1

Finansijski menadzment je proces kreiranja finansijskih uslova,izbor odgovarajucih instrumenata i odluka u svrhu ostvarivanja izabranih finansijskih ciljeva ili postizanja konkurentskih efekata.

Finansijski sistem odredjuje stanje politickih odnosa,karakter vlasnistva,nivo privrednog razvoja...Njegova uloga je da omoguci nesmetan tok sredstava u nacionalnoj ekonomiji izmedju subjekata koji raspolazu viskom finansijskih sredstava i subjekata kojima nedostaju ta sredstva.Njegovi elementi su:finansijska trzista,finansijski instrumenti(instrumenti duga,vlasnistva i izvedeni instrumenti) i finansijske institucije i ucesnici(CB,poslovne banke,stedionice,penzioni fondovi...)

Finansijsko trziste je sastavni dio finansijskog sistema.Razvijenost ovog trzista(odnosno razvijenost trzista roba i usluga i trzista faktora proizvodnje) govori o ukupnoj razvijenosti trzisne privrede u jednoj zemlji.

Osnovne funkcije fnansijskog trzista: akumulacija novca i kapitala,obezbjedjenje likvidnosti,odredjivanje cijene,mobilizacija fin.tednje,smanjenje transakcionih troskova,alokacija(prenos) rizika

Faktori koji determinisu razvoj finansijskog trzista: novac-baza za nastajanje finans.trzista,mon.politika-upravlja funkcijom kreiranja novca i od nje direktno zavisi kolicina novca u opticaju,inflacija-destabilizuje finans.trziste,koncentracija kapitala-materijalna osnova za formiranje finans.trzista.

Finansijska transakcija je prenos finansijskih sredstava od fin.suficitarnih ka deficitarnim subjektima koja za posljedicu ima stvaranje fin.aktive i pasive.

1. Nabrojati instrumente trita novca i objasniti bar dva!

Bankarski akcepti

Blagajnicki zapisi

Komercijalni zapisi

Federalni fonodovi

Ugovor o reotkupu

Depozitni certifikat

Bankarski akcepti predstavljaju najstarije vrijednosne papire na trzistu novca. Bankarski akcept je mjenica trasirana na poslvnu banku koja je akceptirana i koja time preuzima neopozivu obavezu da iznos na koji mjenica glasi isplati njenom donosiocu na dan dospjeca.

Blagajnicki zapis- je pisana izjava kojom se njen izdavalac obavezuje da ce kupcu u roku dospjeca platiti odredjeni iznos primljenog novca sa pripadajucom kamatom. Izdavaoci blagajnickih zapisa su vlade, odnosno ministarstva finansija. Emisiju blagajnickih zapisa vrse s ciljem prikupljanja novcanih sredstava za finansiranje tekucih rashoda.

2. Euroobveznice, inostrane obveznice i konvertibilne obveznice

Euroobveznice (trziste medjunarodnih obveznica) obveznice se emituju istovremeno na trzistima odredjenog broja zemalja i na taj nacin dolazi do velikog broja medjunarodnih investitora.

Inostrane obveznice- emituju se na finansijskim trzistima neke druge zemlje i znace mogucnost prikupljanja sredstava u drugim zemljama, van sjedista emitenta. Emitent ove obveznice mora da emituje u valuti te zemlje i uz postivanje lokalnih zakonskih propisa.

Konvertibilne obveznice daju vlasnicima pravo zamjene (konverzije) obveznica u obicne dionice preduzeca-emitenta.

3. Osnovni zadaci finansijskog sistema! (jedan pie ti dodaj dva)

pruzanje usluga placanja

osiguranje likvidnosti

trgovina rizicima

4. Istitucije trita kapitala u FBiH su......

komisija za vrijednosne papire

registar vrijendosnih papira

depozitar

berza i druga uredjena javna trzista

profesionalni posrednici (brokeri i dileri) institucionalni investitori

Komisija za vrijednosne papire-specijalizovana samostalna institucija koja odobrava emisiju vrijednosnih papira,regulise i nadzire promet vr.papira,propisuje standarde izvjestavanja javnosti i sl.Registar vr.papira obavlja registraciju,cuvanje i odrzavanje podataka.Vr.papiri kod registra se vode u obliku elektronskog zapisa.

