjene ponude novca u opticaju javljaju se u situacijama kad banke odobravaju kredite stanovnitvu, preduzedima, dravi, investicijskim fondovima ili drugim nemonetarnim subjektima dok s druge strane, kad banke odobravaju kredite drugim bankama i CB, kreditiranje nema nikakav uinak na promjenu novane ponude; ak finansijski tok koji se javlja izmeu banaka nije finansijski tok nego tok vikova likvidnosti koje jedna banka posuuje drugoj banci.

o ROBNI KREDIT Novane transakcije meu nemonetarnim subjektima meusobno nemaju nikakav uinak u povedanju ili smanjenju koliine novca u opticaju primjer su robni krediti, porezni krediti i druge duniko - povjerilake ugovorne obveze meu nemonetarnim subjektima. Tipian oblik robnog kredita predstavlja kredit dobavljaa u razmjeni posreduje mjenica.

o MJENICA Novani surogat i tipini instrument osiguranja naplate potraivanja na ime kratkoronog robnog kredita koji dobavlja odobrava kupcu. Pisana izjava kojom njezin izdavatelj (trasant) preuzima obvezu da de po isteku odreenog vremena isplatiti naznaeni iznos novca ovlatenom posjedniku mjenice. Osoba u iju korist se mjenica treba isplatiti naziva se remitent (bjanko mjenica, solo ili vlastita mjenica i trasirana ili vuena mjenica). Razlika izmeu mjenice i novca je u tome to se mjenica ne mora primiti kao instrument za izmirenje obveze pladanja; ona to i nije, ved samo obveza da de se pladanje izmiriti u novcu. Razlika izmeu bankovnog i robnog kredita - odobravanje i isplata bankovnog kredita dovodi do kreacije nove koliine novca, robni kredit nema uinak na promjenu novane ponude. Pretvaranje robnog kredita u bankovni kredit Eskontiranje mjenice o Oznaava postupak otkupa mjenice, odnosno mjeninog potraivanja prije roka dospijeda. o Banka na temelju mjenice odobrava eskontni kredit u sklopu kojeg novac ispladuje donositelju

mjenice (preduzede X), dok naplatu kredita provodi kod preduzeda koje je izdavatelj mjenice (preduzede Y).

o Eskontiranjem mjenice kod banke, robni kredit pretvara se u bankovni kredit. o Eskontni kredit banke dovodi do povedanja ponude novca u opticaju (povedanje kreditnog

(depozitnog) novca na iro raunu preduzeda X).

3.3. KREDITNI POTENCIJAL BANKE

Banke su profitno orjentisane institucije koje zaradu temlje na neto kamatnoj mari i administrativnim naknadama za pruanje bankarskih usluga. Dok pasivni poslovi bankama donose kamatne rashode, aktivni kreditni poslovi bankama donose kamatne prihode. Da bi banke mogle odobravati kredite, moraju prethodno prikupiti izvore sredstava. Najvaniji oblik izvora sredstava su depoziti. Pored depozita kapital i primljeni krediti od drugih banaka ili CB sadrani su u pasivi bilance banke.

13

Za banku su kvalitetniji izvori sredstava na koje moe raunati due razdoblje, npr depoziti oroeni na 3 ili 5 godina, kao i kontinuirano obnovljivi depoziti proizali iz uplate redovnih primanja na tekude raune graana. Banka prikuplja novana sredstva jednih subjekata i koristi se njima kao izvorom sredstava za odobravanje kredita drugim subjektima. Na temelju prethodno prikupljenih starih depozita, banka odobrava kredite kojima stvara nove depozite, u nastavku novoodobreni kredit dovodi do kreacije nove koliine depozitnog novca, itd... Taj proces nastavlja se kroz nekoliko faza, pri emu se u svakoj novoj fazi usporava multiplikacija depozita i smanjuje intenzitet ekspanzije kredita. Cijeli proces multiplikacije teio bi u beskonanost kada ne bi postojali faktori koji ograniavaju kreditnu aktivnost banaka, tj odreuju kreditni potencijal. Kreditni potencijal banke predstavlja maksimalan iznos kredita koji banka moe odobriti nakon to je izdvojila i odrala zadovoljavajudi nivo rezervi, te zadovoljila sve propisane uslove koje je odredila monetarna regulacija i supervizija. Dok je monetarna regulacija usmjerena na ouvanje stabilnosti cijena, ouvanje vrijednosti novca i kontrolu obima kredita i novane ponude u opticaju, supervizija brine o upravljanju rizicima u bankarskoj praksi. Obavezna rezerva (q) o Obuhvata novana sredstva koja banke izdvajaju na posebnim raunima kod CB, u skladu s

propisima koje ona odreuje. o Obraunava se kao postotak iznosa depozita i eventualno drugih izvora sredstava banke. o Radi ouvanja vlastite likvidnosti, banka je duna odrati vedi nivo rezervi od onog koji propisuje

CB. Rezerva likvidnosti (r) o Bududi da banka ne zna kad de dodi do pvlaenja depozita po vienju, ona mora raspolagati

rezervom trenutano likvidnih sredstava iz kojih moe uredno podmirivati dospjele obaveze svojim komitentima.

o Stopu i osnovicu za odravanje rezerve likvidnosti banke odreuju samostalno. to je stopa rezerve likvidnosti veda, iz ukupne mase depozita mogude je odobriti manji iznos kredita.

o Rezerva likvidnosti je u formi trenutano likvidne imovine na raunu za namiru kod CB. Viak likvidnosti (E)/ viak rezervi o redstavlja slobodna novana sredstva koja banka moe iskoristiti za odobravanje novih kredita. o Postojanje vika likvidnosti nuno je za odvijanje kreditne aktivnosti banke, to znai da je

emisija novih kredita nemoguda bez pribave slobodnih novanih sredstava koja banka moe plasirati.

LP = L + E

LP kreditni potencijal banke L iznos ranije odobrenih kredita E - vika likvidnosti viak rezervi, slobodna novana sredstva

14

Raun za namiru banke predstavlja iroraun preko kojeg se odvijaju novane transakcije u kojima baknka uestvuje u vlastito ime i za raun banke ili u ime i za raun svojih komitenata. 1) Povedanje salda rauna za namiru banke dogaa se u sluaju priliva novanih sredstava vezanih

npr. za zaduivanje banke kod CB, polog tednog depozita komitenata, uplate plada u korist tekudih rauna radnika, otplate ranije uzeti kredita sektora preduzeda itd.

2) Smanjenje salda rauna za namiru banke deava se u situacijama kada banka ispladuje sredstva novoodobrenog kredita ili kad kupuje dravne obveznice na tritu.

3.4. ANALIZA LIKVIDNOSTI I PROMJENE KREDITNOG POTENCIJALA BANKE

Likvidnost i kreditni potencijal banke mogude je posmatrati s dva aspekta: 1) Likvidnost banke oznaava sposobnost urednog podmirenja dospjelih obaveza. U skladu s tim,

kreditni potencijal banke mogude je definisati kao maksimalan iznos kredita koji banka moe odobriti, a da pritom ostane likvidna.

2) Likvidnost banke oznaava sposobnost povedanja aktive bilansa banke, tj. sposobnost kreditne ekspanzije. Ona zavisi o lakodi i trokovima pribavljanja izvora sredstava koji mogu biti koriteni za odobravanje kredita (pojam likvidnost i kreditni potencijal ovdje se javljaju kao sinonimi).