1. Platni sistem? Platini promet?

Platni sistem moemo definisati kao skup instrumenata, bankarskih postupaka i medjubankarskih sistema za prijenos novca koji omogucavaju kruzenje novca izmedju zainteresiranih strana.

Platni sistem predstavlja finansijski krvotok privrednog sistema. Promjene u platnom sistemu izazivaju promjene u drugim djelovima finansijskog sistema i obrnuto. U platnom sistemu transfer se javlja kroz placanje u nekoliko oblika: gotovina, cekovi, bankarske mjenice, novcane doznake, kartice, elektronski transferi i sl.

Placanja ostvarena izmedju pravnih i fizickih lica sa svrhom namirenja njihovih novcanih dugova , odnosno naplate novcanih potrazivanja nazivamo platni promet. Plaanje podrazumjeva prenos dijela imovine duznika u korist imovine povjerioca izrazeno u novcu. Platni promet se dijeli na : domaci i medjunarodni platni promet.

RTGS i iro kliring!!! (ovo uvijek bude)

RTGS- placanje velikih iznosa koja direktno idu preko Centralne banke

Ziro kliring-placanje manjih iznosa putem zbirnih naloga.

RTGS- predstavlja sistem za obracun i poravnanje i proizvod je firme Logica UK limited. To je sistem u kojem se poravnanje javlja pojedinacno, na osnovu jednog po jednog naloga. Npr. banka izvidi placanje za svog klijenta prema klijentu druge banke, nalog za placanje ode u RTGS i tamo nakon provjere automatski se zaduzi racun banke koja je incirala nalog (placanje)

RTGS je namjenjen za trasfer razlicitog tipa i svrhe, a odnosi se uglavnom na velike iznose ili trasiranje manjih iznosa koje treba realizovati hitno.

iro kliring- procesiranje zbirnih transakcija manjih vrijednosti. Zbirne transakcije manjih vrijednosti podrazumjevaju slijedece: klijenti dolaze u banku i iniciraju razna placanja, koja se verifikuju i kumuliraju u banci u odredjenom vremenu kada banka salje te neloge u Ziro kliring. Ona ih salje u vidu samo jednog naloga (zbirno) sa detaljima i potrebnim informacijama o svakom pojedinacnom placanju.

Da li ce transakcije biti realizovane preko RTGS-a ili ziro kliringa zavisi od iznosa transakcije. Transakcije u iznosu od 10.000KM i vise , realizuju se preko RTGS-a, dok transakcije ispod 10.000 KM realizuju se preko ziro kliringa.

2. emu je jednak iznos ukupne kamate?

I=FV-PV

Iznos ukupne kamate za n perioda, uz stopu ukamaenja i, predstavlja razliku buduce vrijednosti na kraju n perioda FVn i pocetne vrijednosti PV.

3. Pitanje a,b,c ta je ispodgodinje ukamaivanje/diskontovanje

Kamatna stopa podjeljena sa brojem perioda za koji se vrsi ukamacivanje m, a dobiveni izraz dignuti na potenciju m puta n :

Ukamaivanje FVn= PV* (1+i/m)m*nm- broj obracuna godisnje

Diskontovanje PV = FV/ (1+i/m) m*n4. Razlika izmeu efektivne i nominalne kamatne stope

Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa s godisnjim ukamacivanjem jednaka kamatnoj stopi s ispodgodisnjim ukamacivanjem. Drugim rijecima efektivna kamatna stopa je ona kamatna stopa koja uz godisnje ukamacivanje osigurava iste godisnje kamate kao i nominalna kamatna stopa uz obracun kamata za m perioda godisnje.

(1+ke)= (1+i/m)m

odnosno: ke=(1+i/m)m-1 i = nominalna kamatna stopa

ke=efektivna kamatna stopa

Razlika efektivne i nominalne kamatne stope ce biti veca sto je ucestalije ukamacivanje, odnsosno sto je m vece.

Rizik i neizvjesnost.Rizik oznacava mogucnost pojave razlicitih ishoda,kako pozitivnih,tako i negativnih.Vezan je za buduce ishode posmatrane pojave,odnosno poslovnog rezultata.

Moguce situacije: -situacija sigurnosti-poznati su svi elementi rezultata poslovanja,- situacija rizika-moguce vise ishoda i moguce je dati vjerovatnoce njihovog nastanka, -situacija neizvjesnosti-moguce vise ishoda,ali nije moguce dati vjerovatnocu njihovih ishoda..Ako se ni poslije dodatnih informacija ne moze odrediti vjerovatnoca nastanka,za donosenje odluka moze posluziti teorija igara.-najdublja neizvjesnost investitor ne moze da navede ne samo vjerovatnoce mogucih ishoda,nego ni same ishode poduhvata.Najteza je za donosioca odluka,a nastaje usljed nedostatka informacija,znanja o rezultatima.

5. Sistemski, nesistemski rizik

Sistemski rizik je nedjeljiv i ne moze se izbjeci, jer je posljedica kretanja u ekonomiji u cjelini. U faktore koji odredjuju sistemski rizik spadaju:

privredno sistemski

ekonomsko politicke

cisto politicke

i cisto socioloske promjene u okruzenju.

Sistemski rizik znaci da se cjena roba i usluga krecu sistemski u skladu sa glavnim uticajnim faktorima. Upravo zbog karaktera faktora koji ga odredjuju sistemsi rizik je nedjeljiv, neprenosiv, neizbjezan rizik.

Nesistemski rizik je onaj dio ukupnog rizika koji je karakteristican za odredjeni ekonomski subjekt, granu ili grupaciju. Nesistemski rizik se stoga cesto naziva specificni rizik. Kao faktori koji odredjuju velicinu nesistematskog rizika su:

specificne promjene na trzistu, kao sto su pojava supstituta i konkurencije,

brze tehnicko tehnoloske inovacije,

pogorsane polsovne i razvojne odluke

specificna zakonska regulativa i sl.

6. Pravila raunanja vjerovatnoe

1. prema prvom aksiomu- svakom od mogucih ishoda moze se dodjeliti broj jednak ili veci od 0.

2. drugi aksiom postulira da se vjerovatnoca ostvarenja bilo kog od dva medjusobno iskljuciva ishoda moze izraziti kao jedan- vjerovatnoca ostvarivanja drugog ishoda.

3. prema trecem aksiomu- zbir vjerovatnoca svih medjusobno iskljucivih ishoda mora da bude jednaka jedinici.

7. ta je srednja vrijedsnost?

Ocekivana vrijednost predstavlja mjeru centralne tendencije rasporeda i povezana je sa konceptom prosjecne vrijednosti slucajne promjenjive.

Varijansa i standardna devijacija

Centralni momenti su mjere disperzije, odnosno centralni momenti izrazavaju odstupanje pojedinacnih vrijednosti od ocekivane vrijednosti.

Drugi centralni momenat, j=2, zove se varijansa

Pozitivan kvadratni korijen iz varijanse naziva se strandardna devijacija.

8. Obajasni trei centralni momenat!

Treci centralni momenat, j=3,

Predstavlja mjeru simetrije rasporeda i ukazuje na pravac asimetrije ukoliko ona postoji. Ako je pozitivan veca je vjerovatnoca da promjenjiva ima vecu vrijendost od srednje vrijednosti i obrnuto, ukoliko treci centralni momenat ima negativnu vrijednost, veca je vjerovatnoca da promjenjiva ima manju vrijendost od srednje vrijednosti. Kada je treci centralni momenat jednak nuli, podjednaka je vjerovatnoca ostvarenja vecih i manjih vrijednosti promjenjive u odnosu na njenu srednju vrijednost i tada se radi o simetricnom rasporedu vjerovatnoce.

9. ta je kovarijansa?

Kovarijnasa (cov) njom se mjeri stepen slaganja varijacija promjenjive.

10. Koeficijent korelacije?

Kao alternativna mjera odnosa izmedju dvije slucajno promjenjive koristi se koeficijent korelacije, koji je jednak :

Gdje je,

Kxy =koeficijent korelacije

x y = standardne devijacije : xiyi, respektivno.

11. Beta koeficijent (sva tri sluaja) ali pita ak i ta znai kada je >0 (nacrtati i sliku)

Beta koeficijent opisuje funkcijsku vezu izmedju natprosjecnog prinosa pojedinacnog vrijednosnog papira i prinosa trzisnog portfolija.