Depoziti po vienju predstavljaju izvor sredstava na koji banka treba drati dva oblika rezervi, obaveznu i rezervu likvidnosti. Kako se radi o depozitima koji mogu biti povueni bilo kada, banka treba na svom raunu za namiru imati dovoljan iznos novanih sredstava rezerve likvidnosti, iz kojih de po potrebi modi provesti isplatu. Oroeni depoziti za banku predstavljaju izvor sredstava za koji je lake odrediti trenutak povlaenja iz banke, tj. njihova pretvaranja u novac, zbog toga manja je potreba odraavanja rezervi likvidnosti u razdobljima prije dospjeda, pa se za oroene depozite izdvaja samo obavezna rezerva. Kapital banke i primljeni krediti od drugih finansijskih institucija predstavljaju izvor sredstava na koji se u pravilu ne izdvaja ni jedan oblik rezerve. Kapital banke i primljeni krediti od drugih finansijskih institucija predstavljaju izvor sredstava na koji se u pravilu ne izdvaja ni jedan oblik rezerve. Zbog toga povedanje spmenutih kategorija ima 100% uinak na rast slobodnih novanih sredstava koje banka moe iskoristiiti za odobravanje novih kredita. Osim pod djelovanjem promjena u pasivi bilansa banke, povedanje kreditnog potencijala dogaa se i zbog promjena u aktivi bilansa, kao to su promjene u visini rezervi. Smanjenje stope obveze rezerve i/ili rezerve likvidnosti smanjuje iznos rezervi koje banka izdvaja ili odrava na svom raunu za namiru. Za potrebu pribavljanja vikova likvidnosti banka moe prodati trezorske zapise, dravne obveznice, blagajnike zapise centralne banke ili bilo koiji drugi oblik imovine. Tako pribavljena sredstva moe koristiti za odobravanje novih kredita. Statiki kreditni potencijal banke Analiza statikog kreditnog potencijala odnosi se na analizu stanja u odreenom trenutku (vremenu t=0), nakon ega se ne razmatra dinamika promjena u bududim razdobljima. Preciznije, ne razmatra se multiplikacija depozita i kredita koja se dogaa nakon to banka pribavi vikove likvidnosti koje moe plasirati u formi novoodobrenih kredita.

LPs = ( 1-q-r ) DD + ( 1-q ) TD + B + K S t=0 LPs statiki kreditni potencijal banke DD depoziti po vienju (ukljuujudi depozitni novac na tekudim i iro raunima te tedne depozite) TD oroeni depoziti

B primljeni krediti S vrijednosnice u portfelju banke K kapital q obvezna rezerva r rezerva likvidnosti

15

Pravila: o obvezna rezerva izdvaja se na poseban raun otvoren kod centralne banke o rezerva likvidnosti odrava se na raunu za namiru banke o stopu obvezne rezerve propisuje centralna banka, dok stopu rezerve likvidnosti samostalno

odreuje banka o obvezna rezerva obraunava se i izdvaja na sve oblike depozita, dok se rezerva likvidnosti

obraunava i odrava samo na depozite po vienju o na primljene kredite i kapital ne izdvaja se ni jedan oblik rezerve o banka je profitno orijentirana institucija, pa ne dri nepotrebnu razinu rezervi

Mikrokreditna multiplikacija i utvrivanje dinamikog kreditnog potencijala banke Dinamiki kreditni potencijal (LPt = L0 + K t+1 E0) o Predstavlja maksimalan iznos kredita koji banka moe odobriti kroz odreeno razdoblje u kojem

se odvija emisija i multiplikacija kreditnog novca. o Pozicija likvidnosti banke mijenja se zbog promjena veliine izvora sredstava, promjena stope

obavezne rezerve ili rezerve likvidnosti, te zbog ponaanja nemonetarnih subjekata.

Mikromultiplikacija o Promjene dinamikog kreditnog potencijala banke odvijaju se usporedno s multiplikacijom

depozita i kredita na razini jedne banke. o Uz multiplikaciju bezgotovinsko pladanje omoguduje bankama da odobre daleko vie kredita

nego je to iznos primljenih depozita. o Posljedica plasmana vikova likvidnosti kroz odobravanje kredita stanovnitvu, preduzedima ili

drugim nemonetarnim subjektima je stvaranje dodatne koliine novca. Stopa zadravanja sredstava u banci [ h ] o Pokazuje koliki postotak sredstava odobrenog/ih kredita ostaje u banci koja je kredit/e odobrila,

a koliki de postotak otidi iz te banke u neke druge banke, u centralnu banku, u ruke stanovnitva kao gotov novac itd.

o Nalazi se u intervalu 0 h 1 o Odreena je:

1) veliinom banke, tj. brojem njezinih komitenata 2) strukturi i meusobnoj povezanosti komitenata banke 3) sezonskim imbenicima

o to je postotak zadranih sredstava odobrenog kredita vedi, banka de kreditnom multiplikacijom

stvoriti vie depozitnog novca. Stopa obnavljanja sredstava [ z ] o Jednaka je proizvodu stope zadravanja sredstava u banci (h) i postotnog udjela obnovljenih

izvora sredstava koje banka moe koristiti za odobravanje novih kredita nakon odbitka obavezne rezerve i rezerve likvidnosti.

z = (1 - q - r)h 0 z (1 - q - r)

o Obnovljivi izvori sredstava, dio koji se moe koristiti za davanje novih kredita.

16

Mikrokreditni multiplikator = mikro multiplikator kredita Pokazuje za koliko de se jedinica povedati iznos novoodobrenih kredita banke ako se viak likvidnosti banke poveda za jednu jedinicu.

Obzirom da se [z] nalazi u intervalu od 0 do (1-q-r) veliina kreditnog multiplikatora moe se nalaziti

u intervalu . kt kreditni multiplikator u t-toj fazi multiplikacije q stopa obvezne rezerve, koja se obraunava na sve vrste depozita r stopa rezerve likvidnosti, koja se obraunava na depozite po vienju h stopa zadravanja sredstava u banci t broj vremenskih jedinica promatranja, pri emu vrijedi da je t 0 i t v brzina kreditne multiplikacije; oznaava broj faza kreditne multiplikacije u jedinici vremena (tjedan, mjesec itd.); ukoliko je ona veda, proces kreditne multiplikacije de dodi bre do izraaja z stopa obnavljanja sredstava u banci za t,v= Vrijednost multiplikatora kredita koji se ostvaruje nakon beskonano mnogo faza (t,v=) izraunava se kao:

k tako moe poprimiti vrijednosti iz intervala (h=1): Kumulativno povedanje odobrenih kredita o Na kraju odreenog razdoblja (faze) promatranja LGT moemo izraunati kao proizvod kreditnog

multiplikatora u odreenoj fazi multiplikacije kt i incijalnog (poetnog) iznosa vika likvidnosti (slobodnih novanih sredstava iz kojih je proizala emisija i multiplikacija kreditnog novca) E0.

o LGt= kt E0 LG t= Lt L0 o Kada iznos kumulativnog povedanja kredita u razdoblju t (t 0 i t ) pridodamo iznos

odobrenih kredita u poetnom razdoblju L0 te viak rezervi u razdoblju t, dobit demo iznos dinamikog kreditnog potencijala na kraju promatranog razdoblja.

Dinamiki kreditni potencijal

17

3.5. MAKROMULTIPLIKACIJA DEPOZITA I KREDITA o Makromultiplikacija depozita i kredita odvija se na razini cijelog bankovnog sustava (sustav

poslovnih banaka bez sredinje banke). o Analizu makromultiplikacije depozita i kredita moemo provesti koritenjem konsolidirane

bilance banaka u kojoj su na konsolidiranom principu prikazane ukupne obveze, kapital i imovina svih banaka koje posluju unutar granica jedne drave (ili valutne unije).

o Makrokreditni potencijal koji oznaava maksimalni iznos kredita koji bankarski sustav moe odobriti nakon to je zadrao adekvatnu razinu rezervi i udovoljio svim propisima iz domene monetarne regulacije i supervizije banaka.