=1 znaci da se netprosjecni prinos od pojedinacnog vrijednosnog papira krece proporcionalno s natprosjecnim prinosom od trzisnog portfolija.Ta hartija od vrijednosti ima jednak sistematski rizik kao i trziste u cjelini.

vece od 1, je natprosjecni prinos pojedinacnog vrijednosnog papira raste natproporcionalno s rastom prinosa trzisnog portfolija.

manje od 1, ukazuje da hartija od vrijednosti ima manji sistematski rizik u odnosu na trziste u cjelini.

Odsjecak na ordinali ALFA ukazuje kolika bi bila stopa prinosa vrijednosnog papira, ukoliko je stopa prinosa na trzisni portfolio jednaka nuli.

12. CAPM

CAPM odredjuje odnos izmedju ocekivanog prinosa od rizicnog ulaganja i sistemskog rizika tog ulaganja u uslovima trzisne ravnoteze. U uslovima trzisne ravnoteze ocekuje se da investicije (vrijednosnog papira) da obezbjedi (emituje) prinos koji je proporcionalan velicini sistemskog rizika.

CAPM jeste ustvari utvrdjivanje odnosa izmedju beta faktora odredjene dionice i njene ocekivane stope prinosa.

13. Pita i jednu od saradnje finansijske funkcije i svih drugih koje su navedene i knjizi!

Saradnja finansijske i racunovodstvene funkcije- su upucene na cvrstu medjusobnu saradnju i tesko je odrediti granicu izmedju pocetka i zavrsetka jedne od ove dvije funkcije. One koriste iste novcane podatke i dokumentaciju, a dio njihovih zadataka medjusobno je povezan.

Brojna knjizenja u racunovodstvu kao i informacije koje racunovodstvo daje zasnovani su na novcanim dokumentima i podatcima koje obezbjedjuje finansijska funkcija. Finasijska funkcija ne bi mogla da izvrsava svoje zadatke bez racunovodstvenih informacija. Racunovodstvena funkcija ima kontrolu nad finasijskom funkcijom u domenu raspolaganja i koristenja novcanih sredstava.

Ove dvije funkcije potrebno je precizno utvrditi i razgraniciti njihove nadleznosti kao i oblike saradnje kako bi racionalno i efikasno izvrsavale svoje zadatke.

Saradnja finansijske i nabavne funkcije- je neophodna jer nabavka podrazumjeva koristenje (odliv novcanih sredstava) ove dvije funkcije su neophodne kod planiranja potrebnih novcanih sredstava, ali i za odrzavanje likvidnosti preduzeca. Ove dvije funkcije posebno su naglasene kod :

definisanja uslova nabavke, u pogledu rokova placanja i nacina placanja

izbora prioritetnih isplata obaveza prema dobavljacima,

utvrdjivanja zaliha repromaterijala,

ulaganja novcanih sredstava u stalna sredstva i trajnju likvidnu imovinu.

Saradnja finasijske i prodajne funkcije-posebno je izrazena kod utvrdjivanja i realizacije prodajne politike i politike cijena. Prodaje i naplate potrazivanja direktno odredjuju obim i dinamiku priliva novca a time i likvidnost preduzeca.

S ciljem uspjesne korordinacije ovih funkcija nabavna funkcija mora nabavke vrsiti u skladu sa raspolozivim novcanim sredstvima, odnosno u skladu s dinamikom naplate potrazivanja (priliva), dok prodajna funkcija mora stalno imati na umu da je roba prodata tek kada je naplacena. Uspjesna koordinacija ce se sigurno pozitivno odraziti na likvidnost, solventnost i profitabilnost preduzeca.

Saradnja finasijske i proizvodne funkcije- realizuje se preko nabavne funkcije i preko sluzbe tehnicke pripreme proizvodnje. Saradnja ove dvije funkcije posebno je izrazena kod :

planiranja razvoja proizvoda

planiranja velicine serije

planiranja obima imobilisanih novcanih sredstava u zalihama

finansiranje pojedinih potreba proizvodnje.

Saradnja finansijske i upravljacke funkcije upravljacka funkcija povezuje sve reprodukcione funkcije preduzeca. Pomocu upravljanja se odrzava i usmjerava organizacioni sistem preduzeca, sprecava se dezintegracija sistema i vrsi nadzor nad radom svih funkcija u ostvarenju posebnih i zajednickog zadatka preduzeca. S toga se moze reci da upravljacka funkcija usmjerava proces reprodukcije, a time i aktivnost svih ostalih funkcija.

Finansijska funkcija i uprava preduzeca moraju saradjivati i postici potpunu saglasnost o sledecim pitanjima:

emisija nove dionice i otkup ranije prodanih dionica,

emisija nove serije obveznica

emisija kratkorocnih vrijednosnih papira

kupovina kratkorocnih i dugorocnih vrijednosnih papira

prodaja kupljenih dionica

zakljucenje ugovora o trajnim orocenim sredstvima

prodaja potrazivanja i odkup dugova

prodaja i kupovina dionica

nabavka stalnih sredstava

predlog sanacije i raspodjela neto dobiti

.Vertikalna pravila finansiranja?

1. odnos vlastitih i pozajmljenih izvora

2. odnos rezervi prema nominalnom kapitalu

1.Nazivaju se jos pravila za pokrice rizika.Najcesce se koristi pravilo jednakosti tudjeg i vlastitog kapitala 1:1(zlatno pravilo izravnanja rizika)

2.Akumuliranjem neto dobitka za rezerve,preduzece stvara rezervni kapital.Preovladava misljenje da je puno obezbjedjenje vlastitog kapitala pokriveno sa 50% rezervi.Ako je odnos vlastitog i tudjeg kapitala 1:1,onda je iznos rezervi 25% u odnosu na ukupni kapital.

Horizontalna pravila finansiranja

1. Zlatno bankarstvo pravilo finansiranja

2. Zlatna bilansa pravila finansiranja

1.Tudji kapital se ne smije koristiti vremenski nepovoljnije nego sto je dobijen.Kratkorocna sredstva treba da su ulozena samo kratkorocno,isti slucaj i sa dugorocnim.

2.Zlatna bilansna pravila usmjerena su samo na dugorocno ulozena sredstva i dugorocne izvore i ako oni odgovaraju,onda odgovaraju i kratkorocna.

Mogu biti:

-zlatno bilansno pravilo u uzem smislu-stalna sredtva trebaju biti pokrivena vlastitim i dugorocno pozajmljenim kapitalom,a tekuca imovina kratkorocnim kapitalom- zlatno bilansno pravilo u sirem smislu-insistira na dugorocnom finansiranju ne samo stalnih sredstava,nego i tekuce imovine koja je trajno vezana za preduzece.

Ostala pravila finansiranja

Pravilo finansiranja 1:1

Pravilo 1:1 na njima se zasnivala odluka o odobravanju ili odbijanju kreditnih zahtjeva. Ovo pravilo polazi od minimalnog zahtjeva jednakosti izmedju gotovine, kratkorocnih vrijednosnih papira i kratkorocnih potrazivanja s jedne strane i kratkorocnog kapitala s druge strane. Ovo pravilo sadrzi u svojoj osnovi zahtjev za odrzavanje likvidnosti. Pravilo 1:1 predstavlja da su ostale okolnosti prije svega paralitet rokova i uslov pokrica rashoda- zadovoljeni.

Pravilo finansiranja 2:1

Pravilo 2:1 je plod americke bankarske prakse. Polaze od zahtjeva da odnos tekuce imovine prema kratkorocnim izvorima finansiranja bude najmanje 2:1. Ovo pravilo podrazumjeva da preduzece jednu polovinu obrtnih sredstava finansira iz dugorocnih izvora, a drugu polovinu iz kratkorocnih izvora finansiranja. Posto ne obezbjedjuje likvidnost preduzeca ovom pravilu se ne pridaje veci znacaj u ekonomskoj literaturi.