LPt=L0+ kt+1*E0 Pri emu se iznos odobrenih kredita te iznos vika likvidnosti sada odnose nakon solidirane vrijednosti koje biljei bankovni sustav u cjelini, a ne svaka pojedinana banka zasebno.

o Brzina kreditne multiplikacije v je u makromultiplikaciji manja, jer se odreeno vrijeme gubi

prilikom prebacivanja sredstava iz jedne banke u drugu. o Koritenjem makrokreditnog multiplikatora moemo izraunati maksimalan iznos kredita koji

bankovni sustav moe odobriti na temelju inicijalnog (poetnog) povedanja vika likvidnosti.

o Analiziranje depozita po vienju (DD) zbog toga to ukljuuju i depozitni novac o Maksimalan iznos depozita po vienju jednak je proizvodu kreditnog mulitiplikatora i iznosa ini

cijalnog povedanja depozita po vienju:

OR iznos izdvojene obvezne rezerve RL iznos odravane rezerve likvidnosti

Granice kreditne ekspanzije

1) FORMALNE (stopa obvezne rezerve) - instrumenti monetarne politike Stopu obavezne rezerve i naine njenog obrauna, izdvajanja i odravanja odreuje CB.

a) POLITIKA OBVEZNE REZERVE kreditna aktivnost banke, kreditni multiplikator,

multiplikator depozita; centralna banka koi ili ubrzava monetarno-kreditne procese u drutvu.

b) POLITIKA OBVEZNE STOPE reguliranje eskontne stope, lombardne stope, centralna banka refinancira monetarni sustav.

c) POLITIKA NA OTVORENOM TRITU kupnja i prodaja vrijednosnih papira od strane Centralne banke.

to je stopa obavezne rezerve veda, multiplikacija depozita i kredita je slabija. Naime, uz vie rezerve, isto povedanje depozita dovodi do formiranja manjeg iznosa vika likvidinosti koji moe biti koriten za emisiju i multiplikaciju depozitnog novca.

18

2) MAKROEKONOMSKA GRANICA (opde stanje gospodarstva) Odreena je mogudnostima odreenog drutva da se u datim okolnostima razvija; tu spadaju razina makroekonomskih ogranienja zbog kojih investicije, tednja, potronja i kreditna aktivnost mogu biti vede ili manje, razlikuju se od prilika do prilika.

Ako banke ocijene da su u bududem razdoblju moguda nepovoljna zbivanja u gospodarstvu, one smanjuju ponudu kredita i povedavaju KS, ime suavaju krug projekata koji mogu podnijeti trokvoe skupljeg finansiranja kreditima bankaka. Visina KS osim to djeluje na kretanje ponude kredita, djeluje i na visinu potranje za njima. Uz vedu cijenu novca potranja za kreditima je manja! Potranja za kreditima se smanjuje u silaznoj fazi poslovnog ciklusa, jer se smanjuju investicije u obliku gradnje tvornica, autocesta... U silaznoj fazi poslovnog cikljusa smanjuju se dohotci stanovnitva, pa ono nije u mogudnosti podnijeti visok teret otplate kredita. U uvjetima kontrakcije gospodarske aktivnosti smanjene ponude kredita i smanjene potradnje za kreditima rezultira manjom ekspanzijom kredita banaka. Visina kreditnog multiplikatora se smanjuje, npr. Zbog toga to se smanjuje brzina multiplikacije ili zato to banke uvaju likvidnost i ne koriste se svim vikovima likvidnosti za odobravanje kredita. LIKVIDNOST BANKE MIJENJA SE ZBOG: o Veliine izvora sredstava o Stope obvezne rezerve o Stope rezerve likvidnosti

ULOGA NEMONETARNIH SUBJEKATA: o Dranje tednje o Podizanje gotovine o Koritenje otvorenih kreditnih linija po tekudem raunu

Stopa zadravanja sredstava h veda je na razini sustava nego na razini pojedinane banke jer je manji odljev sredstava (samo ako je rije o isplatama u gotovini i transakcijama sa CB). Brzina multiplikacije v manja je na razini sustava nego na razini pojedinane banke jer seodreeno vrijeme gubi na prebacivanje sredstava iz jedne banke u drugu.

Poglavlje 4. PONUDA NOVCA Na ponudu novca presudno utjee ponaanje centralne banke, bankarskog sektora (poslovne banke), te nebankarskog sektora (preduzeda i stanovnitva) i drave. KO I NA KOJI NAIN utjee na ponudu novca?

o Bankarski sektor (monetarne institucije) CENTRALNA BANKA odreuje monetarnu bazu M0 (tj. koliinu primarnog novca),

emitira gotov novac u obliku novanica i kovanica (primarna emisija). POSLOVNE BANKE odobravaju kredite (emitiraju depozitni i iralni novac), s tim da

im CB stopom obavezne rezerve likvidnosti regulira taj proces sekundarna emisija. o Nebankarski sektor

DRAVA emitira svoje obveznice (drave vrijednosnice) PREDUZEDA I STANOVNITVO odluke u kojem obliku de drati novac i to de

sveprihvatiti kao transakcijsko ili prometno sredstvo.

19

FINANSIJSKI INSTRUMENTI: o Novanice, kovanice, mjenice, ekovi, obveznice, iralni (depozitni) novac, kreditne kartice,

itd. o Obavljaju funkciju novca meusobno se razlikuju po svojoj likvidnosti i nije svejedno kojeg

de oblika biti vie u novanom opticaju, koliko de u novanom opticaju biti pojedinog oblika ovisi o tradiciji, navikama, udjelu sive ekonomije, ...

o Mogu u odreenim okolnostima obavljati funkciju prometa kao glavnu funkciju novca o Normalno funkcionisanje gospodarstva zahtjeva i odreenu opskrbljenost novca vano je

ne samo da u opticaju bude odgovarajuda koliina novca, nego i da taj novac kvalitetno obavlja svoje funkcije.

FORMULA FUNKCIJE PONUDE NOVCA:

Ponuda novca ovisi o:

veliini slobodnih sredstava banaka gotovini koju eli imati nebankarski sistem nominalnom nacionalnom dohotku monetarnoj bazi (koja je pod kontrolom CB)

Slobodna novana sredstva banaka ovise o kratkoronoj, dugoronoj i kamatnoj stopi na prekonodne kredite i kamatnoj stop CB na kredite bankama. Ponuda novca je funkcija vie varijabli promjena jedne vrste kamatnjaka u navedenoj jednadbi izaziva promjene drugih kamatnjaka i preusmjerava novac u druge oblike (gotovina, depoziti). ANALIZA UTJECAJA PROMJENE PONUDE NOVCA, tj. kako promjene pojedinih varijabli utjeu na druge:

o Ako se poveda monetarna baza (B), povedat de se novana masa (Ms) o Ako se poveda nacionalni dohodak (Y), povedat de se gotovina, a smanjiti iznos sredstava

banke o Ako se poveda kratkoroni kamatnjak (rs), povedat de se profitabilnost imovine koja je lako

zamjenjiva za slobodna novana sredstva, te zbog toga smanjiti potranju za slobodnim novanim sredstvima.

Ponuda novca ne ovisi samo o ekonomskim varijablama kokje se mogu mjeriti (kamatnjak, veliina dohotka, itd...), nego i o nizu neekonomskih varijabli (ponaanju gospodarskih subjekata koji imaju razliite preferencije i razliito reagiraju pri emu restrukturiraju svoje imovinske portfelje razliita je struktura imovinskih portfelja. U analizi utjecaja promjene ponude novca zastupljen je i vremenski pomak (finansijski sektor se ne moe prilagoditi unutar jednog kvartala, ved prilagodba traje do ak 6 kvartala)

20

Promjene u ponudi novca neposredno se odraavaju na vane ekonomske veliine kao to su: o zaposlenost o nivo cijena o stopa rasta BDP-a o devizni kurs o trgovaki odnosi sa inozemstvom

Za funkcionisanje gospodarskog sustava vaan je odreeni stepen opskrbljenosti novcem te i da taj novac kvalitetno obavlja svoje uloge. ULOGE NOVCA:

o Kao kupovno sredstvo (kao sredstvo razmjene i sredstvo pladanja) o Kao rezerva kupovne modi (kao oblik imovine)

Monetarna politika zahtjeva sljedede:

1) mora postojati uska veza izmeu teorijeske definicije novca i emprijeske (ili mjerljive) definicije.

2) monetarni sustav mora biti u mogudnosti kontrolirati emprijski definiranu koliinu novca sa sredstvima koje ima na raspolaganju kako bi se ostvarili postavljeni ciljevi rasta novca. Ciljevi se ne mogu direktno postidi, ono to moe koristiti (monetarni sustav) je njegova mod da mijenja novane veliine.

3) emprijska definicija novca mora biti povezana sa bitnim nacionalnim ciljevima. Ukratko, uspjena monetarna politika zahtjeva od CB ispravno mjerenje novca i djelotvorno kontroliranje njegove stope rasta.

21

4.1. MONETARNI AGREGATI mjere ponude novca Kako bi mogli uinkovito upravljati ponudom novca potrebno je razliite oblike novca razvrstati u odreene skupine novanih sredstava monetarni agregati. Sadraj pojedinog monetarnog agregata razliit je od zemlje do zemlje, a ovisi o brojnim faktorima: stepen razvijenosti finansijskog trita, organizacija i efikasnost platnog prometa, udio sive ekonomije, itd. MONETARNI AGREGATI skup finansijskih instrumenata (oblika) istog stepena likvidnosti. irina skale od najvieg do najnieg stepena likvidnosti ovisi o:

Konkretnim institucionalnim prilikama Razvijenosti finansijskog trita Stepenu razvijenosti gospodarskog trita i dr.

Istovremeno su u funkciji monetarnih indikatora (pokazivaa) kakav se utjecaj monetarnih kretanja moe oekivati u pogledu ostvarivanja ciljeva ekonomske politike na podruju proizvodnje, zaposlenosti, cijena,... (npr. gotovina u rukama graana ili depoziti na tekudem ili iroraunu kod banaka su najlikvidnij; depoziti na drugim raunima kod banaka koji su oroeni ili je njima ogranieno raspolaganje na odreeni rok, modi de se upotrebiti i za pladanje dobara i usluga nakon isteka roka. Dotada su oni u funkciji tednje, odnosno novane imovine).

22

Postoje dva pristupa mjerenja novca: 1) Transakcijski pristup

naglaava ulogu novca kao sredstva prometa (razmjene) i pladanja. Tu spadaju: novanice, kovanice te tekudi i iro rauni (jer su to najlikvidniji oblici imovine).

2) Pristup likvidnosti naglaava ulogu novca kao sredstva ouvanja vrijednosti, a zanemaruje ulogu novca

kao sredstva razmjene. Svaki oblik imovine slui kao sredstvo ouvanja vrijednosti samo uz razliit stepen likvidnosti. Oblici imovine su finansijska sredstva (mjenice, obveznice, dionice) i nefinansijska sredstva (autobomobil, stan, zemljite).

4.2. TRI GRUPE MONETARNIH AGREGATA I PRAKSA U NEKIM ZEMLJAMA

TRI GRUPE MONETARNIH AGREGATA: o Primarni novac (M0) o Novana masa u uem smislu (M1) o Novac kao dio novane imovine (M3, M4)

Primarni novac M0 o Monetarni agregat (M0), monetarna baza (B), rezervni novac (R), novac velike snage (H) o Obuhvata:

Gotov novac u opticaju (novanice i kovani novac izvan banaka) Rezerve koje poslovne banke dre kod centralne banke

M0 = G + R

o Podjela rezervi poslovnih banaka na:

Obavezne rezerve (propisuje Centralna banka) Rezerve banaka koje predstavljaju slobodna novana sredstva u vidu depozita PB kod

CB, a o ijoj veliini odluuju same PB. To su: Depoziti banaka na raunima za namiru (svaka banka ima otvoreni iroraun kod CB) Izdvojena obavezna rezerva Blagajna banaka (gotovina u blagajni banaka za potrebe svakodnevnog poslovanja) Druge obaveze CB prema poslovnim banakam izraene u domadoj valuti

o Rauni za namiru banaka ukljuuju:

Vikove rezerve (likvidnosti) predstavljaju mogudi rast kreditnog potencijala banaka (predodreuju kreditnu aktivnost banaka koja ima za posljedicu sekundarnu emisiju)

Rezervu likvidnosti banke ju dre da bi bile likvidne u smislu mogudnosti podmirenja obaveza prema nemonetarnim subjektima.

o Spomenuti vikovi rezervi koji figuriraju kao vlastita likvidna sredstva poslovnih banaka

iroraunima kod centralne banke, odravaju kreditni potencijal banaka, odnosno oznaavaju iznos likvidnih sredstava koje one mogu plasirati, naravno, uz zadravanje minimalne rezerve likvidnosti.

o Na temelju ove primarne emisije, PB odobravaju i kredite svojim komitentima, vre svoju tzv. sekunadrnu emisiju novca, te tako kreiraju i sekundarni, tj. bankovni (depozitni) novac.

o Bududi da ukupna veliina primarnog novca kreiranog od strane CB (prva grupa transakcija) predstavlja temelj kreditne aktivnosti poslovnih banaka, tj. predodreuje maksimalan iznos novca koji kreiraju monetarne institucije, primarni novac takoer naziva se i monetarna baza (B) ili rezervni novac (H).

23

o MONETARNI MULTIPLIKATOR Izmeu primarnog novca (M0) i novane mase (M1) postoji funkcionalan odnos koji se

uspostavlja pomodu monetarnog multiplikatora m m.m. pokazuje odnos ukupnog novca i novane mase.

Pokazuje koliko je jedinica novane mase (M1) mogude stvoriti iz jedne jedinice primarnog novca (M0).

o BILANCA CENTRALNE BANKE

Bilanca CB otkriva nam kanale emisije i koliine primarnog novca, ali i povezanost

poslovnih banaka sa CB. U aktivi bilance CB nalaze se tokovi kreiranja primarnog novca, a u pasivi se nalazi

ukupni ostvareni primarni novac i tokovi njegova ponitavanja (sterilizacija). Ukupna pasiva bilance CB predstavlja primarni novac u najirem smislu, tj. ukupne

obaveze koje su protutea njezinim plasmanima.

o Primarni novac nastaje, tj. kreira se, trima transakcijama: Odobravanje kredita CB (PE primarna emisija) Kupovinom i prodajom vrijednosnica na otvorenom tritu (ONA ostala neto aktiva) Deviznim transakcijama (DTI)

Kako Centralna banka utjee na kreiranje primarnog novca? o Kupovinom deviza ili dravnih obveznica od strane CB kreirat de se primarni novac, dok

njihovom prodajom, odnosno kada banke vradaju pozajmljena sredstva CB, dodi de do ponitavanja primarnog novca.

o Sterilizacija monetarnih uinaka aktivnost CB kojom se ne ostvaruje porast primarnog novca. Npr. CB kupuje devize od 1000NJ, a kako bi sprijeila rast primarnog novca prodaje bankama vrijednostnice u istom iznosu. Time kaemo da je CB sterilizirala monetarni uinak deviznih transakcija.

o Devizne transakcije su primjer stvaranja primarnog novca na temelju neega to ved postoji, to je realno, a to su devize koje je netko zaradio, npr. izvozom robe, i sada ih eli prodati komercijalnim bankama, a ne centralnoj.

o Iako je CB jedina ovlatena emitirati primarni novac, postoji dio primarnog novca koji ona moe kontrolisati (nekreditni dio primarnog novca koji je rezultat operacija na otvorenom tritu prodaja deviznih trinih obveznica; i otkupa deviza), te dio kod kojeg ima ogranienu kontrolu (kreditni dio odobravaje kredita bankama).

o Primarni novac moe se emitovati u:

Materijalnom obliku (novanice i kovanice) Nematerijalnom obliku (porast salda na iroraunu prodavatelja)

24

o EMISIJSKA DOBIT Ostvarena zarada CB putem katamnjaka ( CB odobrava bankama kredite i zaraunava

im odreenu kamatnu stopu te nakon povrata kredita ostvaruje dobit). Za CB predstavlja vaan izvor sredstava za finansiranje njezinog ukupnog poslovanja.