14. Nabrojati koji su to vlastiti izvori finansiranja, tudji izvori finansiranja, hibridni izvori finansiranja(trebalo zaokruziti), specifini izvori finansiranja, opcijsko finansiranje (sad ta te zapadne)

1. Vlastiti izvori finansiranja

akumulirana dobit

amortizacija

emisija dionica

prikriveno finansiranje (vremenska razgranicenja i razni oblici rezervisanja)

ostali oblici vlatitog finansiranja (donacije, pokloni i sl)

2. Tudji izvori finansiranja

kredit

emisije obveznica

domaci i ino ulagaci

autonomni (spontani) izvori finansiranja

3. Hibridni izvori finansiranja

Quasi vlastiti izvori (preferencijalne dionice

Quasi tudji izvori (dohodovne obveznice)

4. Specificni izvori finansiranja

finansiranje iz faktoringa

finansiranje iz forfetinga

finasiranje iz lizinga

frensizing aranzmani

5. Opcisko finansiranje

varanti

konvertibilni vrijednosni papiri

15. ta je nominalna cijena dionice ili ta je knjigovodstvena cijena dionice ili trina cijena dionice? (opet zavisi ta te zapadne)

Nominalna cijena dionice- otisnuta je na dionici i predstavlja cijenu po kojoj firma vodi emitovane dionice u svome knjigovodstvu. Nominalna cijena pomnozena sa brojem emitovanih dionica daje nominalnu vrijednost dionickog kapitala u drustvu.

Knjigovodstvena cijena dionice se dobije dodavanjem iznosa rezervi po dionici na nominalnu vrijednost, odnosno ukupni kapital i rezerve podjeljen s brojem dionica.

Trzisna vrijednost dionice- je tekuca cijena dionica na trzistu kapitala. Za aktivne dionice kotacije su trzisne cijene lako dostupne dok je za mnoge neaktivne dionice tesko saznati cijene. Trzisna vrijednost povlastene dionice bazira se na konceptu sadasnje vrijednosti buducih novcanih tokova investitora.

Obine dioniceSa korporacijskog aspekta to je instrument pomocu kojeg dionicko drustvo prikuplja novcana sredstva potrebna za finansiranje svog poslovanja.

Sa aspekta investitora to je vrijednosni papir putem kojih investitori ostvaruju buduce ocekivane dividende i ocekivani kapitalni dobitak. Ove dionice nose sljedeca prava: pravo na upravljanje(pravo glasa),pravo na dobit(dividenda),pravo na imovinu i druga.

Obveznice

Sa korporacijskog aspekta to je instrument pomocu kojeg preduzece prikuplja novcana sredstva za finansiranje poslovanja.Kamata je fiksni trosak finansiranja.

Sa aspekta investitora to je prenosivi vr.papir,pa se moze koristiti kao predmet kupoprodaje.Obveznica nosi rizik jer je isplata obavezna bez obzira na poslovni rezultat.

Preferencijalne dionice-predstavljaju kombinaciju karakteristika obicnih dionica i obveznica.u odnosu na obicne dionice imaju prioritet u isplati dividende i likvidacione mase,ali ne nose pravo glasa.

16. Repo ugovori(ugovor o reotkupu)Ugovor u reotkupu koristi se u svijetu vec dugi niz godina a posebno su znacajni na finasijskim trzistima posljednjih dvadeset godina. Ovdje je rijec o kupovini i ponovnoj prodaji vrijednosnih papira cija je svrha kreditiranje. Repo ugovor se moze zakljuciti na bilo koji rok al po pravilu predstavlja instrument trzisnog novca. Repo ugovor predstavlja najuspjesniji instrument trzista novca i sigurno jedan od najuspjesnijih finansijskih inovacija.

Postoji niz prednosti repo posla u odnosu na druge instrumente trzista novca. Posebno treba istaci:

1. repo predstavlja jeftin i fleksibilan nacin finansiranja

2. repo poslovi nude investitorima bolje prinose na njihove portfolije

3. repo poslovi ne uticu na cijenu vrijednosnih papira

4. repo predstavlja uspjesan instrument za upravljanje deviznim rezervama

5. repo se uspjesno moze koristiti i kao instrument monetarne politike.

OSNOVNA PODJELA CILJEVA

1.Magistralni(osnovni) ciljevi finansijske politike-predstavljaju ciljeve najviseg nivoa.Za formiranje uspjesne poslovne politike preduzeca posebno je znacajno utvrditi magistralne ciljeve finansijske politike

2.Strateski ciljevi finansijske politike-predstavljaju ciljeve drugog nivoa i odnose se na: maksimiziranje profita,odrzavanje likvidnosti,odrzavanje trajne solventnosti,smanjenje rizika u poslovanju uspostavljanjem dugorocne finansijske ravnoteze.

3.Taktika realizacije finansijske politike-predstavlja medjuciljeve finansijske politike.