Novana masa u uem smislu M1 o Transakcijski novac, monetarni agregat o Obuhvata:

Gotov novac u opticaju (domade novanice i kovanice izvan banaka) Depozitni novac (stalna i slobodna raspoloiva sredstva na raunima kod banaka,

depoziti po vienju, tj. na zahtjev)

M1 = G + D

o Predstavlja sve one instrumente pladanja koji slue kao zakonsko i definitivno sredstvo pladanja u zemlji.

o Kreirale su je ili CB ili druge monetarne institucije (poslovne, komercijalne, depozitne banke). o Razliita od zemlje do zemlje razlike se javljaju kod definisanja depozitnog novca.

Novac kao dio imovine M2, M3, M4

o iri monetarni agregati o Obuhvataju komponente M0 i M1 te dodatne finansijske instrumente nieg stepena likvidnosti

(s rokom dospijeda do 1 godine) ili one nelikvidne (s rokom dospijeda duim od 1 godine) koje nemonetarni subjekti dre kod razliitih finansijskiih institucija (time ne obavljaju funkciju prometa i pladanja).

o Njihova irina razlikuje se od zemlje do zemlje, a razlikuju se i nazivi (potencijalna likvidnost, eksterna likvidnost, monetarni volumen,...)

o Novac kao dio imovine je manje likvidan u odnosu na sredstva koja ine novanu masu koja slui za obavljanje transakcija. Zato se M1 esto naziva transakcijskim novcem, a iri monetarni agregati novcem kao dijelom imovine.

25

4.3. TEORIJSKE KONCEPCIJE NOVANE MASE

26

4.4. MONETARNI AGREGATI U PRAKSI NEKIH ZEMALJA

Obuhvat monetarnih agregata u SAD-u

27

Monetarni agregati u praksi ECB

28

4.6. HETEROGENOST STRUKTURE MONETARNIH AGREGATA o Zbog razlika u kvaliteti sredstava, stepenu ogranienosti i likvidnosti kategorije novanih

sredstava nisu sasvim homogene. Tako primjerice novana masa, premda najpreciznije definirana veliina, koja obuhvata samo ona likvidna novana sredstva koja slue kao sredstvo prometa i pladanja, ne predstavlja potpuno homogenu kategoriju. Razlike postoje s obzirom na brzinu opticaja ili na obuhvat obavljanja novanih funkcija.

o Strukturna nehomogenost novanih sredstava proizilazi iz same naravi poslovanja gospodarskih subjekata gdje se uvjeti stalno mijenjaju. U skladu s tim promjenama gospodarski objekti moraju osigurati:

Neposredno potrebna novana sredstva raspoloiva kao novani obrtni kapital Akumulacija kapitala radi proirenja proizvodnje Manje ili vede rezerve likvidnosti rezervne fondove kako bi se lake prebrodile

oscilacije, razliiti rizici, udari, iznenaenja.

4.7. MEHANIZAM PROMJENE MONETARNIH AGREGATA o Ukupna novana sredstva obuhvataju:

NOVANA SREDSTVA IZVAN OPTICAJA sredstva koja se nalaze na razliitim raunima kod banaka, a vode se kao quasi novac; ostala likvidna i nelikvidna sredstva.

NOVAC U OPTICAJU novac u funkciji prometnog i platenog sredstva, naziva se novana masa.

o KONCEPT PONDERISANIH AGREGATA Odvajaju se pojedine komponente monetarnog agregata i ponderie se s njihovim

transakcijskim komponentama (likvidnost najvedi ponder ima gotovina). o U savremenom valutnom sustavu, novana masa se mijenja na temelju:

Jae ili slabije kreditne aktivnosti banaka od koje zavisi koliina odobrenih bankarskih kredita

Prelijevanja novca u depozite koji nisu novac (nemonetarna pasiva) ili obrnuto Promjena salda potraivanja ili dugovanja u odnosima s inostranstvomili transakcijama

banaka u stranoj valuti s domadim komitentima Kupovine ili prodaje zlatai drugih plemenitih metala i ostale aktivnosti banaka s

domadim nebankarskim sektorima o Analitike metode istraivanja promjene koliine novca u opticaju M1

1) Grupa metoda temeljenih na jednainama koje opisuju proces kreiranja novca: a) Metoda temeljena na konsolidiranoj bilanci monetarnih institucija b) Metoda monetarnog multiplikatora c) Metoda temeljena na raunima novanih tokova

2) Metoda temeljena na funkciji ponude novca ili funkcionalni pristup analizi kreiranja novane mase

3) Metoda temeljena na osnovi sredstava poslovnih banaka sposobnih za plasman (free reserves)

METODA TEMELJENA NA KONSOLIDIRANOJ BILANCI MONETARNIH INSTITUCIJA o Koja ukljuuje potraivanja i obaveze monetarnih institucija prema nemonetarnim subjektima, a

koje su vidljive i sadrane u bilanci CB i bilanci banaka, pri emu su konsolidirane meusobne obaveze i potraivanja izmeu CB i banaka.

o Pravila: Koliina novca u cirkulaciji moe promijeniti samo u odnosima izmeu monetarnih

institucija i nemonetarnih subjekata. Kreiranje primarnog novca od strane CB predodreuje maksimalan iznos kreiranja novca

u opticaju (M1) od strane ostalih monetarnih institucija.

29

Novac u opticaju (M1) kreira na osnovi primarnog novca koji se nalazi (knjii) u pasivi monetarnih finansijskih institucija (to predstavlja njihovu obavezu) s jedne strane, a s druge strane, u aktivi nemonetarnih finansijskih institucija i nemonetarnih subjekata.

Primarni novac (kreiran od strane CB) nalazi se u pasivi bilance CB sjedne strane, a istovremeno s druge strane, u aktivi ostalih monetarnih institucija i svih drugih nemonetarnih subjekata.

Poglavlje 5. INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE Instrumenti monetarne politike predstavljaju alat kojim se centralne banke slue u ostvarenju postavljenih ciljeva (usmjeravaju kretanje ciljanih varijabli u eljenom smijeru).

5.1. CILJEVI MONETARNE POLITIKE

VISOKA ZAPOSLENOST - postoji kada je potranja za radom jednaka ponudi rada (uz postojanje odreene raznie prirodne stope nezaposlenosti).

EKONOMSKI RAST - oznaava povedanje potencijalnog GDPa neke zemlje. Zavisi od: razine i tvorbe kapitala, tehnolokih promjena, prirodnih bogatstava i sposobnosti ljudi da uz vedu produktivnost osiguraju povedenje investicija, proizvodnje i ivotnog standarda (rast BDPa per capita).

STABILNOST CIJENA - odnosi se na ostvarivanje niskih stopa inflacije izmeu 2-3% godinj , uz koje je mogud odriv ekonomski rast. Stabilnost cijena vana je s aspekta spreavanja opte nesigurnosti i donoenja odluka o investiranju, potronji, tednji ili zaduivanju. Uz nisku stopu inflacije povedava se vjerodostojnost i kredibilitet monetarne politike te trensparentnost cjena i drugih varijabla. STABILNOST KAMATNE STOPE - povedava transparentnost i staibilnost finansijskih trita i olakaa planiranja uz budude novane tokove.

STABILNOST FINANSIJSKIH TRITA - omogudava efikasna prenoenja novanih vikova od sufticitarnih prema deficitarnim subjektima i pridonosi izbjegavanju faktora razvoja finansijske krize.

STABILNOST NA DEVIZNOM TRITU - sprjeava se promjena uslova razmjene vezanih za pad ili rast vrijednosti domade valute u odnosu na strane valute.

Istovremeno ostvarenje svih ciljeva je poeljno, ali ne uvijek mogude. Djelujudi u pravcu ostvarenja jednog cilja, CB moe ugroziti ostvarenje drugih ciljeva. Konfliktnost ciljeva posebno dolazi do izraaja u kratkom roku. Orijentacija na stabilnost cijena opda je kararakteristika savremene monetarne politike, uprkos tome, brojni su primjeri raznolikih ciljeva u praksi centranlih banaka poput ECB, FED, HNB,...

5.2. STRATEGIJA PROVOENJA MONETARNE POLITIKE

CILJEVI MONETARNE POLITIKE:

Krajnji ciljevi javo su objavljeni i uobiajeno definisani zakonom o centralnoj banci ili drugom regulativom kojom se odreuje odgovornost CB.

Intermedijarni ciljevi opdenito slue za povedanje djelotvornosti monetarne politike u ostvarivanju krajnjih ciljeva, a mogu se koristiti i u svrhu provjere deavaju li se promjene u novanom sistemu u smjeru ostvarivanja tih ciljeva.

Operativni ciljevi dodatni su ciljevi koji se ugrauju u strategiju provoenja monetarne politike, stoga to su visoko osjetljivi na instrumente te politike

30

Koritenje operativnih i intermedijarnih ciljeva u provoenju MP

Instrumentima MP CB direktno djeluje na ostvarene operativnih ciljeva i indirektno na ostvarivanje intermedijarnih ciljeva kao operativni cilj na koji djeuluju instrumenti monetarne politike mogu se koristiti vikovi likvidnosti banaka, ukupni primarni novac ili kratkorone kamatne stope na meubankovnom tritu intermedijarni ciljevi mogu biti monetarni agregati, trine kamatne stope ili druge varijable prema izboru CB krajnji cilj MP vedine CB je stabilnost cijena. 5.3. TRADICIONALNI INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE

Instrumente monetarno-kreditne politike moemo posmatrati kao dinamike kategorije koje se kroz dugi niz godina neprestano razvijaju i modificiraju ovisno o promjeni ekonomskog i montearnog okruenja i promjeni ciljeva tekude novane politike. TRADICIONALNI INSTRUMENTI MONETARNE POLITIKE SU:

1) Diskontna politika 2) Politika otvorenog trita 3) Politika obavezne rezerve 4) Selektivna politika (u manje razvijenim trinim ekonomijama)

1) DISKONTNA POLITIKA (politika diskontnog prostora)

o Pod nazivom diskontna politika tradicionalno se podrazumijevalo ne samo manipuliranje visinom

diskontne stope, ved i odreivanje rokova, limita i ostalih uvjeta reeskonta robnih mjenica i drugih vrijednosnica na temelju kojih su se banke zaduivale kod CB.

o Razvijena jo u razdoblju zlatnog standarda najstariji instrument MP o Promjenom u visini diskontne stope CB banke mogu indirektno djelovati na visinu novane

ponude i usmjeravati kretanje potranje za novcem. (Ukoliko CB eli smanjiti ponudu novca kako bi obuzdala ili smanjila/sprijeila inflaciju, ona moe odrediti diskontnu stopu na vioj razini od trenutne razine trinih kamata. Porast diskontne stope predstavlja najavu CB o vedoj restriktivnosti njene MP. Kada banka eli povedati ponudu novca kako bi povedanjem potraje za kreditima potaknula privrednu aktivnost, ona de sniziti diskontnu stopu ispod trine kamatne stope.).

o Odobravanje kredita poslovnim bankama odrava se na promjene u bilanci CB i promjene u konsolidiranoj banci bankovnog sistema. Porast kredita u aktivi binace CB ima protuteu u povedanju salda na raunima za namiru poslovnih banaka koji su sastavni dio primarnog novca.

o este promjene diskontne stope mogu, svojim vanjskim djelovanjem, osim pozitivnih, izazvati i negativne uinke. Povedanje diskotne stope odailje signal restriktivnosti MP, to djeluje na rast domadih kamata, pad domadih investicija i porast interesa stranih ulagaa.

o Manipuliranje diskontnom stopom predstavlja, s jedne strane, vrlo efikasan instrument stabilizacije unutarnih kretanja, a s druge strane vrlo rizian instrument s aspekta imbenika vanjske nestabilnosti.

2) POLITIKA OTVORENOG TRITA

o Danas predstavlja najvaniji instrumenat MP kojim raspolau centralne banke u zemljama s

razvijenim finansijskim sistemom o Plasman i kupovina vrijednosnica na otvorenom tritu provode se sustavom aukcija, iji je

inicijator i organizator CB. Kao kupci i prodavatelji vrijednosnica javljaju se ovlateni primarni dileri (u pravilu to su velike banke koje kupuju na otvorenom tritu za svoj i tui raun, te dalje rasprodaju; te posredno institucionalni investitori).

o Moe se provoditi:

31

Na tritu novca putem trezorskih zapisa Na tritu kapitala putem dravnih obveznica

o Bit provoenja operacija na otvorenom tritu vezana je za upravljanje likvidnodu bankovnog i finansijskog sistema na dnevnoj, mjesenoj i viemjesenoj razini.

o Preduvjet za uspjeno provoenje operacija na otvorenom tritu je visok stepen razvijenosti finansijskog trita.

o Trguje se najvie dravnim vrijednosnicama visoko likvidni finansijski instrument, nose solidan nerizini prinos, postoji veliki interes za njihovu kupovinu, te razvijeno sekundarno trite.

o Transakcije kupovine vrijednosnica od poslovnih banaka direktno povedavaju likvidnost bankarskog sistema. Uz vedu likvidnost banaka smanjuje se cijena novca na meubankovnom tritu i povedava kreditini potencijal onih poslovnih banaka koje su, prodajom vrijednosnica centralnoj banci, pribavile likvidna sredstva. Time se stvaraju preduvjeti za mogudi porast ponude novca vezan uz vedu kreditnu aktivnost poslovnih banaka.

o PREDNOSTI POLITIKE OTVORENOG TRITA: CENTRALNA BANKA ima potpunu kontrolu nad provoenjem aukcija na otvorenom

tritu i diskrecijsko pravo nad odreivanjem iznosa, KS i drugih uvijeta pod kojima se provode operacije.

PRODAJA ILI KUPOVINA VRIJEDNOSNIH PAPIRA moe se obaviti brzo ili sporo, te u ogranienim ili velikim iznosima.

ADMINISTRATIVNE PROCEDURE provoenja su vrlo jednostavne. CB ima mogudnost kompenziranja eventualnih nepoeljnih efekata prevelike prodaje ili

kupovine vrijednosnih papira, jer postoji mogudnost ponovne kupovine ili prodaje istih vrijednosnih papira.

Izbjegava se uinak najave, kakav npr izravno izaziva promjena DS ili stope obaveznih r. Tokom provoenja operacija banke i ostali sudionici finansijskih trita nisu svjesni

namjera CB, jer ona moe istovremeno jednim sudionicima prodavati, a od drugih kupovati vrijednosne papire. Tako se smanjuju pekulacije i neeljeni uinici koji mogu oslabiti uinkovitost mjera CB.

Kako su dravne vrijednosnice najvaniji instrument kojim se trguje na otvorenom tritu postie se veda koordinacija mjera monetarne i fiskalne politike i postie se veda efikasnost upravljanja javnim dugom.

o REPO I OBRNUTI REPO (a.k.a. reverse repo) o Povoljni instrumenti za neutraliziranje neeljenih privremenih promjena likvidnosti banaka ili

likvidnosti ostalih subjekata, do kojih dolazi zbog novanih tokova nad kojima CB nema direktnu kontrolu.

o Repo ugovorima banka djeluje u smjeru smanjenja likvidnosti banaka (potie povedanje kamatnih stopa). Centralne banke esto primjenjuju mehanizam kupovine vrijednosnica uz sporazum o reotkupu (repo ugovor) kojim se diler koji prodaje obveznice centralnoj banci obvezuje da de odreenog dana, po odreenoj cijeni i uz dogovorenu kamatnu stopu na dobiveni kratkoroni kredit ponovo otkupiti te iste vrijednosnice.

o Obrnuti repo centralna banka moe prilikom prodaje vrijednosnih papira na otvorenom tritu obavezati se da de, nakon odreenog vremena, po odreenoj cijeni ponovo otkupiti te vrijednosne papire. Tako djeluje u smjeru povedanja likvidnosti banaka (potie pad kamatnih stopa). Obratni repo CB provodi uz unaprijed odreen rok dospijeda, koji mora biti manji od godine dana.

o Direktna kupovina i direktna prodaja instrumenti su za ostvarenje dugoronih ciljeva, kao to su suzbijanje inflacije ili ublaivanje deflacije i recesije. CB kupuje ili prodaje dravne vrijednosnice na otvorenom tritu bez ikakvih daljnih obaveza u vezi s tim transakcijama.

o Trina cijena dravnih obveznica formira se zavisno od ponude i tranje. OBRATNI REPO I IZRAVNA KUPOVINA VRIJEDNOSNICA = ekspanzivna politika (likvidnost) REPO I IZRAVNA PRODAJA VRIJEDNOSNICA = restriktivna (likvidnosti)

32

o Kad CB kupuje trezorske zapise ili dravne obveznice povedava se njihova cijena i smanjuje

prinos dranja takvih vrijednosnih papira. Kreditni potencijal banaka se povedava pa se KS smanjuje zbog porasta likvidnosti. Kada krediti postanu jeftini i lake dostupni, stvaraju uslove za porast ponude novca u rukama stanovnitva, preduzeda, drave i drugih subjekata. To znai da ekspanzivnim mjerama monetarne politike CB moe direktno utjecati na povedanje investicija i line potronje, ime se omogudava rast GDPa i zaposlenosti! Iako kupovina vrijednosnica oznaava ekspanzivnu mjeru monetarne politike koja bi trebala dovesti do sniavanja KS, rasta GDPa, investicija, privredni subjekti mogli bi u tome vidjeti opasnost od prekomjernog rasta novane mase, te razbuktavanja inflacije, to moe dovesti do porasta inflatornih oekivanja i njihove ugradnje u cijenu roba i novca, pa umjesto sniavanja KS i porasta privredne aktivnosti, imamo neeljene negativne uinke na ekonomiju!

3) POLITIKA OBAVEZNIH REZERVI

o Sastoji se u odreivanju stope obavezne rezerve i drughih uvjeta koji odreuju visinu obaveznih

rezervi koje poslovne banke trebaju obraunati i izdvojiti za depozite. o Izdvajanjem OR osigurava se stabilnost bankarskog sistema. o Smanjujudi kreditni potencijal banaka, slue a zatitu deponenata od rizinog ponaanja banke,

te izbjegavanje situacija da pretjerana koliina novca u opticaju izazove inflaciju. Druga, i vanija uloga OR vezana je za obuzdavanje pretjeranje kreditne aktivnosti poslovnih banaka, tj. izbjegavanje situacije da pretjerana koliina novca u opticaju izazove inflaciju.

o Visinu stope OR propisuje CB zavisno od monetarne situacije na tritu i stepenu zasidenosti novanim sredstvima.

o U sluaju kada je kreditna aktivnost komercijalnih banaka prevelika i da vodi inflaciji, stope OR se povedavaju, a u suprotnoj situaciji u sluaju deflacije i recesije smanjuje se stopa OR.

o Povedanjem stope OR suava se mogudnost odobravanja bankovnih kredita. Time se neposredno smanjuje visina kreditnog i monetarnog multiplikatora, tj. snaga ekspanzije kredita i multiplikacije depozita koja bi proizala iz vika rezervi banaka.

o Sniavanjem stope OR postiu se suprotni uinici: povedavaju se slobodna novana sredstva koja poslovne banke mogu iskoristiti za odobravanje kredita, potie se rast kreditnog i monetarnog multiplikatora, te djeluje u smjeru povedanja ponude novca.

o Ukoliko neka poslovna banka ne ispunjava obaveze polaganja odreenog iznosa rezervi, duna je za neizdvojena sredstva platiti penalizirajude kamate centralnoj banci.

o Nepoeljna strana OR, je da ona predstavlja fiskalno opteredenje koje CB namede poslovnim bankama prisiljava banke da u aktivi bilansa imaju pozicije koje nose manji prinos nego trina KS po kojoj odobravaju kredite i druge plasmane. Taj nepoeljni uinak se smanjuje kamatom koju CB plada poslovnim bankama na izdvojena sredstva obaveznih rezervi (tzv. stopa remuneracije).

o STOPA REMENUNERACIJE kamatna stopa na sredstva izdvojene obavezne rezervena posebnom raunu kod CB. Oportunitetni troak za banke time ne nestaje upotpunosti, jer je stopa remuneracije uvijek nia od trine KS.

o Politika obaveznih rezervi je posebno znaajan instrument u zemljama s manje razvijenim finansijskim sistemom, gdje se ne moe uspjeno provoditi politika otvorenog trita.

4) SELEKTIVNA KREDITNA POLITIKA

o Predstavlja kvalitativnu mjeru kontrole upotrebe kredita iz primarne emisije i ukupnih novanih

tokova (npr za finansiranje potreba turzima, poljoprivrede, itd.). o Kada CB odobrava selektivne kredite bankama postie se kontrola upotrebe sredstava iz

primarne emisije za tano odreene namjene.

33

o Tako se neposredno mogu ostvariti ciljevi ekonomske politike usmjereni na jaanje tano odreenih grana privrede, posebno vanih za neku zemlju, uz istovremeno ograniavanje kredita pojedinim sektorima ili preduzedima iji se napredak iz odreenih razloga eli zaustaviti.

o Osnovni razlog ukidanja prakse selektivnog kreditiranja je: diskriminacijski uinak (selektivni kredit odobren po povoljnim uvjetima svojevrstan je

oblik subvencije koji se kosi s naelima slobodne konkurencije i trinog natjecanja) postizanje vede politike i ekonomske nezavisnosti CB

5.4. POLITIKA KAMATNE STOPE

Niska KS potie rast investicija i line potronje, a smanjuje interes za tednjom, te moe biti pogodna za poticanje rasta proizvodnje i zaposlenosti. Sniavanje KS odraava se na porast odobrenih kredita, pa indirektno potie rast investicija, potronje stanovnitva i drave, te dovodi do rasta GDPa. U situaciji kada proizvodni resursi nisu upotpunosti iskoriteni, visoka likvidnost popradena ekspanzijom monetarnih agregata, nede uzrokovati vedu inflaciju. Faktori koji povremeno dovode do inflacije i naruavaju monetarnu stabilnost mogu biti: strukturni problemi koje generira gospodarstvo u uzlaznoj fazi poslovnog ciklusa (rast vanjskog duga, vanjskotrgovinskog deficita, zaduenosti stanovnitva); vanjski faktori koji dolaze iz globalnog okruenja (porast cijene nafte, manjak kljuni prehrambenih proizvoda zbog vremenskih nepogoda). Poticaj razvoja inflacije moe biti vezan za pretjerano ekspanzivno djelovanje fiskalne politike (sniavanje poreza, rast dravne potronje), pad produktivnosti, promjena deviznog teaja! Uinak smanjenja likvidnosti CB moe postii povedanjem stope obavezne rezerve, diskontne stope, ili povedanim operacijama prodaje vrijednosnih papira na otvorenom tritu. Povedanje stope OR smanjuje slobodna novana sredstva banaka, njihov kreditni potencijal, te kreditni i monetarni multiplikator. Banke koje nemaju dovoljno vikova likvidnosti zaduuju se na novanom tritu ili prodaju dio likvidne imovine. Time se osim smanjenja likvidnosti i rasta KS na meubankovnom tritu, postiu indirektni uinci na smanjenje ponude novca u opticaju, i rast bankovnih kredita u bududim razdobljima. Potranju banaka za dranjem rezervi kod CB ini zbir OR i vikova rezervi. Za razliku od OR, o visini vikova rezervi odluuju poslovne banke. Smanjenjem KS na meubankarskom tritu smanjuje se oportunitetni troak dranja vikova rezervi, te uz ostale uvjete nepromijenjene, ukljuujudi i OR raste koliina potranje za rezervama, zbog ega kriva potranje za rezrvama ima negativni nagib. Krivulja ponude rezervi definirana je ponudom likvidnih sredstava koja CB stavlja na raspolaganje bankama kroz operacije na otvorenom tritu i diskontnu politiku. Odobravanjem kredita iz primarne emisije u okviru diskontne politike CB odreuje visinu ponude tzv. posuenih rezervi banaka, dok operacije kupovine/prodaje vrijednosnih papira na otvorenom tritu odreuju ponudu tzv. neposuenih rezervi banaka. Zbir tih posuenih i neposuenih rezervi predstavlja ukupnu ponudu rezervi prikazanu pozitivno nagnutom krivuljom. Restriktivno djelovanje CB u obliku povedanja DS djeluje na pomak krive ponude rezervi uljevo, zbog ega se uz ostale uvjete nepormijenjene nova ravnotea uspostavlja uz vedu KS. Isti uinak mogud je uz primjenu vede stope OR. Povedanje stope OR pomie krivu potranje rezervi udesno prema gore, vodedi do uspostavljanja nove ravnotee uz vii nivo KS. Nedostatak diskontne politike je injenica da CB ne moe precizno odrediti za koliko treba povedati DS, kako bi se ostvario eljeni cilj. Problem nepoznavanja ili preciznog poznavanja monetarnog uinka, nastalog povedanjem (kao i smanjenjem) diskotne stope, posebno dolazi do izraaja u situaciji neelastinosti funkcije investicije na promjenu kamatanjaka i kada je potranja za kreditima ovisna o njihovoj raspoloivosti, a ne o njihovoj cijeni. Operacijama izravne prodaje vrijednosnih papira CB moe povudi vikove likvidnosti iz monetarnog sistema, to pomie krivu ponude rezervi ulijevo, te uz nepromijenjenu krivu potranje rezrvi, dovodi do formiranja nove ravnotee uz viu KS.

34

Vedina ponuda obveznica na tritu i pad njohove cijene povedava prinose na dravne vrijednosnice, to za ostale sudionike trita predstavlja referntnu vijednost bududeg kretanja kamatnjaka na hipotekarne i druge kredite. Za razliku od operacija izrvane kuovine i prodaje koje imaju trajno djelovanje na likvidnost sistema, obratni repo i repo omogudavaju CB da privremeno djeluje na stanje likvidnosti. ULOGA KAMATANJAKA U MONETARNOJ POLITICI EUROSUSTAVA o EUROSUSTAV integrisani novani sistem ije su osnovne karakteristike zajednika valuta i

jedinstvena monetarna politika. Obuhvata ECB i nacionalne centralne banke zemalja lanica EU koje su prihvatile euro kao jedinstvenu valutu.

o Nacionalne centralne banke predstavljaju kljune institucije preko kojih se implementira jedinstvena monetarana politika na razini 16 drava lanica valutne i monetarne unije.

o Eurosistem koristi 3 instrumenta monetarne politike: operacije na otvorenom tritu, stalno raspoloive mogudnosti i minimalna rezerva likvidnosti.

o Najvaniji oblik intervencije na otvorenom tritu su glavne operacije refinansiranja. One se provode sedmino i iskljuivo kao obratni repo s rokom dospijeda 7 dana. Druge po znaenju su dugoronije operacjie refinansiranja koje se provode mjeseno, kao obratni repo s rokom dospijeda 3 mj. Koritenje instrumenta repo mogude je kod operacija fine prilagodbe, a operacija izravne kupovine ili prodaje vrijednosnih papira kod strukturnih operacija. Pritom, nisu unaprijed odreeni rokovi dospijeda i uestalost provoenja, to znai da operacije fine prilagodbe i strukuturne operacije CB provodi iznimno i po potrebi. Glavne i dugoronije operacije na otvorenom tritu provode se standardnim aukcijama na koje poslovne banke i druge kreditne institucije dostavljaju ponude za zaduivanje. CB odreuje da li de se operacije provoditi uz fiksnu ili uz varijabilne KS, gdje de CB definirati samo minimalnu cijenu zaduivanja iz primarne emisije. Ukoliko je odreena fiksna stopa, kreditne institucije dostavljaju samo iznose ponuda za uede na akuciji, a kada se primjenjuju varijabilne stope, kreditne institucije dostavljaju ponude s tri iznosa uz 3 razliite KS, a ponuena KS ne moe biti nia od minimalne ponudbene stope koju je odredila CB.

o U praksi Eurosistema obratni repo predstavlja efikasan supstitut nekadanjoj praksi koritenja diskontne politike. U sluaju potrebe zaotravanja monetarnih uvjeta, ECB povedava KS na glavne operacije refinansiranja minimalne ponudbene stope ili fiksne stope po kojima se provodi obratni repo.

o Kreditne institucije koje nisu mogle iskoristiti redovne mogudnosti jednosedminog zaduivanja potiu rast KS na meubankarskom tritu. Povedava se EONIA kao referentna kamatna stopa za prekonodne pozajmice na meubankarskom triu. Na tritu meubankarskih pozajmica s duim rokovima dospijeda od nekoliko dana do 12 mj. takoer rastu KS. Kretanje EURIBOR-a, tj. cijene posudbe likvidnosti u transakcijama izmeu prvoklasnih banaka, potie rast ostalih KS na novanom tritu. Tako se preko kanala KS usmjerava kretanje novca na sve rokove dospijeda izmeu svih sudionika fin. trita.

o Spread izmeu 12mjesenog i 1mjesenog EURIBORa upuduje na inflacijska oekivanja i njihovu percepciju kreditnih institucija o daljnjim potezima CB. Porast spreada upuduje na oekivanje daljnjeg zaotravanja mjera monetarne politike radi smanjenja inflacijskog pritiska, a pad upuduje na nia inflacijska oekivanja.

o Bududi da EURIBOR i EONIA predstavljaju trine KS koji se pod utjecajem stanja likvidnosti formiraju na meubankarskom tritu, iz njihovog kretanja i reakcija na mjere monetarne politike CB moe lahko ocijeniti uinkovitost svoijh poteza i potrebu za novim korektivnim djelovanjem.

o Stalno raspoloive mogudnosti su instrument kojim CB na dnevnoj bazi nadopunjuje uinke glavnih i dugoronih operacija na likvidnost finansijskog sistema.

35

o Poslovnim bankama i drugim kreditnim institucijama koje su u obavezi izdvajanja minimalne rezerve likvidnosti kod CB dostupne su svakodnevno. Razlikujemo dvije pogodnosti: mogudnost depozita i granina mogudnost posuivanja.

o Institucije koji radni dan zavravaju s vikovima likvidnosti mogu koristiti mogudnost pologa prekonodnog depozita kod CB. Na primljene depozite CB plada kamatu koja je nia od KS na glavne operacije refinansiranja. Dok, institucije koje radni dan zavravaju s manjkom likvidnih sredstava mogu koristiti pogodnosti prekonodnog zaduivanja kod CB. KS na takvu mogudnost zaduivanja veda je od KS na glavne operacije refinansiranja.

o Koridor kretanja referentnih KS ECBa s donje strane omeen je visinom KS na mogudnost depozita, a s gornje strane KS na graninu mogudnost zaduivanja. Operacijama na otvorenom tr i stalno raspoloivim pogodnostima ECB upravlja likvidnodu i usmjerava kretanje krakoronih kamatnih stopa.

o Minimalna rezerva likvidnosti obveznici izdvajanja minimalne rezerve likvidnosti su sve kreditne institucije koje djeluju u 16 zemlja Eurozone. Izdvaja se po stopi 2% na osnovicu koju ine depoziti i druge obaveze kreditnih institucija, iji je rok dospijeda do 2 godine. Slue za potrebe smanjenja povremenih poremedaja likvidnosti kr institucija i stabilizaciju KS na tritu novca, slui i kao svojevrsna zaliha likvidnosti kojom Eurosistem obavlja funkciju davatelja likvidnosti.

o Operacije dolarskog refinansiranja uvedene 2007. kao odgovor na nepovoljan utjecaj irenja finansijske krize iz SADa. Provode se po prinicpu ronih aukcija u sklopu kojih CB odobrava prekonodne ili viesedmine pozajmice amerikih dolara kreditnim ins koje djeluju u eurozoni.

5.5. DEVIZNE OPERACIJE CENTRALNE BANKE

o Svjetsko devizno trite djeluje 24 h dnevno posredstvo telekomunikacijskih i satelitskih veza

(SWIFT Society for World-w